KRAPINA – Krapinsko-zagorska županija i ove je godine pokazala koliko cijeni svoje obrtnike koji čuvaju tradiciju i identitet Zagorja. Svečana dodjela ugovora održana je 18. srpnja u Poslovno-tehnološkom inkubatoru u Krapini, a pravo na potporu ostvarilo je svih 39 prijavljenih obrtnika.
Veliki interes obrtnika i potpuna podrška Županije
Župan Željko Kolar, pročelnica za gospodarstvo Sanja Mihovilić i potpredsjednik Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije Marko Jelenić uručili su ugovore ukupne vrijednosti nešto više od 48 tisuća eura. Istaknuto je kako su svi prijavljeni obrtnici ispunili uvjete natječaja, zbog čega je i osiguran dodatni novac u proračunu kako bi nitko ne bi ostao bez potpore.
Potpore koje čuvaju tradiciju i identitet
Obrtnici su ove godine mogli ostvariti do 2.450 eura nepovratnih sredstava, ovisno o vrsti ulaganja i prijavljenim aktivnostima. Župan Kolar najavio je dodatno povećanje iznosa u 2026. godini, naglasivši koliko je važno podupirati upravo one obrte koji doprinose očuvanju kulturne baštine i specifičnog identiteta ovog kraja.
Zahvala korisnika i podrška budućem razvoju
Poseban dojam ostavila je zahvala Stjepana Cesara iz Marije Bistrice, dugogodišnjeg korisnika potpora i proizvođača drvenih igračaka, koji je podsjetio kako su njegove igračke stigle diljem svijeta. Obrtništvo Zagorja i dalje ima važnu ulogu, a Županija najavom novih, većih potpora šalje jasnu poruku – ova regija čuva tradiciju, ali gleda naprijed.
Autorica Ivana Julius svoj je književni put započela povijesno-fantastičnim romanom U vrtlogu vremena, koji donosi originalnu i emotivnu priču o Crnoj kraljici, Medvedgradu i mladoj ženi koja iz sadašnjosti biva prebačena u petnaesto stoljeće.
Roman je prvi dio planirane trilogije u kojoj se prošlost i emocije isprepliću kroz žensku perspektivu.
“Ideja za roman nastala je iz slike žene koja upada u zdenac. Ta me slika pratila cijelu godinu i jednostavno sam je morala ispričati,”- kaže autorica.
Povratak u doba Crne kraljice
Glavna junakinja romana je Jelena, studentica latinskog jezika koja pokušavajući spasiti brata iz čudne svjetlosti upada u Kraljičin zdenac i nestaje u prošlosti. Budi se u 15. stoljeću, suočena s praznovjerjem, vojnicima i Crnom kraljicom – Barbarom Celjskom.
“Barbara me fascinirala jer se o njoj pišu i bajke i legende. Htjela sam prikazati stvarnu ženu – kompleksnu, moćnu, ali i ranjivu,” -ističe Julius.
Dok pokušava pronaći način povratka u svoje vrijeme, Jelena upoznaje ljude tog doba, stječe prijatelje, neprijatelje i razvija neobičnu povezanost sa satnikom Danijelom, vođom kraljičine straže.
O autorici: žena između brojki i priča
“Ja sam Ivana Julius – kreativka u duši, racionalna u svakodnevici, i zaljubljenica u prošlost koja piše kako bi oživjela ono što je vrijeme pokušalo zaboraviti.”
Rođena 3. srpnja 1985. u Banjoj Luci, Ivana gotovo cijeli život živi u Zagrebu. Grad ju svakodnevno nadahnjuje svojom poviješću, arhitekturom i skrivenim pričama. U njemu pronalazi inspiraciju za svoje likove i zaplete.
U svakodnevici je financijski konzultant koji pomaže drugima uskladiti svoje osobne financije sa životnim ciljevima.
“Vjerujem da i brojevi mogu pričati priče – samo ih moramo znati slušati.”
No, prava strast joj je pisanje. Kroz njega povezuje prošlost sa sadašnjošću i u središte stavlja ženske likove koji su mijenjali tijek povijesti.
