Uoči obilježavanja pada Vukovara održana je tribina na Zagrebačkom velesajmu “Da se ne zaboravi – Vukovaru i Škabrnji s ljubavlju”. U sklopu iste prikazan je dokumentarni film “Vukovarske stope zagrebačkih dragovoljaca”.
Prikazan film “Vukovarske stope zagrebačkih dragovoljaca”
U organizaciji Udruga branitelja Domovinskog rata Zagrebački velesajam o ove godine održala se tribina “Da se ne zaboravi – Vukovaru i Škabrnji s ljubavlju”. Na njoj su sudjelovali uz brojne uzvanike i sudionici obrane Vukovara među kojima i Marijan Capek koji je nakon Vukovara završio o srpskom logoru.
” Danas smo došli zahvaljujući gospodinu Baći i Udruzi branitelja Domovinskog rata Zagrebački velesajam koji su organizirali ovu tribinu. Na njoj će se prikazati film Vukovarske stope zagrebačkih dragovoljaca. Radi se o filmu o svim dragovoljcima lijepe naše, a ne samo Vukovarskim. Ljudima koji su 91. godine, njih 25.000 – 30.000, koji su krenuli braniti domovinu. Ovaj film predstavlja zahvalu za sve ono što su učinili.” rekao je Marijan Capek.
U sklopu tribine prikazan je i dokumentarni film “Vukovarske stope zagrebačkih dragovoljaca” autorice Zorice Gregurić. Vrlo je važno osim putem filmova istinu o domovinskom ratu predstaviti mlađim generacijama i putem predavanja u školama.
” Naša udruga svake godine u ovo doba, pred 18.11., tradicionalno organizira tribinu pod nazivom “Da se ne zaboravi – Vukovaru i Škabrnji s ljubavlju”. Danas su nam gosti braća Capek, Zdenko i Marijan, zagrebački dečki i dragovoljci, branitelji Vukovara. Ono što je simbolično oni su upravo s ovog mjesta, Zagrebačkog velesajama, kretali u Vukovar.” istaknuo je Željko Baća.
Sam dokumentarni film posvećen je svim braniteljima i dragovoljcima Domovinskog rata, Vukovarcima kao i svima onima istinskim domoljubima.
Područni ured civilne zaštite Zagreb proveo je u Zaprešiću edukativne aktivnosti u sklopu kampanje „Usvoji znanja da šteta bude manja“. Kampanju diljem Hrvatske provodi Ravnateljstvo civilne zaštite u sklopu projekta „Na putu do smanjenja rizika od katastrofa”. Aktivnosti su primarno bile namijenjene djeci osnovnoškolske dobi, a uz korištenje edukacijskih modela za simulacije poplave, potresa te […]
Uoči Dana sjećanja članovi Udruge Nezavisni dragovoljci hrvatski Zagrebačke županije uputili su se u Vukovar. Kako bi odali počast gradu heroju i žrtvi hrvatskih branitelja obišli su memorijalne lokacije u Vukovaru i okolici koja pričaju priču hrvatskih ratnika koja se nikad ne smije zaboraviti.
“Naša udruga je specifična. Okuplja prvenstveno dragovoljce Domovinskog rata iz 1991. godine. Temeljna zadaća nam je obilježavanje spomen dana na poginule i nestale naše hrvatske branitelje i suborce. Mnogi od nas su kroz postrojbe stekli velike prijatelje koji su položili živote za lijepu našu. Danas smo u Vukovaru i odajemo sjećanje na sve poginule i nestale hrvatske branitelje s ovog područja. Obišli smo maksimalno koliko smo stigli tokom današnjeg dana. Znači od vodotornja, Trpinjske ceste, bolnice do Ovčare. Bili smo u Bogdanovcima gdje nas je dočekao načelnik. Saznali smo kako se vodila ta borba za Bogdanovce, znači jedan dio povijesti koji je slabo zastupljen. To je naša zadaća i dok smo živi ćemo odavati počast našim poginulim hrvatskim braniteljima”, rekao je predsjednik Udruge Nezavisni dragovoljci hrvatski Zagrebačke županije Željko Cesarec.
