All posts by : admin

Razgovor s nezavisnim vijećnikom Stubičkih Toplica o politici, humanitarnom radu i životu između Austrije i Zagorja.

U emisiji Jutro na Zapadu, gostovao je Roman Rogović, nezavisni vijećnik Općinskog vijeća Stubičkih Toplica, poduzetnik i humanitarac. Njegov je životni put jednako neobičan koliko i inspirativan. Iako rođen u Beču, Rogović već godinama živi u Hrvatskoj. Tu je izgradio karijeru, obitelj i, kako ističe, duboku povezanost s lokalnom zajednicom.

Od poduzetništva u Beču do Stubičkih Toplica

Rogović je vrlo mlad zakoračio u svijet rada — već sa 14 godina.

“Ako nešto želiš, moraš za to raditi. Nema besplatnog ručka”,

ističe, prisjećajući se dana provedenih u austrijskom oglašivačkom sektoru. Nakon studija i otvaranja vlastite firme, životni ga je put vratio u Hrvatsku, prvo u Zagreb, a zatim i u Stubičke Toplice, gdje danas živi sa svojom obitelji.

Razlika između austrijskog i hrvatskog mentaliteta, kaže, i dalje ga fascinira.

“U Austriji ti se cijeli život vrti oko posla — kolege, suradnici, klijentela. U Hrvatskoj se privatni život puno više štiti i cijeni. I to je nešto lijepo.”

Ulazak u politiku: “Htio sam biti korisniji zajednici”

U politiku se, kaže, uključio spontano — kroz lokalne teme, humanitarni rad i stalni doticaj s problemima stanovnika. Odlučio je ostati nezavisan jer se, kako tvrdi, “kao poduzetnik nikada nije uklapao u velike stranačke strukture”.

Stubičke Toplice, smatra, imaju ogroman potencijal koji nije dovoljno iskorišten.

“Živimo uz park prirode Medvednica, imamo termalnu vodu, prekrasan kraj. Ali razvoj je zadnjih 20 godina uspavan. Potrebno je više vizije i više ulaganja.”

Posebno ističe neiskorištene europske fondove:
“Vidim strah kod lokalnih vlasti. EU projekti donose strože kontrole, ali i ogromne mogućnosti. Ako ne koristiš taj novac, gubiš razvojne šanse.”

Humanitarni rad kao životni poziv

Rogovićev humanitarni angažman seže još u tinejdžerske dane. Kaže da ga je majka naučila da “ne možeš samo uzimati, moraš i davati”.

Danas pomaže starijima, bolesnima, djeci, školama, obiteljima u stanju socijalne potrebe — najčešće anonimno.
“Ne želim da netko tko primi pomoć osjeti srama. To mora ostati između mene i njih.”

Nedavno je, kroz veliku akciju, podijelio više od dva šlepera drva stanovnicima Stubičkih Toplica, ali i drugim krajevima Zagorja.

“Kad te nazove žena kojoj su i ona i sin na operacijama i kaže da nemaju čime grijati kuću… Ne možeš im reći ‘žao mi je’. Moraš djelovati.”

Uoči Božića priprema i pakete hrane i potrepština za najugroženije obitelji.

“Ljudi su umorni od svađa i prepucavanja”

Govoreći o političkoj kulturi, Rogović smatra da građani sve više gube interes zbog stalnih sukoba, a sve manje zbog sadržaja politike.

“Mi u vijeću imamo drugačiji pristup. Nema napadanja, nema prepucavanja. Radimo konkretne stvari, od rješavanja komunalnih problema do pomoći ljudima.”

Dodaje da Hrvatskoj nedostaje ekonomska edukacija i kod političara i kod birača.

“Javnim novcem upravljaju ljudi koji često ne poznaju osnove ekonomije. A građani nerijetko ne razumiju proračune, namjenska i nenamjenska sredstva. Zato i nastaju nesporazumi i populizam.”

