All posts by : admin

Već na prvoj dodjeli najveće medijske nagrade Zlatni Studio bilo je jasno da je u pitanju izvanserijski spektakl kojeg je svake godine iznova obilježio po jedan nezaboravni glazbeni broj o kojem se još dugo pričalo i koji su, mahom postali i ostali hitovi na YouTubeu.

Tu prvu dodjelu kojom je 2018. utemeljena prestižna nagrada definitivno je obilježio i do dan danas jedan od najspominjanijih i najhvaljenijih glazbenih nastupa Gorana Bareta koji je svoj hit “Teške boje” izveo u dotad neviđenom aranžmanu. Za legendarnog rockera to je ujedno bio i prvi žanrovski iskorak te vrste, a premda je više puta spominjao kako mu je upravo pjesma “Teške boje” osobno najomraženija zbog neželjene popularnosti aranžmanu Ante Gele nije mogao odoljeti. Izvedba uz gudače i bend oduševila je publiku i gledatelje, a sam video tog nastupa na YouTubeu i ostalim platformama pregledan je nekoliko stotina tisuća puta, a brojka i dalje raste. Uz to, komentari ispod samog videa dovoljno govore jer neke je gledatelje doslovce ganuo do suza.

Glasajte za pobjednike u kategorijama za nagradu Zlatni Studio

Iduće je godine ljestvicu trebalo dodatno podići ili barem zadržati zvjezdani nivo, a to je itekako uspjelo kad su se u samoj završnici druge dodjele na pozornicu HRT-ova studija “Anton Marti” popele sportske legende i zajedno sa Zaprešić Boysima otpjevale navijački hit “Igraj moja Hrvatska”.

Snimka te jedinstvene izvedbe u upečatljivom aranžmanu Ante Gele prikupila je u kratkom roku samo na YouTubeu više od milijun pregleda. Naime, godinu ranije pjesmom “Igraj moja Hrvatska” proslavljale su se pobjede naše reprezentacije na SP-u u Rusiji, a Zaprešić Boysi na istoj su dodjeli odnijeli nagradu za grupu godine.

Da se sprema poseban show za kraj druge dodjele bilo je jasno kad je pjevač Tony Cetinski, na iznenađenje svih, na pozornici sjeo za bubnjeve. Uz ovacije publike i veliki pljesak, okupili su se zatim na bini Zaprešić Boysi predvođeni Davorinom Bogovićem, a prava je euforija zavladala u publici kad su im se sa svih strana u pjesmi, pod prigodnim imenom “Band Vatreni Studio”, pridružila najveća hrvatska sportska imena, čiju su karijeru obilježile olimpijske medalje, kao i one na svjetskim i europskim prvenstvima.

Uz trenera svih trenera Ćiru Blaževića, mikrofona su se prihvatili i Dubravko Šimenc, Perica Bukić, Joško Jeličić, Sandra Paović, Lucija i Ana Zaninović i brojni drugi istaknuti sportaši, a izvedbu su začinili i glazbena diva Zorica Kondža i glumac Janko Popović Volarić, dok se voditelj Frano Ridjan prihvatio se repanja. Spektakl na bini mobitelom je iz publike snimao izbornik Zlatko Dalić, pritom i sam pjevajući refren.

Treća dodjela održana koncem veljače 2020. bila je zadnje veliko javno događanje prije lockdowna, a nju je pak obilježilo okupljanje naših najvećih i najpopularnijih glazbenika koji su, u novom izdanju Band Aida zapjevali “Moju domovinu”. Kao i ratne 1991. okupilo se točno 58 izvođača, a uz poznate pjevače iz originalnog Band Aida, većinu solista činila su nova, ali ništa manje popularna imena, te zbor Mozartine, kao i pjevači HRT-ove “A strane” i “The Voicea”. U remakeu je također sudjelovala i proslavljena glumica Zrinka Cvitešić, maestro Ivan Repušić, ali i izbornik Zlatko Dalić.

Neslužbenu hrvatsku himnu, koju potpisuju dvojica izuzetnih kantautora Zrinko Tutić i pokojni Rajko Dujmić, između ostalih su tako na dodjeli pjevali i Massimo, Jasna Zlokić, Ivana i Marija Husar, Jelena Rozga, Zorica Kondža, Matija Cvek, Mia Dimšić, Jure Brkljača, Mladen Bodalec, Franka Batelić, Pero Galić, Ibrica Jusić, Zdenka Kovačiček, Goran Karan, Ivana i Marija Husar, te Lara Antić i Hrvoje Prskalo.