Željko Cesarec
U posjetu i delegacija iz Općine Brdovec
Brdovečka podružnica Udruge nezavisni dragovoljci hrvatski Zagrebačke županije osigurala je prijevoz pa su su im se tako pridružili i mnogi općinski političari.
“Od općine smo dobili pomoć i oni su platili autobus. Imali smo ovdje goste i svi su zadovoljni. Pozvao sam sve vijećnike da nam se pridruže. Druge godine imamo plan ići u Škabrnju tako da nismo uvijek na istom mjestu. Tamo je isto bi veliki zločin i treba i to obići” , otkrio je predsjednik Udruge Nezavisni dragovoljci hrvatski Zagrebačke županije Podružnica Brdovec Tomislav Polančec.
Tomislav Polančec
“Općina Brdovec pokazuje da cijeni tu žrtvu u Domovinskom ratu. Cijeni i Udrugu koja se nedavno osnovala. Nedugo je napravljen i Spomenik braniteljima brdovečkog kraja. Stvarno se trudimo obilježiti te dane na dostojan način pa smo se tako odlučili uputiti i u Vukovar u suorganizaciji općine Brdovec i Udruge Nezavisni dragovoljci hrvatski Zagrebačke županije. Obišli smo manje više sva mjesta pijeteta u Vukovaru i odali počast svima koji su dali svoje živote. Mislim da je bilo jedno dobro druženje i da smo obavili to kako treba”, predsjednik Mjesnog odbora Šenkovec i županijski vijećnik Zagrebačke županije Stjepko Rukelj.
Stjepko Rukelj
Priče iz prve ruke
Delagacija je mogla iz prve ruke čuti priče Peje Lovrinovića koji se na Trpinjskoj cesti borio s legendarnim zapovjednicima obrane Vukovara Blagom Zadrom i Markom Babićem.
“Došao sam na Trpinjsku cestu i Blago Zadro mi je bio zapovjednik. U 5. mi je bio zapovjednik Marko Babić. Bio sam blizu i kad je poginuo Renato Zadro. Njih više nema ali zato imamo svoju državu i to je meni osobno jako puno znači” , istaknuo je Pejo Lovrinović
Pejo Lovrinović
Malo tko je u Domovinskom ratu preživio ono što je preživio pripadnik HOS-a Ivica Jurčan koji ih je dočekao u Bogdnavcima. On je nakon proboja kroz minsko polje raznesenih nogu ležao u njemu 12 dana.
“Stradao sam u proboju i 12 dana ležao u minskom polju u Marincima. Našli su me Srbi i završio sam u logoru gdje su me tukli pet mjeseci. Razmijenjen sam u prvoj službenoj razmjeni. Smeta što se svi skupe kad su obljetnice, a poslije sve padne u zaborav. Žrtva se treba cijeniti cijelu godinu. Ovdje u Bogdanovcima nema kuće gdje netko nije poginuo” , naglasio je Ivica Jurčan.
Ivica Jurčan
Kako simbol stradanja hrvatskog naroda u Domovinskom ratu ne bio zaboravljen među brdovečkim osnovnoškolcima, za učenike osmih razreda u utorak 21. studenog bit će upriličen prikaz glazbeno scenskog spektakla Bitka za Vukovar.
Upućen je poziv na javnu tribinu „Grad u lovištu“. Ona će biti održana 20. studenog u 18 sati u Zaprešiću u Vršilnici. Povod je nemili događaj u lovištu Lovačkog društva Zaprešić kod jezera Zajarki. Unatoč nepostojanju obilježenih unutrašnjih granica lovišta prema Gradu Zaprešiću, vatrenim oružjem namjerno su ubijena dva vlasnička psa.
Na tribinu poziva neformalna skupina građana, a moderatorica tribine je Silvia Bosner. Želi se javno govoriti o teškoćama po pitanju suživota građana, lovaca i kućnih ljubimaca na rubnim područjima gradova i nenaseljenih mjesta. Negdje naime nisu jasno obilježene točne granice lovišta odnosno prostora kojim se građani s djecom i kućnim ljubimcima smiju kretati. Svrha tribine jest stvaranje boljeg i uređenijeg društva te ugodnijih uvjeta za život svih građana.
