Ulaganja u protupožarnu zaštitu nastavljaju se i u ovoj godini te je, uz ostala ulaganja, u Proračunu Grada Zaprešića za 2024. osigurano 160.000,00 eura za nabavu vatrogasnih autoljestvi. Prema kategorizaciji postrojbe i procjeni ugroženosti, a najviše zbog odrađivanja vatrogasnih intervencija na visini Vatrogasna zajednica grada Zaprešića dužna je kupiti vatrogasne autoljestve što će i učiniti […]
The post Nabava vatrogasnih autoljestvi first appeared on Grad Zaprešić.
U ponedjeljak oko 23.20 sati u mjestu Šibice kod Zaprešića došlo je do teške prometne nesreće, izvijestila je zagrebačka policija.
Tužan prizor: Prilikom čišćenja hidroelektrane pronađeno mrtvo tijelo žene
U nesreći je smrtno stradala jedna osoba.
Očevid je trajao cijelu noć, a tijekom jutra trebalo bi biti poznato više informacija, poput uzroka nesreće.
Objava Tragedija kod Zaprešića: U prometnoj nesreći poginula jedna osoba pojavila se prvi puta na Zagreb.info.
Teška prometna nesreća dogodila se sinoć oko 23.20 sati u mjestu Šibice kod Zaprešića pri čemu je smrtno stradala jedna osoba, objavila je policija koja je obavila očevid. Tijekom jutra trebalo bi biti poznato više detalja.
SINOĆ oko 23:20 u mjestu Šibice došlo je do prometne nesreće u kojoj je smrtno stradala jedna osoba, objavila je policija.
Nakon što je gradonačelnik Tomislav Tomašević na konferenciji za medije izjavio da je Grad na sastanku predložio županiji da se u naredne četiri godine, točnije do 2028. kada je planirano otvorenje Centra za gospodarenje otpadom u Resniku, miješani komunalni otpad odlaže u Zaprešiću, ali da je županija odbila prijedlog rekavši da su im kapaciteti 10 puta manji nego što je to propisano vladinim dokumentima, obratili smo se vodstvu Zaprešića s molbom da nam pojasne situaciju.
Na upit nam se javio Domagoj Mikuša, direktor komunalnog poduzeća Zaprešić, koji je opovrgnuo glasinu da Zaprešić raspolaže s milijun tona kapaciteta za miješani komunalni otpad.
“Preostali kapacitet odlagališta otpada u Novim dvorima, Zaprešić je 55.000 tona”, poručio je.
Župan Kožić odgovorio Tomaševiću da kod njih nema mjesta za zagrebački otpad
“Razlog nemogućnosti prihvaćanja otpada s područja druge jedinice lokalne samouprave je premali kapacitet odlagališta. Prema dostupnim podacima iz Izvješća Ministarstva, Grad Zagreb godišnje odlaže preko 170.000 tona miješanog komunalnog otpada i preko 100.000 tona biootpada, dok Grad Zaprešić odlaže 11.000 tona na godinu.
Kada bi prihvatili otpad koji se generira u gradu Zagrebu, kapaciteti odlagališta u Zaprešiću bili bi popunjeni za nekoliko mjeseci i stvorili problem Zaprešiću i okolnim općinama s čijeg područja sakupljamo otpad”, pojasnio je.
Tomašević otkrio kad će otvoriti postrojenje u Resniku: ‘Nećemo više čekati ni dana’
Pitali smo Mikuša kako komentira navode da će gradonačelnik, u slučaju da Zaprešić ima kapacitete, a ne prihvaća njihov MKO, na isti način “vrednovati” Zaprešić jednom kad CGO bude dovršen i u pogonu.
“Nemam komentar na navedeno”, odgovorio nam je kratko.
Objava Iz Zaprešića reagirali na Tomaševićeve prozivke: ‘Zagrebački otpad stvorio bi nam probleme’ pojavila se prvi puta na Zagreb.info.
