Prijateljstvo gradova Zaprešića i Kaštela razvija se na brojnim razinama i traje tijekom cijele godine .Tako je Brass kvintet Puhačkog orkestra Zaprešić svojim nastupom obogatio proslavu 170. obljetnice Hrvatskog glazbenog društva „Zrinski“ iz Donjih Kaštela. Kvintet se predstavio obradama filmske i popularne glazbe čime je privukao iznimnu pozornost publike. Nastavak je ovo suradnje između POZ-a […]
U Zaprešiću je održano predstavljanje knjige „Nebo puno Himalaje“. Djelo piše o odnosu njegova autora s krajevima u kojima je boravio.
Darko Berljak prema Himalaji gaji toliku ljubav da je svoj odnos s najvišim planinskim masivom na Zemlji sažeo u knjigu.
“Knjiga Nebo puno Himalaje izašla je prije dvije, tri godine. Ona je zapravo neko moje sjećanje na 40 godina odlazaka u Nepal i Tibet odnosno na Himalaju. Jednostavno, htio sam pokazati što se u tim godinama promijenilo. Tako je svagdje u svijetu, pa i tamo. Bio je to vrlo romantičan svijet. Sad je već manje, ali i dalje jednako privlači jako puno ljudi. Knjiga je napisana na način da je čitka i za svakoga tko nije penjač, voli putovati i upoznavati druge države. Nepal i Tibet vrlo su zanimljivi za čitateljstvo”, rekao je autor djela.
Darko Berljak, autor djela
Kad je po prvi put išao na Himalaju, ovaj predsjednik Hrvatskog planinarskog saveza nije osjećao strahopoštovanje prema toj planini, što bi mnogi pomislili, jer njegova ekipa nije znala ni kamo točno ide. Najsofisticiranije sredstvo komunikacije bio je telefon. Internet nije postojao, a knjiga iz kojih se može naučiti o Himalaji bilo je malo.
Prema Berljaku, prije 40 godina Nepal i Tibet izgledali su niti bolje, niti gore nego sad. Potvrđuje da Himalaja danas postaje komercijalnom. Međutim, kaže da ondje i dalje ima kutaka gdje je vrijeme stalo još prije nekoliko stoljeća.
Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije provodi redovita ulaganja u sanacije prometnica kojima upravlja. U tijeku su radovi na kolniku i nogostupu u Krapinskoj ulici, ŽC2262, u naselju Jablanovec.
Izvanrednim održavanjem prometnice ŽC2262 omogućit će se odvijanje dvosmjernog prometa uz održavanje suženja na početku i prije raskrižja sa ŽC2220 (Stubička ulica). Nadalje, ŽC2262 omogućit će se odvijanje prometa u oba smjera, a ne u jednom smjeru jer upravo na tom prometnom području ne postoji druga županijska cesta čiji elementi zadovoljavaju potrebne elemente za odvijanje prometa teretnih vozila.
Također, ŽUC Zagrebačke županije u suradnji s Gradom Zaprešićem krenut će s rješavanjem imovinsko pravnih odnosa na suženom dijelu ceste. Cilj je izvođenje proširenja kako bi se dobio kolnik širine 6.00 metara i nogostup širine 1.50 metara.
Ravnatelj Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije Tomislav Landeka danas je posjetio Krapinsku ulicu.
– Kao i do sada, ŽUC Zagrebačke županije redovito provodi aktivnosti kojima omogućava sigurno prometovanje. Upravo zbog toga krenuli smo s radovima na Krapinskoj ulici koja će biti dvosmjerna i osigurati olakšan promet vozila, posebice teretnih. Do sada je izvedeno 600 metara oborinske kanalizacije s preko 30 revizionih okana. Nažalost, jedno vrijeme bili smo u zastoju zbog curenja vode iz vodovoda, ali vodovod je sada uspješno popravljen i projektirana je izmjena trase zbog lakšeg izvođenja. Radove nastavljamo na pješačkoj stazi i kolničkoj konstrukciji ceste. Planirano je da radove završimo do druge polovice prosinca – istaknuo je ravnatelj.