Četvrta dodjela odigrala se tijekom godine koja je zbog epidemije korone potpuno utihnula glazbenike, a Zlatni Studio je i tada učinio nešto što se u tim uvjetima činilo gotovo pa nemoguće. Bio je to projekt “Lakestock” koji je na zagrebačkom Bundeku okupio dotad neupamćeni broj hrvatskih glazbenika na jednom mjestu, a zamišljen je bio kao snimanje spota za pjesmu Bruna Langera i njegovog Atomskog skloništa (Za ljubav) “Treba imat dušu”, koji je ujedno bio i završni broj koji je začinio dodjelu 2021.

Snimanju spota, pod strogim propisima koje je odredio Zavod za javno zdravstvo, glazbenici su se, nakon dugih mjeseci nesviranja i bez nastupa, veselili poput male djece, pa su na Bundek, na pozornicu smještenu na samom jezeru, počeli pristizati već u 6.30 ujutro. Prvi su stigli bubnjari, a sat vremena nakon njih gitaristi i basisti, a na koncu su im se pridružili i vokali. Impresivna scena, kao i neponovljiva atmosfera združenih snaga 50 bubnjara, 50 gitarista, 50 basista i isto toliko vokala događaj je koji će se itekako pamtiti i koji u to vrijeme nikoga nije ostavio ravnodušnim, a kojeg su za HRT zabilježili redatelj Ivan Miladinov i njegov tim.

Zadnju u nizu, a petu po redu dodjelu na kojoj “najbolji biraju najbolje”, obilježila je najpopularnija numera iz mjuzikla “Jalta, Jalta” velikog Alfija Kabilja – “Neka cijeli ovaj svijet”. Samom autoru trebao je biti uručen Zlatni Studio za životno djelo, no nažalost zbog bolesti ga nije mogao preuzeti na samoj manifestaciji kada je izveden finalni broj njegove “Jalte, Jalte” s prvakinjom Opere zagrebačkog HNK Valentinom Fijačko Kobić te dvije povijesne postave mjuzikla na videozidu, uz zbor i orkestar uživo na pozornici. Time je ujedno na impresivan i jedinstven način obilježena i 50. obljetnica premijere ovog slavnog mjuzikla čija je praizvedba bila 7. siječnja 1972., a izveo ju je Komedijin ansambl, koji je bio dijelom i velike završnice pete dodjele Zlatnog Studija.

Samo finale redatelj Ivan Miladinov zamislio je kao spoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, a na samom snimanju bili su snimatelji Hanza Medije s tri postavljene kamere u kazalištu Komedija, a u projekt je bilo uključeno i snimanje dronom. Pod glazbenim ravnanjem maestra Dinka Appelta u koncertu su sudjelovali solisti Sandra Bagarić, Jasna Bilušić, Vlatka Burić Dujmović, Danijela Pintarić, Renata Sabljak, Vanda Winter, Ervin Baučić, Dražen Bratulić, Filip Hozjak, Đani Stipaničev, Adalbert Turner, uz orkestar i zbor Kazališta Komedije, te plesni par Ana Hanić i Dejan Jakovljević.

Jutarnji list

Studio, prvi tjednik za televiziju, radio, film, glazbu i kazalište u bivšoj državi, današnji prilog petkom Jutarnjeg lista i Hanza Medie, kao i najčitaniji magazin u Hrvatskoj, pokrenuo je prije šest godina pod motom “najbolji biraju najbolje” nagradu žirija i publike Zlatni Studio.

Šesti Zlatni studio počinje danas, prvim glasačkim kuponom u magazinu Studio, na kojemu će biti objavljene nominacije žirija u svim kategorijama te objavom nominacija na online glasačkom mjestu.

Glasajte za pobjednike u kategorijama za nagradu Zlatni Studio

Kao i proteklih godina, ulazak među finaliste drugog kruga te, konačno, pobjednika odlučit će zbroj postotnog udjela glasova u kuponima s glasovima dobivenim glasanjem online, i to u dva kruga glasanja.

Najveća medijska nagrada u zemlji, Zlatni Studio, osnovana je 2017. godine, nastavno na bogatu tradiciju časopisa Studio koji se prvi put tiskao 3. travnja 1964. u crno-bijeloj rototehnici na 48 stranica, u nakladi od 60.000 primjeraka, s tjednim radijskim i TV programom, koji je u svojoj povijesti kao prva tiskovina posvećena kulturi televizije, umjetnosti i zabave bio pokretač mnogih nagrada, kao što su nagrada publike Jelen na Festivalu jugoslavenskoga igranog filma u Puli, Zlatni vijenac, Histrion, Studijeva lauda i druge.