Tribini će biti nazočne osobe iz struke, predstavnici Grada Zaprešića i Zagrebačke županije, lovci, predstavnici neformalne skupine građana i oštećena osoba. Radi se o Kristini Kodrnji, vlasnica dvaju ubijenih pasa. Sudjelovat će i građani, koji će moći postavljati pitanja i izraziti svoje mišljenje.
Svi su pozvani da se odazovu tribini “Grad u lovištu” i svojom nazočnošću pošalju jasnu te nedvosmislenu poruku. Čini se da se ovakvo što može dogoditi bilo komu dok svoje slobodno vrijeme provodi u šetnji zaprešićkom prirodom s kućnim ljubimcima ili – djecom.
“Napustio sam Hrvatsku prije skoro dvije godine. Logično, otišao sam za boljim životom jer znamo svi kakvo je mizerno stanje u Hrvatskoj. S 25 godina otišao, stan imam iza sebe, imao sam redovan posao gdje bi mjesečno uspio uštedjet pišljivih 200 kuna koji kroz godinu mi nisu ni dovoljni bili da si uspijem pokrit cijeli godišnji. Dobio ponudu da odletim za Irsku i stabiliziram se (i jesam)”, prisjetio se kako je napustio domovinu.
Naveo je i kako se bojao da će ga u Irskoj gledati kao “zadnjeg otpada i stranca”, ali kako je naveo, prevario se te mu je zbog toga vrlo drago.
“Irci su prema ostatku Europljana jako gostoljubivi, žele pomoći a i družit se. Velike sam sreće bio da sam našao čist okej posao (s obzirom da znam gdje sve ljudi mogu radit). Redovno svaki mjesec pošaljem za roditelje novce, uspio sam vidjet dosta Europe od kad sam u Irskoj i ono najbitnije, uspio sam si uštedjet novaca”, ustvrdio je zadovoljno.
Čak je, naveo je, pronašao i društvo, a iako samo ili radi ili ide u teretanu, navodi kako živi “čist ok”.
Hrvatski navijači (Foto: Tom Dubravec/CROPIX)
Nostalgija za domovinom: Ustati pa na kavu
No, nastavio je Redditovac, zadnjih par mjeseci ga je počela vući nostalgija za Hrvatskom.
“Fali mi ustat se ujutro za vikend i otići u prvi kafić i naručit kavu s hladnim i pojest pošten burek iz pekare. Prošetat gradom znajući da kiša ne pada 24/7 kao što ovdje pada, jer koliko god ja prijatelja ovdje imao, ne može se ništa radit zbog kiše osim izlaziti, a izlaziti van u Irskoj je džekpot za bankrotirat”, požalio se
Uz to, najviše mu nedostaju prijatelji i obitelj, ali kada krene s njima pričati grupno preko poziva, onda se počinje dvoumiti.
“Svaki put kad se čujemo iste su priče. Novaca se jednostavno nema, ljudi su itekako depresivni i nezadovoljni, jer nažalost prijatelj kojem je firma bila u pogonu šest godina, bio je prisiljen zatvorit jer nije bilo posla, svima jako loše ide. Imam šaroliko društvo ljudi u Hrvatskoj sa kojima se družim i koji rade poslove gdje zarađuju minimalac do kirurga i inženjera koji su napustili državu jer jednostavno, ne može se živjet ugodan život”, opisao je svoje sumnje.
Iako nijedan nije uzeo, već zadnjih par mjeseci ima prepisane i antidepresive jer kako kaže, život mu se gubi u radu i štednji novaca.
“Iz vaše perspektive (ukoliko živite u Hrvatskoj) jel’ bi preporučili svom prijatelju/bratu/sestri da se vrati doma ako znate da je financijski donekle stabilan a psihički nažalost baš i ne? Koji su vaši savjeti za mene jer većina ljudi koje sam pitao za savjet su mi rekli da mi je bolje vani jer se i oni nažalost planiraju selit trbuhom za kruhom”, upitao je Redditovac.
Zastava na banskim dvorima (Foto: Zeljko Puhovski / CROPIX)
Treba iskeširati Todorića
Komentari ostalih Redditovaca su bili raznorazni, od poziva na povratak do savjeta protiv toga.