Nadalje, u kolovozu prošle godine dovršena je izrada Kataloga crnih točaka. Riječ je o važnom dokumentu za određivanje smjernica sanacije dionica na kojima ŽUC Zagrebačke županije želi povećati sigurnost u prometu, a ponajviše sigurnost pješaka u prometu. Katalogom je obuhvaćeno 15 lokacija, odnosno dionica, koje su označene kao crne točke od kojih se tri nalaze u Zaprešiću – raskrižje Pavla Lončara/Ante Starčevića, dionica Ulice bana J.Jelačića i dionica Trg Žrtava fašizma.
Za predmetne lokacije izrađeni su Projekti koji su potom prijavljeni na natječaj Ministarstva unutarnjih poslova „ Za sanaciju opasnih mjesta kroz Nacionalni program cestovnog prometa Republike Hrvatske 2021 – 2030.“ Od tri navedene lokacije dobivena su sredstva za sanaciju dvije – dionicu Ulice bana J.Jelačića i dionicu Trg Žrtava fašizma.
Projektom „Povećanje sigurnosti prometa na ŽC2266 i ŽC2186, u gradu Zaprešiću“ obuhvaćeno je cca 500 metara pri čemu je predloženo prometno rješenje postavljanja nove i zamjena dotrajale vertikalne i horizontalne signalizacije te postavljanje dodatne svjetleće signalizacije s treptanjem žutog svjetla koje upozorava na prelazak pješaka sa dodatnim osvjetljenjem pješačkih prijelaza sa modernom led tehnologijom.
Ovim projektom predviđeni su i odrađeni građevinski zahvati u vidu postavljanja uzdignutih ploha, sanacije autobusnog stajališta, poboljšanja poprečnih i uzdužnih elemenata ceste i povećanja koeficijanata trenja u zonama gdje je potrebno. Vrijednost radova iznosi 1.126.379,19 kn. Sporazumom MUP-a i ŽUC-a predivđeno je da MUP sufinancira projekt s ukupno 44% ukupne vrijednosti odnosno maksimalno 600.000,00 kn od kojih je do sada dobiveno 249.836,13 kn.
Također, u tijeku su i pripreme za sanaciju dijelova oštećenih u petrinjskom i zagrebačkom potresu. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za petrinjski potres potpisan je 1. rujna ove godine između MMPI i ŽUC-a Zagrebačke županije. Radi se o Operaciji ukupne vrijednosti 55.114.093,63 kuna.
Slijedi sanacija ukupno 38 objekata, točnije mostova i propusta. Od ukupnog broja objekata, četiri se nalaze na području Grada Zaprešića. Planirana je sanacija mostova na ŽC3006 u naselju Hruševec Kupljenski u iznosu od 764.893,75 kn, ŽC2195 u naselju Kupljenovo u vrijednosti od 958.975,00 kn, ŽC3009 u naselju Kupljenovo u iznosu od 5.081.593,75 kn te na ŽC 3036 u naselju Pojatno u vrijednosti od 3.831.437,50 kn. Ukupna vrijednost sanacije ovih mostova iznosi 10.636.900,00 kuna. Operacija uključuje projektno tehničku dokumentaciju, radove na sanaciji i uslugu stručnog nadzora i kontrolnih ispitivanja.
Osim spomenutih objekata, predviđena je i sanacija na području Općina Luka, Jakovlje, Bistra, Brdovec, Marija Gorica, Dubravica, Kravarsko, Orle, Krašić te gradova Jastrebarsko, Sveti Ivan Zelina i Vrbovec. Radi se o objektima koji se većinom nalaze na mreži županijskih i lokalnih cesta.
– Jučer smo zaprimili i Obavijest o odabiru za financiranje i poziv za sklapanje Ugovora s MMPI-a vezano za sanaciju štete na infrastrukturi nakon zagrebačkog potresa koji se dogodio 22. ožujka 2022. godine. Projektna prijava podrazumijevala je ukupno 111 operacija koje se odnose na sanaciju štete od potresa na klizištima, mostovima, propustima te sanacija kolnika i pukotina – istaknuo je ravnatelj.