Tako je nagrada Zlatni studio, pokrenuta 2017., predstavljala veliku novost u svojoj sveobuhvatnosti te razrađenosti obuhvaćenih kategorija i nominacija. 

Baš svaka dodjela najveće medijske nagrade Zlatni Studio već tradicionalno bude show za pamćenje, popraćen nezaboravnim glazbenim brojevima, duhovitim skečevima, najvećim domaćim glazbenim, glumačkim, voditeljskim i novinarskim zvijezdama, glamurom i upečatljivim i jedinstvenim trenucima iza kojih stoji itekako uigrana ekipa. Ništa manje neće biti glamurozna i šesta. No, prije nego što odgledamo taj spektakl uživo, podsjetit ćemo vas na neke od ključnih trenutaka kroz povijest Zlatnog studija.

Kako u ovim trenucima vlada nogometna euforija diljem svijeta, valja se prisjetiti i dodjele Zlatnih studija 2019. godine kada su sa Zaprešić Boysima navijački hit ‘Igraj moja Hrvatska‘ izvele hrvatske sportske legende. “Band Vatreni Studio‘, činila su najveća hrvatska sportska imena, čiju su karijeru obilježile olimpijske medalje, kao i one na svjetskim i europskim prvenstvima. Poznati moto Zlatnog studija je da ‘najbolji biraju najbolje‘ pa su tako i najbolji zdušno pjevali svima omiljene stihove. Uz Ćiru Blaževića i Zlatka Dalića, mikrofona su se prihvatili i Dubravko Šimenc, Perica Bukić, Joško Jeličić, Sandra Paović, Lucija i Ana Zaninović, braća Sinković… Taj video-spot oborio je rekorde gledanosti, a dokaz tome je više od milijun pregleda na YouTubeu. Spot je i danas jednako popularan.

Kad smo već kod legendarnih izvedbi, već prve godine Zlatni Studio u dodjeli je predstavio neočekivane glazbene aranžmane, duete i kvartete, zajednički nastup Mije Dimšić i Jimmyja Stanića, Doris Dragović i Danijele Martinović te tri dive Gabi Novak, Tereze Kesovije i Radojke Šverko. 

Nova obrada čuvene pjesme “Hrabri ljudi”, Đorđa Novkovića i Arsena Dedića, izvedena je na samom završetku svečane dodjele Zlatnog Studija 2021. godine. Snimljen je i spot u kojemu uz Gabi Novak, sudjeluju Tereza Kesovija, Doris Dragović, Zorica Kondža, Josipa Lisac, Jasna Zlokić, Gibonni, Tomislav Mužek, Tedi Spalato, Petar Grašo i Marko Tolja. Iza svojevrsnog reizdanja pjesme stoji Ante Gelo. Ovim spotom željelo se posebno zahvaliti svima onima koji su u vrijeme krize uzrokovane pandemijom koronavirusa bili na prvoj liniji obrane i podnijeli najveći teret. To su medicinske sestre, doktori, zdravstveno osoblje, vozači hitne službe… Jedinstvena izvedba pjesme, čiji su autori, s najboljim i prepoznatljivim vokalima kojom se diči domaća glazbena scena nikoga ne bi trebala ostaviti ravnodušnim.

Prve pandemijske 2020. godine Zlatni Studio predstavio je novi i drukčiji band aid pjesme “Moja domovina”, neočekivane hitove “iz ormara” u izvedbi Gorana Navojca, Jasne Zlokić i Zorice Kondže, a 2021. Jutarnji list i Hanza Media organizirali su najveći mogući bend bubnjara, gitarista i vokala za pjesmu Atomskog skloništa “Za ljubav treba imati dušu” i novi spot te pjesme na Bundeku, kao i elitni izbor različitih vokala, od Gabi Novak i Josipe Lisac preko Gibonnija do Tomislava Mužeka u pjesmi “Hrabri ljudi”. Većina spomenutih muzičkih aranžmana i danas su hitovi na YouTubeu.

Posebno dirljiv bio je prošlogodišnji hommage Akiju Rahimovskom, čiji je iznenadni odlazak duboko rastužio i šokirao cijelu glazbenu scenu i brojne obožavatelje. Nastup je započeo snimkom Akijeva glasa i pjesmom “Jesen u meni”, a pjesmu “Kao ti” nastavile su pjevati Albina, Zsa Zsa i Vjeko, što je publika popratila velikim pljeskom i bujicom emocija.