“Dođi brate, vrati se. Čekamo te sa riječima ‘Ako nećeš ti, ima tko hoće’, “Sine moj vrati se ti, nije u šoldima sve”, “Bolje ti je vani, vjeruj mi, ja sam se vratio i požalio”, neki su od odgovora koje je pitanje Hrvata u Irskoj dobilo.
“Dođi, dođi i ponesi ušteđevinu jer ubrzo trebamo iskeširati Todorića”, stoji u jednom komentaru.
Bilo je i savjeta koji su ponudili kompromisno rješenje.
“Gle ovdje u Hrvatskoj standard je zbilja jako loš. Ali, ako ti fali djedovina, prijatelji i obitelj uvijek se možeš vratit bar preko godišnjeg ako ništa, razumljivo i potpuno normalno je da ti fali društvo kod kuće”, naveo je jedan od odgovora.
Hrvatski navijači (Foto: Tom Dubravec / CROPIX)
Jedan korisnik je naveo kako suosjeća s postavljačem pitanja.
“Ja sam u sličnoj situaciji kao ti, živim izvan Hrvatske već četiri godine i imam sasvim solidan posao/primanja. Dapače nisam solo, cura je sa mnom od početka tako da nisam usamljen i pet dana tjedno sam okružen kolegama s kojima se dobro slažem. Ali natrag na tvoje pitanje. Nas je isto lovio osjećaj svako malo do prije dvije godine da odemo u Hrvatsku jer su to naši ljudi, znamo mentalitet i svi prijatelji žive pretežito u Zagrebu.
Ali onda se sjetimo kakva je situacija vezano uz zdravstvo, plaće. Ono što je nama najviše pomoglo, odeš u Hrvatsku na par dana naći se s obitelji i prijateljima, otići u par omiljenih mjesta koja ti fale i za par dana se u potpunosti sjetiš zašto si otišao. Pa ako imaš mogućnost si priuštiti povratni let svakih par mjeseci na par dana u Hrvatsku, to bi bio moj savjet”, zaključio je.
Zastrašujuće zanemarivanje prema psima u Međimurju, bili su povod predstojnici Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu i članici HDZ-a, Dijani Zadravec, da napiše svoj osvrt na društvenim mrežama.
Podijelila je fotografije pasa koji su bolesni, puni šuga i glista, koje su u romskom naselju Kuršanec zatekli članovi skloništa za životinje Azil prijatelji Čakovec.
“Kako izgledaju Romi u Međimurju, što rade domicilnom stanovništvu i životinjama. Kad ne pucaju, siluju mačke ili mrtvi pijani leže naokolo i rade nove Rome, ne kradu, kad ne ucjenjuju Hitnu pomoć koja mora po njih jer ne dao Bog da ih odbiju, a drugi koji plaćaju zdravstvo čekaju u plućnom edemu, iskustva su grozomorna”, napisala je Zadravec u ponedjeljak u rasističkom tonu za svaku osudu, optužujući cijelu etničku skupinu za razne grozne stvari.
“Al’ ne dao Bog da kažeš da su cigani. Držite se ljubitelji životinja, uzmite im sve životinje i zakonom zabranite držanje. A jadna djeca tamo rođena nemaju šanse kad vide i odrastaju uz takve ‘uzore’”, dodala je.
Tijekom pisanja ovog članka, Zadravec je obrisala svoju objavu, ali smo je sačuvali na vrijeme.
Rasistička objave Dijane Zadravec koju je u međuvremenu uklonila s Facebooka (Screenshot)
Redovne kontrole
Spomenuti Azil prijatelji Čakovec, o posjeti Kuršancu su pisali u nedjelji navevši da idu u kontrole svakih jedan i pol do dva mjeseca.
Kako su naveli, kontrola je bila “apsolutni kaos”.
“Tek smo zašli u prvu ulicu, sa svih strana su počeli izvirati štenci, nove kujice, kujice koje su tek rodile. Štenci naravno bolesni, šugavi, puni glista. Djeca koja ih donose pa plaču kad ih oduzimamo, a ne znaš koji je od štenaca bolesniji. Pa ucjene, pa galama, pa vrijeđanje. A samo smo u jednoj ulici bili. Ljudi dragi mi više ne znamo kako dalje”, naveli su iz Azila.
Dodali su i da komunalno redarstvo piše prekršajne kazne, inspekcija optužne prijedloge pa i sudovi donose presude, ali koje ne vodi nigdje.
