NBVMNNBMB0-1024x576.jpg

Guverner Središnje Grčke posjetio Krapinsko-zagorsku županiju

Predstavnici Krapinsko-zagorske županije i regije Središnja Grčka okupili su se kako bi istražili potencijale za suradnju i zajedničke projekte. Delegaciju regije Središnja Grčka predvodio je guverner Fanis Spanos, dok je domaćin sastanka bio župan Željko Kolar. Sastanak je održan u Poduzetničkom inkubatoru Krapinsko-zagorske županije.

“Tema današnjeg posjeta bile su mogućnosti suradnje u sektoru turizma i sektoru metaloprerađivačke industrije koja je u Središnjoj Grčkoj vrlo jaka. Prezentirali smo potencijale jedne i druge regije i zaključili da ćemo u narednim koracima međusobnim direktnim kontaktom i kontaktom naših dionika i komora nastaviti konkretan rad na projektima”, otkrila je direktorica Poduzetničkog inkubatora KZŽ, Helena Matuša.

Helena Matuša

Postoji mnogo zajedničkih interesa

Gosti iz Grčke upoznali su se ovom prilikom sa onime što nudi Krapinsko-zagorska županija, a domaćin s potencijalima druge najveće grčke regije.

“Moram priznati da sam bio malo ljubomoran jer sam prije same pripreme sastanka mislio da radi samo o kontinentu. Međutim oni su najsličniji našoj Primorsko-goranskoj županiji. Imaju i more, i planine, tako da imaju i ljetni i zimski turizam znači zeleno i plavo. Imaju dva nacionalna parka unutar svoje regije i strahovito puno pažnje posvećuju poljoprivrednoj proizvodnji, a imaju i 11 proizvoda zaštićenih na europskoj razini. Imaju i termalne izvore koje trenutno koriste isključivo u turističke sadržaje i još nisu počeli s njihovim iskorištavanjem za proizvodnju energije ili topline. Mi smo sa svojim projektom ‘Hypokrat’ napravili korak ispred i tu im možemo biti od koristi sa svojim savjetima. Ono što smo zajednički zaključili i dogovorili, s obzirom na to da su i Hrvatska i Grčka članice Europske unije i s obzirom na zajedničke kapacitete bez obzira na to što su oni dosta veća regija od naše, je da ćemo u sljedećih nekoliko mjeseci spojiti obrtničke i gospodarske komore, te županijske, odnosno regionalne turističke zajednice. Na taj će se način najbolje vidjeti za koje naše proizvode je zainteresirano grčko tržište, a za koje grčke je zainteresirano hrvatsko tržište. Gospodarstvenici iz obje regije će tako dobiti priliku vidjeti postoji li zajednička niša koja će omogućiti i zajednički nastup na nekim trećim tržištima” napomenuo je župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar.

Željko Kolar

“Htio bih stvarno zahvaliti županu Kolaru na toploj dobrodošlici i sjajnom poslu koji su napravili u prezentaciji ovog lijepog mjesta. Privilegija je biti ovdje i upoznati kulturu, proizvode, krajolik i lokacije
u županiji. Župan i ja smo imali dugu raspravu vezanu za naše zajedničke interese. Ne samo u institucionalnom sektoru nego i u stvarnim praktičnim načinima kojima možemo pomoći našim ljudima i društvu da kroz suradnju ostvarimo zajednički boljitak. Ovaj sastanak može dovesti do suradnje na polju turizma, poljoprivrednih proizvoda kod kojih smo primijetili da je ovdje odrađen vrlo dobar posao u promociji tih proizvoda u ostatku Hrvatske i svijeta. Također možemo ostvariti suradnju i na polju metaloprerađivačke industrije koja se širi i ovdje i kod nas”, poručio je guverner Središnje Grčke Fanis Spanos.

Fanis Spanos

Svi vjeruju da je ovo samo početak jedne uspješne suradnje koja će biti na dobrobit Krapinsko-zagorske županije i Središnje Grčke.

Objava Guverner Središnje Grčke posjetio Krapinsko-zagorsku županiju pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

s1-1024x576.jpg

Položen kamen temeljac za najveći logistički centar u Hrvatskoj

Jučer je u Samoboru položen kamen temeljac za izgradnju najvećeg logističkog centra u Hrvatskoj – RC Zona Samobor.  Radi se o projektu vrijednome 100 milijuna eura iza kojeg stoji češka tvrtka RC Europe.