Završni glazbeni broj bio je posvećen mjuziklu “Jalta, Jalta”, koji je prošle godine proslavio pedesetu godišnjicu prve izvedbe. Komedijin ansambl, nakon dvije godine stanke, ponovno je izveo glavni song “Neka cijeli ovaj svijet” najuspješnijeg hrvatskog mjuzikla, uz koji su u proteklih pet desetljeća stasale brojne generacije. Znamenito je to djelo skladatelja Alfija Kabilja za koje je libreto napisao Milan Grgić, a redateljski postavio Vlado Štefančić. Izvedbom se odalo priznanje tom izuzetnom djelu koje slavi pola stoljeća postojanja i koje je, prema Komedijinim podacima, bilo izvedeno impresivna 773 puta.

Zlatni Studio mijenjao je voditeljske parove zadužene za televizijski spektakl, odnosno možemo reći da su se mijenjali muški voditelji, koji su bili partneri Daniele Trbović koja je samo jedne godine iznimno izostala sa showa. Zlatni Studio te su godine vodile Barbara Kolar i Jelena Otašević Babić koja je tom prigodom debitirala u voditeljskoj ulozi. U ulozi muškog voditelja dva puta zaredom bio je Frano Ridjan, a pretposljednji je Zlatni Studio s Danielom vodio Ivan Vukušić. 

Važno je napomenuti i rekordere u nominacijama i pobjedama u kategorijama i potkategorijama Zlatnog studija. Petar Grašo tako je sedam puta nominiran u različitim glazbenim kategorijama, a pet puta dobio je Zlatni Studio. Njegov kolega Massimo imao je osam nominacija u četiri godine, a pripala su mu dva Zlatna Studija. Nina Badrić nominirana je četiri puta, kip je odnijela dvaput, a Tony Cetinski pet je puta nominiran, ali još čeka svoj prvi Zlatni Studio.

Tri Zlatna Studija ima Zoran Šprajc, kao i “RTL Direkt”. Andrija Jarak, koji je prošle godine prešao s Nove TV na RTL, četiri puta proglašen je najboljim TV novinarom, a Robert Ferlin pet puta zaredom nominiran je za radijski glas godine i dva puta je uzeo Zlatni Studio.

Kad je riječ o glumcima i glumicama u kategorijama, Nataša Janjić imala je dvije filmske i jednu kazališnu nominaciju, a dobila je filmsku nagradu, a Alma Prica imala je dvije kazališne i jednu filmsku nominaciju i postala je dobitnica Zlatnog Studija zahvaljujući “Dnevniku Diane Budisavljević”.

U nominacijama koje se smatraju svojevrsnim nagradama žirija, Zlatni Studio dao je još jednu potvrdu ponekoj afirmiranoj zvijezdi i veteranima scene pa smo tako imali “dijamantnu ploču” Zlatnog Studija, nominacije za glumicu Nevu Rošić i glazbenika Jimmyja Stanića. Isto tako, lansirao je nova lica u glazbi pa je pobjedu prve godine odnijela Mia Dimšić, a u prvi plan doveo više od 20 mladih, u tom trenutku ne osobito poznatih glumaca, od kojih su neki danas afirmirani, poput Tene Nemet Brankov, Filipa Vidovića, Elizabete Brodić (njoj je Zlatni Studio donio glavnu ulogu u popularnoj seriji Nove TV), Petre Svrtan, Marina Klišmanića, Paška Vukasovića, Ane Uršule Najev…

Jutarnji.hr/

Veleposlanik Republike Slovenije u Hrvatskoj, Gašper Dovžan posjetio je Krapinsko-zagorsku županiju. U sklopu posjeta obišao je tvrtku Aquafilcro u Oroslavju i Poslovno-tehnološki inkubator KZŽ u Krapini. Prilikom posjeta slovenskog veleposlanika župan Željko Kolar istaknuo je da je za njih Slovenija najznačajniji partner i najbitnija država.

“Za to postoji 101 razlog a ja ću ih navest samo nekoliko. Prije svega, mi imamo državnu granicu s Republikom Slovenijom od 102,6 kilometara. Jednu četvrtinu uvoza imamo iz Republike Slovenije, a jedna petina ukupnog izvoza naših gospodarstvenika ide prema Republici Sloveniji. Niz naših ljudi uz granicu radi u Sloveniji, a neki su se tamo i školovali. Isto tako jedan dio radi i u RH. Ima puno obitelji koji su iz mješovitih brakova. Suradnja preko naše razvojne agencije sa slovenskim partnerima u prekograničnoj suradnji. Imali ste priliku ne tako davno vidjeti našu zajedničku veliku vježbu svih žurnih službi civilne zaštite i naše. Naše susjedstvo upućuje nas jedne na druge”, rekao je ovom prilikom župan KZŽ Željko Kolar.

