Središnji državni ured za demografiju i mlade, u srijedu 07. prosinca 2022. g. svečano je dodijelio ugovore za projekte usmjerene mladima za financijsku potporu iz raspoloživih sredstava dijela prihoda od igara na sreću i Državnog proračuna za 2022. godinu.
Ugovore je uručila državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić. Poziv za financijsku potporu iz raspoloživih sredstava dijela prihoda od igara na sreću i Državnog proračuna za 2022. godinu trajao je od 01. rujna do 03. listopada 2022. godine, a raspoloživi iznos financijskih sredstava iznosi 11.000.000,00 kuna.
Sredstva se dodjeljuju za 117 projekata u vrijednosti od 75.000,00 do maksimalnih 150.000,00 kuna po projektu.
Aktivno sudjelovanje mladih u društvu, savjetovanje i informiranje mladih, organizacija slobodnog vremena mladih i podrška inicijativama mladih u zajednici, povećanje znanja i vještina, zapošljivosti i konkurentnosti na tržištu rada te prevencija ulaska u NEET kategoriju neka su od interventnih područja koja su vrednovana u projektima. Rad s mladima u područjima pogođenim potresom također je zauzeo prioritetno mjesto. Državna tajnica Željka Josić u svom uvodnom obraćanju pohvalila je dosadašnji rad udruga usmjeren poboljšanju položaja mladih te izrazila uvjerenost kako su im dodijeljena sredstva u potpunosti opravdana. „Poseban naglasak u ovom Pozivu, kao i u našim javnim politikama za mlade, stavljamo upravo na mlade u ruralnim sredinama jer smatramo da mladima koji su u nepovoljnijem položaju treba približiti usluge i osigurati jednake mogućnosti kao i onima u većim centrima i gradovima“, istaknula je prigodom dodjele ugovora državna tajnica Josić.
Naglasila je također važnost prevencije nasilja nad i među mladima te prevencije ovisnosti, a posebice digitalne ovisnosti kod djece i mladih najviše povezane s prekomjernom upotrebom društvenih mreža i platformi za razmjenu videozapisa.
Na Dan zaštitnika pčela i pčelara Sv. Ambrozija, 7. prosinca 2022. godine, u osnovnim školama će se već tradicionalno, petu godinu zaredom, održati Školski medni dan s hrvatskih pčelinjaka. Svi učenici prvih razreda osnovnih škola koje su se prijavile za sudjelovanje u Programu dobit će prigodnu vrećicu u kojoj se nalaze med zapakiran u Nacionalnu staklenku za med i edukativna slikovnica o pčelarstvu „Pčelica Jelica i medo Edo“. Ovim programom želi se educirati učenike i njihove roditelje o važnosti meda kao sastavnog dijela prehrane, kao i pčelarstva za sveukupnu poljoprivrednu proizvodnju i biološku raznolikost, a ujedno se provodi i promocija meda lokalnih proizvođača proizvedenog na hrvatskim pčelinjacima. Ove godine sudjeluje 847 osnovnih škola odnosno 33 614 učenika prvih razreda, a med je isporučilo 194 pčelara odabranih od strane osnivača školskih ustanova.
Nacionalna staklenka za med je projekt Hrvatskog pčelarskog saveza koji je Ministarstvo poljoprivrede prepoznalo kao još jedan dobar alat u promociji meda lokalnih proizvođača koji će specifičnm oblikom nacionalne staklenke informirati potrošača da je riječ o medu podrijetlom iz Hrvatske. Svaka staklenka označava se znakom Med hrvatskih pčelinjaka koji sadrži jedinstveni serijski broj, putem kojeg pomoću internetske aplikacije https://med.hapih.hr/svaki potrošač može provjeriti koji je pčelar, gdje i kada proizveo taj med.
