All posts by : admin

Dvojica mladih Zagoraca su nakon završetka kulinarske škole u Zaboku i prakse u eminentnim restoranima otvorili svoj street bar u Zagrebu.

Kako bi skupili novac za ulaganje u posao, radili su sezonski, čak i po dva posla. Lovro Novina (20) iz Gornje Stubice i Karlo Šoštarić (19) iz Donje Pačetine sada su vlasnici street bara ‘Heat i apetit‘ na Horvaćanskoj cesti 31. Prostor su sami uredili, a lokacijom žele privući studente sa Save. Nude jela bazirana na azijskoj kuhinji. Glavni chef je Petar Banović iz Zaprešića.

Zagorje.com/

– Ljudi se u današnje vrijeme, pogotovo u Zagrebu, sve više okreću istočnoj kuhinji, stoga je ovo bio logičan izbor za kreiranje menija, ispričali su Karlo i Lovro za Zagorje.com.

Prodaja im, kažu, ide dobro. Najtraženiji je wok od mlade junetine, piletine, povrća, ali i lososa uz koji se bira prilog riža ili rezanci. Iako nude azijsku hranu, ističe se jedno jelo kojim odaju počast svome Zagorju: tortilja od puretine s mlincima. 

Zagorje.com/

– Imamo već neke stalne goste, ali i radimo putem dostavnih službi, zasada preko Wolta. Najviše se traži losos i junetina, a radimo i sami umake te neke čipseve i okruglice, ispričali su za Zagorje.com mladići koji u svom lokalu očekuju gužve početkom nove akademske godine. U budućnosti bi voljeli proširiti posao i na drugim lokacijama u Zagrebu, a možda otvoriti nešto slično i u Zagorju.

Gotovo u potpunosti su se u posljednje vrijeme izjednačile cijene najma stanova i prosječne mjesečne rate stambenih kredita. Zagrebačko tržište najma stanova eksplodiralo je, kažu agenti. A cijene kvadrata odavno su već probile granice priuštivosti za brojne mlade obitelji. Na društvenoj mreži reddit razvila se rasprava o tome kako su mnogi, baš iz navedenih razloga, počeli odlaziti živjeti na druga mjesta i gradove u okolicu Zagreba.

Bolja kvaliteta života

“Definitivno je bolja kvaliteta života, što više bježiš iz centra prema rubu Zagreba i dalje. Zaprešić, recimo, je sasvim ok grad, ima zelenila, nema gužvi, javni prijevoz postoji, vrtići, sve ono što izvan dnevnih obaveza većini treba.

Ali uvijek “ali”, nema poslovnih prilika kao Zagreb, srednjih škola je malo, fakulteta mislim da nema uopće. Naravno to ne znači da Zaprešić smrdi, a Zagreb miriše, ukazujem da svaki plus ima svoj minus i obratno. Vrijedi i za Zagreb”, napisala je jedna korisnica.

Nabrojao sedam razloga zašto odseliti iz Zagreba: ‘I mene je to počelo smetat, zato sam i otišao’

Nedostaci života u okolici

Iako je preseljenje u gradove nadomak Zagreba primamljivo ipak drugi ističu i nedostatke koji zasad još uvijek čine život i rad na relaciji Zagreb-okolica neatraktivnim.

“Jedini problem okolice Zagreba je što jedno 70% onih koji tamo otiđu i dalje gravitiraju  Zagrebu, što znači putovanje. Djeca kad krenu u škole, fakultete, opet nemalo putuju. Kad se to riješi, onda će okolica biti prava alternativa Zagrebu, ovako ona ostaje alternativa samo onima koji po odlasku iz Zagreba, više ne moraju tamo ići svaki dan”, bio je jedan od komentara.

Iskustva iz Samobora

“Može li mi netko iz tih destinacija egzodusa reći koliko se dnevno vozi i kako? Zadnji put kad se povela tema o tome, onda su oni u skupim stanovima od 60m2 ispali „povlaštena kasta“ koja ne mora pola dana provesti u autu, pa me sad živo zanima realna usporedba”, bilo je jedno od pitanja na temu.