Projekt uvažava ekološke i kriterije energetske učinkovitosti

U gospodarskoj zoni Bobovica u Samoboru upriličeno je svečano polaganje kamena temeljca za gradnju najvećeg logističkog centra u Hrvatskoj. Sam objekt će se prostirati na  86.000 četvornih metara a njegova izgradanja iznosit će nešto više od 100 milijuna eura.

” Ovo je logističko distributivni centar, najveći u Hrvatskoj, a specifičan po površini kao i stilu gradnje. Gradnja ide po principu zelenog i održivog, a ovo je za grad Samobor izuzetno bitna investicija. Mi se ponosimo da smo obrtnički i poduzetnički grad i imamo tu čast da smo proglašeni najboljim gradom za gospodarstvo i poslovanje u Hrvatskoj.” rekla je gradonačelnica Samobora Petra Škrobot.

“Ovo je najveći logistički centar koji se gradi i koji će biti sagrađen na području Zagrebačke županije, ali u ovom trenutku i najveći logistički centar na području Hrvatske. Zagrebačka županija ima oko 30-ak poduzetničkih zona u čiju smo infrastrukturu dosad uložili preko 7 milijuna eura. Bitno je privući domaće i srane investicije koje će generirati i nova radna mjesta“, rekao je zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec. 

Kako bi bilo što više ovakvih ulaganja na području Grada Samobora, grad uvijek izlazi u susret ulagačima vezano za pitanja gradske administracije.

” Mi se uvijek trudimo da za sve investitore budemo kooperativni za ono što se može na području grada odraditi po pitanju administracije. Sve naše službe bile su na usluzi investitorima. Odnosno mi uvijek brinemo za naše investitore i želimo im maksimalno olakšati u svim zakonodavnim okvirima i procedurama kojima smo položni. ” rekla je gradonačelnica Škrobot.

Projekt će biti završen za godinu dana, a prvi zakupci će početi s radom u travnju 2025. Potencijal i prednosti RC Zone već su prepoznala tri značajna zakupca koji su svoje buduće poslovanje odlučili unaprijediti unutar gospodarske zone Bobovica. To su redom značajna imena iz logističkog sektora: DB Schenker, Milšped te Logaritam.

Uz postavljen kamen temeljac simbolično su posađene češka lipa i hrvatski hrast u znak prijateljstva češkog i hrvatskog naroda.

Objava Položen kamen temeljac za najveći logistički centar u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

dgfdgf0-1024x576.jpg

Dodijeljeni poticaji uzgajivačima zagorskog purana

Krapinsko-zagorska županija dodijelila je vrijedne ugovore uzgajivačima zagorskog purana. Kroz Natječaj za potporu za uzgoj zagorskog purana uzgajivače se poduprlo s ukupno 57.500 eura. Pravo na potporu za uzgoj zagorskog purana ostvarila su 32 uzgajivača kojima je Krapinsko-zagorska županija dodijelila sredstva za novoizvaljene puriće.

“Što se tiče visine potpore, ona iznosi 7 eura po novoizvaljenom puriću za necertificirane uzgajivače i 10 eura za certificirane uzgajivače zagorskog purana. Svi korisnici koji se javljaju moraju dokazati da imaju određenu površinu. To je 25 kvadratnih metara po puriću kako bi imali potrebnu kvalitetu i masnoće”, otkrila je pročelnica županijskog Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu Sanja Mihovilić.

Sanja Mihovilić

Svi purani nestanu do Božića

Da problema s plasmanom proizvoda nema potvrdio je vlasnik OPG-a Šćuric koji se obratio u ime uzgajivača.

“Koliko vidim, neki od nas su ovdje od 2017. godine, a ima i nekih novih. To znači da imamo širu proizvodnju i da se nešto dešava.  Zahvaljujem našoj Županiji koja nam je jedno vrijeme bila jedini izvor zarade u tom poslu. Kad smo krenuli 2017. I 2018. godine cijene su bila loše, malo se prodavalo i ta potpora nam je bila jedino što smo kroz godinu zaradili. Zahvaljujuću svemu što se kroz proteklih 8 godina događalo, i ovom uspješnom projektu, prošla godina je bila fenomenalna i mislim da smo mjesec dana prije Božića manje više svi ostali bez robe. Ovim putem pozivam sve koji imaju mogućnost da se počnu baviti ovim predivnim poslom. Od toga se može živjeti, a može se i dodatno zaraditi uz neki svoj posao”, poručio je vlasnik OPG-a Šćuric, Damir Šćuric.