Program Školski medni dan s hrvatskih pčelinjaka donijela je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 21. travnja 2022. godine, a provode ga Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Hrvatski pčelarski savez i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju koja je provela Javni poziv za sudjelovanje u ovoj mjeri. U pet godina održavanja Školskog mednog dana s hrvatskih pčelinjaka ukupno je sudjelovalo 176.519 učenika prvih razreda osnovnih škola kojima je dodijeljen med od 969 pčelara.
U Zaboku u prostorijama Matice umirovljenika Krapinsko-zagorske županije održala se završna konferencija projekta “Senior aktiv program – poticanje aktivnog starenja u KZŽ”. Na sjednici je tako predstavljeno izvješće o provedbi ovog projekta vrijednog nešto više od 1.300.000 kuna.
U projektu sudjelovalo nešto više od 400 umirovljenika
U Zaboku se održala završna konferencija Senior aktiv program – poticanje aktivnog starenja u KZŽ. Radi se o dvogodišnjem projektu koji se provodio na području KZŽ-a a obuhvatio je više od 400 umirovljenika.
“Matica umirovljenik Krapinsko-zagorske županije je od 1. lipnja 2020 godine provodi ovaj projekt, Senior aktiv program – poticanje aktivnog starenja. U tih dvije i pola godine mi smo obuhvatili veliki broj umirovljenika i to putem edukativnih i radionica s ciljem poticanja tjelesnih aktivnosti, ali i socijalizaciju te druženja. Važno je istaknuti kako su u njima mogli sudjelovati svi umirovljenici, bez obzira na to jesu li članovi neke od umirovljeničkih udruga” rekao je predsjednik Matice umirovljenika KZŽ, Vladimir Crnec.
Okupljene je pozdravila i zamjenica župana Jasna Petek te Matici umirovljenik Krapinsko-zagorske županije čestitala na uspješno provedenom projektu i aktivnostima kojima doprinose kvaliteti života osoba treće životne dobi. „Naše umirovljenice i umirovljenici su izrazito važni članovi naše zajednice, kojoj doprinose svojim angažmanom te velikim znanjem i iskustvom. S predstavnicima umirovljenika surađujemo u savjetodavnim tijelima Krapinsko-zagorske županije, a Županija već dugi niz godina i financijski pomaže rad Matice umirovljenika Krapinsko-zagorske županije“ – poručila je zamjenica župana Jasna Petek.
Nositelj ovog projekta bila je Matica umirovljenika Krapinsko-zagorske županije s partnerima Općina Veliko Trgovišće, Matica umirovljenika Grada Oroslavja, Općinska Udruga umirovljenika Veliko Trgovišće i Matica umirovljenika Grada Zaboka.
U zgradi poduzeća za komunalnu djelatnost u Zaprešiću održana je vježba evakuacije u slučaju uzbune. Uz djelatnike Komunalnog te Vodoopskrbe i odvodnje Zaprešić, sudjelovali su svi koji u zgradi rade. Zaprešićki vatrogasci spašavali su unesrećenika.
“Bila je ovo vježba evakuacije da se radnici i stanari koji su u našoj zgradi (Odjel za katastar nekretnina, Televizija Zapad, veterinarska inspekcija i vatrogasci), upoznaju s planom izlaženja, čuju kako zvuče i bljeskaju sirene te da znaju svoje evakuacijske puteve”, rekao nam je Ivica Živoder, voditelj službe zaštite na radu i od požara.
Ivica Živoder, voditelj službe zaštite na radu i od požara
Kako ističe koordinator, vježba je uspjela. Razlog zato je što ju već godinama redovno održavaju.
“Trenutno je glavnina naših radnika na terenu ili im je u 14 sati završilo radno vrijeme. Međutim, dio njih sigurno ostaje u zgradi i do 15 ili 16 sati. Oni bi uvijek morali znati o čemu se radi, kuda i na koji način”, dodao je Živoder.