Gradonačelnik Tomislav Tomašević danas je poručio da ‘Grad Zagreb neće više nikoga čekati‘ kad je u pitanju projekt izgradnje centra za gospodarenje otpadom u Resniku za koji je najavio da će biti gotov do 2028. godine.
Predstavio je danas studiju izvodljivosti na konferenciji za medije te poručio da ona ide na sljedeće zasjedanje Gradske skupštine, koja se održava 25. siječnja. Projekt bi trebao stajati oko 140 milijuna eura.
Problem je nastao jer je u međuvremenu gradonačelnik Tomašević računao na odlagalište u Zaprešiću, no na dva posljednja sastanka s predstavnicima Zagrebačke županije, kazao je, nisu uspjeli doći do rješenja. Stoga traži reakciju novog ministra gospodarstva Damira Habijana, koji ga protekla tri tjedna nije primio ni na sastanak.
– Ima li išta važnije od odlagališta otpada u Zagrebu? – pita se gradonačelnik Tomašević te poručuje da će ubuduće javno prozvati sve koji će pokušati opstruirati ovaj projekt.
– Hrvatska se obvezala da će do 2018. godine zatvoriti sva odlagališta otpada, to je bila obveza još prije šest godina – poručio je. Studiju je izradila tvrtka Ekonerg, a radi se o trošku investicije od oko 140 milijuna eura, naime prezentirane će biti tri varijante: jedna za 145 milijuna eura, druga za 147 milijuna eura te treća ‘teška‘ 138 milijuna eura.
– Odlagalište treba što prije zatvoriti, posebno sada nakon drugog odrona jer nije sigurno ni za građane, a ni za radnike – poručio je gradonačelnik Tomašević.
Dodao je također da je pred Općinskim građanskim sudom postupak osiguranja dokaza kako bi se utvrdio krivac za spomenuti odron te je sada sud naručio vještačenje. U međuvremenu je pokušao sa Zagrebačkom županijom dogovoriti da oni sljedeće četiri godine, dok se ne završi projekt u Resniku, zbrinjavaju otpad, a kad se otvori prostrojenje oni bi ga također koristili, no dobili su odbijenicu.
Iz Zagrebačke županije su im poručili kako kapaciteti u Zaprešiću nisu u skladu s onim što je navedeno u vladinom nacionalnom planu gospodarenja otpadom, gdje stoji da je kapacitet 1,6 milijuna tona otpada.
– Oni su nam rekli da je to u stvarnosti deset puta manje. Stoga tražim od ministra gospodarstva da što prije riješi tu situaciju – poručio je gradonačelnik Tomašević.
Nakon što je u velikom odronu otpada na odlagalištu Prudinec-Jakuševec teško ozlijeđen jedan radnik, a još dvoje nešto lakše, u glavni je fokus došlo stanje na odlagalištu te pitanja njegova zatvaranja.
Gradonačelnik Tomislav Tomašević tada je rekao da je zatvaranje Jakuševca neophodna izgradnja jedinstvenog Centra za gospodarenje otpadom koji bi prema svim planovima trebao niknuti u Resniku.
Spomenuo je da postoji i nova studija izvodljivosti za izgradnju centra no do sad javnost nije znala ništa više o njenim detaljima.
“”Sada imamo novu studiju koja je nastavak, ali drugačija studija s drugačijim rješenjem. To je MBO postrojenje s bioplinskim postrojenjem i sortirnicom, rekao sam već da košta oko 140 milijuna eura. Međutim, to nije ključno pitanje, ključno pitanje je lokacija. To je ključno pitanje, lokacija. Jedina lokacija je Resnik”, rekao je Tomašević.
Grad je sad materijale za studiju poslao u Gradsku skupštinu uoči nadolazeće sjednice 25. siječnja. Tom prilikom održao je i konferenciju za novinare koja će se održati od 13 sati.