Životinje kao terapija: mini krave u Stubičkim Toplicama

U potpuno drugačijem tonu, Rogović se osvrnuo i na svoj neobičan hobi — uzgoj minijaturnih krava. Ova atraktivna pasmina, popularna na društvenim mrežama, u Hrvatskoj postoji tek na dva domaćinstva.
“One su terapija. Kad ti je dan težak, odeš među njih, radiš fizički posao i napuniš baterije. A uz to — uredno održavaju pašnjake.”

Najumiljatiji među njima je bik Ferdinand, nazvan po liku iz crtića. “Baš takav je — velik, mekan i dobar.”

Planovi za budućnost

Uz nastavak humanitarnog djelovanja, Rogović planira i nove projekte za Stubičke Toplice. Kaže da prostora za rad ima mnogo, od socijalne skrbi do razvoja turizma. A privatno želi proširiti svoje malo stado mini krava i u skoroj budućnosti otvoriti mali edukativni “zoo” za djecu.

Poruka kojom završava je jednostavna:

“Možemo se svađati u vijećnici ili možemo zasukati rukave i raditi. Ja biram rad.”

Objava Roman Rogović -mini krave, veliko srce i lokalna politika pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Općina Bistra svečano je proslavila svoj veliki jubilej 30 godina od osnutka. Tim je povodom održana manifestacija “Zima na Bistri”. Događaj je to koji je okupio brojne mještane, udruge, umjetnike i posjetitelje iz okolnih mjesta. Bila je kombinacija zabave, kulturnog sadržaja i nostalgije, stvarajući poseban ugođaj predblagdanskog druženja.

Subotnji program

Drugi dan manifestacije bio je živ i sadržajan. Već od 17 sati atmosferu su počele zagrijavati DJ Ana i Ena, koje su svojim glazbenim nastupom stvorile veselu i opuštenu atmosferu. Njihovi ritmovi privukli su sve generacije, a druženje uz glazbu nastavilo se i duboko u večernje sate. U 18 sati održala se likovna radionica za djecu pod vodstvom Ivane Mikić, potpredsjednice Udruge likovnih aktivista Bistra. Radionica je okupila velik broj najmlađih sudionika, koji su s ponosom stvarali svoje prve umjetničke radove, pokazujući kako kreativnost u Bistri ima sjajnu budućnost.

Osim zabavnog dijela, posjetitelji su mogli uživati u dobroj hrani i piću, ali i u bogatom vizualnom sadržaju. Posebnu pozornost privukla je izložba fotografija iz općinskoga arhiva, koja je mnoge vratila u prošlost. Fotografije, od kojih najstarije datiraju iz 1995. godine, prikazale su ključne trenutke razvoja Bistre, od svakodnevice njenih stanovnika do važnih događaja koji su obilježili tri desetljeća samostalnog djelovanja općine.

Cijela manifestacija završila je u toplom blagdanskom ozračju. Organizatori su istaknuli svoje zadovoljstvo velikim odazivom te poručili kako ih upravo ovakva okupljanja podsjećaju na snagu zajedništva koja je oduvijek krasila Bistru. Proslava 30. rođendana tako je prošla u znaku zajednice, tradicije i ponosa na sve što je u proteklim godinama izgrađeno.

Objava Bistra svečano obilježila 30 godina uz manifestaciju “Zima na Bistri” pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Usvojen proračun kao temelj daljnjeg razvoja

Općinsko vijeće Stubičkih Toplica usvojilo je proračun za 2026. godinu, kojim se otvara prostor za nastavak manjih, ali važnih projekata. Iako proračun nije velik, vijećnici ističu da je realan i usmjeren na potrebe stanovnika te čuvanje radnih mjesta u općini.

Ulaganja u obrazovanje i lokalnu infrastrukturu

Planirani projekti obuhvaćaju ulaganja u škole i vrtiće, te razvoj komunalne infrastrukture. Fokus je na uređenju javnih površina, boljem održavanju te stvaranju kvalitetnijeg okruženja za djecu, roditelje i sve građane.

Komunalna naknada i stabilnost sustava

Jedna od bitnih točaka sjednice bila je odluka o povećanju komunalne naknade, prvi put nakon više godina. Kako je naglašeno, dosadašnji iznos bio je prenizak i nedostatan za financiranje potrebnih komunalnih projekata. Povećanje je, prema vijećnicima, nužno kako bi sustav mogao normalno funkcionirati i pratiti rast troškova uzrokovan inflacijom.