Ona univerzalna preporuka za bilo koga jest pronalazak puta za evakuaciju te brz, ali siguran prolazak istim. Ukoliko su se tijekom vježbe javile kakve negativnosti ili nastupile loše okolnosti, iste su utvrđene analizom. Za drugi put zaposlenici će se u tom slučaju još bolje pripremiti i spremno izbjeći moguću opasnost.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je s ravnateljicom Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije Renatom Ojurović u utorak, 6. prosinca 2022. godine, u nazočnosti saborske zastupnice Nade Murganić, županice Karlovačke županije Martine Furdek – Hajdin i predsjednika Uprave Hrvatskih šuma Nediljka Dujića sudjelovala na početku jesenske sadnje nove šume u okviru projekta „Karlovac Karst – razminiranje, obnova i zaštita šuma na kršu u Natura 2000 područjima u jugozapadnom dijelu Karlovačke županije“.
Ministrica Vučković je, obilježavajući početak sadnje 210 hektara nove šume, čestitala i zahvalila svima uključenima u projekt, Ministarstvu unutarnjih poslova koje u partnerstvu s Hrvatskim šumama kontinuirano radi na razminiravanju diljem Hrvatske te Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU na sufinanciranju ovoga projekta iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014 – 2020.“, čija je ukupna vrijednost veća od 241 milijuna kuna, dok je za biološku obnovu šuma planiran iznos od 18,7 milijuna kn. Naglasila je kako je riječ o važnom projektu kojem je cilj razminiranje, obnova i zaštita šuma na projektnom području koje je zbog ratnih djelovanja bilo onečišćeno minsko-eksplozivnim sredstvima, zbog čega nije bilo moguće gospodariti šumama, a za što će se u rasadnicima Hrvatskih šuma proizvesti gotovo 383 tisuće sadnica hrasta kitnjaka i restaurirati šume hrasta kitnjaka unutar ekološke mreže Natura 2000.
Do sada je zahvaljujući sredstvima naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma razminirana površina od 1 191 784 m2, u vrijednosti 13,2 milijuna kuna, te je kupljeno 14 pick-up vozila za vatrogasne djelatnosti, dok se u sljedećem dvogodišnjem razdoblju planirana kupnja četiri vatrogasna vozila za gašenje šumskih požara ukupne vrijednosti šest milijuna kuna. U razdoblju od 2016. temeljem godišnjih programa potpore male vrijednosti za poticanje razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja gospodarskim subjektima na području Karlovačke županije osigurano je sufinanciranje investicija u ukupnom iznosu od 7,4 milijuna kuna, dok je u okviru Programa dodjele potpora male vrijednosti za poticanje razvoja poduzetnicima koji obavljaju djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja u 2022. u županiji osigurano financiranje investicija u ukupnom iznosu od 1,8 milijuna kuna.
Do sada je iz Programa ruralnog razvoja u Karlovačkoj županiji isplaćeno više od 668 milijuna kuna od 810 milijuna kuna odobrene potpore, od čega je više od 46 milijuna kuna ugovoreno i 33 milijuna kuna isplaćeno za ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje isplativosti šuma. Također, u okviru Mjere 7 za temeljne usluge i obnovu sela, ugovoreno je projekata u vrijednosti 160 milijuna kuna, što uključuje i pet ulaganja u vatrogasne domove, pet ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, 9 ulaganja u dječje vrtiće te 12 ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta.
U ponedjeljak 5. prosinca 2022. održalo se Savjetovanje Saveza društva „Naša djeca“ Hrvatske u hotelu Academia u Zagrebu, uz partnere UNICEF i Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Na svečanom savjetovanju Središnji koordinacijski odbor akcije „Gradovi i Općine – prijatelji djece“ dodijelio je Gradu Samoboru Povelju za naj – akciju pod nazivom „Nisi sam“ kroz koju je izdana i publikacija.
Publikacija i likovni radovi nastali su u suradnji Dječjeg foruma Grada Samobora s odgojiteljicama Darijom Todorović, Mirnom Jajčević i skupinom „Suncokreti“ iz područnog objekta DV Grigor Vitez u Galgovu, a govore o prihvatu djevojčice u odgojnu skupinu iz ratom zahvaćene Ukrajine.