Suradnja gospodarstvenika

 Uz župana Kolara, s veleposlanikom su se susreli i voditelji institucija koje se bave gospodarskim razvojem.

“Vjerujem da će skori ulazak u eurozonu, skori ulazak u Shengenski prostor izbrisati te prepreke koje pogotovo važne za manje tvrtke te da će gospodarska suradnja u budućnosti biti znatno intenzivnija i veća nego dosada” poručio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Krapina Anđelko Švaljek.

“Ako govorimo o tome što je to biznis. Biznis je kapital, biznis su ljudi ali ono što je važno biznis je i povjerenje. Povjerenje se ne može kupiti ono se stječe. Mnogo ga je lakše stjecati među prijateljima i onima s kojima smo bliski. Slovenski i hrvatski poduzetnici su upućeni jedni na druge, poznaju se dobro, imaju razvijeno povjerenje i to nadolazećem razdoblju može donijeti samo još bolje rezultat”, istaknuo je predsjednik Cro-Slo poslovnog kluba Saša Muminović.

“Među prezentiranim strateškim projektima dotaknuli smo se digitalnog, inovacijskog huba za zdravlje i medicinsku informatiku. Jedan od glavnih partnera upravo u tom projektu nam je štajerski tehnološki park s kojim osim u sektoru zdravlja surađujemo i na razmjeni start upova iz Maribora i Krapine. Drago mi je da smo imali priliku obići ovaj inkubator i posjetiti njegove stanare, posebice centar za robotiku i inovativne tehnologije koji vodi naša SŠ Krapina i pokazati na koji način učenici ovdje u inkubatoru kombiniraju teorijsku i praktičnu nastavu, stječu određene stručne, ali isto tako vještine koje se tiču poduzetništva”, otkrila je direktorica Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije Helena Matuša.

Veleposlanik Dovžan veoma zadovoljan suradnjom među poduzetnicima

Nakon obilaska Inkubatora, njegova ekselencija veleposlanik Gašper Dovžan je istaknuo da je mnogo naučio te da ga posebno veseli što postoji dobra suradnja između slovenskih i hrvatskih poduzetnika.

“Na ovom se području mnogo uložilo u infrastrukturu i postoje vrlo konkretni planovi za budućnost. To garantira da će gospodarski razvoj uspješno napredovati. To je za ovo područje koje je blizu Slovenije vrlo važno jer se otvaraju nova radna mjesta. To je važno zbog toga što se ljudi i zbog takvih stvari odlučuju ovdje živjeti i ostati, a time se osnažuje područje koje nam je zajedničko, područje oko Sutle. Za Sloveniju je Krapinsko-zagorska županija jedna od najvažnijih. Imamo više od 100 kilometara zajedničke granice i već smo naučili da u Europskoj uniji granice ne razdvajaju, nego povezuju. Mislim da će da će ulaskom Hrvatske u Schengen i uvođenjem eura to vrijediti još i više. Imamo pred sobom izazov da radimo a tome
da granice ostanu samo administrativne naravi. Veleposlanstvo će pružiti svu pomoć i potporu da se izbrišu i granice koje će eventualno ostati u glavama te da se gospodarska suradnja još unaprijedi”, poručio je Gašper Dovžan.

Nakon svega rečenog može se samo ustvrditi da je Slovenija bila te da će i dalje biti najvažniji vanjskotrgovinski partner Krapinsko-zagorske županije.

Objava Slovenski veleposlanik posjetio Krapinsko-zagorsku županiju pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

U sklop održane sjednice Gradskog vijeća grada Samobora vijećnici su većinom glasova usvojili proračun 2023. godine. Za narednu godinu proračun će tako biti veći za otprilike 20%, odnosno iznositi će nešto više od  485.847.225 kuna.

Proračun uvečan za 85 milijuna kuna u 2023.

Vijećnici gradskog vijeća grada Samobora na posljednjoj održanoj sjednici usvojili su proračun za 2023 godinu s projekcijama za 2024. i 2025. godinu. Proračun je prihvaćen sa 15 glasova za i 6 protiv. Kako je istaknula gradonačelnica Škrobot, uvećanje proračuna je rezultat povlačenja sredstava za projekte iz EU sredstava kao i dobrog punjenja samog proračuna.