Javili su se ljudi s još nekim iskustvima preseljenja u okolicu Zagreba.

“Preselili u Samobor na samom kraju prošle godine, radim u Zagrebu, cura radi od doma. Prije toga živjeli u Dugavama.

Ostao sam dosta razočaran javnim prijevozom koji spaja Samobor i Zagreb. Prerijetko ide za moje potrebe, ali ok, navikao sam na ZET. Tak da idem autom za Zagreb, po Samoboru se trudim biciklom ići.

Smrad Jakuševca maltretira susjedni kvart: ‘Situacija je sve gora i gora’

Do posla mi treba nekih 18-20min kad idem ranije pa izbjegnem gužvu. Dosta igra ulogu to što radim na Slavonskoj pa ne trebam preduboko ulaziti u grad. Računam da mi za bilo koju drugu lokaciju treba negdje pol sata, po špici tops 40″, podijelio je svoje iskustvo još jedan redditovac.

Odlazi se i u Veliku Goricu

“Na sam na papiru prešao iz Zagreba u Veliku Goricu. Do posla mi je točno 20km, bilo i ostalo, iz Gorice je bolja cesta i treba 5 minuta manje kad nema gužve. Po gužvi oba smjera sranje. U ured idem jako rijetko, pa mi to ne igra puno. Druge stvari su mi puno bliže, jer sam bio na rubu Zagreba. Do većeg dućana 15km, slobodan dan za bilo šta ala tehnički, vozačka, osobna i slično.

Sad imam 5-6 km do centra Gorice, sve što mi treba obavim lakše i brže, a šta nema, opet sam blizu Zagreba. Nije da sam ja imao nešto protiv Zagreba. Gledao sam što mogu platiti i ispalo je da si Zagreb ne mogu priuštiti”, posvjedočio je korisnik koji je preselio u Veliku Goricu.

Objava Zagrepčani bježe živjeti u okolne gradove: ‘Naravno to ne znači da Zaprešić smrdi, a Zagreb miriše’ pojavila se prvi puta na Zagreb.info.

Ovogodišnje izdanje održat će se od 15. do 17 rujna 2023.,u centru Dugog Sela, u Kolodvorskoj ulici, u organizaciji Turističke zajednice Grada Dugog Sela.

Svečano otvaranje manifestacije održat će se u subotu 16. rujna (subota) u 12 sati na velikoj pozornici.

Kako bi išli ukorak s modernim trendovima u gastronomiji, „Stara jela z Dugog Sela“ prošle su godine predstavila Bakin emajlirani tanjurić kao jedinstveni suvenir i pribor za konzumaciju. Naime, manifestacija ima karakter „plastic free“ i „zero waste“ događaj. U duhu održivog turizma, na manifestaciji će se, uz izvrsnu domaću hranu,  održavati  radionice u kojima ćemo saznatikako pripremiti obrok bez otpada – jer su i naši stari znali iskoristiti svaki dio namirnice. Bakin emajlirani tanjurić podsjeća na industrijsku baštinu Dugog Sela jer su građani ovog grada desetljećima radili u Tvornici emajliranog posuđa Gorica.

U skladu s promocijom tradicionalnih načina pripreme hrane, tih će dana u Dugom Selu gostovati majstori peke iz Vareša (BiH) i Baranjci koji će sve naučiti kako se kuha u vrčevima na vatri, te TZ Biograda na moru koja nam donosi dašak Dalmacije. Birat će se najbolja pečena guska, naučit će se pripremati sir na način naših baka, razvlačiti savijače s domaćim tijestom, peći kuruzu na otvorenoj vatri…Nedjelja je dan za KOTLOWINA SHOW – najzabavnije natjecanje u kuhanju kotlovine u kojem prednost imaju svi koji o kotlovini ne znaju baš ništa. Voditelji ovog iznimno zabavnog programa su Mario Petreković,Ribafish i Ivanka Boljkovac.