Djeca su provodila brojne aktivnosti kako bi osmislili toplu i podržavajuću okolinu za dijete koje je stiglo iz ratom pogođene Ukrajine. Podrška, empatija, tople riječi, veselje i igra ono je što opisuje odgojnu skupinu koja se ponijela kao velesila bez puno priprema u organiziranju kvalitetne atmosfere, pune podrške i topline.
Kako ojačati djecu u prolaženju kroz krizne događaje na način učenja, nošenja sa teškim situacijama i pružanju podrške, osnovna je zadaća roditelja, odgojitelja i svih u sustavu. Ovo je primjer jedne takve dobre prakse, uz aktivno uključivanje djece, njihovu participaciju u pružanju podrške i empatije djevojčici iz Ukrajine.
Djeca su naučila i kako se suočiti sa životnim nedaćama te što sve mogu učiniti da nekome, konkretno u ovom slučaju djevojčici iz Ukrajine, uljepšaju dan.
Osvrt na akciju izašao je i u Zborniku radova ” Zajedno rastemo: Djetinjstvo – kulture i mogućnosti” Učiteljskog fakulteta u Zagrebu.
Grad Samobor koji već godinama s ponosom nosi titulu „Grad Samobor – Prijatelj djece“ zadovoljavajući stroge kriterije, ovom Poveljom dobio je priznanje zajedno s Dječjim forumom i dječjim vrtićem Grigor Vitez za uspješno provedenu akciju prihvata djeteta iz Ukrajine.
Na svečanosti dodjele nagrade su prisustvovale iz Grada Samobora, Vlatka Šalamun Milaković; viša stručna suradnica za društvene djelatnosti i razvojne projekte i Bernardica Horvat Petravić; pedagoginja Dječjeg vrtića Grigor Vitez i voditeljica Dječjeg foruma Samobor.
Inače, ovo je osma Povelja Gradu Samoboru što potvrđuje kvalitetu programa i uspješnost akcija provedenih s djecom. Grad Samobor je izuzetno ponosan na svu djecu i sve dosad provedene akcije kroz Dječji forum, koje su popraćene nagradama.
Izbor najboljih hrvatskih gradova već pet godina provodi se od strane Gradonačelnik.hr. Radi se o rangiranju gradova u nekoliko kategorija; gospodarstvo, obrazovanje i mladi, kvaliteta života, EU fondovi i Smart city, prema mjerljivim kriterijima. Ove godine s područja Zagrebačke županije najviše nagrada osvojili su gradovi sa zapadnog djela županije.
Prestižna priznanja za Samobor, Svetu Nedelju i Zaprešić
U kategoriji srednjih gradova za nagradu Smart City ove godine našli su se Zaprešić, Koprivnica, Makarska, Poreč i Sveta Nedelja. Ove godine ovu prestižnu nagradu osvojio je grad Zaprešić, koji je sam razvio svoju Strategiju razvoja pametnog grada za razdoblje od 2021. do 2026. godine te se sukladno njoj i razvija u grad s implementiranim pametnim rješenjima te ide u korak s trendovima digitalizacije. Konačni cilj ove strategije je implementacija pametnih rješenja s ciljem olakšanja života samih građana. Nagradu je na svečanom proglašenju u Opatiji primio pročelnik UO za financije i gospodarski razvoj Miljenko Šoštarić.