” Proračun je ambiciozan i razvojan te prati potrebe građana. Planirano je jako puno projekata za dobrobit građana, od gradnje vrtića i osnovne škole te sportske dvorane i uređenja dječjih parkova, do projekta led rasvjete i uređenja prometnica. Zahvaljujem svim vijećnicima koji su podržali proračun. Konstantno pratimo kako se gradski proračun prati i drago mi je da raste prihod od poreza na dohodak, a i realizacija značajnih gospodarskih investicija kao što je izgradnja logističko – distributivnog centra RC Zone u Bobovici donijet će značajan priljev sredstava u naš proračun. U najavi je još puno značajnih investicija koje će doprinijeti razvoju Samobora. Važno je istaknuti i značajan priljev sredstava u proračun iz vanjskih izvora. U ovoj smo godini intenzivno radili na pripremi EU projekata i značajna sredstva smo dobili te nova očekujemo u 2023. godini.“ rekla je gradonačelnica Petra Škrobot.

U narednom proračunskom razdoblju očekuju se veći prihodi od poreza na dohodak u iznosu od oko 17 milijuna kuna, a zbog nominalnog rasta plaća stanovnika s područja grada Samobora te povećanja broja stanovnika. Prihodi od poreza na dohodak u ovoj su godini za 35 milijuna kuna veći u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Planirano je i kreditno zaduženje u iznosu od 25 milijuna kuna, no ono će biti aktivirano samo u slučaju da se ne ostvare sredstva iz vanjskih izvora, a kako bi se realizirali kapitalni projekti. Očekuje se i povećanje prihoda proračunskih korisnika u iznosu od 1,2 milijuna kuna.

Na sjednici je usvojen prijedlog petih izmjena i dopuna Proračuna Grada Samobora za 2022 godinu.

Objava Usvojen proračun grada Samobora pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Tijekom večernjih sati u Vršilnici u zaprešićkim Novim dvorima, održana je 17. humanitarna aukcija umjetnina „Ivo Košir“. Umjetnička djela mogla su se pogledati od 18 sati, a sat vremena kasnije uslijedila je sama aukcija.

Zaprešićanke, Zaprešićani i gosti opet su se odazvali i pomogli svojim sugrađanima putem ove tradicionalne aukcije. Redom 17. aukciju i ove godine priredio je Klub Zapreščana.

Umjetnička djela nastala su na 14. likovnoj koloniji „Matija Skurjeni“, održanoj polovinom lipnja ove godine uz jezero Zajarki na prostoru Sportsko-ribolovnog društva „Šaran“ u Zaprešiću. Tu su i donacije drugih umjetnika zaprešićkoga kraja.

Marko Gabud možda je najbolji predstavnik sudionika aukcije „Ivo Košir“. Godinama kupuje umjetnine i na taj način pokazuje veliko srce. I ovogodišnja aukcija na Marka je ostavila dobar dojam.

“Mislim da je uvijek lijepo, pogotovo u ovom vremenu godine, sudjelovati u ovakvom čemu humanitarnom”, rekao nam je.

Uz Klub Zapreščana, humanitarnu aukciju priredila je Turistička zajednica grada Zaprešića. Pokrovitelj je sam Grad.

Aukcija umjetnina “Ivo Košir” doprinos je mnogih, koji su na različite načine dali svoj prilog održavanju ovog umjetničko-humanitarnog događaja. Na susretu su se mogle vidjeti umjetnine s raznim motivima: od jedrenjaka, preko zaprešićkoga krajolika, pa sve do onoga što najbolje opisuje narav same aukcije – ljubavi.

Objava Aukcija umjetnina “Ivo Košir” Udruzi Ivančica donijela 50 000 kuna pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

U petak 9. prosinca 2022. gradonačelnik Grada Klanjca Zlatko Brlek potpisao je ugovor o izvođenju građevinskih radova na konstruktivnoj obnovi Brozove zgrade na Trgu Antuna Mihanovića u Klanjcu s izvoditeljem radova, građevinskom tvrtkom MDK građevinar d.o.o. iz Velikog Trgovišća, koja je odabrana za ovaj iznimno vrijedan, ali i zahtjevan građevinski posao nakon provedenog postupka javnog nadmetanja. Vrijednost ugovora iznosi 11.922.000,00 kn s PDV-om, rok za završetak radova je 1.6.2023., a ugovor je danas u Klanjcu potpisao direktor Krunoslav Pavlinić.