“Socijalne pomoći i dječji doplatci se ne mogu ovršiti. Ako stanemo, tamo je za godinu dana novih 500 pasa. Samo u tom naselju. A imamo ih 12. Ovaj put smo uhvatili i one koji su ih dali u romsko naselje, iz Varaždina. Nikoga nije briga – ove što ih dovlače i ne brinu o njima, hrane ih napojem ili starim kruhom, ne cijepe, ne čiste od parazita, a nije briga ni ove koji imaju viška svojih štenaca, pa ih daju u naselja. A mi na kraju odrađujemo Sizifov posao čiji je kamen iz dana u dan sve veći i sve teži”, požalili su se iz Azila.
Dodali su i da su ovi psi spašeni ali da je nemoguće ih spasiti toliko koliko će novih pasa biti dovučeno kao igračke djeci.
“A kad porastu, ‘uginuo je’, ‘pregazio ga je auto’, ‘ne znam, nestao je’. Strašno, jednostavno strašno”, zaključili su preko Facebooka Azil prijatelji Čakovec.
Aktualna tema u poduzeću za komunalnu djelatnost Zaprešić d. o. o. koja se tiče šire javnosti jest što je njihova zimska služba spremna. Sama priprema za održavanje javno-prometnih površina u zimskim uvjetima počinje daleko prije zime. Zaprešićka zimska služba stoga je više-manje spremna bila još prije mjesec dana. “Svi znamo da posljednjih godina nije bilo baš previše snijega. Bilo kako bilo, ne znači da se mi kao tvrtka koja čisti grad možemo opustiti. Moramo uvijek biti spremni”, rekao je direktor poduzeća za komunalnu djelatnost Zaprešić d. o. o.,Domagoj Mikuš.
Domagoj Mikuš, direktor poduzeća za komunalnu djelatnost Zaprešić d. o. o.
Sol i sipina već su nabavljeni. “Također su svi strojevi pregledani. Imat ćemo ovih dana i smotru zimske službe odnosno još jednu provjeru ispravnosti svih tih strojeva. Snijeg nas nakon toga ne može iznenaditi”, najavio je Mikuš.
Zaprešić d.o.o. obavlja poslove zimske službe na području grada Zaprešića i pripadajućih mjesnih odbora. Pod održavanjem javno-prometnih površina podrazumijevaju se izvedba pripremnih radova prije nastupanja zimskih uvjeta, sprječavanje klizavosti kolnika posipanjem soli ili sipine te čišćenje parkirališta i autobusnih postaja. Ono glavno jest čišćenje snijega s 53 000 kvadratnih metara nogostupa i 120 kilometara prometnica, prema planu čišćenja koji odobri zaprešićko gradsko poglavarstvo.
Nakon što je 14. studenog 2023. godine Ministarstvo poljoprivrede od ovlaštene veterinarske organizacije zaprimilo prijavu sumnje na influencu ptica zbog zamijećenog povećanog uginuća životinja na objektu s tovnim puranima smještenom na području Brodsko-posavske županije (Općina Oriovac) veterinari su proveli uzorkovanje životinja, a preliminarnim laboratorijskim izvješćem danas je utvrđena influenca ptica (određivanje H i N podtipa virusa kao i nisko i/ili visokopatogenosti je u tijeku).
Državni inspektorat je na predmetnom objektu naredio provedbu mjera sa svrhom sprječavanja daljnjeg širenja i kontrole bolesti u skladu s Provedbenom Uredbom (EU) 2020/687, a koja uključuje stavljanje objekta pod službeni nadzor, zabranu premještanja životinja s i na gospodarstvo i druge mjere. Sukladno europskoj legislativi, a zbog epidemioloških pokazatelja koji upućuju da se radi o visokopatogenoj influenci ptica, u narednim danima će se provesti preventivno usmrćivanje prijemljivih životinja (purana).