Grad Samobor ove je godine dobio nagradu za najbolji je veliki grad za gospodarstvo u Hrvatskoj. Iza Samobora su tako u ekonomskoj kategoriji velikih gradova ostali Varaždin, Koprivnica, Krapina i Pula. U ime Grada Samobora plaketu je preuzela samoborska gradonačelnica Petra Škrobot koja je i prokomentirala: “Iznimno mi je drago da je Grad Samobor ponio titulu najboljeg grada u kategoriji Gospodarstvo u izboru za Najbolji grad. To potvrđuje koliko je snažno samoborsko gospodarstvo te koliko se naši vrijedni gospodarstvenici uspješno nose sa svim izazovima. Ova nagrada je njihova zasluga, a Grad je tu da pomogne kroz potpore i poticaje. Bez snažnog gospodarstva, novih investicija i inovacija, nema napretka u cjelini stoga ćemo se i dalje truditi da kroz odrađene mjere i potpore budemo podrška sadašnjim i budućim samoborskim gospodarstvenicima te da stvaramo povoljnu gospodarsku klimu“
fotografiju ustupio grad Sveta Nedelja
Grad Sveta Nedelja osvojio je nagradu Najbolji srednji grad u kategoriji kvaliteta života u Republici Hrvatskoj. No ove je godine Grad Sveta Nedelja ušao i u samo finale u kategoriji gospodarstvo, gdje je bio najbolji protekle 4 godine, te u kategoriji SmartCity. Nagradu je preuzeo gradonačelnik Dario Zurovec i tom prilikom istaknuo: „Sveta Nedelja je ove godine bila finalist u tri kategorije, a nakon 4 godine titule najboljeg grada za gospodarstvo, s ponosom mogu reći – Sveta Nedelja najbolji je grad srednje veličine u kategoriji Kvaliteta života! Rezultat je to svih nas zajedno. Ovo je moj drugi mandat u kojem ste mi dali povjerenje i pružili podršku. Ovim putem se još jednom zahvaljujem našim stanovnicima, gospodarstvenicima, Gradskom vijeću, djelatnicima i ostalima koji su doprinijeli postizanju ovog zavidnog rezultata. Svjestan sam da nas očekuje još dosta posla, a vjerujem da ću u konačnici i ovo ukazano povjerenje opravdati. Ovo je motivacija za još veće korake naprijed i za još više truda i rada. Zajedno možemo sve!“.
Grad Zaprešić postao je ponosni nositelj titule Grad prijatelj djece. Nakon dugogodišnjih ulaganja u sigurno i zdravo okruženje, zdravlje, obrazovanje, kulturu, sport, te ostale aktivnosti namijenjenih djeci nagrađeni su ovom titulom koju dodjeljuje Savez društava Naša djeca Hrvatske. Akcija Gradovi prijatelji djece u Hrvatskoj je započela još 1999. godine na 10. obljetnicu Konvencije ujedinjenih naroda o pravima djeteta. Od tada pod strogim uvjetima vode ju Savez društava Naša djeca Hrvatske i Hrvatsko društvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju pod pokroviteljstvom Ureda UNICEF-a za Hrvatsku pod strogim uvjetima.
“Obuhvaća sva područja života, potreba i aktivnosti djece u lokalnoj zajednici. Pri odluci hoće li neki grad ili općina postati prijatelj djece ovisi i o samoj djeci. Ako djeca smatraju da oni ne zadovoljavaju kriterije onda ih oni moraju ispuniti. Zaprešić je uspio ispuniti sve kriterije i od danas se nalazi u prestižnom društvo od 89 gradova koji nose taj počasni naziv” rekla je predsjednica Koordinacijskog odbora Gradovi prijatelji djece Aida Salihagić Kadić.
Aida Salihagić Kadić
40% zaprešićkog proračuna ide za potreba mladih
U Gradu Zaprešiću ponosni su na ovu titulu koja im je priznanje za sve ono što čine da djeci u gradu stvore što bolje uvjete u svim segmentima njihovih života.
“Mi smo odavno donijeli strategiju usmjerenu na naše mlade. 40% proračuna ide za naše mlade, predškolsko obrazovanje, za osnovnoškolsko, za naše vrtiće, za investicije u iznosu od preko 90 milijuna kuna. Tu dolaze dvorane, skate parkovi, igrališta za djecu. Rekao bih da je to taj prvi dio materijalna osnova ali jednako važno ili možda čak i važnije je ukupni rad svih u zajednici. Svih onih u vrtićima, školama i ostalim ustanovama koji daju sebe da našoj djeci i svima nama bude bolje. Siguran sam i da će novi vrtić s 200 novih mjesta biti doprinos ovim našim promišljanjima. Rekao bih da je rad s našom djecom privilegija kojom stvaramo bolju budućnost”, poručio je gradonačelnik Zaprešića Željko Turk.
