Vilibaldo Sluga četiri desetljeća bio je tadašnji načelnik trgovišta Krapine te predsjednik i nadzapovjednik DVD-a Krapina. Rodio se 13. listopada 1854. godine u Šentjuru pri Celju. Godine 1877. dolazi u Krapinu kao 23-godišnji mladić. Iste godine izabran je za načelnika u Đurmancu, zatim u Desiniću, Ludbregu te Ivancu gdje osniva dobrovoljno vatrogasno društvo. Godine 1891. ponovno se vraća u Krapinu, gdje preuzima dužnost trgovišnog načelnika.
Otkrivanjem biste na Hušnjakovu u Krapini u nedjelju je obilježena 170. obljetnica rođenja Vilibalda Sluge. Najdugovječniji je on krapinski gradonačelnik, koji je brojnim postignućima ostavio dubok trag u povijesti Krapine.
Prilikom otkrivanja biste Zoran Gregurović, gradonačelnik Krapine i saborski zastupnik, kazao je kako je uz veliki broj službenih i dostupnih podataka još puno toga slabije poznato javnosti što je Sluga pokrenuo i napravio za Krapinu. “Proučavajući i čitajući spoznao sam njegovu pravu veličinu. Siguran sam da u vremenu pred nama treba ozbiljno razmisliti o pripremi i objavi biografije kao trajnog spomena na Slugin lik i djelo. A ova bista, koju je Grad Krapina podigao na inicijativu Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, samo je znak da se njegova djela pamte. Željeli smo pokazati da vrednujemo sve što je napravio”, istaknuo je.
Mislav Grgić Veliki je meštar Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, povijesne hrvatske institucije koja je osnovana prije 120 godina. Njihov je posao sustavna briga o hrvatskoj kulturnoj i povijesnoj baštini te znamenitim Hrvatima. “Vilibaldo Sluga bio je doista znamenit Hrvat, koji je 40 godina časno obnašao dužnost gradonačelnika grada Krapine. Isto tako bio je član Družbe od 1921. do svoje smrti 1931. godine”, dodao je.
Vilibaldo Sluga s razlogom dobio bistu upravo na Hušnjakovu
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća na Hušnjakovu se kopao šljunak za izgradnju okolnih cesta, a 1899. godine nađene su neobične fosilne kosti. Sluga je odmah o tom pronalasku obavijestio tadašnju Zemaljsku vladu te je u Krapinu ubrzo došao doktor Dragutin Gorjanović- Kramberger, koji je ustvrdio da se radi o velikom nalazištu ljudskih i životinjskih kostiju. Krapina je tako u cijelom svijetu postala poznata po pračovjeku.
Jurica Sabol, ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja, istaknuo je važnost Vilibalda Sluge za Muzej krapinskih neandertalaca. “On je zajedno s Gorjanovićem-Krambergerom 1904. godine ovdje u Krapini organizirao jedan antropološki skup, na koji su došli znanstvenici iz čitavog svijeta ne bili se i sami uvjerili u veliko otkriće koje se dogodilo na Hušnjakovu”, kazao je.
Autorica biste, Mirjana Drempetić Hanžić, naglasila je da je kip radila prema samo jednoj fotografiji. “Dobila sam fotografiju njega kako slavi neku svoju godišnjicu vatrogasnog staža. Djelovao mi je ponosno, skromno i samozatajno. Mislim da je zaista zaslužio biti ispod ovog nalazišta. Ovo je jedan spomen na njega u njegovu šetalištu, da ljudi obnove sjećanje i zahvale za sve što je dao Krapini, Hrvatskom zagorju i našim ljudima”, naglasila je.
Prije otkrivanja biste, na Gradskom groblju u Krapini izaslanstvo Grada predvođeno gradonačelnikom i saborskim zastupnikom Gregurovićem položilo je vijence i zapalilo svijeće na grobu Vilibalda Sluge.
Objava Vilibaldo Sluga dobio svoju bistu na Hušnjakovu u Krapini pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.