Damir Šćuric

Županija je krenula s potporama uvjerena da je Zagorje idealno za uzgoj zagorskog purana, jer je to dugogodišnja tradicija.

“Kod naših dedeka i bakica nije bilo hiže koja nije hranila kokoši, pure i guske. Bez obzira što imamo manje stanovnika i što su se neki kućni brojevi nestali mislim da imamo kapaciteta za vrlo ozbiljnu proizvodnju. Ja sam uvjeren da bi mogli povećati proizvodnju za 200-300 posto, i da bi svi prodali sve na kućnom pragu prije Božića. Mi smo toliko radili na promociji Zagorskog purana kao da imamo godišnju proizvodnju od 100 tisuća komada. Zajednički sa vašom proizvodnjom i našom promocijom došli smo do toga da koliko ja znam nitko nije imao problema da plasira svoju robu”, naglasio je župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar.

Željko Kolar

Župan je pozvao i sve ostale uzgajivače da certificiraju svoje proizvode jer će se tako postignuti veća cijena te najavio da će se mjere nastaviti i u narednim godinama.

Objava Dodijeljeni poticaji uzgajivačima zagorskog purana pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

nbmnbmnb0-1024x576.jpg

Ivica Tucak dobitnik Velike zlatne plakete – Da se ne zaboravi

Izborniku hrvatske vaterpolo reprezentacije Ivici Tucaku dodijeljena je Velika zlatna plaketa  – Da se ne zaboravi. Plaketu dodjeljuje Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. u suradnji s drugim udrugama. Uz prisustvo mnogih hrvatskih renomiranih osoba iz svijeta sporta poput vaterpolista Dubravka Šimenca i Perice Bukića te izbornika nogometne reprezentacije Zlatka Dalića izborniku hrvatske vaterpolo reprezentacije Ivici Tucaku iskazana je počast u znak svega što je napravio u promociji ali i obrani Hrvatske.

“Ovo je velika čast i ogromno priznanje ali ja ne volim isticati svoju ulogu jer je ona zaista mala u odnosu na one koji su bili na prvim crtama. Znači mi ovo jer su to ljudi koji su dali svoj obol slobodnoj Republici Hrvatskoj. Danas mi sportaši to radimo na svoj način. Radimo sve da promoviramo našu državu i da se naš stijeg vijori na vrhu imajući na umu da volimo svoje, a poštujemo tuđe. Ja nastojim svoje igrače tako usmjeravati i uvijek im kažem da vole svoju državu jer imaju samo jednu domovinu. Isto tako poštuj sportskog suparnika kako god se on zvao i mislim da mi sportaši uistinu radimo sve da na najljepši način promoviramo svoju državu. Onoliko koliko je važno pobijediti u bazenu protivnika toliko je važno ostaviti dojam pravog sportaša i pravog čovjeka i van bazena”, rekao je trener hrvatske vaterpolske reprezentacije Ivica Tucak.

Ivica Tucak

“Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. u suradnji s drugim udrugama proizašlih iz Domovinskog rata želi zahvaliti ne samo onima koji su s puškom stvarali hrvatsku državu i dali živote za domovinu nego i ljudima koji se i danas bore za sveto ime Hrvatske, To su i hrvatski vaterpolisti te jedan od naših najtrofejnijih izbornika Ivica Tucak. On je zaslužio da mu i mi hrvatski branitelji kažemo hvala za sve što je napravio. Tim više što je on bio i dragovoljac Domovinskog rata i što je obranio svoj Šibenik”, poručio je predsjednik Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. Mladen Pavković.

Mladen Pavković

Uzor mladima

Ivica Tucak izbornik je hrvatske muške vaterpolske reprezentacije od 2012. godine. Pod njegovim vodstvom Hrvatska je osvojila čak devet medalja na velikim natjecanjima. Posljednje zlato na na Svjetskom prvenstvu bitno je jer je to najbolja pozivnica mladima da se počnu baviti sportom.

“Najveća poruka svake medalje, a u ovom slučaju zlatne je da se što više djece uključi u sport i da je što manje djece na ulici i ispred kompjutera na igricama. Sport je nešto najdivnije na svijetu. Tu postoji ta viteška borba u kojoj treba biti za sekundu ili gol bolji. Za biti sekundu ili gol bolji potrebna su velika odricanja. Najveća vrijednost svake medalje je upravo to da dijete poželi biti novi Luka Modrić, Zlatko Dalić, Domagoj Duvnjak, Goran Ivanišević, Sandro Sukno, Maro Joković i drugi”, naglasio je Ivica Tucak.