Julius – izdavačka kuća s dušom
Ivana je vlasnica male izdavačke kuće Julius, kroz koju objavljuje svoje knjige. Njezin cilj nije samo tiskanje romana, već stvaranje portala u neko drugo vrijeme. Svaka knjiga zamišljena je kao most između čitatelja i hrvatske povijesti.
“Moja misija je oživjeti poznate i zaboravljene legende kroz povijesnu fikciju. Želim ispričati priče koje su oblikovale dušu našeg naroda.” – dodaje.
Posebno je nadahnjuju snažne žene – kraljice, obične seljanke, umjetnice i buntovnice – koje su prkosile pravilima i ostavile neizbrisiv trag.
“Pišem kako bih pozvala čitatelje da se zaljube u kontinentalnu Hrvatsku. Naši krajevi kriju čuda koja samo čekaju da ih ponovno otkrijemo.” – dodaje autorica.
Što donosi nastavak trilogije?
Roman U vrtlogu vremena prvi je dio trilogije koja će se nastaviti dublje baviti poviješću, emocijama i unutarnjim razvojem likova. U drugom dijelu čitatelje očekuju novi izazovi, više akcije i još snažnijih povijesnih figura.
“U nastavku Jelena više neće biti izgubljena djevojka. Bit će žena koja mora donositi odluke koje će promijeniti ne samo njezin život, već i svijet oko nje.” – objašnjava spisateljica.
Gdje nabaviti knjigu?
Roman U vrtlogu vremena dostupan je putem web stranice autorice te na književnim promocijama i događanjima u Hrvatskoj. Više informacija možete pronaći i na društvenim mrežama Ivane Julius.
Darko Kralj, načelnik Općine Luka, ističe da kreće izrada projekta sanacije klizišta kod mrtvačnice u Žejincima. Na tamošnjem groblju ponovno se naime javlja problem oko nestabilnosti tla koji uzrokuje ulegnuća i moguća klizanja terena. Već je to otprije poznata situacija.
“Nažalost, tu vjerojatno imamo problema s klizanjem terena. Vidimo da je mrtvačnica dosta ispucala i da se ponovno treba krenuti u sanaciju. Mi smo prije desetak godina uspjeli ovdje napraviti jedan potporni zid i drenažu. Na jedno vrijeme tako smo zaustavili klizanje, ali se ono opet pojačalo. Krenuli smo sad stoga s jednom firmom koja će nam napraviti projekt da vidimo što se točno događa, a onda ćemo krenuti u sanaciju”, najavio je općinski načelnik. Za određivanje glavnog uzroka problema ključni su stručna elaboracija i detaljna ispitivanja, koja su već u tijeku. Nakon toga slijedi i odgovarajući plan sanacije.
U Krapini, u festivalskoj dvorani, održana je premijera dokumentarnog filma “Tigrovi Zagorja”. Film govori o ratnom putu zagorskih branitelja koji su bili pripadnici 1. gardijske brigade “Tigrovi”. Film je snimljen na ideju Dalibora Hržice i predsjednika Udruge ratnih veterana 1. gardijske brigade “Tigrovi”Krapinsko-zagorske županije, Zdravka Ivaneka – Kekeca.
“Uz pomoć svih koji su, i na nagovor i prijedlog Dalibora Hržice, dali podršku, mi smo pokrenuli taj dio filma koji je danas prikazan. Uz velike muke i nervozu koja je bila prisutna prije nekoliko dana, dok nismo dobili kompletna sredstva od Ministarstva hrvatskih branitelja. Bio je problem kako ćemo isplatiti snimateljsku ekipu i HRT-ovce, jer smo krenuli od nule.
Najveća podrška bila nam je Županija. Oni su nam dali najveća sredstva prošle godine, kada smo pokrenuli samu inicijativu za snimanje filma. Suradnja je bila najviše sa Stjepanom Kotarskim, snimateljem s HRT-a i njegovom firmom Tvornica kadrova”, komentirao je predsjednik Udruge ratnih veterana 1. gardijske brigade “Tigrovi” KZŽ Zdravko Ivanek – Kekec.
predsjednik Udruge ratnih veterana 1. gardijske brigade “Tigrovi” KZŽ Zdravko Ivanek – Kekec
“…svi s poštovanjem govore o zagorskim ‘Tigrovima’ “
Župan Kolar opisao je ovaj emotivan doživljaj i istaknuo kako se diljem Hrvatske s poštovanjem govori o zagorskim ‘Tigrovima’. Dodao je kako mu je čast što je Krapinsko-zagorska županija mogla pomoći u financiranju projekta.