Pomoć građanima i društveni projekti

Uz financijske i infrastrukturne planove, naglasak je stavljen i na društvene projekte. Nezavisni vijećnik podsjetio je da je tijekom prošlog tjedna podijelio više od 20 kubika drva potrebitim obiteljima, a od ponedjeljka građani u knjižnici mogu preuzeti besplatne karte za predstavu “Aleks i Bara”.
Ova tradicija nastavlja se svake godine u suradnji s gradonačelnikom Oroslavja, pri čemu obojica financiraju pola predstave za stanovnike dviju sredina.

Stabilna suradnja unatoč političkim razlikama

Na sjednici se dotaknulo i međusobne komunikacije među vijećnicima. Nezavisni vijećnik poručio je kako političke razlike ne bi smjele narušavati rad općine te da je važno paziti kakav se dojam ostavlja u javnosti. Naglasio je da želi raditi konstruktivno, bez nepotrebnih rasprava.

Objava Stubičke Toplice usvojile proračun za 2026. pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

večana sjednica i pregled prvih šest mjeseci mandata

Općina Bedekovčina održala je svoju 25. svečanu sjednicu, događaj koji je okupio mještane, udruge i predstavnike lokalne vlasti. Sjednica je bila prilika da se predstavi rad u prvoj polovici mandata načelnika Željka Odaka te da se najave ključni projekti i planovi za iduću godinu.

Ključni problemi i infrastrukturni izazovi

Načelnik Odak osvrnuo se na dosadašnje izazove s kojima se suočava općina. Među prioritetima su odlagalište opasnog otpada u Poznanovcu, neriješene katastarske izmjere, rekonstrukcija županijske ceste D24, uređenje željezničkog kolodvora te infrastrukturni problemi u ruralnim dijelovima općine. Posebna pažnja posvećena je vodoopskrbi i pristupu tvrdim cestama, što je posebno važno za djecu i starije mještane.

Projekti za poboljšanje kvalitete života

Uz infrastrukturne izazove, načelnik je istaknuo projekte koji doprinose kvaliteti života u zajednici. Planira se uređenje društvenih domova, izgradnja sportsko-rekreacijskog centra uz nogometno igralište NK Bedekovčina te daljnje uređenje Bedekovčanskih jezera, koja su dugi niz godina bila zapuštena. Uređena i osvijetljena jezera, zajedno s adventskim programom, pokazala su koliko mještani cijene zajedničke inicijative i prostor za druženje.

Suradnja s Krapinsko-zagorskom županijom

Odak je najavio nastavak suradnje s Krapinsko-zagorskom županijom u 2026. godini. Cilj je pokrenuti dugoročne projekte uređenja jezera i javnih prostora te unapređenja infrastrukture u općini.

Fokus na održivi razvoj i život građana

Sve aktivnosti dio su strategije općine da unaprijedi život svojih građana, riješi dugogodišnje probleme i stvori uvjete za sigurno i kvalitetno življenje u Bedekovčini. Općina se kroz investicije i projekte u javnim prostorima priprema za buduće izazove, stavljajući fokus na održivi razvoj zajednice.

Objava Bedekovčina obilježila Dan općine pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

U Krapini obilježen Međunarodni dan osoba s invaliditetom

U Poduzetničkom inkubatoru Krapinsko-zagorske županije danas je obilježen Međunarodni dan osoba s invaliditetom, uz centralni događaj – Okrugli stol posvećen pravu na neovisno življenje i procesu deinstitucionalizacije.
Događanje su organizirali Krapinsko-zagorska županija i Koordinacija udruga osoba s invaliditetom, a okupilo je predstavnike institucija, udruga, stručnjake i korisnike osobne asistencije.