Izbornik je poručio za kraj da je siguran da će hrvatski vaterpolo i dalje na najbolji način promovirati našu lijepu državu.

Objava Ivica Tucak dobitnik Velike zlatne plakete – Da se ne zaboravi pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Neurofeedback terapija u Udruzi Rubikon

Neurofeedback terapija u Udruzi Rubikon

Neurofeedback terapija u Udruzi Rubikon

Udruga Rubikon pokrenula je terapiju neurofeedback uređajem prvenstvo za osobe s autizmom, ali i za sve one koji imaju ADHD i ADD, poremećaj pažnje, migrene, depresiju, anksioznost, PTSP, nesanicu i poteškoće u učenju jer je u svemu ovome terapija pokazala izvrsne učinke. Neurofeedback terapija je znanstveno utemeljena i neinvazivna terapija koju koriste samo Klaićeva bolnica […]

The post Neurofeedback terapija u Udruzi Rubikon first appeared on Grad Zaprešić.

Svibanj-u-Zaboku-2-1024x683.jpg

‘Svibanj u Zaboku’ ostvario potporu Hrvatske turističke zajednice

Na natječaju Hrvatske turističke zajednice za udružene TZ, manifestacija ‘Svibanj u Zaboku’ dobila je potporu u iznosu od 10.000 eura. Prijavitelj je bila TZ Srce Zagorja koja je ostvarila sufinanciranje i za Dan purice i vina u Sv. Križu Začretju te za projekt Biciklom kroz srce Zagorja.

-Iznimno smo ponosni što je naše događanje prepoznato već nakon dvije godine održavanja. Najviše nam je, naravno drago što su Zabočani, ali i brojni posjetitelji iz svih krajeva županije i šire dolazili u tolikom broju te nam davali odlične povratne informacije- rekla je Maja Šimunić Hranić iz Grada Zaboka.

Upravo je velik interes posjetitelja uz odlične reakcije, ističe, najveći vjetar u leđa maloj, ali uigranoj ekipi koja stoji iza organizacije. -Učinili smo da u mjesecu svibnju, kada grad slavi svoj rođendan, on živi punim plućima. Od ispunjenog trga na koncertima, dječjeg smijeha i veselja na dječjem danu do brojnih iznimno posjećenih događanja naših ustanova i udruga… sve to su lijepe slike koje nam daju poticaj, motivaciju i ideje za nova događanja – dodala je Šimunić Hranić.

Ove je godine, istaknula je, program je još bolji i bogatiji. Očekuju se veliki koncerti Prljavog kazališta, Maje Šuput, TBF- a, Josipe Lisac te domaćih bendova Podvinčani i Rusty Groove. Tu je nezaobilazni Dječji dan uz predstave, animatore, brojne radionice te prezentaciju jedrilice Aerokluba Zabok te prezentaciju PUMP track staze uz poligon za dječje igre Paintball kluba iz Sv. Križa Začretja. Naravno, tu su i događanja POU Zabok, proslava 60. rođendana knjižnice, proslava Dana župe, kuhanje gljivarskog kotlića i brojna druga događanja.

-Ovim putem pozivamo sve da nam se pridruže i ovog svibnja te odaberu nešto za sebe. Pjevate, plešite, zabavljajte se i veselite jer to nam je i cilj – poručili su iz Grada Zaboka.

Objava ‘Svibanj u Zaboku’ ostvario potporu Hrvatske turističke zajednice pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Svjetski-dan-cinjenja-dobrih-djela2-1024x768.jpg

Obilježimo zajedno Svjetski dančinjenja dobrih djela uz koncert Minee i pomaganje potrebitima

Više od 16 tisuća pojedinaca i organizacija iz Hrvatske već se odazvalo projektu „Svjetski dan činjenja dobrih djela“, čije je središnje događanje u vikendu pred nama, iako se aktivnosti nastavljaju do kraja travnja. Pokretač ove akcije u Hrvatskoj samoborska je udruga Djeca za bolji svijet, a zahvaljujući velikom odazivu naša je zemlja proglašena jednom od najaktivnijih na svijetu!