“Dečki su se ponovno vratili u ’91. godinu. Na same početke agresije na Hrvatsku. Prisjetili su se svih bojišta koja su prošli u brigadi, svojih poginulih prijatelja. Sigurno je to vrlo emotivan trenutak za njih, kao i za sve nas koji smo sudjelovali u Domovinskom ratu. Mislim da se još jedanput dokazalo da mi u Zagorju možemo biti ponosni na naše zagorske branitelje. Nema ratišta na kojem Zagorci nisu bili. Nema postrojbe, ni policijske ni vojne, u kojoj Zagorci nisu sudjelovali. U Rakitju je bila prva specijalna jedinica, iz koje su ‘Tigrovi’ izašli kao prva gardijska brigada i, naravno, to ima posebnu težinu”, rekao je župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar.
župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar
“…mislim da je činjenica da su Zagorci izuzetno veliki domoljubi”
Film je snimljen povodom obilježavanja 35. godišnjice ustrojavanja gardijske brigade. Prikazuje najvažnije trenutke iz Domovinskog rata, gdje su Zagorci, pripadnici “Tigrova”, dali svoj doprinos u obrani Hrvatske. Donosi emotivne priče veterana, snimke s bojišta i detaljan povijesni pregled ratnih operacija.
“Prije svega, mislim da je činjenica da su Zagorci izuzetno veliki domoljubi. Nisu glasni kao neki drugi, ali svoje domoljublje su pokazali tijekom Domovinskog rata – od Vukovara do Dubrovnika”, rekao je bivši zapovjednik Prve gardijske brigade i Specijalne jedinice Rakitje Marijan Mareković.
bivši zapovjednik Prve gardijske brigade i Specijalne jedinice Rakitje Marijan Mareković
“Što se tiče Zagoraca, oduvijek sam bio dobar s njima. Oni se mene sjećaju po nekim drugim stvarima, a ja njih opet po njihovoj snalažljivosti, okretljivosti i hrabrosti. To moramo navesti. Nisu birali kada se tražio koji dragovoljac za neku akciju ili slično, oni su se javljali i tu sam uvijek bio sretan i zadovoljan s njima. Tako da su mi i u kasnijoj fazi, kad se prešlo u Hrvatsku brigadu, Zagorci uvijek ostali pri srcu. Kao netko tko je rođen u Livnu i bio sam njihov zapovjednik, uvijek sam sretan i volim doći u ove krajeve da ih malo bolje upoznam”, objasnio je jedan od zapovjednika “Tigrova” Zdravko Andabak.
jedan od zapovjednika “Tigrova” Zdravko Andabak
“Svatko bi trebao zapisati ponešto o svom sudjelovanju”
Zdravko Andabak i Marijan Mareković objasnili su i važnost i težinu stvaranja ovakvih filmova.
“Ono što nije zapisano, nije se dogodilo. Imali smo priliku snimati dok su sudionici još ovdje. Svaki dan nas je sve manje. Treba pisati, snimati dokumentarce na temelju činjenica. Svatko bi trebao zapisati ponešto o svom sudjelovanju”, dodao je Mareković.
“Zadaća nas koji smo još živi jest da kroz ovakve filmove prenesemo istinu o Domovinskom ratu i o tome kolika je žrtva bila za Republiku Hrvatsku. I danas smo položili i zapalili svijeću, tako da se uvijek rado sjećamo tih ljudi i ne smijemo ih zaboraviti” dodao je Andabak.
Ivanek je rekao kako je zahtjevno riječima opisati što su sve proživjeli, ali i kako je najponosniji na to što je bio pripadnik 1. gardijske brigade “Tigrovi”.