Na Starim jelima dobro će se provesti i veliki i mali – bit će organizirane radionice za djecu (Od slame do strašila, Začini dugoselskog kraja, Od kuhače do igračke, Vuneni prijatelji – izrada igračaka od vune, Duuugo selo – izrada kućica od kartona itd.), radionice za odrasle (Keramika, Dekoriranje stola prirodnim materijalima, Permakultura…), a brojne su i gastro radionice (Frižider, Iskoristi sve, Gole torte, Sir po starinjski, Savini me, ispeci me, Kuhamo u ćupovima…)

U glazbenom dijelu programa sudjeluju Tamburaški sastav Ravnica, Bosutski bećari, Minea, Ella i I. Bee.

Manifestaciju otvara već u petak, 15. rujna „Dugoselski spomenar“.

Projekt je to očuvanja nematerijalne baštine Dugog Sela, a provodi se u partnerstvu TZG Dugog Sela, KUD-a Preporod i Grada Dugog Sela, uz potporu Hrvatske turističke zajednice s ciljem  očuvanja starih znanja i vještina, te omogućavanja da turisti postanu, barem nakratko, dijelom bogate baštine dugoselskog kraja. Projekt se predstavlja Dugoselskim kišobranom – suvenirom grada koji glavu čuva od kiše, a uspomene od zaborava. Kišobran, ali i marame, torbe, straničnici…su ukrašeni motivima narodnih nošnji iz ovog kraja, koje ponosno čuva u velikoj zbirci KUD Preporod – najstariji i jedan od najboljih KUD-ova u Hrvatskoj koji djeluje više od 115 godina. Kroz niz radionica (veza, keramike, plesa, pjesme, tkanja…) stariji će sugrađani svoja znanja i sjećanja prenositi mlađima, ali  i svim zainteresiranim turistima koji posjete Dugo Selo. Tako će se istovremeno čuvati znanja i običaji naših djedova i baka, ali i širiti priča o Dugom Selu. U sklopu projekta otvorit će se izložba „Dugoselski spomenar“ 15. rujna (petak) u 18:00 satiu Kulturno-informativnom centru za posjetitelje.

Objava Zero waste i plastic free manifestacija „Stara jela Dugog Sela“ pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

U subotu je u Muzeju „Staro selo“ Kumrovec otvorena gostujuća izložba Muzeja „Staro selo“ Sirogojno pod nazivom Nasljeđe za budućnost i revitalizacija tradicijskih vještina. Izložba je rezultat međumuzejske i međunarodne suradnje dva muzeja na otvorenom koji surađuju već duži niz godina.

Putem izložbe Nasljeđe za budućnost i revitalizacija tradicijskih vještina, video materijala i publikacije koja čini njen prateći dio, autorica Snežana Tomić, etnologinja, muzejska savjetnica Muzeja na otvorenom ,,Staro selo” u Sirogojnu, na osnovu građe prikupljene tijekom terenskih istraživanja i iskustva stečenog u suradnji sa lokalnim zajednicama, prezentira i promovira tradiciju znanja i vještina, kulturno nasljeđe koje predstavlja osnovu za razvoj lokalnih zajednica i jačanje lokalnog identiteta.

Osim izložbe, isti dan je u Kumrovcu kod hostela zatvorena “Međunarodna umjetnička kolonija” koja je trajala od 14.09.2023.

Ova kolonija u organizaciji Udruge Inicijativa za razvoj Kumrovca svake godine privlači sve više umjetnika, a njihove radove/likove izrađene od drveta izložiti ćemo u Park šumi Dubrava uz postojeće likove iz bajke. Dok će slike biti izložene na izložbi u Centru za posjetitelje.

Ova vizualna umjetnost itekako doprinosi kulturnom identitetu Kumrovca, stoga zahvaljujemo svima na suradnji, trudu i radu.

Objava Otvorenje izložbe “Nasljeđe za budućnost i revitalizacija tradicijskih vještina u Kumrovcu pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Odbora za priznanja Grada Krapine raspisao je Javni poziv za dostavu prijedloga za dodjelu priznanja Grada Krapine za 2023. godinu.