Važnost kontinuiranog dijaloga i uključenosti

Predsjednica Koordinacije udruga osoba s invaliditetom, Svjetlana Pripeljaš, naglasila je da je ovo prilika da se jasno čuje glas osoba s invaliditetom:

„Svake godine obilježavamo ovaj dan zajedno sa svih deset aktivnih udruga. Ovo je prilika da se čuje njihov glas i da olakšamo njihovu svakodnevnicu. U Hrvatskoj pravo na neovisni život još uvijek je velika prepreka.“

Neovisno življenje – mnogo više od zdravstvene skrbi

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom, Dario Jurišić, podsjetio je da je neovisno življenje širok pojam:

„Neovisno življenje uključuje rad, zapošljavanje, sport, kulturu i mogućnost izbora. Smještavanje u ustanove ograničava slobodu i negira ljudska prava.“

Dodao je kako je pristupačnost ključ ravnopravnog uključivanja u društvo.

Krapinsko-zagorska županija nastavlja ulagati u inkluziju

Dožupanica Jasna Petek istaknula je da županija već godinama radi na unaprjeđenju položaja osoba s invaliditetom:

„Nastojimo uključiti osobe s invaliditetom u donošenje odluka. Neovisno življenje i deinstitucionalizacija ostaju nam prioriteti.“

Zajedničkim radom do dostojanstvenog života

Na kraju, Pripeljaš je naglasila važnost suradnje:

„Samo kroz otvoreni dijalog svih dionika možemo osigurati dostojanstven i samostalan život za sve osobe s invaliditetom.“

Objava Međunarodni dan osoba s invaliditetom u Krapini pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

U Oroslavju je po prvi puta održana Konferencija za poduzetnice Women in Adria. Događaj koji je privukao iskusne poduzetnice, ali i žene koje tek ulaze u svijet poslovanja. Ovaj besplatni događaj dio je poznatog koncepta Via Connect, koji već godinama jača lokalne poduzetničke zajednice diljem Hrvatske.

Zašto baš Oroslavje?

Organizatori ističu kako je Oroslavje odabrano kao domaćin jer posljednjih godina ostvaruje vidljiv napredak. Uz strateški položaj, Oroslavje se može pohvaliti i snažnom poduzetničkom scenom: brojnim tvrtkama, obrtima i OPG-ovima koji aktivno oblikuju lokalno gospodarstvo.

Women in Adria naglašava da je cilj konferencije pružiti kvalitetan sadržaj i edukacije ženama koje često nemaju pristup većim poduzetničkim događajima u Zagrebu ili drugim većim centrima. Time se potiče ravnomjerniji razvoj poduzetništva na nacionalnoj razini.

Poduzetnice dijelile stvarne priče – bez uljepšavanja

Na konferenciji se okupilo pedesetak lokalnih poduzetnica, a s pozornice su odjekivale iskrene priče o počecima, izazovima, propitkivanjima, prvim klijentima, prvim uspjesima i trenucima kad se razmišljalo o odustajanju.
Organizatorice su istaknule kako je upravo autentičnost ono što čini ove događaje posebnima:

“Naše poduzetnice nikad ne uljepšavaju priče. Govore realno — o teškim razdobljima, o borbi, ali i o nagradama koje dođu kad ne odustaneš.”

Takav pristup motivira žene koje tek razmišljaju o prvom koraku u poduzetništvu jer im daje realnu sliku onoga što ih čeka.

Umrežavanje koje malim sredinama često nedostaje

Iako se u manjim sredinama “svi znaju”, poduzetnice rijetko imaju vremena sjesti zajedno i razgovarati. Zato ovakvi događaji igraju ključnu ulogu i često rezultiraju novim suradnjama, partnerstvima i konkretnim poslovnim idejama.

Sudionice su naglasile kako je najveća vrijednost konferencije upravo u tome što su se — barem nakratko — maknule od svakodnevnih obaveza i posvetile razmjeni znanja i podršci drugim ženama iz zajednice.

Otvoreno i za buduće poduzetnice

Konferencija nije bila namijenjena samo ženama s već razvijenim poslovanjem. Otvorena je i za sve koje tek razmišljaju o pokretanju vlastitog posla. Cilj je da polaznice dobiju:

• realnu sliku o izazovima poduzetništva
• smjernice kako izbjeći najčešće početničke pogreške
• motivaciju i sigurnost da krenu
• kontakte s iskusnim mentoricama i drugim poduzetnicama

Organizatorice ističu da su upravo ovakvi susreti ključni kako bi buduće poduzetnice ušle u posao informirane, a ne vođene romantičnim iluzijama o brzom uspjehu.