Ukupna vrijednost navedenih operacija iznosi oko 223 milijuna kuna, a nakon dodjele Ugovora o bespovratnim sredstvima slijedi sanacija 35 cestovnih klizišta, 32 mosta i propusta i 29 dionica ceste. Također, već je izvedeno 16 operacija za koje će se tražiti povrat sredstava.
– Važno je istaknuti da će se na području Grada Zaprešića provesti sanacija klizišta na ŽC2195 u naselju Kupljenovo. Vrijednost operacije iznosi 923.475,00 kuna. Nadalje, obnovit će se i kolnik u duljini od 2,5 kilometara u vrijednosti 4.484.325,00 kuna. Osim toga, radit ćemo na asfaltiranju županijskih i lokalnih cesta ovisno o potrebi i stanju kolnika. Cilj Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije jest obnoviti sve ceste stradale u potresima, ali i sve one ostale kritične ceste na našem području. Sretni smo zbog odobrenih financijskih sredstava zahvaljujući kojima ćemo imati sigurno i nesmetano prometovanje – zaključio je ravnatelj Landeka.
Predsjednici triju zabočkih nogometnih klubova, Mario Videk ( NK Rudar Dubrava Zabočka), Tihomir Vančina ( NK Mladost) i Robert Lončar ( NK Đalski) dogovorili su i realiziraju osnivanje udruge ‘Škola nogometa Zabok’.
Za predsjednika upravnog odbora jednoglasno je izabran Mate Fio, koji je ujedno i predsjednik udruge u mandatu od 4 godine, dopredsjednica udruge je Maja Gregurić, tajnik je Dalibor Tuđa dok je likvidator Tihomir Vančina.
Cilj udruge je zajedničko djelovanje i zajedničko korištenje infrastrukture koje za cilj ima poboljšanje uvjeta i kvalitete treniranja za mlade naraštaje. Time se postiže razvoj sporta, konkretno nogometa kroz ujedinjeni rad svih triju zabočkih nogometnih klubova.
Podršku inicijativi i novoj udruzi dao je i gradonačelnik Zaboka, Ivan Hanžek.
Monografiju grupe autora „Škrlet – hrvatski vinski biser“ izdao je Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a urednici su prof.dr.sc. Ivan Pejić i prof.dr.sc. Edi Maletić.
Monografija je rezultat zajedništva moslavačkih vinogradara i vinara okupljenih u nekoliko udruga, lokalnih vlasti te znanstvenika i bivših studenata Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Monografija nastoji objediniti sve postojeće stručne spoznaje o Škrletu. Povodom njezine objave, Udruga Škrlet Moslavina, Udruga Lujo Miklaužić, i Grad Ivanić-Grad organizirali su sinoć, 8. studenog 2022. godine prezentaciju monografije i kušanje vina.
Prof.dr.sc. Ivan Pejić s Agronomskog fakulteta, jedan od urednika monografije kazao je kako Škrlet vrijedna autohtona sorta. „Zbog nedostatka kvalitetnog sadnog materijala Škrleta kao autohtone sorte u Hrvatskoj, 2000. godine smo započeli s projektom njegove klonske selekcije kako bismo dobili sadnice vrhunske kvalitete koje ćemo dalje kontinuirano razmnožavati. Projekt je uspio uz pomoć članova udruga te danas imamo vrhunska vina. Sva povijest, rad, trud i nastojanja sadržana su u ovoj knjizi za koju se nadam da će biti dobar temelj budućim generacijama u širenju znanja i promocije Škrleta.“
„Ova monografija je plod predanog i dugogodišnjeg rada prof. Pejića, prof. Maletića, ali i brojnih znanstvenika i stručnjaka koji su dali doprinos u znanstvenom radu, uzgoju i promidžbi ove sorte. Uvjeren sam da je ova monografija kruna dosadašnjeg rada na Škrletu, ali i kamen temeljac za buduće generacije i projekte vezane za Škrlet“, rekao je Janko Kezele predsjednik Udruge Škrlet Moslavina.