Javna priznanja Grada Krapine su:

1. Nagrada za životno djelo Grada Krapine

2. Priznanje počasni građanin Grada Krapine

3. Povelja Grada Krapine

4. Plaketa Grada Krapine

5. Grb Grada Krapine

6. Mala plaketa Grada Krapine

Nagrada za životno djelo Grada Krapine dodjeljuje se fizičkim osobama za osobite uspjehe u razvoju društvenih odnosa te unapređenju gospodarstva, obrazovanja, znanosti, kulture, zdravstva, socijalne skrbi, sporta i drugih oblika društvenog života značajnih za Grad Krapinu, kada se ocijeni da su te osobe sve svoje objektivne mogućnosti unijele u odnosno djelo i u tome postigle svoj neponovljiv rezultat koji predstavlja izuzetan doprinos razvitku i ugledu Grada Krapine.

Počasnim građaninom Grada Krapine može se proglasiti građanin Republike Hrvatske ili strani državljanin koji je svojim radom, znanstvenim ili političkim djelovanjem značajno pridonio napretku i promicanju ugleda Grada Krapine, ostvarenju i razvoju demokracije i mira u Republici Hrvatskoj ili svijetu te napretku čovječanstva. Počasnim građaninom Grada Krapine ne može se proglasiti osoba koja ima prebivalište na području Grada Krapine.

Povelja Grada Krapine dodjeljuje se fizičkim i pravnim osobama, za osobite uspjehe postignute u području razvoja društvenih odnosa i unapređenju gospodarstva, obrazovanja, znanosti, kulture, zdravstva, socijalne skrbi, sporta i drugih oblika društvenog života od posebnog značaja za Grad Krapinu.

Plaketa Grada Krapine dodjeljuje se fizičkim i pravnim osobama za uspjehe postignute u razvoju društvenih odnosa i unapređenju gospodarstva, obrazovanja, znanosti, kulture, zdravstva, socijalne skrbi, sporta i drugih oblika društvenog života od značaja za Grad Krapinu.

Grb Grada Krapine dodjeljuje se građanima Grada Krapine, ostalim građanima Republike Hrvatske, te građanima drugih zemalja za zasluge u općem razvoju demokracije i napretka čovječanstva te razvoju međunarodne suradnje.

Mala plaketa Grada Krapine dodjeljuje se učenicima i studentima koji svojim postignućima, ostvarenjima u radu i stvaralaštvu na poseban način promiču Grad Krapinu.

Prijedlozi za dodjelu javnih priznanja moraju biti pismeno obrazloženi i sadržavati:

– ime i prezime odnosno naziv podnositelja prijedloga,

– prebivalište ili sjedište podnositelja prijedloga,

– osobno ime ili naziv pravne osobe na koju se prijedlog odnosi uz navođenje osnovnih podataka o osobi,

– naziv javnog priznanja i područje za koje se podnosi prijedlog,

– iscrpno obrazloženje prijedloga odnosno postignuća i doprinosa radi kojih se predlaže dodjela priznanja,

– odgovarajuću dokumentaciju kojom se potvrđuju navodi iz prijedloga (dosadašnje nagrade, objavljeni radovi, stručne kritike i ocjene, natjecateljski rezultati i slično).

Prijedlog za dodjelu javnih priznanja može se dati i posmrtno. Pozivaju se svi građani, udruge, vjerske zajednice, političke stranke, trgovačka društva, ustanove te druge pravne osobe na dostavu svojih prijedloga, a posebno za Malu plaketu koja se dodjeljuje učenicima i studentima koji svojim postignućima i ostvarenjima u radu i stvaralaštvu na poseban način promiču Grad Krapinu.

Prijedloge za dodjelu priznanja molimo dostaviti osobno ili poštom na adresu: Grad Krapina, Odbor za priznanja Grada Krapine, Magistratska 30, Krapina. Rok za dostavu prijedloga je 15. listopada 2023. godine, a javni poziv možete vidjeti ovdje.

Objava Raspisan Javni poziv za dostavu prijedloga za dodjelu priznanja Grada Krapine za 2023. godinu pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

S početkom nove školske godine, 5. rujna 2023. godine i u Osnovnoj školi Jakovlje započela je provedba Programa produženog boravka. U program produženog boravka uključeno je 25-ero djece nižih razreda.