Svečanom sjednicom Zagrebačka županija proslavila je 32. rođendan. Izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora, saborski zastupnik i gradonačelnik Zaprešića Željko Turk istaknuo je veliki gospodarski napredak cijele županije od istoka do zapada.
“Mislim da sve ono što je danas rečeno na sjednici govori o jednom razvoju našeg prostora, svih naših 25 općina i 9 gradova. Ne da se hvalimo, nego da konstatiramo da je, uz grad Zagreb, koji je glavni grad Hrvatske i grad županija, zapravo Zagrebačka županija po razvijenosti odmah iza njega.
Velika je to rečenica. Ona govori o vrijednim ljudima koji vode naše gradove i općine. To je jasno, na čelu objedinjeno sa Županijom. Ona govori o raznim projektima, o bitkama za novce . Kako za vrtiće, škole, poslovne zone, tako i za razvoj gospodarstva. I to je ono što me veseli”, rekao je Turk.
Nastavio je govoriti Turk kako se u Zagrebačkoj županiji projektiraju, grade i predviđaju investicije u gospodarstvu vrijedne oko milijardu eura. Posebno je naglasio i novu investiciju grupe Končar u Zaprešiću, vrijednu više od 240 milijuna eura.
izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora, saborski zastupnik i gradonačelnik Zaprešića Željko Turk
“…i na kraju smo došli do nacrta buduće županije”
“Kad je počelo razmišljanje o tomu da osnujemo Zagrebačku županiju, dobili smo Branimir Pasecky i ja zadatak, jer smo bili članovi Gradskog odbora grada Zagreba, da formiramo teritorijalne granice raznih općina i gradova. Onako kako mislimo tko bi mogao biti u toj županiji. Dobio sam zadatak da odradim zapadni dio, a gospodin Pasecky dobio je istočni dio. Imali smo nekoliko sastanaka u četiri oka, crtali smo i na kraju smo došli do nacrta buduće županije. Nacrt se svidio ljudima koji su odlučivali o tome. Dali smo prijedlog u Sabor, Sabor je usvojio i tako je nastala Zagrebačka županija”, objasnio je bivši predsjednik skupštine Zagrebačke županije Stjepan Esih.
bivši predjednik skupštine Zagrebačke županije Stjepan Esih
Dodijeljena priznanja zaslužnim pojedincima i organizacijama
Na kraju svečanosti dodijeljena su priznanja zaslužnim pojedincima i organizacijama. Iz Zaprešića povelju je dobio Mirko Ivanjek, dugogodišnji predsjednik zaprešićkog ogranka Matice hrvatske i osnivač časopisa Kajkaviana. Posebno priznanje za promociju županije dobila je produkcijska kuća Antitalent za veliki uspjeh filma “Čovjek koji nije mogao šutjeti”.
“Čestitam gospodinu Ivanjeku na priznanju koje je dobio uime Matice hrvatske. Za svoj stvaralački i prijekoran rad u Matici hrvatskoj. Isto tako i gospodinu Danijelu Peku, kao direktoru tvrtke Antitalent produkcije. To je ponos našeg grada, ne samo u Hrvatskoj, ne samo u Europi, nego i u svijetu. Finalist dodjele Oskara. Mislim da Županija nije mogla pronaći adekvatniju ni tvrtku ni osobu kojoj bi dodijelila svoju godišnju nagradu za, zapravo, najveći uspjeh i promociju Županije u svijetu”, komentirao je Turk.
“Uvijek mislim, kad netko dobije priznanje, da je to vrlo relativno. Ima toliko ljudi koji su stvarno to zaslužili. Osobito oni samozatajni. Ima ljudi koji puno više naprave nego ja za Hrvatsku, ali trudim se. Nagradu shvaćam kao prepoznavanje onoga što imam iza sebe. Nisam pisao ovo ludo, nego je to prepoznato i da je komunikacija uspostavljena. To mi je drago. Da ljudi to prepoznaju i da u toj suradnji, u komunikaciji između čitateljske publike i kulturološke publike u našem ogranku Matice, znači da to funkcionira, da je to protočno. Ova nagrada nije samo meni, nego ogranku Matice hrvatske, Višnji Poropat Vujnovac, svima koji su članovi našeg ogranka. Ali i svim ljudima, mojim suradnicima s kojima sam do sada živio, i u Kajkaviani u Stubici, i sve ono što je iza nas”, komentirao je dugogodišnji predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Zaprešiću i osnivač časopisa Kajkaviana Mirko Ivanjek.