„Ova knjiga je lijep medij koji nas spaja, što potvrđuje suradnja s Agronomskim fakultetom, županije i udruga. Monografija je perjanica dobre komunikacije na našim prostorima zadnjih 20-tak godina. Na temelju ovog izdanja, sljedeće generacije će bazirati neka nova djela i radove s kojima ćemo mi dalje promovirati ovu sortu, što kvalitativno, što marketinški“, kazao jeLovro Miklaužić, zamjenik gradonačelnika Grada Popovače i direktor Turističke zajednice Popovača.
Izdavanje monografije su omogućili Grad Popovača i Grad Kutina. Hrvoje Krmelić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj Grada Kutine čestitao je svim autorima na izdavanju knjige. „Počašćeni smo i ponosni jer se na ovaj način prezentira naša autohtona sorta, a njezine vrijednosti se mogu kroz knjigu prenositi ne samo u našem okruženju nego i van granica. Šrklet se promovira zajedno sa našim nadarenim vinarima te tu leži njegov potencijal koji se može sagledati i kao motiv održivosti razvoja gospodarstva na našim područjima. U tom će se pogledu Grad Kutina i dalje podržavati sve aktivnosti u promoviranju Škrleta i potpora vinarima.“
Monografija je izdana uz potporu Grada Ivanić-Grada. „Ova knjiga predstavlja uspjeh u istraživanju i edukaciji i temelj je svakog daljnjeg razvoja. Vjerujem da će u nadolazećim godinama doći novi znanstvenici i nove spoznaje o Škrletu. Grad Ivanić-Grad će, kao i do sada, podupirati promociju vinara i sorte te razvijati turizam i gastronomiju s ciljem veće prepoznatljivosti Škrleta i njegovog potencijala u javnosti”, rekla je Ana Gašparović, direktorica Turističke zajednice Grada Ivanić-Grada.
Škrlet je autohtona sorta vinove loze relativno male ukupne populacije koja se danas dominantno uzgaja u vinskoj podregiji Moslavina. Iako se radi o sorti koja daje bijele grozdove zanimljivo je da naziv Škrlet vjerojatno dolazi od crvenkaste boje bobice u zriobi, a koja se u starijoj stručnoj literaturi često rabila za opis boje plodova. Podrijetlo riječi je latinsko: scarlatum – crvena boja. Krešimir Lenić, predsjednik Udruge vinogradara i voćara “Lujo Miklaužić” Kutina rekao je kako je ova knjiga kruna dvadesetogodišnjeg rada sudionika na selekciji Škrleta. „Knjiga ima i status službenog udžbenika na Agronomskom fakultetu pa će se s godinama još više potvrđivati njezina kvaliteta. Preporučujem svakome da ju pročita.“
Škrlet se od davnina uzgaja u Moslavini, a zadnjih desetljeća postupno se širi i u susjedna vinogorja. Trenutno je u Hrvatskoj blizu 70 ha vinograda pod Škrletom, a ova sorta ima velik potencijal. „U zadnjih desetak godina udruge su pojačano radile na predstavljanju i promociji Škrleta te time i povećanju prepoznatljivosti i vrijednosti vina Škrlet, posebno u okviru projekta brendiranje Škrleta koji je započet 2012. godine. Vjerujem da smo time dali poticaj izradi monografije koja je kruna brojnih aktivnosti u posljednjih preko dvadeset godina. Ova monografija je dokaz da se suradnjom i upornošću može doći do značajnih rezultata i uspjeha u pozicioniranju slabo poznate sorte vina na domaćem vinskom tržištu“, istaknuo je Kezele.
Proizvodi se najčešće kao svježe, suho mirno vino, ali se danas može kupiti i kušati kao mlado i odležano vino, u obliku pjenušca, predikata te kao ekološko vino. Ova vina osvajaju visoka odličja na domaćim i međunarodnim natjecanjima. Već nekoliko godina za redom potražnja za Škrletom premašuje proizvodnju.
