Jedinstvena atrakcija, tri puta veća od prošlogodišnje, otvara se ovaj vikend za posjetitelje

Kukuruz je biljka koja se oduvijek iskorištava cijela i u razne svrhe. Stabljike su mu štitile zidove gospodarskih objekata, klipovi služili za potpalu a opna za izradu lutaka, cekera i madraca za krevete. Zrno se koristilo za prehranu ljudi, peradi i stoke, a osnova je za brojna tradicionalna jela poput zlevanke, žganaca i kruha.

Posavski kraj poznat je po uzgoju kukuruza od davnina i uvijek je imao važnost za zajednicu. Kako bi se spojila tradicija, običaji i turizam, od prošle godine u blizini Ivanić-Grada krajem ljeta nastaje jedinstvena atrakcija – kukuruzni labirint. Uz obalu rijeke Save, u prekrasnom ambijentu brojnih polja prošle godine je privukao velik broj posjetitelja, te je ove godine tri puta veći i zanimljiviji.

Projekt je inicirala Turistička zajednica Ivanić-Grada u partnerstvu s Gradom Ivanić-Gradom, Poljoprivrednim institutom Osijek, Muzejom Ivanić-Grada, Prijateljima baštine, KUD-om “Posavac” Dubrovčak Lijevi – Topolje i DVD-omDubrovčak Lijevi. Projekt je sufinanciran sredstvima Turističke zajednice Zagrebačke županije i Hrvatske turističke zajednice iz Fonda za nedovoljno razvijena područja i kontinent i sredstvima Zagrebačke županije.Projektu je dodijeljena nagrada Ruža Zagrebačke županije u 2023. godini u kategoriji „Održivi turizam“, u organizaciji Turističke zajednice Zagrebačke županije.

Ovogodišnji labirint je 3 puta veći od prošlogodišnjeg!Motiv je inspiriran uzorkom posavske narodne nošnje Hrvatica, a projektirala ga je Kristina Komšo,  krajobrazna arhitektica i potpredsjednica udruge „Prijatelji baštine“. Prošle godine labirint je posjetilo oko tisuću posjetitelja, a ove se godine očekuje veći broj. Prosječno vrijeme obilaska labirinta je 45 min. Unutar labirinta se nalaze interpretacijske ploče sa zanimljivostima o posavskom kraju koje se otkrivaju tijekom rješavanja slučaja pljačke u labirintu. Potraga kroz kukuruzni labirint ima dvije kategorije – za djecu i za mlade i odrasle, te će posjetitelji saznati kako je npr. zbog Marije Jurić Zagorke stvoren motiv Hrvatice, zašto su se meli tavani u Dubrovčaku te kako je vlastelin Dubrovčaka završio u volovskoj koži.

Kukuruzni labirint će se za javnost otvoriti u petak, 18. kolovoza. Tijekom mjeseca rujna posjetitelji će se moći voziti kočijom i posavskim konjima od naselja Dubrovčak Lijevi do labirinta. Smješten je i pored državne biciklističke rute broj 2, jer se želi poticati dolazak na lokaciju biciklima, a u naselju je i servisna stanica za bicikle.

Kako bi se posjetitelji zadržali u Ivanić-Gradu i produžili svoj posjet i boravak nude im se brojni sadržaji u okolici, od posjeta samom gradu do seoskih turizama, restorana, bazena i sportskih sadržaja. Cilj projekta je podrška održivom razvoju turizma u ruralnom području koji uključuje lokalnu zajednicu, pruža posjetiteljima inovativno iskustvo i direktan kontakt s prirodom.

Labirint će ostati otvoren i za vrijeme trajanja najveće turističke manifestacije u Ivanić-Gradu, 19. Bučijade (6. -8.10.), kada će biti posebno ukrašen bučama. 

Kukuruzni labirinti postali su velika atrakcija u Sjevernoj Americi i istočnoj Engleskoj, gdje su kao sastavni dio farme od jednostavnih elemenata došli do univerzalnih umjetničkih projekata i dizajna od likova iz filmova do popularnih priča i tema. Od siječnja ove godine najveći kukuruzni labirint na svijetu upisan je u Guinessovu knjigu rekorda, a napravio ga je Luc Pelletier u Kanadi, veličine 266.000 m2.

Objava Jedinstvena atrakcija, tri puta veća od prošlogodišnje, otvara se ovaj vikend za posjetitelje pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

U muzejskom hladu III – Tjedan animacije, 28.8. – 1.9.2023., od 11 do 13 sati

Za kraj ljetnih praznika pripremili smo pravu poslasticu za naše mlade posjetitelje – tjedan animacije. U petodnevnom programu djeca će se upoznati s poviješću ove umjetnosti i s procesom nastanka animiranog filma. Novo znanje odmah će primijeniti i, u kombinaciji sa svojom kreativnošću i maštom, proizvesti zajednički kratki film u tehnikama stop motion i cut-out animacije. Inspiraciju za temu filma potražit ćemo u izložbi ”Intimni prostori svakodnevice”.

Produkcija kratkog filma uključuje aktivaciju mašte i kreativnosti s jedne, ali i planiranje i tehničku izvedbu s druge strane. Tjedan će biti ispunjen crtanjem, izrezivanjem, animacijom, montažom te snimanjem zvuka i odabirom glazbe.

Voditeljica radionice je Maša Udovičić, producentica animiranih filmova i osnivačica Škole animacije.

Program je namijenjen djeci od 10 do 14 godina, a održat će se od 28. kolovoza do 1. rujna, svaki dan od 11 do 13:00 sati u Etnografskom muzeju. Cijena ulaznice za Tjedan animacije iznosi 19,91 € (150 HRK) po polazniku. Broj mjesta je ograničen, a prijava je obavezna na edukacija@emz.hr.