“Najavio sam da ćemo do kraja ovog mjeseca potruditi se upititi studiju izvodljivosti o tome kako će Grad graditi kako bismo mogli zatvoriti odlagalište Jakuševec. Sutra ćemo na dnevni red staviti materijale, sažetak studije izvodljivosti za Centar koji će biti u Resniku.
U isto vrijeme ćemo poslati i Zagrebačkoj županiji isti takav sažetak studije, s obzirom na razgovore, da to bude zajednički centar”, rekao je uvodno.
Rekao je da oni više nikog neće čekati. “Vrijeme je da se ovo riješi. Idemo sa sažetkom koja ima oko 50 stranica. Kada se taj CGO izgradi konačno ćemo moći prema suvremenim standarima, bez ugroze za kvalitetu života stanovnika, zatvoriti odlagalište. Radimo jedno hibridno postrojenje koje zaprima i miješani otpad, i biootpad, te plastiku i otpad. Imat ćemo dodatna postrojenja na jednom mjestu”, rekao je dalje.
“Hrvatska se obvezala da će od 2018. zatvoriti sva odlagaišta miješanog otpada i izgraditi sve županijske centre za gospodarenjem otpada. Mi, s obzirom na ovu studiju, ukoliko neće biti nekakvih podmetanja i kočenja, možemo izgraditi ovo postrojenje i pustiti ga u rad 2028. godine. Tada sa svim dozvolama može početi s radom”, rekao je još.
Rekao je da grad inzistira na stavljanje studije na Skupštinu je želi i političku podršku Skupštine vezano za lokaciju. “Zanima me tko će imati probleme s lokacijom i koje su njihove alternative”, kazao je.
“Bez grada Zagreba nije moguće postići niti jedan nacionani cilj vezan uz gospodarenje otpada”, rekao je završno te predstavio i neke detalje.
Izrađivač studije je tvrtka EKONERG koja bi trebala revidirati postojeću studiju izvodljivosti. Planira se izgradnja jedinstvenog hibridnog MBO postrojenja na Resniku na miješani komunalni otpad i suhe reciklate – papir, plastiku i metal.
Ovo postrojenje je napravljeno tako da može dobiti EU financijranje. “Ukoliko će biti bilo kakvih opstrukcija ili kašnjenja iz perspektive dobivanja EU financiranja, mi nećemo čekati. Spremni smo to u potpunosti financirati putem razvojnih kredita”, rekao Tomašević.
Studija nudi tri tehnološke opcije, ali bitno je da se sve tri opcije oslanjaju na već planirane opcije i isprobane tehnologije u Republici Hrvatskoj. U sve tri varijante investicija je vrijedna oko 140 milijuna eura.
Svaka od varijanti je dovoljna da se zatvori odlagalište Jakuševec, dodao je Tomašević te u skladu sa svim smjernicama za najbolju moguću tehnlogiju. Rekao je su se slična postrojenja radila u Ljubljani, Berlinu i Sofiji.
Tomašević je izvijestio i još dvije stvari koje su vezane za otpad, pa je tako rekao da odlagalište treba što prije zatvoriti, a posebno nakon drugog odrona.
“Pred općinskim sudom u Novom Zagrebu nakon drugog odrona pokrenut je postupak osiguranja dokaza koji bi trebao utvrditi odgovornost za štetu. Sud je naručio vještačenje koji će utvrditi i dati svoje mišljenje zašto je došlo do tih odrona.
Što se tiče odvoza, nema uskih grla što se tiče odlaganja na plohi na Jakuševcu. Završili su radovi koji su proširili kapacitete i sad nema zastoja.
Mogu obećati da ćemo učiniti sve što je u našoj moći da postrojenje u Resniku završi u najkraćem mogućem roku. Prozivat ću svakog tko će nam za jedan dan usporavati taj proces”, rekao je Tomašević.