Projekt ŽENA PODUZETNICA, koji se razvija pod pokroviteljstvom Grada Samobora, predstavit će se na 1. konferenciji o ženskom poduzetništvu, u četvrtak, 17. studenog 2022. godine s početkom u 10,00 h.
Projekt zajednički organiziraju Poduzetnički centar Samobor i Woman in Adria.
Specifični ciljevi projekta odnose se na promoviranje žene poduzetnice putem 3D ispisanog kipa ŽENE PODUZETNICE te organizaciju konferencije ŽENE&POSAO.
Projekt ŽENA PODUZETNICA je usmjeren na promicanje svijesti i dijaloga o pitanjima ravnopravnosti i položaju žena u smislu gospodarskog i društvenog razvoja. To će se postići kroz dvije temeljne aktivnosti:
Promocijom 3D ispisa Žene poduzetnice
Organizacijom konferencije pod nazivom ŽENE&POSAO
Projekt se razvija pod okriljem inkubatora Malog Tehnopolisa Samobor koji se nalazi na odličnoj lokaciji kod ulaza u Samobor te okuplja zajednicu od 18 inovativnih poduzetnika, uglavnom početnika. Predloženi projekt zagovara kampanju koja je osmišljena kako bi se uspješne poduzetnice stavile u središte pozornosti, suzbile stereotipe i dale primjer i motivaciju drugim ženama.
Program konferencije je usmjeren je na sljedeće teme:
Korištenje 3D tehnologija u promociji ženskog poduzetništva
Počeci poduzetništva žena u Samoboru
Mogućnosti financiranja ženskog poduzetništva
Primjeri uspješnih i motivirajućih poduzetničkih priča
Izazovi i mogućnosti za podršku ženama u poslovanju
Program uključuje govornice iz različitih područja, uključujući nadležna tijela i institucije, udruge i ostale relevantne dionike iz svijeta poduzetništva.
Kotizacija je besplatna a događanje će se održati u konferencijskoj dvorani Malog Tehnopolisa Samobor, 1. kat. Adresa je Ulica Vladka Mačeka 7, Samobor, s početkom u 10 sati.
Za pitanja i prijavu molimo kontaktirajte Renatu Razum, telefon 091 3325 348 ili na email renata@pcsamobor.hr
Nakon devet hrvatskih gradova, euro je doputovao i u Krapinu. Riječ je o edukativnoj i informativnoj putujućoj izložbi „Euro na kotačima” na kojoj će svi građani moći dobiti potrebne informacije i odgovore na sva pitanja vezana uz uvođenje eura, a Krapinčani i Krapinčanke ju mogu posjetiti do danas do 15 sati, kod FINE (Ulica Frana Galovića).
Ovaj edukativni projekt u sklopu informativne kampanje o zamjeni hrvatske kune eurom zajednički provode Vlada Republike Hrvatske i Hrvatska narodna banka, a zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek pojasnila je kako je izložbu dosad posjetilo više od 8 tisuća ljudi.
-S obzirom da je riječ o suvremenoj, interaktivnoj izložbi, dojmovi posjetitelja svih uzrasta su dobri. Izložba je dio informativne, edukativne kampanje, a cilj nije uvjeriti ljude da je euro dobar za Hrvatsku, već da građani dobe dobiju dodatne, korisne informacije o uvođenju eura – rekla je Švaljek.
Primjerice, izložba ih uči kako se snaći u trgovinama i naviknuti se na nove cijene koje će od 1. siječnja biti drugačije nego dosad.
-Podučavamo ljude da je zamjena kune eurom najjednostavnija, najbezbolnija i potpuno besplatna, ako polože svoje kune na račune i tada se kunski računi automatizmom pretvaraju u eure 1. siječnja – kazala je Švaljek.
Krapinski gradonačelnik Zoran Gregurović poručio je kako je ova izložba izuzetno bitna, pogotovo za najmlađe jer svaka promjena sa sobom nosi i nepoznanice, izazove i određene strepnje. Naglasio je i kako će uvođenje eura uvelike olakšati poslovanje.