Objava U muzejskom hladu III – Tjedan animacije, 28.8. – 1.9.2023., od 11 do 13 sati pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Drama u istarskom biseru: ‘Čovjek bagerom razvaljuje sve, prijetili su mi djeci!‘; Ovaj tvrdi: ‘Ne treba mi dozvola!‘

Uvala Stupova s istoimenom plažom nalazi se u dnu kanjona (potoka) koji čini prirodnu granicu između Primorsko-goranske i Istarske županije. Veći dio spomenute plaže nalazi se u Istarskoj županiji i Općini Kršan, dok se manji dio nalazi u Primorsko-goranskoj županiji, odnosno Općini Moćenička Draga.

Do plaže se do sada moglo doći na više načina – morskim putem, kozjom stazom iz sela Zagore (cca 35 min. hoda) i, do ove godine, iz sela Baći (20 min. hoda). Na vrhu žala nalazi se 13 ribarskih kućica, čiji su donedavni korisnici sada u problemu s investitorom koji je kupio to zemljište i planira sve srušiti, piše portal Morski.hr. U međuvremenu, okolna šuma se krči, a bageri razvaljuju stijene koje padaju na plažu i čine kupanje opasnim po život! Investitor je za Morski.hr pak ispričao nešto drugačiju priču…

– Ta spremišta su gradili naš pradjedovi, a naši ih djedovi, očevi i mi danas godinama održavali, brinuli o njima, popravljali ih nakon rušenja za jakih zimskih bura i juga. Naši su ih preci, sve stanovnici sela Zagore, gradili kako bi u njih mogli spremiti svoje barke kao i ribarski alat nakon ribolova budući da na ovom području nema prirodno zaštićene uvale niti ikakve lučice. Praktički su te kućice naša ribarska baština. Danas, razvojem turizma, ovu plažu rado posjećuju turisti željni mira, kojima pješačenje ne predstavlja problem, turisti koji ne vole gužve kao na plažama do kojih se lako može doći automobilom, kaže investitor.

– Međutim, sredinom prosinca prošle godine počinju problemi za nas “vlasnike” tih ribarskih kućica, a ovih dana i za sve ostale posjetitelje ove lijepe plaže – kaže starosjedioc iz Mošćeničke Drage za Morski.hr te kronološki pojašnjava: 

– Sredinom prosinca na vrata svih kućica koje se nalaze na teritoriju Općine Kršan osvanuo je natpis na kojem se poziva “vlasnike” kućica da se jave vlasniku zemljišta gospodinu Josipu Miliću u najkraćem mogućem roku. Na što se većina nas oglušila. Gospodin koji se javio dotičnom gospodinu, doznao je od Milića kako isti smatra da su kućice njegove jer se nalaze na njegovom terenu i traži da odselimo iz kućica u roku  6 mjeseci do godine dana.  Uslijedilo je naše razmatranje situacije. Uvidjeli smo da je tvrtka Amre project d.o.o. iz Zaprešića kupila parcele k.č.  1475/6 i k.č. 1498/5, sve k.o. Plomin ukupne površine nešto preko 50 000 m2

– početkom veljače 2023. godine provaljeno je u 9 kućica, pozvana je policija koja dolazi nakon, čini mi se, 3 dana. Napisali su zapisnik

– U to isto vrijeme izvodili su se radovi krčenja šume na gore spomenutim česticama.

Reagirala jedino šumarska inspekcija

Dopisi su poslani na DIRH, Ministarstvo mora – Uprava sigurnosti plovidbe, Hrvatske šume, Hrvatske vode, kontaktiralo se i načelnike općina Kršan i Mošćenička Draga. Nije bilo učinka. Jedino je šumarski inspektor izašao na teren u roku nekoliko dana, saznaje Morski.hr, utvrđuje nepravilnosti, šalje dopise vlasniku zemljišta u nekoliko navrata i na kraju zaključuje da im ne može ništa jer se pošta stalno vraća zbog ‘nepostojeće adrese‘.

Na Istarsku županiju poslan je i Zahtjev za utvrđivanje granice pomorskog dobra na području uvale Stupova. Nadaju se da će granica biti definirana iz akućicac, kao što je granica pomorskog dobra već definirana na dijelu plaže koji je u Primorsko-goranskoj županiji, gdje preostale dvije kućice spadaju u pomorsko dobro.

Sredinom ožujka doznali su da je tvrtka iz Zaprešića postala vlasnikom.

‘Bageri od kozje staze rade cestu‘

U selo Baći 19. travnja dolazi bager i pozicionira se na početak kozje staze koja vodi do plaže Stupova, međutim ne kreće se odmah s radovima, već se čeka neko vrijeme.

Na inicijativu načelnika Općine Mošćenička Draga 2. lipnja održan je sastanak s ‘vlasnicima‘ ribarskih kućica i Josipom Milićem, koji se predstavlja kao suvlasnik navedenih čestica, ali napominje da sve odluke donosi gospodin A.M. koji je direktor firme Amre project. 

“Na tom sastanku daje nam rok od četiri dana da mu se javimo, hoćemo li napustiti kućice koje koristimo, bez da je dao drugu opciju. Kaže kako imaju velike planove  – proširiti plažu i napraviti marinu, a sad planira napraviti cestu do plaže za “svoje goste””, navodi Morski.hr.

Dan kasnije bager kozju stazu počinje pretvarati u cestu. 