Potpisivanju ugovora prisustvovao je i pročelnik Porezne uprave, Područnog ureda Krapina, Petar Vrančić.
Naime, na Poziv za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za provedbu mjera zaštite kulturne baštine oštećene u seriji potresa s epicentrom na području Sisačko-moslavačke županije koje se financiraju iz Fonda solidarnosti Europske unije, Grad Klanjec uspješno se prijavio uz suglasnost Porezne uprave kao suvlasnika zgrade te je Povjerenstvo za odabir projekata Ministarstva kulture i medija RH donijelo odluku o dodjeli sredstava Gradu Klanjcu u iznosu od 16.830.000,00 kuna.

Projektnu dokumentaciju za konstruktivnu obnovu zgrade koja je pojedinačno nepokretno kulturno dobro i u arhitektonskom i urbanističkom smislu daje pečat izgledu zaštićene povijesne jezgre Klanja izradio je projektni biro Nugrad d.o.o. iz Zagreba. U izradu dokumentacije potrebne za izvođenje radova uloženo je 383.750,00 kuna.

S obzirom da je riječ o radovima na konstruktivnoj sanaciji zgrade, a koji uključuju statičku sanaciju temelja i zidova koji će se izvoditi u unutrašnjem prostoru, Gradska knjižnica „Antun Mihanović“ morat će se privremeno izmjestiti. Kako će radovi potrajati idućih šest mjeseci, Gradska knjižnica će se s najvećim dijelom knjižnog fonda koji se najviše koristi privremeno preseliti u prostor nekadašnjeg dječjeg vrtića u Spomen parku te nakon kraćeg zatvaranja početkom siječnja zbog poslova selidbe, ponovno biti otvorene za svoje korisnike do završetka radova.

Istovremeno, već od ovog ponedjeljka, počinju radovi na konstruktivnoj obnovi župne crkve Navještenja Blažene Djevice Marije u Klanjcu koja je također pretrpjela veliku štetu u petrinjskom potresu, a financijska sredstva osigurana su iz Fonda solidarnosti EU u iznosu do 22 milijuna kuna.

Objava Potpisan ugovor za konstruktivnu obnovu Brozove zgrade iz fonda solidarnosti vrijedan gotovo 12 milijuna kuna pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Zbog održavanja Zagreb Advent Run utrke humanitarnog karaktera u nedjelju, 11. prosinca, doći će do izmjena regulacije prometa užeg gradskog središta. Ulica Isidora Kršnjavog, u kojoj su start i cilj utrke, bit će zatvorena za sav promet od 8 sati do 14 sati i 30 minuta.

Ostatak rute utrke policija će početi zatvarati nekoliko minuta prije starta utrke u 11 sati i 50 minuta i ostat će zatvoren do 13 sati i 30 minuta, a riječ je o sljedećim ulicama:

I. Kršnjavoga – Vukotinovićeva – Trg M. Marulića – Žerjavića – Trg Petra Svačića – B. Trenka – Trg kralja Tomislava – Pavla Hatza – K. Mislava – Trg žrtava fašizma – Račkoga – Trg hrvatskih velikana – Draškovićeva – Šoštarićeva – Trg J. Langa – Ribnjak – Medveščak – Ksaverska cesta – okret kod Jandrićeve – Ksaverska cesta – Medveščak – Ribnjak – Trg J. Langa – Branjugova – Palmotićeva – Jurišićeva – Trgu bana J. Jelačića – Ilica – Britanac – Kačićeva – I. Kršnjavoga.

Organizatori utrke mole za razumijevanje te se unaprijed ispričavaju građanima zbog mogućih neugodnosti koje će prouzročiti ovakav prometni raspored.

Objava Izmjene u regulaciji prometa povodom Zagreb Advent Run utrke u nedjelju pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Stručnim skupom Stereotipi kao izvor neravnopravnosti u Zaboku predstavljena je kampanja „16 dana aktivizma: proGLEDAJ oko sebe, akTIviraj se!“. Također ovim putem se obilježio Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.

Kampanja „16 dana aktivizma“ provodi se svake godine u cijelom svijetu s ciljem ukazivanja na neravnopravnost, diskriminaciju, stereotipe i predrasude prisutne u društvu. Na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama predstavljena je istoimena kampanja za područje KZŽ-a.

“Inicijative su došle od naših žena, Kluba poduzetnica Krapinsko-zagorske županije, našeg Povjerenstva za ravnopravnost spolova i u tih 16 dana aktivizma želimo poručiti javnosti i senzibilizirati sve koji žive u našoj županiji i šire, koliko je važno osvijestiti da robujemo stereotipima i predrasudama koji su veliki izvor diskriminacije i velike neravnopravnosti između žena i muškaraca.“ rekla je zamjenica župana Jasna Petek.