-Nedavno sam bio na sastanku s gospodarstvenicima s ovog područja, a znamo da je u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske gospodarstvo izuzetno jako i izvozno orijentirano, koji su oduševljeni uvođenjem eura jer će njima biti puno lakše poslovati. Bit će manje rizika, kad je riječ o tečajnim razlikama i prvenstveno za ovaj gospodarski kraj to je jako bitno – rekao je Gregurović pozvavši građane da posjete izložbu, postave pitanja i dobe potrebne informacije.
Izložbu je u srijedu, zajedno sa zamjenicom guvernera Hrvatske narodne banke i gradonačelnikom Gregurovićem posjetila i dekanica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Krapinčanka Sanja Mališ koja je istaknula kako je ovo povijesni trenutak za Hrvatsku.
-Sretni smo što su naši studenti mogli iz prve ruke dobiti dodatne informacije koje se tiču praktične primjene eura u našim uvjetima. Posjetili smo ovu izložbu koja je predstavljena na interaktivan način i prilagođena je svim dobnim uzrastima i sigurna sam da će svi građani dobiti korisne informacije – rekla je Mališ.
Adrijan Poznić, student Ekonomskog fakulteta, ujedno i edukator ove izložbe objasnio je da čak 90 posto građana nema nikakvih strahova od uvođenja eura, a najčešća pitanja građana tiču se plaćanja kovanicama. Naime, građane u velikoj mjeri zanima mogu li kovanicama na kojima su nacionalni motivi plaćati u drugim državama Europske unije, a jedno od češćih pitanja je i što će se dogoditi ako ne stignu zamijeniti sve novčanice na vrijeme.
– Da, može se s kovanicama plaćati bilo gdje, a u slučaju da ne stignu zamijeniti sve novčanice na vrijeme, u HNB-u se mogu zamijeniti u neograničenom roku – objasnio je Poznić.
Kako je kazala zamjenica guvernera HNB-a Švaljek, prednosti uvođenja eura su brojne, a jedna od najvažnijih je nestanak valutnog rizika što je vrlo bitna novina za gospodarstvenike, osobito one koji uvoze iz zemalja Eurozone ili u njih izvoze. Hrvatskoj uvođenjem eura raste kreditni rejting, postaje atraktivnija investitorima, ali i turistima koji više neće imati mjenjačkih troškova, kao ni Hrvati kada odu u druge države Eurozone.
S njom se složio i gradonačelnik Gregurović koji je istaknuo da iako je pred njima izazovan posao pripreme proračuna za iduću godinu, svjesni su svih pozitivnih stvari koje sa sobom nosi euro.
– U ovom trenutku to je jako puno posla, posebno za naše odjele financija koji moraju to sve ukalkulirati, i proračunske korisnike koji su sastavni dio proračuna. U ovoj godini kada se proračuni pripremaju, nikome nije lako, no siguran sam da iduće godine kada prođemo ove početke muke. kada će proračun biti u potpunosti u eurima, kada se naviknemo i kada ćemo imati onaj osjećaj koliko će nešto iznositi u eurima, sigurno biti puno lakše – zaključio je gradonačelnik.
Gradska knjižnica Ante Kovačića dugi niz godina njeguje suradnju s HPD-om Zaprešić, a cilj Planinarskog tjedna je planinarsku tematiku približiti građanima svih generacija, od onih najmlađih do odraslih koji do sada nisu imali prilike otkriti sve ljepote i čari planina. Program 6. Planinarskog tjedna doveo je u Zaprešić najpoznatije alpinističke i planinarske legende: Milana Majerovića-Stilinovića, […]
U zaprešićkom lovačkom domu izložene su fotografije o životu makedonske manjine u Hrvatskoj, a najviše ih je bilo s nastupa fenomenalne etno skupine Ezerki.