“Taman nekako u isto vrijeme na katastarskom planu nastaje k.č. 1471/16, k.o. Plomin  koja se rađa cijepanjem k.č. 1471/12 i to je zapravo početak koridora ceste prema k.č. 1475/6 i k.č. 1498/5, sve k.o. Plomin koje je Amre project d.o.o. prvotno kupila. Pitanje je i je li ta novonastala čestica nastala kako bi ova tvrtka na njoj dobila služnost prolaza ili kako bi ju mogli kupiti u skoroj budućnosti? Prema portalu Uređena zemlja Državne geodetske uprave, ta je čestica u vlasništvu gospođe čija je sestra tvrtki iz Zaprešića prodala prvotnih 50.000 m2 zemljišta. Dakle nekakav dogovor oko pristupa česticama postoji od samog početka”, navodi Morski.


image

Na zahtjev za proglašenje ribarskih kućica kulturnim dobrom, nitko se nije odazvao

Čitatelji Portala Morski.hr/

Na zahtjev za proglašenje ribarskih kućica kulturnim dobrom, nitko se nije odazvao

Nedugo nakon toga Općini Kršan poslan je Zahtjev za proglašenjem ribarskih kućica kulturnim dobrom, odnosno pokretanje postupka zaštite ribarskih kućica prema konzervatorskom odijelu, na što do danas nije stiglo nikakvo očitovanje.

Paralelno s tim obaviještena je Općina Kršan o započetim zemljanim radovima i to u vrijeme kad je zabranjeno izvođenje zemljanih radova zbog turističke sezone, na što je stigao, čini se neslužbeni, odgovor kako je općina nedavno ostala bez komunalnog redara i nema osobe koja može reagirati na to.

U to vrijeme na početku staze koja iz sela Baći vodi do plaže, osvanula je ograda, a kasnije i lokot na ogradi s natpisom te se brani prolaz do plaže uz napomenu kako je to privatno.

Istarska županija je 28. lipnja poslala obavijest kako je napravljen prijedlog granice pomorskog dobra (na način da kućice ulaze u pomorsko dobro) te se šalje na daljnje postupanje u Ministarstvo mora.

Stijena pala na plažu

A onda je 12. kolovoza u plićaku osvanuo prilično velik komad stijene, urušena je krovna betonska ploča nekadašnje telefonske kućice. A sve zbog kamene gromade koja se dokotrljala s obronka kanjona te su osvanuli komadi kamena na krovovima prvih dvaju kućica i probile krovni pokrov.

Josip Milić pak kaže da je sve što posjeduje, kupljeno legalno 1/1, a da za gradnju puta “ne treba dozvolu”. Dodaje i da su mu nakon što je otkupljeno svo gore navedeno zemljište, neki nepoznati ljudi počeli prijetiti, a sve je, tvrdi, prijavio policiji i Državnom odvjetništvu.

– To je zemljište kupljeno prije dvije godine i sve 1/1 od privatne osobe i sve što radimo, radimo na svom terenu, ničijem tuđem. Radimo samo ono što imamo pravo zakonski raditi, a to je prolaz kroz naš teren. Radi se o tome da ljudi pokušavaju prisvojiti što nije njihovo i to ilegalno. Naime, ti njihovi preci su ilegalno na tuđem terenu sagradili te ribarske kućice. To se dakle događalo i starim vlasnicima koji su s njima imali problema, dakle prije nego smo mi postali vlasnici – pojašnjava Milić za Morski.hr.


image

Privatno zemljište

Morski.hr/

‘Izložen sam linču, prijetili su mi djeci, pa sam ih prijavio‘

– Oni su ljuti i zato što sam išao do Državnog odvjetništva jer su prijetili smrću meni i mom djetetu. Imam dokaze o tome i to je u fazi prijave. Sve se dogodilo nakon što sam s njima pokušao mirno razgovarati, da se dogovorimo kao normalni ljudi, bez obzira što se sve događa na apsolutno privatnom terenu. Dakle, ljude više interesira tuđe dvorište, nego njihovo vlastito. Od trenutka kad sam dobio prijetnje, od tad ne želim s tim ljudima imati nikakvu komunikaciju – govori i odgovara da ne zna tko mu je prijetio, jer su pozivi i prijetnje bili anonimni.  

Dodao je i da nikakav kozji put nije postojao niti je ikad išta bilo upisano. “To je sve bilo isključivo privatno vlasništvo. To je sve bila šikara. Čak smo dobili i pohvalu Hrvatskih šuma, da smo to očistili samovoljno”, još jednom napominje.

Dodaje i da je jedini mogući ulaz na plažu s te njihove strane. Postoji i s morske strane, ali kaže da “morate znati da je svaka stijena koja je pala, pala na naš teren.”

Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak Morski.hr piše da im je Milić nešto i prešutio. Naime, u Zemljišnoknjižnom odjelu Labin, na navedene čestice postoji zabilježba vođenja upravnog postupka, zbog utvrđivanja prijedloga pomorskog dobra, a plaža definitivno ne može biti njegovo privatno vlasništvo, jer to Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ne dopušta.

 

ZET objavio raspored vožnji za Veliku Gospu, evo kako doći na proštenje u Remete i Stenjevec

U utorak se obilježava blagdan Velike Gospe te se očekuju velike proslave u nekoliko zagrebačkih kvartova. S obzirom na to da je blagdan te da ljudi idu na proštenja, ZET je objavio kako će izgledati raspored javnog prijevoza.

Autobusna linija zbog koje građane boli glava: ‘Svjesni smo štete koja je putnicima nastala’

U tramvajskom i autobusnom prometu primijenjivat će se tako nedjeljni vozni red, dok će u ponedjeljak na snazi biti vozni red kao u subotu.

Uspostavit će se izvanredna linija

Zbog proštenja u Remetama i Stenjevcu koja se održavaju tradicionalno već dugi niz godina, na tim će područjima doći do promjene na autobusnim linijama. Radi se, točnije, na linijama 119, 146, 203, 172, 176 i 177, a uvodi se i izvanredna autobusna linija Kaptol – Remete.