O rodno uvjetovanom nasilju će tijekom 16 dana kampanje govoriti 16 osoba iz javnog života – svoje poruke javnosti poslat će osam žena i osam muškaraca. Poruke će se odnositi na ravnopravnost i nenasilje.

„Poruke će se odnositi na ravnopravnost i nenasilje, a bit će objavljivane preko radija, tiska i putem raznih portala. S kampanjom krećemo danas na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Izjave će nositi poruku ne nasilju, ne diskriminaciji, ne stereotipima odnosno budimo ravnopravni muškarci i žene u društvu jer to danas još uvijek nije tako.“ istaknula je predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Snježana Romić.

Kampanja je započela upravo održanim stručnim skupom – Stereotipi kao izvor neravnopravnosti.

„Već niz godina smo u samom vrhu stope ubojstava žena u Europskoj uniji, samo zato što su žene. To je veliki problem, kako u stručnom dijelu mi ne prepoznajemo taj fenomen kao pretjerano važan i u javnosti ga pretjerano ne ističemo. Imamo nekako osjećaj da te žene nisu zaslužile dovoljnu pažnju stručnjaka.” rekao je predsjednik Pragme Nedjeljko Marković.

Istaknuta je i Važnost prevencije, da se od vrtića nadalje razgovara s mladima o kvalitetnim, ravnopravnim odnosima, komunikaciji, izražavanju emocija, postavljanju granica i prepoznavanju različitih oblika nasilja.

Objava Kampanja “16 dana aktivizma” u Zaboku pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Mihaela Žugec Saračević, autorica teksta i Lidija Kraljević, ilustratorica predstavile su u GK Ante Kovačića, KGZ, zanimljivu knjigu koja je nastala još prije 12 godina pod naslovom Zvijezda Repatica. Priča je to o najpoznatijoj zvijezdi, ali i o važnosti poštivanja osobnosti i posebnosti svake osobe. „Knjigom sam željela reći nešto i o sustavu koji ne […]

The post Promocija knjige Zvijezda Repatica u GK Ante Kovačića first appeared on Grad Zaprešić.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je s državnim tajnikom Tugomirom Majdakom i ravnateljem Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Zdravkom Baraćem u četvrtak, 8. prosinca 2022. godine, sudjelovala na potpisivanju ugovora iz Programa potpore za sufinanciranje rada uzgojnih udruženja u području stočarstva za razdoblje 2021. – 2023. godine, kreiranog u cilju pomoći uzgojnim udruženjima u učinkovitijem provođenju uzgojnih programa te jačanju njihove samostalnosti i neovisnosti, pri čemu su primarne zadaće unaprjeđenje uzgoja kroz stvaranje jedinki boljih proizvodnih odlika i očuvanje specifičnih genotipova odnosno izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja.

Tom prigodom ministrica Vučković istaknula je važnost uzgojnih udruženja i pozdravila njihovo djelovanje te podsjetila kako je Vlada je prepoznala njihove napore i rezultate te u rujnu usvojila Odluku kojom su sredstva za sufinanciranje rada uzgojnih udruženja u ovoj godini povećana na 3 milijuna kuna, čime se  nastavlja snažna podrška hrvatskom stočarstvu i domaćem uzgoju bez kojeg nema prehrambene sigurnosti.

Samo za COVID mjere pomoći isplaćeno je oko milijardu kuna, od toga pomoć za stočarstvo vrijedna oko 265 milijuna kuna, a u posljednjem, jesenskom paketu mjera pomoći ove Vlade osigurano je više od pola milijarde kuna domaćim poljoprivrednicima kroz nekoliko programa. Do danas je iz Programa ruralnog razvoja za hrvatsko stočarstvo isplaćeno 2,8 milijardi kuna, od čega za očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja više od 196 milijuna kuna.

Najvažnije za perspektivu, 3,8 milijardi eura vrijedan Strateški plan za razdoblje 2023.-2027. uvodi proizvodno vezane potpore za prvotelke i stočarima osigurava sredstva kroz brojne intervencije, uključujući očuvanje ugroženih izvornih pasmina, rad proizvođačkih organizacija, dobrobit životinja, ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda te mnoge druge.

Objava Dodijeljeno tri milijuna kuna uzgojnim udruženjima u stočarstvu pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.