Obećanje Ivice Lovrića, gradonačelničkog kandidata stranke Plavi grad, kako će već u prvome mandatu započeti i završiti prvu od tri etape izgradnje zagrebačkog metroa sa sobom vuče usporedbe s predizbornim obećanjima svih gradonačelnika posljednjih 20 godina.
Spomenuta prva etapa bila bi Zračna luka Franjo Tuđman – Kvaternikov trg. Druga trasa bi pak spajala istočne Sesvete sa zapadnim Podsusedom dok bi treće pružanje metroa povezivalo Gračansko dolje i Dugave. Prema Lovrićevim najavama metro bi se financirao iz europskih sredstava, a gradsko tlo ne bi predstavljalo problem jer je po konzistenciji usporedno sa zemljom Münchena i Beča te bi se glavna metro stanica mogla graditi ispod centra Zagreba – ispod Europskog trga. Procijenjena vrijednost radova je 7,9 milijardi eura.
Ovo nije prvi put da se građanima Zagreba daju obećanja izgradnje podzemne i nadzemne željeznice. Prvi spomen metroa od strane nekog gradonačelnika Zagreba datira iz 1947. Tadašnji tisak je o obećanju Dragutina Sailija pisao: “U planu razvoja Zagreba predviđeno je daljnje proširavanje tramvajske mreže, uređenje nove radionice za izgradnju tramvajskih kola i provedba modernog autobusnog saobraćaja. Putnički saobraćaj kroz središte grada bit će temeljito poboljšan. Već se proučava prijedlog o uvođenju podzemne željeznice na liniji Maksimir-Kustošija”.
U 78 godina koliko je prošlo od prvotnog spomena zagrebački metro je do danas zadržao status pukog obećanja. Gradski oci su u 78 godina ideju metroa od ozbiljnog plana do titule fiks-ideje doveli opetovanim neispunjenim obećanjima gradnje iste. Ako gledamo samo razdoblje od prvog obećanja pokojnog gradonačelnika Milana Bandića do danas, u arhivi bilježimo čak pet potpuno različitih pokušaja oživljavanja projekta.
Prvo Bandićevo obećanje novinari Jutarnjeg su pratili sada već davne 2006. (da, davne, djeca rođena 2006. danas su punopravni članovi hrvatskog društva s pravom glasa, op. a.). Tada je bio najavljivan projekt izgradnje lebdećeg metroa. Inovativni Zagreb Express, kako ga je nazvala ekipa stručnjaka s pet zagrebačkih fakulteta trebao je prometovati na četiri linije koje bi povezivale aerodrom s centrom, Samobor sa Sesvetama, Borongaj i Zaprešić te južna linija Sesvete – Prečko.
Nešto manje ambiciozno obećanje bilo je ono dano samo godinu kasnije, 2007. Tada je pak izvedena studija Fakulteta prometnih znanosti kojom se odustalo od gradnje tradicionalnog metroa već se odlučilo za podzemno-nadzemni tračnički sustav. Za planirano vrijeme radova od 16 godina povezala bi se podsljemenska zona do naselja Buzin, dok bi druga trasa išla od istoka do zapada, odnosno od Dupca do Malešnice. Vrijednost ovog projekta svojevremeno se procjenjivala na 1,1 milijardu eura.
Treći pokušaj se temeljio na Prostorno-prometnoj studiji cestovno-željezničkog sustava šireg područja grada Zagreba kojom se prvi put objedinilo prometno rješenje grada Zagreba i njegove okolice. Ova studija iz 2008. djelo je Instituta građevinarstva Hrvatske, Instituta prometa veza te zagrebačkog Građevinskog, Arhitektonskog i Prometnog fakulteta, a predviđala je gradnju u tri faze. Kroz tri etape razvila bi se gradska željeznička mreža koja bi se povezivala čak i s Breganom. U sklopu studije se trebala obnoviti željeznička infrastruktura između Karlovca i Zaprešića. Sveukupna cijena ovog projekta se procjenjivala na 6 milijardi eura, a radovi bi trajali od 17 godina s 2030. kao ciljnom završnom godinom.
Posljednji put kada je Bandić obećao gradnju metroa bilo je netom nakon zagrebačkog potresa 2020. kada je najavio: “Uroniti tramvaj pod zemlju u prvoj fazi bar na potezu od Iličkog trga do Draškovićeve smanjuje buku, podiže kvalitetu pješačke zone i proširuje je. (…) Taj projekt, na kojem rade istaknuti stručnjaci Građevinskog i Prometnog fakulteta, predstavit ćemo kao idejno rješenje idućeg mjeseca”. Do realizacije nikada nije došlo, a detalji ovog projekta su se izgubili u gradskom arhivu.
Ni trenutni gradonačelnik Tomislav Tomašević nije imun na davanje obećanja o gradnji metroa. On je svoje obećanje dao 11. travnja 2021. godine prilikom gostovanja u emisiji HRT-a Nedjeljom u 2. Tada je u razgovoru s Aleksandrom Stankovićem kritizirao neučinkovitost ZET-a kod povlačenja EU novca te u tome vidio glavnu kočnicu gradnji ovog megaprojekta.
– ZET je do sada povukao tek 200 milijuna kuna EU novca. To je katastrofalno malo. Kad se završe sve studije može se početi gradnja u prvoj fazi do kraja prvog mandata. Želim rješavati stvari dugoročno bez obzira što će možda na kraju podzemnu željeznicu otvoriti neki treći ili četvrti gradonačelnik.
Gradnja još nije počela.