Proštenja su u Remetama i Stenjevcu tradicionalna (Foto: Damir Krajac / CROPIX)

Autobusna linija 203 (Svetice – Vinec – Kaptol), od 8 do 21 sat prometovat će skraćeno do Vineca, a istovremeno će biti uspostavljena izvanredna autobusna linija Kaptol – Remete, koja će prometovati od Kaptola do raskrižja Ulice Remete i Ulice Ivana Česmičkog, kažu u ZET-u.

Oduševljena Zagrepčanka zahvalila se nepoznatom dobročinitelju: ‘Još uvijek imamo tajnih anđela’

Što se tiče proštenja u Stenjevcu, od pet ujutro pa do večernjih sati, ovisno o stanju na terenu i procjeni Prometne policije, dolazi do izmjena u prometovanju autobusnih linija 119 (Črnomerec – Podsused most) i 146 (Reljkovićeva – Malešnica – Jankomir).

Što je s linijama 119 i 146

Autobus linije 119 vozit će uobičajenom trasom do raskrižja Ilice i Vrapčanske, nastaviti vožnju Ilicom i Alejom Bologne, skretati lijevo u Škorpikovu, desno na Samoborsku cestu i nastaviti uobičajenom trasom do krajnjeg odredišta.

Obično se organizira i prigodna prodaja (Foto: Foto: Ronald Gorsic / CROPIX)

Istom trasom vozit će i u povratku, a na izmijenjenom dijelu trase koristit će sva usputna stajališta.

Što se tiče autobusne linije 146, ona će prometovati skraćeno do kružnog toka koji povezuje Ulicu Ivane Brlić Mažuranić i Stenjevečku ulicu. Ulazno, odnosno izlazno stajalište bit će uspostavljeno poslije kružnog toka u Ulici Ivane Brlić Mažuranić, u smjeru Reljkovićeve.

U slučaju obustave prometa…

U slučaju obustave prometa, a ovisno o procjeni policije, linija 146 će u popodnevnim satima ponedjeljka, 14. kolovoza prometovati djelomično izmijenjenom trasom u oba smjera:

Poduzetnici poručili gradovima i općinama: ‘Proglasite sajamski dan na Veliku Gospu i moći ćete raditi’

Reljkovićeva – redovnom trasom do raskrižja ulica Stenjevec i Hrvatskih branitelja – Stenjevečka ulica – Samoborska cesta – i dalje redovnom trasom.

U utorak, 15. kolovoza, autobusi linija 172 (Črnomerec – Zaprešić), 176 (Črnomerec – Gornja Bistra) i 177 (Črnomerec – Poljanica – Gornja Bistra) zaustavljat će se u oba smjera i na stajalištu Gospodska.

Objava ZET objavio raspored vožnji za Veliku Gospu, evo kako doći na proštenje u Remete i Stenjevec pojavila se prvi puta na Zagreb.info.

Nevjerojatna scena na cesti u Zaprešiću: U gluho doba noći kratko stao na semaforu pa ostao bez auta

Zagrebačka policija izvijestila je kako je pronašla ukradeni automobil iz zločina koji je počinjen 18. srpnja.

Zagrebačka policija traži svjedoke: Automobilom naletio na ženu

Škoda zagrebačkih registracija je pronađena u Zumbulskoj ulici na području Črnomerca oko 15:15 sati na Črnomercu, dok se krađa 18. srpnja dogodila oko 2:12 sati ujutro na raskrižju Avenije hrvatskih branitelja i Ulice Ruševje u Zaprešiću.

Policija, ilustracija (Foto: Damir Krajač/CROPIX)

Kako je podsjetila policija, prošlog je mjeseca 62-godišnji vlasnik Škode na spomenutom raskrižju zaustavio auto zbog crvenog svjetla. Tada je automobilu prišao nepoznati muškarac koji ga je kroz otvoreni prozor udario nepoznatim predmetom a potom izvukao iz auta.

Napadač je potom sjeo u automobil i odvezao se, a žrtvi su u KBC-u Sveti Duh utvrđene teške ozljede.

Materijalna šteta ove krađe je bila procijenjena na iznos od oko 7500 eura.

Objava Nevjerojatna scena na cesti u Zaprešiću: U gluho doba noći kratko stao na semaforu pa ostao bez auta pojavila se prvi puta na Zagreb.info.

Mladi su budućnost Hrvatske te o njima u velikoj mjeri ovisi demografski, društveni, politički, gospodarski i kulturni razvoj naše zemlje

Svjetski savez mladih Hrvatska (dalje: SSMH), podružnica međunarodne organizacije World Youth Alliance, ističe da na Međunarodni dan mladih 12. kolovoza, iako se obilježava usred ljeta i godišnjih odmora, treba usmjeriti pozornost na ulogu mladih u društvu, njihovu afirmaciju i rješavanje problema mladih u Hrvatskoj. 

Mladi su budućnost Hrvatske te o njima u velikoj mjeri ovisi demografski, društveni, politički, gospodarski i kulturni razvoj naše zemlje. Mladi su uvijek donosili nove ideje i promjene u društvu, no mladi danas u Hrvatskoj nisu aktivni koliko bi mogli biti, što je glavni razlog zašto se dovoljno ne čuje njihov glas u društvu. K tome, iz godine u godinu sve je manji udio mladih u ukupnom stanovništvu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku od Popisa stanovništva 2001. do Popisa stanovništva 2021. broj mladih u dobi od 15 do 29 godina je smanjen za 280 680 ili 4.4%.