Željko Turk
Gradonačelnik je istaknuo da nisu ciljano išli na ovu titulu ali su aktivnosti koje provode dovele do toga da postanu Grad prijatelj djece što će im biti podstrek za daljnja ulaganja u dobrobit djece i mladih.
Održan je 20. Medeni sejem u Krapini. Jubilarno izdanje bilo je u znaku meda i mednih delicija te je obilježeno prvog, subotonjeg jutra u prosincu. Uz brojne udruge te 27 izlagača, na sajmu je svatko mogao naći nešto za sebe.
“Uz med imamo i razne pčelinje proizvode. To je kozmetika s pčelinjim otrovom, propolisom i matičnom mliječi. Sve se uklapa u mednu priču, ali tražimo i druge beneficije od pčelinjih proizvoda”, rekao nam je pčelar Ivan Curiš.
Ivan Curiš, pčelar
“Kakav pčelice med donesu, tako jest. Ja ga samo vrcam. Dodataka nema. Bitno je područje na kojem se one nalaze te sve treba napraviti na vrijeme da bi med bio kvalitetan”, rekao nam je pčelar Josip Krog.
Josip Krog, pčelar
Posjetitelji su mogli uživati i u ukusnom gulašu.
Vjerovali ili ne, članovi Gljivarskog društva “Krasnica” iz Krapine tog su jutra ubrali vrganje.
Bilo je tu prigodnih, božićnih ukrasa, jaslica i vjenčića, drvenih suvenira, igračaka te licitarskih proizvoda.
Zahvala je upućena Ministarstvu poljoprivrede jer je prepoznalo i novčano podržalo Medeni sejem u Krapini. Za sljedeću godinu sajam je planiran na još višoj razini. Ovog puta upriličen je tijekom jutarnjih sati na središnjem gradskom trgu, onom Ljudevita Gaja. Dio je to programa u sklopu ovogodišnjeg Prosinca u Krapini, održan i ususret Danu Grada Krapine.
Protekli vikend održan je 14. tradicionalni humanitarni međunarodni šaranski kup u organizaciji ŠRD Šaran Zaprešić. Iako ova manifestacija ima natjecateljski karakter, svima je bilo najbitnije vratiti osmijeh na lica djeci iz Dječjeg doma Laduč koja su upoznala patnju u najranijim godinama svog života.
“Želja nam je da kao ribiči i ljubitelji prirode pomognemo u ovo doba godine. Uvijek to bude negdje oko svetog Nikole. Do sada smo pomogli mnogim obiteljima s težim imovinskim statusom, mnogim udrugam i dječjim domovima. U protekle dvije godine preuredili smo kompletnu kuću i krovište Ivani iz Jakovlja. Ovaj put skupljamo za Dječji dom Laduč i za obitelj Pavelić. Odaziv je jako dobar”, otrkio je organizator i član ŠRD Šaran Zaprešić Željko Nikić.
Željko Nikić
Velik broj ekipa s jednim ciljem
Ove godine okupila se 31 ekipa iz Hrvatske i inozemstva koja ne propušta pomoći potrebitima radeći ono što voli.
“Zadnji par godina uvijek se odazovemo. Kup je super i ekipa je opuštena. Što se humanitarnog dijela tiče ja mislim da bi svako na kraju godine trebao odvojiti nešto da se pomogne toj djeci i obitelji kojima je potrebno”, poručio je Damir Brdar koji je rodom iz Bosanske Posavine ali živi u Austriji.