Rekao je da su se tražia i druga rješenja do izgradnje centra u Resniku. Održala su se dva sastanka sa Zagrebačkom županijom.
“Ono što smo mi predložili županiji je da zauzvrat sljedeće 4 godine u zagrebačku županiju odlazi miješani komunalni otpadom”, s obzirom na situaciju. Rekao je da su na tu ideju došli jer Zagrebačka županija ima više kapaciteta.
Tomašević objasnio problematičnu situaciju s otpadom: ‘Stvorena je lančana reakcija’
No, iz županije su rekli da su njihovi kapaciteti zapravo 10 puta manji nego što je to propisano vladinim dokumentima. “Meni nije jasno kako je moguće da Vlada usvaja takav plan za gospodarenje otpadom.
I zato tražim od Vlade i ministarstva da se utvrde stvarni potencijali za odlaganje MKO-a u Zagrebačkoj županiji, te kako su ti podaci završili u nacionalnom planu usvojenom prije samo sedam mjeseci. Tražimo da se ispitaju sve opcije za preuzimanje odlagališta iz županije iz Resnika.
Trebalo se odlagati u Zaprešiću, ali oni su rekli da su im kapaciteti barem 10 puta manji, pojasnio je Tomašević.
Rekao je da se opstruira napredak ovog projekta. “Zagrebački HDZ je protiv lokacije, te isto koju je zagrebački HDZ izglasao prije nekoliko godina. Kako to nazvati ako ne opstrukcijom?”, rekao je.
Ako Zaprešić ima potencijale, a ne pristane na suradnju, tako će ih se tretirati po pitanju naknada nakon što se otvori postrojenje.
Objava Tomašević otkrio kad će otvoriti postrojenje u Resniku: ‘Nećemo više čekati ni dana’ pojavila se prvi puta na Zagreb.info.
Predstavljeni su rezultati rada Muzeja Hrvatskog zagorja za prošlu godinu. Vrhunske brojke pokazuju da je bilo gotovo 313 tisuća posjetitelja. Galerija Antuna Augustinčića najmanje je posjećena, ali i ondje je zabilježena lijepa brojka. Muzeji Hrvatskog zagorja ukupno su u prošloj godini imali 312806 posjetitelja, što je 11298 više nego godine prije. Najviše posjetitelja ugostio je Muzej krapinskih neandertalaca, kojim su tijekom 2023. godine prošle 143 tisuća posjetitelja. “Muzej krapinskih neandertalaca ipak se uvijek ističe najvećim brojkama. Najviše je tu bilo izložbene djelatnosti, to jest čak sedam organiziranih što autorskih što gostujućih tematskih izložbi. Ovdje je prapovijesna tema ispričana na suvremen način pomoću tehnologije. Po novom imamo i prvi hologram neandertalke u prirodnoj veličini sa svim anatomskim karakteristikama. Na hologramu je radila antropologinja Davorka Radovčić iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja. Također je postavljena nova multimedijska instalacija Ledeno doba te su u stalnom postavu i novi info kiosci”, rekao je Jurica Sabol, ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja.
Godina koja je iza nas bila je za Muzeje Hrvatskog zagorja obljetnička. Obilježeno je tako 450 godina Seljačke bune i 30 godina rada Muzeja Hrvatskog zagorja kao najkompleksnije baštinske ustanove u ovom dijelu Europe. Također je obilježeno 50 godina Muzeja seljačkih buna i 70 godina rada najstarijeg muzeja, kumrovečkog „Starog sela“.
Objava Muzej krapinskih neandertalaca ponovno najposjećeniji u Zagorju pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
Na području Općine Marija Gorica već je postavljeno nekoliko uspornika dok su i drugi u planu. Naime Općina Marija Gorica već duže ima probleme s brzim vozačima koji ne poštuju ograničenja brzine. Brzoj i obijesnoj vožnji želi se doskočiti na ovaj način.