Rezultati istraživanja Motivacija mladih za migracijom i zasnivanjem obitelji koje je SSMH proveo u jesen 2021. na uzorku od 660 mladih pokazalo je da njih 58% uvijek glasuje na parlamentarnim izborima, 65% uvijek glasuje na predsjedničkim, a 60% uvijek glasuje na lokalnim izborima. Udio onih koji nikada ne glasuje se kreće od 7 do 9% ovisno o vrsti izbora. Govori to da su mladi politički aktivni i svjesni važnosti političke participacije, barem kada je riječ o sudjelovanju na izborima. Također, istraživanje je pokazalo i da je 15% mladih aktivno u civilnom društvu, a 7% u političkoj stranci, što upućuje na to da jedan dio mladih ima potrebu za većim društvenim i političkim angažmanom.

Govoreći o pitanju migracija, istraživanje je pokazalo da 49% mladih povremeno ili često razmišlja o odlasku iz Hrvatske. Pritom mladi ne odlaze impulzivno, već o toj odluci razmišljaju i razmatraju opcije prije nego što to eventualno učine. Najčešći razlozi koje navode za iseljavanje su: bolji životni standard, bolji uvjeti života i rada, veća plaća i više životnih mogućnosti. Najviše mladih želi imati dvoje (39%) ili troje djece (25.7%), pri čemu prvo dijete žele imati u prosjeku u 29. godini. Pokazalo se i da mladi koji su kasnije iselili iz roditeljskog doma da se kasnije odlučuju na roditeljstvo. Usprkos kulturi odgađanja roditeljstva i imanja manjeg broja djece, rezultati istraživanja govore da mladi ipak žele imati djecu, no ostvarenje željenog broja djece ovisi o njihovim životnim uvjetima i okolini koja ih u tome u većoj ili manjoj mjeri podržava.

U konačnici, rezultati istraživanja pokazali su da oni mladi koji češće glasuju na izborima, imaju i manju želju za iseljavanjem. Prema tome, jedan od čimbenika iseljavanja svakako bi mogla biti politička apatija, odnosno nedostatak vjere kod mladih da mogu nešto promijeniti u društvu. Oni mladi koji su društveno aktivniji i uključeniji u zajednicu manje žele iseliti, ali žele imati i više djece. Navodi to na zaključak da društveno djelovanje mladih može smanjiti apatiju i iseljavanje.

Zato vjerujemo da će društvo znati prepoznati ulogu i važnost mladih, kao i da će ih potaknuti na veći društveni angažman u svrhu opće dobrobiti za zajednicu. Pozdravljamo nedavno donošenje Nacionalnog programa za mlade za razdoblje 2023. do 2025. i Zakona o Izmjenama i dopunama Zakona o savjetima mladih, kao i sve druge mjere koje su usmjerene na ostvarenje potencijala mladih, veću kvalitetu života i njihov bolji položaj u društvu. Istovremeno, očekujemo od institucija te državne i lokalnih vlasti veće uključivanje mladih u tijela relevantna za pitanja mladih, posebice predstavnika udruga mladih.Na kraju, s obzirom da zabrinjavajuću demografsku situaciju i nedostatak cjelovite populacijske politike, pozivamo predstavnike državne vlasti da donese Strategiju demografske revitalizacije, aktivira rad Vijeća za demografsku revitalizaciju te donese potrebne mjere s ciljem bolje koordinacije javnih politika kojima se teži ublažiti depopulaciju i stvoriti bolje preduvjete za ostanak mladih i zasnivanje obitelji u Hrvatskoj.

Objava Mladi su budućnost Hrvatske te o njima u velikoj mjeri ovisi demografski, društveni, politički, gospodarski i kulturni razvoj naše zemlje pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Započinje podnošenje zahtjeva za potporu iz Programa potpore Programa potpore sektoru svinjogojstva zbog onemogućene aktivnosti uslijed pojave afričke svinjske kuge

U „Narodnim novinama“ broj 93/23  od 11. kolovoza 2023. godine objavljen je Pravilnik o provedbi Programa potpore sektoru svinjogojstva zbog onemogućene aktivnosti uslijed pojave afričke svinjske kuge donesenog Odlukom Vlade Republike Hrvatske 7. kolovoza 2023. godine.

Obavještavamo sve zainteresirane podnositelje da je od 12. kolovoza 2023. godine otvoreno podnošenje zahtjeva za potporu za Mjeru 2 iz Programa potpore sektoru svinjogojstva zbog onemogućene aktivnosti uslijed pojave afričke svinjske kuge.

Zahtjev za potporu za Mjeru 1 nije potrebno podnositi, Ministarstvopoljoprivrede ćekoristeći podatke o provedenim mjerama dostavljene od strane Državnog inspektorata i drugih podataka iz internih baza i evidencija, provoditi i uspostavljati analitiku i popis korisnika potpore te mjesečno i to do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec donositi Odluku o isplati potpore iz Mjere 1.

Prihvatljivi korisnici potpore iz ovog Programa su mikro, mala i srednja poduzeća definirana člankom 2. Priloga I. Uredbe Komisije (EU) 2022/2472, koja drže svinje na području zona ograničenja.

Mjera 1. Nadoknada tržišne vrijednosti za uginule i usmrćene svinje

Korisnici moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

  • biti upisani u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i
  • za svinje korisnika potpore je utvrđeno uginuće i/ili provedeno usmrćivanje i na objektu na kojem su svinje uginule i/ili je provedeno njihovo usmrćivanje, zabranjeno je držanje svinja u razdoblju od najmanje 12 mjeseci.

Prihvatljiva su grla svinja za koje je utvrđeno uginuće i/ili koja su usmrćena od dana potvrde pojave afričke svinjske kuge u Republici Hrvatskoj temeljem zapisnika nadležnog veterinarskog inspektora Državnog inspektorata.