Podrška grada bila je ključna

Konferencija je bila besplatna zahvaljujući podršci Grada Oroslavja. Kako naglašavaju organizatorice, ovakvi događaji ne bi bili dostupni lokalnoj zajednici bez suradnje s gradskom upravom i partnerima.

Gradonačelnik Oroslavja istaknuo je kako je ponosan što je upravo njihov grad domaćin prvog ovakvog događaja u županiji te je naglasio važnost podrške lokalnim poduzetnicima:

“Bez poduzetnika i poduzetnica nema lokalnog razvoja. Drago mi je da smo danas zajedno i da stvaramo prostor za njihov rast.”

Prva Women in Adria konferencija u Oroslavju pokazala je koliko je važan pristup kvalitetnom sadržaju, edukacijama i međusobnoj podršci — posebno za žene koje stvaraju poslovne priče u manjim sredinama.

Ovaj događaj ne samo da je osnažio lokalnu poduzetničku zajednicu, već je otvorio vrata novim idejama, suradnjama i inspirativnim pričama koje će tek dobiti svoju pravu snagu.

Objava Oroslavje postaje novo središte ženskog poduzetništva pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Kampanja koja spaja povijest, zajedništvo i brigu za okoliš

U dvorištu Osnovne škole Ivana Perkovca u Šenkovcu posađeno je pet sadnica Gupčeve lipe u sklopu nacionalne kampanje usmjerene na očuvanje prirode i kulturne baštine. Akcija je provedena 27. studenog 2025., uz sudjelovanje učenika i lokalne zajednice.

Tko stoji iza kampanje

Kampanju zajednički provode:

• Gradski ogranak Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata grada Zaprešića
• Regionalna zaklada za lokalni razvoj Zamah
• Hrvatski šumarski institut

Projekt je financijski podržala Zaklada Adris.

Zašto baš Gupčeva lipa

Gupčeva lipa, starija od 500 godina, simbol je hrabrosti i zajedništva. Zahvaljujući stručnjacima Hrvatskog šumarskog instituta, izrađen je njezin klon koji se sada sadi diljem zemlje. Time se istovremeno čuva povijest, ali i potiče zelena obnova prostora.

Učenici preuzeli dio brige o okolišu

Učenici 6.b razreda sudjelovali su u sadnji te primili svjedodžbe od načelnika općine i članova kampanje. Ovakve aktivnosti mladima približavaju važnost održivog ponašanja i brige o okolišu.

Poruka zajednici: Sadnja nije posao samo općine

Organizatori poručuju da okoliš nije odgovornost samo institucija:
„Sadnja drveća nije važna samo za općinu – mještani također imaju veliku ulogu u očuvanju zelenih površina.“

Zajednički rad za zeleniju budućnost

Inicijativa pokazuje da suradnja škole, djece i lokalne zajednice može imati stvaran utjecaj na očuvanje prirode i stvaranje ugodnog prostora za sve.

Objava Pet sadnica Gupčeve lipe posađeno u OŠ Ivana Perkovca u Šenkovcu pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Održao se Judo turnir u Svetoj Nedelji. Kerestinec je ove nedjelje ponovno bio sportsko središte Zagrebačke županije. U novoj, modernoj sportskoj dvorani po osmi je put održano Judo prvenstvo Zagrebačke županije. Domaćin natjecanja bio je Judo klub Sakura, na čelu s predsjednikom Karlom Lackovićem. Karlo nije skrivao zadovoljstvo brojem sudionika, atmosferom i organizacijom.

Rekordna godina za judo – 370 mladih natjecatelja

Natjecanje je okupilo judaše od osam do šesnaest godina, a prijavljeno je čak 370 sudionika, najviše do sada.

„To je jedan rekordan broj i dokaz da judo iz godine u godinu raste. Sve je više djece koja se žele baviti ovim sportom, a to nas iznimno veseli“, naglasio je Lacković.