Kako bi se osigurali adekvatni uvjeti za provođenje Programa produženog boravka, tijekom ljeta izvodili su se radovi na rekonstrukciji prostora u Osnovnoj školi Jakovlje, odnosno radovi na uređenju blagovaone i kuhinje. Radovi su financirani sredstvima iz proračuna Zagrebačke županije, osnivača Osnovne škole Jakovlje, A SREDSTVA ZA NABAVU STOLICA ZA BLAGOVAONU OSIGURALA JE OPĆINA JAKOVLJE.

Općina Jakovlje sufinancirati će Program produženog boravka u Osnovnoj školi Jakovlje na način da će financirati troškove za plaću i ostala materijalna prava radnika koji će provoditi program produženog boravka, a koja ostvaruje u skladu s odredbama kolektivnih ugovora koji se primjenjuju u osnovnoškolskim ustanovama.

Zahvaljujemo se Zagrebačkoj županiji na osiguranim novčanim sredstvima za rekonstrukciju prostora, kao i ravnateljici Osnovne škole Jakovlje, gospođi Aleksandri Đurđević koja je prepoznala potrebu uvođenja Programa produženog boravka temeljem naših višegodišnjih zahtjeva kao i zahtjeva roditelja, te osigurala prostor koji će se koristiti za organizaciju Programa produženog boravka.

Jakovljanski učenici od ove školske godine imaju mogućnost korištenja Programa produženog boravka. Ovo je još jedna mjera koja se odnosi na ulaganje u mlade, kako bi se još više pružila podrška roditeljima i najmlađim mještanima i to od njihovog rođenja, kao i kroz osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje pa sve do fakulteta, jer ulaganje u mlade je ulaganje u budućnost.

Objava U Osnovnoj školi Jakovlje započeo program produženog boravka pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Danas je održana primopredaja kombija za osobe s invaliditetom, a koji je omogućen zahvaljujući nesebičnosti građana i Udruge “Stepinčeva oaza mira” u sklopu humanitarne akcije “Srcem uz Saru”. Nažalost, djevojčica Sara je preminula, a njezini roditelji nisu ni trenutka dvojili oko primopredaje kombija najpotrebitijima-štićenicima Specijalne bolnice za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra. Primopredaji su nazočili ravnatelj bolnice Renato Mittermayer, župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, predstavnici Udruge “Stepinčeva oaza mira” te roditelji Sare, piše ICZ.hr.

Renato Mittermayer

Koliko će ovo vozilo značiti štićenicima Specijalne bolnice kazao je njezin ravnatelj Renato Mittermayer: “Prije svega zahvaljujem se roditeljima Sare koji su unatoč smrti svoje djevojčice nastavili dalje brinuti za djecu u potrebi, a to je sigurno u našoj bolnici, jer gotovo sva djeca su djeca s teškim genetskim bolestima, cerebralnom paralizom i drugim bolestima koje ih onemogućavaju u normalnom funkcioniranju u životu i na taj način je ovaj kombi hvalevrijedan. Zahvaljujem se i Udruzi “Stepinčeva Oaza mira” koji su u svojoj humanitarnoj akciji ogromnim radom i trudom uspjeli skupiti 67 tisuća eura koja je vrijednost ovog kombija. Zahvaljujem se našoj pročelnici gospođi Kseniji Čuljak koja je u dogovoru s Udrugom razmišljala o tome da se našoj bolnici upravo dodijeli ovakvo vozilo i naravno da se zahvaljujem našem županu koji nesebično u svakom pogledu podupire rad naše zdravstvene ustanove.”