Damir Brdar
“To je natjecanje humanitarnog karaktera, u kojem se svi dobro družimo. Ribolov je tu najmanje bitan, bitno je da pomognemo ljudima”, rekao nam je član ŠRD Šaran Dominik Grgac.
Dominik Grgac
“Iza nas je već jedna teška noć i težak dan uz puno druženja. Nakon 14 godina uzastopnog nastupanja na ovom kupu imamo mnogo prijatelja. Svaku godinu ćemo se i dalje sa zadovoljstvom vraćati i pomoći koliko god budemo mogli”, saznali smo od Mateja predstavnika Vinarije Šipek.
Beat i Matej
Jezero Zajarki je jedno od najomiljenijih mjesta za šaranski ribolov u Europi
Ovo jezero inače privlači velik broj zaljubljenika u ribolov iz čitavog svijeta te glasi kao jedno od najbogatijih kapitalnim šaranima u Europi.
“Sama posjećenost ovog jezera od stranaca od stranaca dovoljno govori koliko je ovo jezero popularno. Tu dolazi cijela Europa. Rusa je bilo puno dok sve ovo nije krenulo, dolaze i Šveđani koji imaju tisuće jezera. Francuzi imaju kao najjače jezero na svijetu gdje ljudi ostavljaju velike novce a u tjedan dana ne ulove niš, a kod nas dođe netko tko ni udicu ne zna kak spada zavezati i ulovi šarana od 30 kila”, otkrio nam je ribočuvar Zlatko Poturica.
Zlatko Poturica
“To cijela Europa zna da je jezero u Zaprešiću bogato kapitalnom ribom. Uvijek volimo ovdje doći. Iz razloga da pomognemo, a i da se ulovi kapitalna riba kaj je cilj nama ribičima mati neku uspomenu s kapitalnom ribom. Zasad smo imali uspjeha. Ulovili smo 2 kapitalne ribe, jednog šarana od preko 30 kg i jednog od 23 kg”, pokazao nam ih je Beat iz Vinarije Šipek koja je bila najuspješnija ekipa na humanitarnom šaran kupu
“Pored humanitarnog dijela imamo i sportski koji je uvijek kod nas značajan jer je ovo jedno od najpoznatijih jezera u Europi i love se velike ribe. Uvijek se natjecanje bazira na 3 najveće ribe. Šaranaši su poznati po tome da vole natjecanje pa ovaj dio također nije zanemariv. Love se zaista ribe od preko 30 kila. Tu je bilo i svjetskih rekorda”, pojasnio nam je Željko Nikić kako funkcionira natjecanje.
“Odazvalo se kao i uvijek puno ekipa. Malo vrijeme ne ide na ruku, ali ljudi su zadovoljni. Jezero je lijepo, dobro, održava se. Ima nas nekoliko koji brinu da sve bude čisto, i jednog zaposlenog koji brine oko smeća. Brinemo da nema smeća, da bude zelenila, da voda bude čista, da šetačima oko jezera bude ugodno. Postavili smo i ove klupe oko jezera da šetači mogu sjesti i odmoriti” otkrio je član ŠRD Šaran Dario Lučić.
Dario Lučić
Humanitarna pomoć ide u prave ruke
Za obitelj jednog pokojnog člana ŠRD Šaran te za štićenike Dječjeg doma Laduč na kraju je skupljeno preko 50 tisuća kuna koji će biti iskorišteni za organizaciju brojnih aktivnosti i izleta.
“Ja se zahvaljujem svima koji su sudjelovali u ovoj akciji i što su mislili na nas vodeći se tri dana jednom humanitarnom mišlju. Jedno veliko hvala ŠRD Šaran Zaprešić, svim njihovim članovima i ostalim akterima ove plemenite akcije” rekla je predstojnica Dječjeg doma Laduč Tina Baričević.
Tina Baričević
Ekipe na humanitarnom međunarodnom šaran kupu i ove godine su pokazale da ribiči osim što pecaju velike ribe imaju i veliko srce.