Judo klub Sakura kao domaćin u natjecanje je ušao s oko 40 svojih natjecatelja, a očekivanja su postavljena visoko.

„Očekujemo da pokažu ono što su učili na treninzima, da se izbore za svoje rezultate i, naravno, da osvoje medalje“, rekao je Lacković.

Zašto je ovo natjecanje važno?

Titula prvaka županije za mlade judoke važan je korak na razvojnom putu.

„Benefit je u tome što možeš reći da si najbolji u županiji. To te profilira za više razine natjecanja – državno prvenstvo i više“, pojašnjava predsjednik Sakure

Zagrebačka županija – judo velesila

Usporedbe s drugim županijama potvrđuju da je Zagrebačka županija među najuspješnijima u Hrvatskoj, kako po broju djece tako i po sportskim rezultatima.

„Ne samo da imamo veliki broj natjecatelja, nego i sjajne rezultate – čak i svjetske medalje. Napredujemo iz godine u godinu, kvantitetom i kvalitetom“, ističe Lacković.

Roditelji prepoznali vrijednost juda

Jedan od ključnih faktora rasta juda je i povjerenje roditelja. Judo se sve češće prepoznaje kao idealan bazični sport za djecu, neagresivan, odgojan i razvojno iznimno koristan.

„To je rezultat dugogodišnjeg rada svih nas u judo zajednici. Kroz komunikaciju, objašnjavanje, pa i svojevrsni marketing prema roditeljima uspjeli smo im približiti vrijednosti juda. I to se sada vraća na ovako lijep način“, zaključio je Lacković.

Natjecanje u Kerestincu još jednom je potvrdilo da je Zagrebačka županija rasadnik mladih sportskih talenata, a da judo u regiji ima snažnu, stabilnu i perspektivnu budućnost.

Objava Judo prvenstvo u Svetoj Nedelji pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

U Društvenom domu u Brdovcu Hrvatsko srce Hrvatske seljačke stranke i ove godine organiziralo je tradicionalno pakiranje božićne pšenice. Posebno je zadovoljstvo bilo što su se akciji pridružili članovi Mjesnog odbora Brdovec, simpatizeri i brojni susjedi.

“Lucija se približava. Naš je običaj i tradicija da se pakira i sije pšenica. Kako rodi, takva će nam biti iduća godina“, rekla je Biserka Klarić, predsjednica Hrvatskog srca HSS-a Brdovec.

“Paketiće ćemo podijeliti svojim prijateljima i poznanicima. Sada će netko možda reći da je to stranački. Ja tvrdim da nije, to je sve od srca. Dijelimo pšenicu da ljudi vide, a djeca ne zaborave da se ona sije na svetu Luciju“, naglasila je.

Članovi HSS-a Brdovec svake godine u ovo vrijeme pred Božić pripremaju paketiće pšenice koje daruju članovima stranke, obiteljima i svim stanovnicima Brdovca. “Jako su sretni, jer se pšenice više nema gdje naći. U dućanu kupiti gotovu pšenicu – to nije to. To je ipak nešto što treba sam svojom rukom posijati“, kaže.

“Imamo puno aktivnosti, pogotovo HSS u Brdovcu, i mi te tradicije ne damo! Stari narod kaže da će ako umru običaji, umrijeti i selo. To što netko kaže da običaji nisu potrebni, da će selo ostati, to nije istina. I dalje tvrdim, godina imam, da jedno bez drugog ne ide”, ustrajna je Biserka Klarić.

Općinska organizacija HSS-a i organizacija žena „Hrvatsko srce“ ovim činom također su zaželjele blagoslovljen Božić i sretnu Novu godinu.

Objava HSS Brdovec čuva tradiciju sijanja božićne pšenice pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Svečanom sjednicom i okupljanjem brojnih uzvanika, Općina Bistra obilježila je 30 godina od svojeg osnutka. Predstavnici vlasti, vijećnici i uzvanici okupili su se kako bi proslavili zajednički trud, rad i napredak.

“Oj junačka zemljo mila…”, čula se na samom početku himna koju su izveli Lela i Joe Kaplowitz.