Donirani kombi

Za roditelje je ovo bio posebno emotivan trenutak, no hrabri roditelji željeli su pomoći, kako kaže Sarin otac Franjo Brkičić, Sarinoj braći i sestrama po dijagnozi” Našoj Sari je bio taj kombi potreban i naša draga Udruga “Stepinčeva oaza Mira” je to prepoznala, podržala nas i organizirala akciju koja je uspješno dovedena do kraja. Međutim, našu Saru je dragi Bog pozvao k sebi. I taj kombi je ostao na čemu mi kao roditelji nismo ni jednog momenta dvojili. Nismo imali ikakvu dilemu. Mi smo odlučili da taj kombi ide nekome kome je to potrebno, odnosno mi smo iz Zaprešića, a Specijalna bolnica Bistra je tu u našem okruženju. Prijedlog je išao prema njima. Oni su to prihvatili i mi smo presretni kao roditelji i ponosni, ispunjenog srca što će se taj kombi koristiti na svakodnevnoj bazi. Mi znamo da tu ima jako puno djece. Na kraju, to su sve starija braća i sestre po dijagnozi po bolesti i po statusu.”

Donirani kombi

Predsjednik udruge “Stepinčeva oaza mira” Ilija Nikolić zahvalio je svima koji su se uključili na bilo koji način: “ Kada gledam ovaj kombi, onda zapravo vidim jedan prekrasan mozaik gdje se više, možemo reći, institucija uključilo u ovu hvalevrijednu donaciju koju smo nazvali “Srcem uz Saru”. U ovom trenutku sam tužan, ali i jako sretan. Tužan sam zbog naše drage Sare jer je otišla, ali to je Božja volja. Sretan sam što je sve ovo dobro djelo, zahvaljujući prije svega njezinim roditeljima i obitelji Brkičić nastavlja i želim zahvaliti njima kao i svim članovima Udruge Stepinčeva mira, župi Svetoga Petra apostola iz Zaprešića, gradu Zaprešiću, Zagrebačkoj županiji i mnogim dobrim ljudima i medijima koji su se utkali u ovo prekrasno djelo da bi mi mogli danas ovo djelo nastaviti.”

Stjepan Kožić

Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić posebno je zahvalio roditeljima Sare koji su u svojoj zajednici prepoznali najpotrebitije, štićenike Specijalne bolnice Gornja Bistra: “Prije svega,  posebno se zahvaljujem roditeljima Sare i  udruzi “Stepinčeva oaza mira”, svima onima koji su sudjelovali u prikupljanju sredstava za nabavu vozila. Nažalost, roditelji su imali jedan plan. Na kraju, taj plan se nije tako ostvario. Ali u onom drugom dijelu,  za potrebe ove bolnice mislim da će taj kombi biti izuzetno koristan. Želim zahvaliti svima koji su sudjelovali u pristupu i načinu da se osigura kombi. Prije svega roditelji koji su željeli da to bude za njihovo dijete. No, eto, nije se tako dogodilo, ali još veća hvala što su odlučili da to bude za potrebe onima koji su u sličnoj poziciji i na sličan način trebaju takva prijevozna sredstva.”

U Festivalskoj su dvorani krapinskog Pučkog otvorenog učilišta na završnoj večeri ovogodišnjeg, 58. Festivala kajkavskih popevki u sklopu Tjedna kajkavske kulture izvedene 23 nove popevke. Krapinski festival na pozornicu je donio više od 20 nastupa. “Veliki je ovo tjedan za nas kajkavce. Slavimo kaj prije svega u kulturnom dijelu, a onda i u onom društvenom te gospodarskom. Ovaj je tjedan bio prepun događaja. Kruna je Festival kajkavskih popevki i sigurna sam da će se ove nove popevke u godinama pred nama oriti diljem Hrvatskog zagorja”, poručila je prije samog početka zamjenica krapinsko-zagorskog župana, Jasna Petek.

“Kad vidimo koliko je posjetitelja bilo u Krapini, onda znamo da smo odradili dobar posao. Festival me impresionirao i davno prije nego što sam postao gradonačelnik, kad sam ovdje bio kao Krapinac. Ipak, ne sjećam se kad je u gradu bilo ljudi kao tijekom druge polovine ovog tjedna. Prepune su tri pozornice i sva mjesta gdje se program odvija”, rekao je oduševljeno Zoran Gregurović, gradonačelnik Grada Krapine.