Iznos potpore utvrđuje se sukladno broju, kategoriji i težini uginulih i/ili usmrćenih svinja temeljem zapisnika nadležnog veterinarskog inspektora Državnog inspektorata.

Osnova za izračun potpore:

  • prasad i odojci do 35 kg 100,00 eura po grlu
  • tovne svinje 2,00 eura po kg žive težine
  • nazimice, krmače i nerasti 650,00 eura po grlu

Podatke o prihvatljivim korisnicima utvrđuje Ministarstvo poljoprivrede.

U slučaju da Ministarstvo prilikom utvrđivanja prihvatljivosti korisnika na temelju zapisnika veterinarskog inspektora Državnog inspektorata utvrdi da su svinje koje su predmet postupanja, u uslužnom tovu na nadziranom objektu, zatražit će od sudionika uslužnog tova Izjavu o korisniku potpore koju potpisuju oba sudionika uslužnog tova.

Sudionici uslužnog tova iz dužni su popuniti i potpisati Izjavu te ju dostaviti u roku od 5 dana na adresu elektroničke pošte navedenu na obrascu izjave.

Ministarstvo poljoprivrede mjesečno i to do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec donosi Odluku o isplati sredstava potpore korisnicima.

Iznimno, Ministarstvo poljoprivrede donosi Odluku o isplati sredstava potpore korisnicima za razdoblje od trenutka potvrde afričke svinjske kuge u Republici Hrvatskoj do dana stupanja na snagu Pravilnika u roku od 15 dana od stupanja na snagu Pravilnika.

Mjera 2. Nadoknada gubitka prihoda za uklonjene svinje

Korisnici moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

  • biti upisani u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstavai
  • svinje korisnika potpore su uklonjene u klaonici određenoj od strane Ministarstva i na objektu s kojeg su svinje uklonjene zabranjeno je držanje svinja u razdoblju od najmanje 12 mjeseci.

Prihvatljiva su grla svinja s objekata u području zone ograničenja, a koja su uklonjena u klaonici određenoj od strane Ministarstva temeljem zapisnika nadležnog veterinarskog inspektora Državnog inspektorata.

Iznos potpore utvrđuje se na način da se cijene pojedinih kategorija i težinskih razreda svinja umanje za prihod od prodaje životinja koje su zaklane. Prihod ostvaren od prodaje zaklanih životinja potvrđuje se računom/otkupnim blokom izdanim od strane klaonice. Broj, kategorija i težina svinja za izračun potpore utvrđuje se zapisnikom o razvrstavanju trupova na liniji klanja.

Kategorije navedene u zapisniku o razvrstavanju trupova na liniji klanja:

  • prasad i odojci su trupovi svinja kategorizirani u kategoriju prasad i odojci do najveće težine toplog trupa od 28 kg,
  • tovne svinje su trupovi svinja kategorizirani u kategoriju prasad težine toplog trupa većeg od 28 kg i svinje kategorija T1 i T2 i
  • nazimice, krmače i nerasti su trupovi svinja kategorizirani u kategorije krmače, mladi nerastovii stariji nerastovi i kastrati.

Masa svinjskih trupova evidentirana na liniji klanja iskazuje se kao težina živih svinja koristeći prosječan randman koji iznosi 78%.

Na tako utvrđene kategorije primjenjuje se ista osnova za izračun kao u Mjeri 1.

Zahtjev za potporu za Mjeru 2 popunjava se putem AGRONET zaštićene mrežne aplikacije Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (u daljnjem tekstu: Agencija za plaćanja) izravno ili u podružnicama Agencije za plaćanja.

Po popunjavanju Zahtjeva putem AGRONET-a podnositelj je dužan dostaviti ispisani i ovjereni Zahtjev na adresu: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Ulica grada Vukovara 269d, 10000 Zagreb, s naznakom: „Mjera 2 – Program potpore sektoru svinjogojstva zbog onemogućene aktivnosti uslijed pojave afričke svinjske kuge“.

Uz Zahtjev podnositelj prilaže račune/otkupne blokove izdane od strane klaonice koju je odobrilo Ministarstvo za provedbu klanja svinja s objekata u zonama ograničenja.

Rok za podnošenje Zahtjeva je do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec.

Iznimno, za svinje koje su zaklane do stupanja na snagu Pravilnika, Zahtjev se podnosi u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu Pravilnika.

Detalji o potporama, prihvatljivim korisnicima i grlima te ostale relevantne informacije dostupne su na poveznici.

Objava Započinje podnošenje zahtjeva za potporu iz Programa potpore Programa potpore sektoru svinjogojstva zbog onemogućene aktivnosti uslijed pojave afričke svinjske kuge pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Potpisan Sporazuma o suradnji Vatrogasne zajednice pokrajine Baden-Württemberg i Hrvatske vatrogasne zajednice

U četvrtak je u prostorijama Splitsko-dalmatinske županije potpisan Sporazum o suradnji Vatrogasne zajednice pokrajine Baden-Württemberg i Hrvatske vatrogasne zajednice.

Potpisivanju Sporazuma nazočili su glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković, predsjednik Predsjedništva Hrvatske vatrogasne zajednice, potpredsjednik Hrvatskog sabora Ante Sanader, župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban te visoko izaslanstvo Vatrogasne zajednice Baden-Württemberg: dr. Frank Knödler, predsjednik Vatrogasne zajednice Baden-Württemberga, Frieder Lieb, načelnik Vatrogasne škole Baden-Württemberg, Gerhard Lai, počasni dopredsjednik Vatrogasne zajednice Baden-Württemberga i Michael Wegel, dopredsjednik Vatrogasne zajednice Baden-Württemberga. Sporazum s njemačkim vatrogascima je potpisan radi učinkovitije i ekonomičnije provedbe različitih vatrogasnih djelatnosti i njegovanja prijateljskih odnosa.