Prisutne je srdačno uime Općine pozdravila voditeljica Katarina Špoljar. “Želim vam toplu dobrodošlicu na ovu izuzetnu prigodu”, poželjela je.

“Jedna mladost, jedan svijet nade raste tiho u srcu tvom…”, uslijedila je još jedna pjesma u izvedbi spomenutog dua.

Obratila se zatim Danijela Maršić Peica, predsjednica Općinskog vijeća. “Iako sam u Vijeću tek nekoliko mjeseci, danas ovdje pred vama stojim s dubokim poštovanjem i punom sviješću odgovornosti koju ova dužnost nosi”, kazala je.

“Mi smo mala sredina na širokom području pa je infrastruktura sama po sebi pozamašan izazov, naročito kad se radi o skromnom proračunu. Ipak, u prošlom razdoblju ostvareni su neki značajni projekti, kao što je kanalizacija u dvije faze, zatim obnova, rekonstrukcija i dogradnja vodovoda, stalno proširenje električne mreže, nove LED rasvjete i optičke mreže, proširenje i obnova Dječjeg vrtića Kapljica, izgradnja Područnog objekta Potočić, obnova i dogradnja Osnovne škole, proširenje starog i izgradnja novoga groblja, uređenje stare škole u Kulturno-turistički centar, asfaltiranje cirka 70 kilometara cesta, pločnika itd. Naravno, tu je i potpora udrugama građana, sportašima, umirovljenicima i socijalno ugroženima”, naveo je općinski načelnik Karlo Novosel.

Razvoj Bistre pohvalio gradonačelnik Svete Nedelje

U nastavku svečanosti prisutni su pogledali film o Općini Bistra, koja je istaknuta kao mjesto koje spaja netaknutu prirodu, zajedništvo i razvoj. Ista se prostire od vrha Medvednice do doline rijeke Krapine i broji više tisuća stanovnika.

“Sve dođe na svoje, sve se to negdje zbraja. I svaki pogled i šala možda i nije za zlo…”, uslijedila je još jedna izvedba.

Potom se obratio Dario Zurovec, saborski zastupnik i gradonačelnik Svete Nedelje. “Mi nismo siromašna sredina. Uvijek imamo nešto reći što se tiče poduzetništva, ali mišljenja sam da Bistra, uz još mnoge općine i gradove, definitivno ima prednost oko mirnoće i kvalitete života. Kad gledam ovu lijepu obljetnicu i 30 godina, što je jako puno, vidim da imate ogromne pomake baš oko izgradnje. Nadam se da će oni u budućnosti biti još veći”, poručio je.

Kulturno-umjetničko društvo Bistra i Lucija Nikolić izvodili su nadalje stihove: “Dej mi, bože, joči sokolove. Išče k tomu perje labudovo…”

Na red je došla dodjela nagrada i priznanja zaslužnim pojedincima. Povelja Općine Bistra dodijeljena je doktorici Klementini Batini za izuzetan doprinos u razvoju i koordinaciji projekta kulturno-turističke revitalizacije zgrade stare škole u Poljanici Bistranskoj te rad na zaštiti bistranske baštine općenito. Na njezinu je inicijativu 2016. godine osnovana Udruga Ekomuzej Bistra s glavnim ciljem spomenute obnove. Uz brojne znanstvene i stručne radove, i u tom je kontekstu zato važan njezin trud. Batina je znanstvena suradnica Odsjeka za etnologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, inače rođena u ogulinskom kraju. Doselila je u Bistru zbog ljubavi, osnovala obitelj i danas živi u Gornjoj Bistri. Svoj nesebičan obol dala je u procesu priznavanja umijeća izrade bistranskog tradicijskog nakita nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske.”Zbilja je velika čast dobiti priznanje u godini kad se obilježava 30 godina djelovanja Općine Bistra”, rekla je u svom govoru.

Iskrene čestitke upućene su svima koji su primili općinska godišnja priznanja, uz vjeru da će mnogima biti nadahnuće i motivacija u nadolazećem razdoblju.

Objava Bistra svečano obilježila tri desetljeća postojanja pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.