Tjedan kajkavske kulture u Krapinu je tijekom sedam dana doveo desetke tisuća posjetitelja, koji su uživali u bogatom programu. Krapinski festival održan je pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske te je završnoj večeri prisustvovao njegov izaslanik, saborski zastupnik Siniša Hajdaš Dončić.

Objava Krapinski festival završen izvedbom 23 nove popevke pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

U spomen parku Rudolfa Perešina u Gornjoj Stubici održano je svečano otvaranje 26. Susreta za Rudija. Radi se o tradicionalnoj letačkoj manifestaciji u spomen na istoimenog legendarnog pilota Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

Ja sam Hrvat i ne mogu i neću pucati na Hrvate! 

Svečano otvorenje Susreta za Rudija svojim su pucnjevima najavili članovi Udruge kuburaša Marija Bistrica. Svojim dolaskom počast tom heroju Domovinskog rata odao je i potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ujedno izaslanik predsjednika Vlade.

“Svjedočimo o njegovu herojstvu i doprinosu obrani Hrvatske. Nikada nećemo moći reći dovoljno i nikada mu nećemo moći dovoljno zahvaliti. Jer njegove riječi Ja sam Hrvat i ne mogu i neću pucati na Hrvate zapisane su u našoj povijesti i svijesti našega naroda. Ta slavna rečenica, njezino značenje i kontekst može nam poslužiti i danas u mnogim izazovima s kojima se suočavamo. Ona je poruka hrvatskome narodu i poziv da moramo biti zajedno uvijek jedni uz druge“, rekao je tom prigodom ministar Medved.

Među brojnim dužnosnicima koji su položili cvijeće i zapalili svijeće ispred biste Rudolfa Perešina u istoimenom spomen parku bio je i župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, koji je u svom govoru okupljenima posebno istaknuo:

“Kada dođete ispred biste, pogledajte u oči. Kada stanete ispred slike, pogledajte oči. Blage, nježne, dobre, a s druge strane, u njima vidite pogled u budućnost, hrabrost, viziju, za onakvo djelo koje je napravio Rudi. I ako vam treba inspiracija, ako nam treba uzor u svakodnevnome životu, bez obzira na kojoj smo poziciji i što radimo, onda su to upravo naši hrvatski branitelji i ljudi kakav je bio Rudi. Mi možda jesmo mala zemlja, ali smo veliki narod, upravo zahvaljujući takvim ljudima“, rekao je župan Željko Kolar.

Načelnik Općine Gornja Stubica Jasmin Krizmanić istaknuo je kako su MIG-21, koji se nalazi u Spomen parku, te Spomen hiža u Jakšincu svjedoci jednog iznimnog čovjeka i njegovog života. Kako je istaknuo, Spomen hiža, u kojoj se uskoro kreće s unutarnjem uređenjem, bit će mjesto na kojem će svaki posjetitelj, posebno školska djeca i mladi, moći upoznati i shvatiti istinu o obrani, ratu i stvaranju današnje Hrvatske.

Manifestacija se održava pod pokroviteljstvom predsjednika RH i Vlade te gradonačelnika Grada Zagreba, a u organizaciji Općine Gornja Stubica i Zagrebačkog zrakoplovno-tehničkog saveza koji nosi ime Rudolfa Perešina.. Prije svečanog otvorenja polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća izaslanstva su odala počast Perešinu i svim poginulim hrvatskim braniteljima, a služena je i misa za sve njih.

Objava Otvoreni 26. Susreti za Rudija u Gornjoj Stubici pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Nakon prilično dugotrajne i zahtjevne procedure, napreduje obnova stambenih zgrada na Trgu žrtava fašizma oštećenih u potresu. Podsjećamo da je Grad Zaprešić, kako bi se ubrzala procedura koja je prethodila samoj obnovi, preuzeo od stanara troškove izrade elaborata ocjene postojećeg stanja konstrukcije i projekata obnove, a u gradskom proračunu, već treću godinu zaredom, osigurana su […]

The post Napreduju radovi konstrukcijske obnove first appeared on Grad Zaprešić.