Župan Blaženko Boban, upriličio je prijem te kao domaćin potpisivanja ovoga Sporazuma o suradnji dviju vatrogasnih zajednica u uvodnim riječima dobrodošlice nije krio oduševljenje zbog ovoga svečanog čina koji je rezultat dugogodišnje izvrsne suradnje pojedinaca kao i vodstva obiju vatrogasnih zajednica.  

– Vi predstavljate jednu od najvažnijih institucija Vlade Pokrajine Wurttenberg i jedna ste od najbolje organiziranih vatrogasnih zajednica u cijeloj Njemačkoj. Zasigurno ćemo imati što od vas naučiti. Nastavljamo naše višegodišnje prijateljstvo kroz buduću konkretnu suradnju vaših vatrogasnih škola i našega, tek izgrađenog nastavnog Središta za vatrogastvo u Vučevici. Koristim ovu prigodu zahvaliti i pohvaliti profesionalce u svom poslu koje ste imali prigodu ranije upoznati, od gospode Kovačevića, Zeca, Mikasa i njihovih suradnika koji su naš čvrsti oslonac u svim kriznim situacijama, od požara do poplava, potresa i sličnih ekstremnih situacija. Svi mi imamo sreću što je predsjednik Predsjedništva Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader istovremeno potpredsjednik Hrvatskog sabora što se pokazalo navlastito korisnim kod donošenja novog Zakona o vatrogastvu i svekolikoj organizaciji profesionalnog i dobrovoljnog vatrogastva u Hrvatskoj – rekao je župan Boban.

Predsjednik Predsjedništva Hrvatske vatrogasne zajednice i potpredsjednik Hrvatskog sabora, Ante Sanader zahvalio je županu Bobanu za prijem te izaslanstvu Vatrogasne zajednice Baden-Württenbergu na ukazanom povjerenju i dolasku u Republiku Hrvatsku.

Sanader je podsjetio na zajedničku povijest vatrogasnih organizacija gdje je prvo vatrogasno društvo utemeljeno 1846. godine u Torlachu. U Hrvatskoj je prvo društvo osnovano 1864. godine. Podsjećajući na činjenicu da je Gerhard Lai, počasni konzul HVZ-a u Baden-Württenbergu, zaslužan za donacije više od stotinu vatrogasnih vozila. Radi ilustracije prijateljstva Sanader je podsjetio kako je VZ Baden-Würtenberga, nakon potresa u Sisku, Petrinji  i okolici koji se dogodio 29. prosinca 2020. godine, već 1. siječnja 2021. poslao ljude i konkretnu pomoć, bez da ih je itko pozvao za pomoć. Tako rade braća – naglasio je Sanader te zahvalio svakom članu izaslanstva pojedinačno. Naglasio je kako je Vatrogasna škola pokrajine Baden-Würtenberg najbolja u Njemačkoj I Europi, ali da će i naši vatrogasci imati što pokazati svojim kolegama iz Njemačke, posebno kada je riječ o šumskim požarima. Zato govorimo o strateškom partnerstvu od kojega će korist imati vatrogasci iz cijele regije i šire.

Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković također je istaknuo važnost činjenice da je Sanader kao predsjednik Predsjedništva Hrvatske vatrogasne zajednice istovremeno i potpredsjednik Hrvatskog sabora, što je na ponos i korist svim vatrogascima u Hrvatskoj. Zapovjednik je naglasio zajedništvo područne i lokalne samouprave u koordinaciji sa središnjim tijelima Vlade RH, koje daje sigurnost našim građanima u svim kriznim situacijama, što se najbolje moglo vidjeti kod nedavnog požara na otoku Čiovo – istaknuo je, između ostaloga, zapovjednik Tucaković, dodajući da je današnje potpisivanje protokola o suradnji s najboljima u Europi važno za naše ukupno vatrogastvo. – Zato još jednom zahvaljujem županu Bobanu, njegovom timu na čelu s Damirom Gabrićem, Tihi Zecu, županijskoj razvojnoj agenciji RERA koji su vrijedno radili na izgradnji Nastavnog centra u Vučevici koji će preporoditi cijeli taj dio dalmatinske Zagore.

Frank Knödler, predsjednik Vatrogasne zajednice Baden-Würtenberga je u pozdravnom obraćanju istaknuo sličnosti naših dviju vatrogasnih zajednica, od povijesnih do ustrojbenih te dugogodišnje prijateljstvo intenzivirano kroz vrijeme domovinskog obrambenog rata u Hrvatskoj, potvrđeno za nedavnih potresa u Sisku i okolici, sve do današnjih dana: – Dugogodišnja suradnja naših dviju vatrogasnih zajednica je okrunjena potpisivanjem ovoga Sporazuma. Možemo puno učiti od naših kolega u Hrvatskoj i posebno Splitsko-dalmatinskoj županiji. Jučer smo također posjetili Zračnu luku u Zadru, a posjetit ćemo i druge vatrogasne zajednice po otocima i na sjeveru Hrvatske. Posebno me raduje buduća suradnja naših vatrogasnih škola i budućeg centra vatrogasne izvrsnosti u Vučevici – kazao je Knödler te zahvalio još jednom županu i svima drugima na ovako srdačnoj dobrodošlici.

Tijekom boravka u Hrvatskoj izaslanstvo će se upoznati s radom i ustrojem hrvatskog vatrogastva obilaskom vatrogasnih zajednica i vatrogasnih postrojbi u Gradu Zagrebu, Velikoj Gorici, Koprivnici, Zadru, Splitu i Hvaru.