Središnje događanje mjeseca širenja empatije i solidarnosti bit će obilježavanje Svjetskog dana činjenja dobrih djela, stoga vas pozivamo da nam se pridružite u nedjelju, 14. travnja u 17 sati na Trgu kralja Tomislavau Samoboru gdje će sve okupljene volontere i posjetitelje zabavljati Minea, a istovremeno će se i na licu mjesta činiti dobra djela prikupljajući pomoć za potrebite. Svi oni u mogućnosti mole se da ovom prilikom donesu nešto od navedenog:

  • Hrana za pse i mace, repelenti, oprema za pse i mace – za udrugu Merida
  • Deke, tenisice, hrana u konzervi, keksi, čokolade – za udrugu Savao
  • Higijenske potrepštine, školski pribor – za udrugu Nova Budućnost

Dobra djela i  pomaganje drugima podrazumijevaju jednostavne akcije poput čišćenja parkova i šuma, sadnje stabala,doniranja hrane ili pak razgovora i ugodnog druženja.Građani i volonterske udruge i dalje se mogu uključiti u projekt individualnim ili grupnim aktivnostima volontiranja koje bi u sklopu navedenog dana radili ili se mogu uključiti u već postojeće aktivnosti koje su predložile neke druge udruge.

Ako građani sami kreiraju nekusvoju aktivnost, potrebno ju je prijaviti putem stranice Good Deeds Day. Dobra djela mogu biti pojedinačna, poput kupovine potrepština starijoj osobi kojoj je potrebna pomoć, ili timska kao što su čišćenje plaže ili pomoć oko uređivanja igrališta.Kako bi se poruka događaja proširila kroz zajednicu, sudionici su pozvani objaviti fotografije samog volontiranja na društvenim mrežamakoristeći hashtagove #GoodDeedsDay#DanDobrihDjela i #CinimoDobroili ih poslatina e-mail djecazaboljisvijet@gmail.com.  

Svjetski dan činjenja dobrih djela obilježava se raznim aktivnostima u čak 110 zemalja diljem svijeta, a cijelu je akciju prije 18 godina pokrenula međunarodna organizacija Good Deeds Day koja je danas prerasla u globalni događaj okupljajući milijune dobročinitelja.

Za više informacija posjetite Facebook stranicu Udruge i projekta Svjetski dan činjenja dobrih djela.

Objava Obilježimo zajedno Svjetski dančinjenja dobrih djela uz koncert Minee i pomaganje potrebitima pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Najjeftiniji parking u centru Zagreba odlazi u povijest, građani: ‘Nova lokacija je užasna. Katastrofa!‘

Najjeftiniji parking u centru Zagreba odlazi u povijest, građani: ‘Nova lokacija je užasna. Katastrofa!‘

Sljedećeg tjedna počinje rušenje zgrade Paromlina u središtu Zagreba, a s Paromlinom u povijest odlazi i najjeftiniji parking u centru glavnog grada. Parking kapaciteta 450 vozila također će biti uklonjen i privremeno prebačen na područje Velesajma, odnosno na prostor iza zgrade Ine. Cijena cjelodnevnog parkinga kod Paromlina iznosila je 1,32 eura, a prema najavi Tomislava Tomaševića, dok traju dvogodišnji radovi na novom Paromlinu, parkiranje kod Velesajma bit će besplatno.

Parking kod Paromlina zapravo je služio kao parking-terminal koji su u pravilu koristile osobe koje su vozilima dolazile u Zagreb na posao iz okolnih mjesta, što je stvaralo dodatne prometne gužve u centru grada. Ljeti su na taj parking dolazili deseci kampera koje su uglavnom stranci znali ostavljati danima, iako taj prostor uopće nije bio namijenjen toj vrsti vozila.

<!––><!––>

Profesor Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu ističe kako parking-terminalu nije mjesto u centru grada. On smatra kako bi ukidanje parkinga kod Paromlina moglo dovesti do toga da ljudi više koriste javni prijevoz i da bi to u manjoj mjeri moglo smanjiti broj automobila u centru. “Parking na tom mjestu trebali bi koristiti samo oni koji odlaze na vlak na Glavni kolodvor ili na Autobusni kolodvor”, smatra Ševrović.

Po njemu ni lokacija kod Velesajma za ovu vrstu parkinga nije najsretnije rješenje. “Parking-terminali trebaju biti izmješteni izvan grada. Primjerice u Zaprešiću, Velikoj Gorici, Stupniku, pa da onda ljudi u Zagreb dolaze javnim prijevozom ili željeznicom. To bi trebale organizirati tamošnje lokalne vlasti u suradnji s Gradom Zagrebom”, naglašava Ševrović.