“Nikad divljaštvu ne možeš doći na kraj 100% ali evo pokušavamo smiriti vožnju na našem području. To smo počeli s onim prvim semaforom koji smo stavili u Trsteniku. Sad smo na cijeloj cesti prema Januševcu napravili uspornike. Planiramo ga napraviti i u Kraju Donjem uz dječje igralište na Vodovodnoj ulici. Mislim da s time bar djelomično možemo usporiti promet na cestama. Mislim da će savjesni vozači uvijek paziti ali imamo ovih mladih i nadobudnih koji ne poštuju propise pa za njih imamo nešto drugo” , poručila je načelnica Općine Marija Gorica Marica Jančić.
Zbog nepažljive i objesne vožnje su pak nastala oštećenja na mostu u Trsteniku tako da će njemu biti potrebna sanacija.
“Imali smo prometnu nezgodu. Automobil se zabio u ogradu mostića. Da nije bilo te zaštite tko zna gdje bi vozač automobila završio. Sad čekamo zapisnik Policijske postaje Zaprešić pa ćemo i to popraviti”, rekla je načelnica Jančić.
Velike prijepore među stanovništvom izazvalo je postavljanje stupića koji odvajaju kolnik od biciklističke staze, no oni su prema zakonskoj regulativi zbog male širine staze morali na nekim mjestima biti postavljeni.
Objava Postavljaju se uspornici po Mariji Gorici pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
Krapinsko – zagorska županija nastavila sa financiranjem županijskog HGSS-a. Za ovu godinu potpisan je tako novi ugovor vrijedan 10 tisuća eura, a župan je stanici Zlatar Bistrica uruči i nešto više od 14.000 eura vrijednu komunikacijsku opremu.
I u novoj 2024. godini Krapinsko-zagorska županija nastavila je s ulaganjima u HGSS Stanicu Zlatar Bistrica. S novih 10.000 eura za ovu godinu ulaganje županije u HGSS na svome području doseglo je ukupan iznos od 185.000 eura.
“Krapinsko-zagorska županija dosad je u rad Hrvatske gorske službe spašavanja Stanice Zlatar Bistrica uložila oko 185 tisuća eura, odnosno 1,4 milijuna kuna. Od toga se 60 tisuća eura odnosi za izgradnju i opremanje njihovog sjedišta u Zlatar Bistrici, 75 tisuće eura na redovnu djelatnost, 35 tisuće eura za novo vozilo, a ostatak na donacije opremu.” rekao je župan Željko Kolar.
Sama stanica je osnovana prije 10 godina a sa uređenim prostorima i svom opremom jedna je od najopremljenijih i uređenijih u Hrvatskoj.
“Moram zahvaliti iznimnoj ekipi, koja je počela na ovome raditi prije toliko godina. No jednostavno je raditi kada u Županiji imate podršku ljudi koji razumiju i koji su na prvu prepoznali ono što je bitno, ne samo za Krapinsko-zagorsku županiju, jer ova stanica i čitav sustav funkcionira unutar Hrvatske. Dobili smo jednu krasnu instituciju koju Županija podupire materijalno i moralno i na svaki drugi način, kao što i priliči tom sustavu.” naglasio je bivši načelnik Zlatar Bistrice Žarko Miholić.
“Stanica trenutno ima 41 člana, od kojih imamo 15 gorskih spašavatelja, ostali su pripravnici i suradnici i svi rade volonterski, brinu za sigurnost ljudi i imovine. U prošloj godini imali smo oko 30 akcija i sve su uspješno završene.“ istaknuo je pročelnik HGSS-a Stanice Zlatar Bistrica, Darko Berljak.
Osim samog potpisivanja ugovor stanici je donirana i komunikacijska oprema vrijedna nešto više od 14.000 eura putem koje će posao gorskih spašavatelja biti lakši i sigurniji.
Objava Županija osigurala sredstva za HGSS Stanicu Zlatar Bistrica pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.