Općenito o bolesti:
Riječ je o vrlo kontagioznoj virusnoj bolesti peradi i drugih ptica koju uzrokuje tip A virusa influence. Može se manifestirati na različite načine, ovisno uglavnom o sposobnosti virusa da uzrokuju bolesti (patogenost) i na pogođene vrste. Od domaće peradi najčešće obolijevaju kokoši i purani, a u pataka i gusaka razviju se blagi simptomi bolesti. Divlje ptice koje žive uz vodu, poglavito divlje patke, prirodno su otporne na bolest i ne pokazuju kliničke znakove oboljenja te stoga predstavljaju rezervoar virusa i glavnu opasnost za širenje bolesti na domaću perad.
Znakovi karakteristični za bolest:
Iznenadna uginuća peradi bez kliničkih znakova bolesti
Potištenost
Nakostriješenost perja
Značajan pad nesivosti i valivosti, loša kvaliteta ljuske jajeta
Kašalj, šmrcanje, sinusitis, disanje na otvoreni kljun
Edem glave i vrata
Cijanoza kreste i podbradnjaka
Sitna točkasta krvarenja po sluznicama te potkožna krvarenja uočljiva u perjem nepokrivenim područjima nogu
Živčane smetnje (grčevi, kretnje u krug, paraliza, otežano kretanje).
U Republici Hrvatskoj je na snazi Naredba o mjerama za sprječavanje pojave i širenja influence ptica na području Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 52/23 i 72/23) kojom se propisuje obvezno držanje peradi u ograđenim prostorima na način da je onemogućen svaki kontakt s divljim pticama te ostale mjere koje za cilj imaju sprječavanje pojave bolesti.
Subjekti i druge relevantne fizičke ili pravne osobe dužni su odmah i bez odgađanja prijaviti veterinaru ukoliko postoji:
1. sumnja na bolest (klinički znakovi karakteristični za IP)
2. pojava neuobičajenih uginuća
3. smanjenje proizvodnje (pad unosa hrane i/ili vode; smanjena nesivost).
U srijedu 15. studenoga 2023. godine započela je isplata predujma poljoprivrednicima koji su podnijeli Jedinstveni zahtjev za 2023. godinu.
Isplata je krenula sa intervencijom 21.01 Osnovnom potporom dohotku za održivost, a nastavit će se intervalno tijekom studenoga i za intervenciju 26.1 Dodatnu preraspodijeljenu potporu dohotku za održivost te 30.01 Dodatnu potporu dohotku za mlade poljoprivrednike. U studenome će se na račune poljoprivrednika isplatiti 134 milijuna eura, dok će se u prosincu za ove intervencije isplatiti još 40 milijuna eura.
Također, u prosincu će biti isplaćene i potpore za intervenciju 31.01. Intenzivirana raznolikost usjeva, u iznosu od 30 milijuna eura te intervenciju 71.01. Plaćanja za područja s prirodnim i ostalim ograničenjima u iznosu od 32 milijuna eura.
Ukupno, do kraja godine, poljoprivrednicima će se isplatiti 236 milijuna eura potpore, a ostatak isplate potpora planiran je u prvoj polovici 2024. godine.
U sklopu kampanje “Usvojimo znanja da šteta bude manja”, Ravnateljstvo civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova organizira edukativno-zabavnu manifestaciju, posebno namijenjenu roditeljima i djeci školske dobi, kako bi se upoznali s modelima koji vjerno prikazuju situacije poput potresa, poplava i erozije te naučili kako se pripremiti i zaštititi u slučaju iznenadnih nepogoda. Svijet je sve više suočen s nepredvidivim prirodnim događajima koji mogu uzrokovati ljudska stradavanja i velike materijalne štete. Zato je dobra priprema najvažnija! Stečenim znanjem i spremnošću svi zajedno možemo aktivno utjecati na smanjenje rizika od katastrofa te umanjiti njihove posljedice.
MUP promo
Pozivamo vas u petak u 10:00 sati na glavni trg u Zaprešiću, gdje ćete na zabavan i poučan način dobiti korisne informacije o katastrofama uzrokovanim prirodnim prijetnjama i kako se s njima nositi.
Kampanja je dio projekta “Na putu do smanjenja rizika od katastrofa”, financiranog iz fondova Europske unije, kojeg Ravnateljstvo civilne zaštite provodi u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje.
Dodatne informacije o projektu i sudjelovanju u aktivnostima možete pronaći na stranici Ravnateljstva civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova: https://civilna-zastita.gov.hr/