Koliko je zadovoljan odlaskom parkinga s prostora Paromlina, Ševrović je toliko izuzetno nezadovoljan najavom gradonačelnika Tomaševića da će do kraja godine na području Gredelja biti sagrađen novi veliki parking-terminal za otprilike 380 vozila.

“To je jako loša odluka. Ponovo će se u središte grada dovesti velik broj automobila. Takvom parkiralištu nije mjesto u središtu grada”, zaključuje Ševrović.

<!––>

Prometni stručnjak Goran Husinec, pak, smatra kako je takvo parkiralište Zagrebu potrebno i u ovom trenutku mu ne vidi alternativu.

– Najvažnije je da parkiralište bude kvalitetno dizajnirano, u simbiozi s okolinom i infrastrukturom. Ja sam uvijek za gradnju parkirališta ako su moderna i zadovoljavaju sve kriterije – objašnjava Husinec. To znači da ona, između ostaloga, moraju sadržavati i punionice za električna vozila te adekvatan broj parkirnih mjesta za invalide, dodaje.

S obzirom na to da svi voze gradom, mora postojati neki kompromis, te u ovom trenutku ne vidi alternativu gradnji parkirališta poput onog kakvo se najavljuje na ruševinama Paromlina, smatra Husinec.

– Ako bi automobile maknuli iz grada, to bi bila druga priča. No za to je potrebno izgraditi odgovarajuću infrastrukturu, počevši s velikim brojem staza za bicikle. No u ovom trenutku pozdravljam izgradnju parkirališta koja su funkcionalna, estetski lijepa i moderna – zaključuje prometni stručnjak.

‘Ovo zatvaranje mi je užasno‘

Parkiralište Paromlin od ponedjeljka je službeno zatvoreno zbog izgradnje Gradske knjižnice Grada Zagreba i društveno-kulturnog centra Paromlin, čime građani gube 450 parkirnih mjesta koje su mnogi često birali zbog blizine centra grada i jeftine cijene cjelodnevnog parkinga od 1,32 eura. U zamjenu je korisnicima besplatno na raspolaganju parkiralište Zagrebački Velesajam – Istok (Zona IV.1), na kojem su dovršeni radovi sanacije i povezano je s Glavnim kolodvorom pomoću autobusnih linija javnog prijevoza. 

Parking Paromlin je u ponedjeljak, prema prethodnoj najavi iz Grada, već bio ograđen, zatvoren i u potpunosti prazan. Reporteri Jutarnjeg lista sreli su samo tri radnika koji su popravljali šaht.

Tijekom dana, kažu, nisu sreli građane koji možda nisu čuli za zatvaranje parkinga i htjeli parkirati na starom mjestu. Na obližnju stanicu ZET-ovim autobusom stigla je studentica Nina, koja se kod Paromlina parkirala često, jer joj je to bila idealna lokacija kad je išla u grad, na fakultet ili na vlak za rodni Split. 

– Super lokacija jer je blizu Glavnog kolodvora i centra. Osim blizine, glavni razlog zašto sam se parkirala tu bila je cijena od 10 kuna za cijeli dan, a kasnije oko 1.50 eura. Dakle, bilo je blizu i jeftino. Neću se parkirati kod Velesajma jer mi je dosta udaljeno od centra i nezgrapno zbog vožnje s autobusom. Nije idealna opcija za dolazak iz Sigečice gdje unajmljujem stan, jednako vremena bi mi oduzela i vožnja tramvajem. Parkirala bih kod Velesajma jedino ako moram ići u taj dio grada, ovo zatvaranje mi je iskreno užasno – kaže nam. 

Također, smatra da je cijela poanta vožnje automobilom zapravo izbjegavanje javnog prijevoza, koji bi opet morala koristiti nakon što se parkira na Velesajmu. Zamjensko parkiralište Istok (Zona IV.1) u podne je bilo puno automobila, a na nekim od njih bio je na vjetrobranskom staklu ostavljen papir na kojem je pisalo: “Poštovani sugrađani, obavještavamo Vas da se parkiranje na ovoj lokaciji (Zagrebački Velesajam – Istok/Zona IV.1) od 5. travnja neće naplaćivati.” Većina vozača hodala je parkiralištem pomalo zbunjeno i međusobno se ispitivala o naplati parkinga, pogotovo oni koji inače nisu iz Zagreba.