Uz župana Bobana i potpredsjednika Hrvatskog sabora Sanadera, potpisivanju Sporazuma su nazočili pročelnici Damir Gabrić i dr. Davor Pavić, županijski vatrogasni zapovjednik Ivan Kovačević, pročelnik Vatrogasne zajednice Splitsko-dalmatinske Tiho Zec i zapovjednik JVP Grada Splita Mario Mikas.

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković s predstavnicima Hrvatske vatrogasne zajednice i Vatrogasne zajednice Baden-Württemberg

Nakon potpisivanja Sporazuma o suradnji predsjednik Predsjedništva Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sana U uvodnom dijelu predsjednik Predsjedništva Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader, koji je ujedno i potpredsjednik Hrvatskog sabora, ukratko je u društvu predsjednika Vlade RH i glavnog vatrogasnog zapovjednika izaslanstvu njemačkih vatrogasaca predstavio sustav vatrogastva u Republici Hrvatskoj.

Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković pohvalio je suradnju s državnom vlašću koja je omogućila zakonodavne promjene kojima je Hrvatska vatrogasna zajednica središnji državni ured za vatrogastvo te da čini sve kako bi vatrogastvo bilo i ostalo brend u Europi i svijetu. Također je rekao da ga veseli suradnja s njemačkim vatrogascima te da su uvijek dobrodošli u Hrvatsku i u hrvatsku vatrogasnu obitelj.

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković izaslanstvu Vatrogasne zajednice pohvalio je dugu tradiciju koju ima hrvatsko vatrogastvo te ukazao na važnost i dobru organiziranost Hrvatske vatrogasne zajednice koja je kao samostalno državno tijelo jedan od stupova domovinske sigurnosti.

– Zahvalni smo vatrogascima koji obavljaju zahtjevan posao i pružaju sigurnost stanovništvu. – rekao je predsjednik Plenković.

Dr. Knödler izrazio je zadovoljstvo što je potpisan sporazum između Hrvatske vatrogasne zajednice i VZ Baden-Württemberga. U svojem kratkom boravku u RH i posjetu nekolicine vatrogasnih organizacija dobio je uvid u način funkcioniranja hrvatskog vatrogasnog sustava naglasivši da ovakav brz i učinkovit sustav u zaštiti od požara ne može se osigurati u Njemačkoj. Veseli se zajedničkoj suradnji i obećao je da će pri povratku u Njemačku pronaći načina da osigura dopremu dvaju vatrogasnih vozila u Regionalni nastavni centar u Vučevici.der i glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković ugostili su predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića i izaslanstvo Vatrogasne zajednice Baden-Württemberga.

Objava Potpisan Sporazuma o suradnji Vatrogasne zajednice pokrajine Baden-Württemberg i Hrvatske vatrogasne zajednice pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Objavljen drugi natječaj vrijedan 2,1 milijun eura za preradu drva i proizvodnju namještaja za 2023.

Ministarstvo poljoprivrede je u četvrtak, 10. kolovoza 2023., objavilo Drugi javni natječaj za dodjelu potpora male vrijednosti za poticanje razvoja poduzetnicima koji obavljaju djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja na području Republike Hrvatske za 2023., vrijedan ukupno 2,1 milijun eura.

Dodjeljivat će se bespovratna namjenska sredstva potpora male vrijednosti za ulaganje u proizvodnu tehnologiju i postrojenja, proizvodno-poslovni objekt, informacijsku i komunikacijsku tehnologiju i promotivne aktivnosti.

Intenzitet potpore je 70 % od ukupno prihvatljivog troška, a najviši iznos po korisniku je 100.000 eura za ulaganje u proizvodnu tehnologiju i postrojenja te proizvodno-poslovni objekt dok je taj iznos 30.000 eura za ulaganje u informacijsku i komunikacijsku tehnologiju te 50.000 eura za promotivne aktivnosti. Gornja granica potpore male vrijednosti koja se dodjeljuje jednom poduzetniku ne smije prelaziti 200.000 eura u tekućoj te tijekom prethodne dvije fiskalne godine.

Rok za podnošenje prijave počinje teći 21. kolovoza 2023. u 10:00 sati i traje do 4. rujna 2023. u 10:00 sati.

Natječaj je dostupan na poveznici. Rezultati Javnog natječaja za dodjelu potpora male vrijednosti za poticanje razvoja poduzetnicima koji obavljaju djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja na području Republike Hrvatske za 2023. godinu od 10. svibnja 2023. dostupni su na poveznici https://poljoprivreda.gov.hr/istaknute-teme/sume-112/drvna-industrija/potpore-malih-vrijednosti/239

Objava Objavljen drugi natječaj vrijedan 2,1 milijun eura za preradu drva i proizvodnju namještaja za 2023. pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Prometna nesreća na autocesti A2 poslije naplate Zaprešić u smjeru Krapine usporila promet

Na autocesti A2 Zagreb-Macelj, zbog prometne nesreće poslije naplate Zaprešić u smjeru Krapine vozi se otežano, upozoravaju u petak ujutro iz Hrvatskog autokluba (HAK), a vozače pozivaju na strpljenje.

Na autocesti A1 Zagreb-Split-Ploče pred naplatom Lučko u oba smjera i naplatom Demerje u smjeru Zagreba nema dužih čekanja.

Zbog vode na kolniku na državnoj cesti DC41 Drnje-Botovo-GP Gola, na 14. kilometru vozi se jednim trakom usporeno. Prekinut je promet na lokalnoj cesti LC26126 Donja Dubrava-Selnica Podravska.