“Fotografirali li smo sva događanja na kojima su bili Ezerki. Ne možete to ni prebrojati. Samo 5 velikih koncerata imali smo u Lisinskom. Hrpa kulturnih ljeta po gradovima, u Slavonskom Brodu, Osijeku, 2 put na Špancir festu… U raznim teatrima, u Splitu, Rijeci… Ne možete to nabrojati s obzirom da je to 27 godina kontinuiranog rada. Danas smo zamislili večer da se Makedonci i Hrvati druže. Da upoznaju našu običaje, hranu , glazbu i da se malo zabavimo i da zaplešemo”, rekla je predstavnica makedonske nacionalne manjine u Zagrebačke županije Lena Đapić.
Lena Đapić
Makedonci i Hrvati njeguju veoma prijateljske odnose, vjerojatno jer ih povezuje sličan mentalitet.
“Spaja nas široka duša i toplo srce. Mislim da je to ključ dobrih odnosa”, istaknula je predsjednica Županijske skupštine ZŽ Martina Glasnović koja je nazočila ovom događanju.
Martina Glasnović
Odlična suradnja sa Zaprešićem
Makedonska nacionalna manjina Zagrebačke županije ima odličnu suradnju s Gradom Zaprešićem tako je u gradskoj knjižnici još 2018. otvoren makedonski kutak.
“Zaprešić ima sluha za našu kulturu. To je prva takva knjižnica u ZŽ. Mi smo ovdje kroz dugi niz godina i kocerata odgojili nekakvu svoju publiku u Zaprešiću. Najbolje upoznavanje je naravno preko glazbe”, napomenula je Lena Đapić.
U Dugom Selu nastava na makedonskom jeziku
Sve veseli da je ove godine po modelu C započelo održavanje nastave na makedonskom jeziku u jednom razrednom odjeljenju OŠ Ivana Benkovića u Dugom Selu.
“Naime tamo se doselio 6 makedonskih obitelji. Djeca su im narasla i krenula u 1. razred. Jedna od njih je učiteljica i to je potaknula. Najzanimljivije je da im se priključilo i 10 učenika koji su Hrvati.”, otkrila je Lena Đapić.
“To je odlična vijest i jako dobar primjer kao što je i knjižnica ovdje u Zaprešiću. To svakako treba biti primjer drugim gradovima i općinama.” poručila je Martina Glasnović.
Zbog povećanja troškova Zagrebačka županija je u proračunu za 2023. predvidjela i povećanje sredstava tako će makedonska nacionalna manjina za svoje potrebe dobiti 100 tisuća kuna umjesto dosadašnjih 85.
U tijeku je šesti Planinarski tjedan u Zaprešiću. Članovi Hrvatskog planinarskog društva Zaprešić tim povodom imaju izložbu fotografija „Fotografije iz gojzerica“.
Otvorena je u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića od sedmog do 30. studenog ove godine.
“Ovo je već tradicionalni planinarski tjedan. Zahvala ide zaprešićkoj gradskoj knjižnici, koja je inicijator. Mi smo se naravno pridružili na prvi poziv i animirali članove da čim više počnu fotografirati u planinama na našim izletima. Tako građane svake godine možemo počastiti s jednom ovakvom izložbom. Ne samo izložbom nego i predavanjima koja slijede u tjednu”, rekao nam je Darko Matić, predsjednik Hrvatskog planinarskog društva Zaprešić.
Darko Matić, predsjednik Hrvatskog planinarskog društva Zaprešić
Fotografije su nastale na planinarenjima po hrvatskim i europskim planinama.
“Znali smo imati i tematske izložbe. Međutim, članovima smo ovog puta pustili na volju. Fotografije iz gojzerica, jednostavno. Na zajedničkim te samostalnim izletima u planinama svatko je fotografirao ono što mu oku odgovara. Ovo je rezultat”, dodao je Matić.
Današnja tehnologija svakom omogućava da koliko-toliko bude fotograf. Međutim, ove fotografije iz gojzerica doista kao da su snimili pravi fotografi. Valja reći da su nekolicina ovih planinara članovi fotografskoga kluba, ali fotografije su zapravo većinom nastale mobitelom.
Svjež zrak da se osjetiti i putem fotografija. Magle nije bilo, pa pogledi pucaju na sve strane.