Zbog toga nas je i zaustavila jedna građanka koja je regularno pakirala kod Paromlina, kako bi nam pomogla i obavijestila nas da je parking besplatan. 

– Ma nemojte me ništa pitati, ova opcija je užasna. Autobus za Veliku Goricu danas nije stigao na vrijeme pa sam kasnila, sve skupa katastrofa – rekla nam je kad smo ju pitali što misli o Velesajmu kao zamjeni za parking kod Paromlina. (Laura Vidović)

mnm.m0-1024x576.jpg

Mato Čičak novi predsjednik Županijske skupštine Zagrebačke županije

Mato Čičak iz redova HDZ-a novi je predsjednik Županijske skupštine Zagrebačke županije. Čičak je izabran na mjesto predsjednika, nakon što je HSS-ova Martina Glasnović podnijela ostavku na tu funkciju.

“Zahvaljujem svim članicama i članovima Županijske skupštine koji su glasali za mene i onima koji nisu. Mislim da su prepoznali da moramo raditi ono za što su nas birači izabrali i donositi odluke na dobrobit svih stanovnika Zagrebačke županije. Ja sam danas obećao da ću puno više razgovarati sa svim vijećnicima bili oni iz pozicije ili opozicije kako bi zajedno radili na dobrobiti Zagrebačke županije”, rekao je novi predsjednik Županijske skupštine Zagrebačke županije, Mato Čičak.

Mato Čičak

Oporba nije podržala Matu Čička, a imali su i primjedbu na to što prvo nije razriješen dužnosti potpredsjednika Skupštine.

“Nije logično da se osoba koja obnaša dužnost potpredsjednika Županijske skupštine Zagrebačke županije bira i na mjesto predsjednika. Tako je u jednom trenutku gospodin Čičak bio i predsjednik i potpredsjednik skupštine. Nisam dobila obrazloženje na to pitanje i kod mene i dalje ostaje ta dilema je li to moguće”, rekla je županijska vijećnica Nadica Žužak.

Nova većina

Nakon ostavke predsjednice Skupštine Zagrebačke županije Martine Glasnović i izlaska HSS-a iz većine oporba se nije pojavila na prijašnjoj sjednici.

“Oporba se nije pojavila jer smo željeli vidjeti tko su ti ljudi koji će činiti novu većinu. Danas se potvrdilo ono što smo i pretpostavili. Ako pogledate model kojim je izabran Mato Čičak za predsjednika skupštine to je isti model koji HDZ koristi i u saboru. Tamo su žetončići , a ovdje su ljudi koji rade u državnim institucijama i ministarstvima. Pojedini klubovi koji participiraju u skupštini poslali su priopćenja da neće biti više dio većine, ali danas smo ovdje vidjeli 2 nezavisna vijećnika i člana HSS-a koji su podržali izbor Mate Čička suprotno onome što su njihove stranke odlučile”, naglasila je Nadica Žužak.

Donesene i neke odluke

Na ovoj sjednici Domu zdravlja Zagrebačke županije odobreno je 1,8 milijuna eura za pokriće gubitka nastalog u redovnom poslovanju. Vijećnici su prihvatili i novi pravilnik te program o financiranju udruga i drugih neprofitnih organizacija čime su se stekli uvjeti za raspisivanje ovogodišnjih natječaja.

“Ravnatelj Doma zdravlja ZŽ je prekrasno objasnio da to nisu gubici nego su dobili sredstva iz Europskih fondova i županija je tu samo da pripomogne tj. posudi im novce dok oni ne dođu iz ministarstva kako bi mogli normalno funkcionirati. Pozdravljam i sve one odluke koje su vezane uz udruge. Pozdravljam i troje nezavisnih vijećnika koji su predložili da se DVD-ovi dodaju u ovu odluku o udrugama, to je jedna dobra stvar. Na takav način ćemo funkcionirati i budućnosti da ćemo uvažavati sve prijedloge i nikog nećemo diskriminirati”, poručio je Mato Čičak.

Na sjednici je donesen i program poticanja izrade geodetsko-katastarske usluge nove katastarske izmjere katastarskih općina na području Zagrebačke županije u 2024. godini.

Objava Mato Čičak novi predsjednik Županijske skupštine Zagrebačke županije pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.