dugogodišnji predsjednik ogranka Matice hrvatske u Zaprešiću i osnivač časopisa Kajkavijana Mirko Ivanjek
Poseban gost bio je premijer Andrej Plenković, koji je čestitao županu i županiji na napretku te dodao da je Vlada svojom strategijom jednakog ulaganja u sve županije iznimno doprinijela razvoju kako županije tako i cijele Hrvatske.
Nakon izuzetno uspješnog prvog izdanja, Enciklopedija Hrvatskog zagorja doživjela je svoje drugo, dopunjeno izdanje, koje ponovno pred čitatelje donosi bogatu povijest, kulturu, jezik i tradiciju ovoga kraja. Iza projekta stoji Leksikografski zavod Miroslav Krleža, uz podršku brojnih suradnika, istraživača, institucija i lokalne zajednice. Za ovu knjigu zaslužan je urednički trojac koji je stručno i predano oblikovao ovo izdanje čine Jasmina Lukec, Iva Klobučar Srbić i Mladen Klemenčić.
Rad na prvom izdanju trajao je više od tri godine, a samo predstavljanje održano je u Tuheljskim toplicama i Leksikografskom zavodu. Velik interes javnosti doveo je do toga da je prvo izdanje rasprodano u rekordnom roku, a uskoro je krenula priprema drugog, obogaćenog sadržajem i slikovnim materijalom.
“Zagorje je golemo, prva knjiga nije mogla sve obuhvatiti. Drugo izdanje donosi 2108 natuknica, čak 161 više nego prethodno”, istaknule su urednice projekta.
Enciklopedija za sve – od učenika do znanstvenika
Ova enciklopedija nije zamišljena da se čita od korica do korica. Namijenjena je svima: zaljubljenicima u Zagorje, učenicima, studentima, istraživačima, arheolozima, ali i onima koji žele jednostavno otkriti više o bogatoj zagorskoj baštini. Svaka natuknica sadrži literaturu, što omogućuje daljnje istraživanje tema.
Urednički proces – timski rad i stručnost
U stvaranju enciklopedije sudjelovalo je uredništvo Zavoda, brojni stručnjaci iz različitih područja – od povijesti, jezika, književnosti i glazbe, do arheologije i geologije. Neki su članci naručeni i izvan kuće, posebno kada je riječ o makropedijskim temama poput klime ili jezičnih pregleda.
Uredništvo je istaknulo kako su pri obradi pojedinih podataka često morali dodatno istraživati, a u nekim slučajevima su upravo oni donijeli točne i nove podatke, ispravljajući prethodno uvriježene netočnosti.
Suradnja s lokalnom zajednicom i institucijama
Projekt ne bi bio moguć bez angažmana lokalnih muzeja, knjižnica, kustosa i članova društva Kajkavijana. Za drugo izdanje, suradnja je dodatno intenzivirana. Županija je podržala projekt, a mnogi su stanovnici i istraživači aktivno predlagali nove članke ili ispravke.
Digitalno izdanje – budućnost enciklopedije
U pripremi je i mrežno izdanje koje će omogućiti lakši pristup sadržaju, nadopunu postojećih natuknica te dodavanje novih. Internet otvara mogućnosti za proširenje sadržaja, uključujući više slika i interaktivnih elemenata.
“Zagorje raste, a s njime i enciklopedija. Već sad imamo dvadesetak novih članaka za online verziju”, najavile su urednice.
Enciklopedija koja se vraća
Iako je svijet danas sve brži, ova knjiga, kako kažu autorice, „nije knjiga za jedan dan“. To je enciklopedija koja traje i kojoj se vraćamo. U njoj se mogu pronaći podaci o starim kurijama, plemićkim obiteljima, jeziku i idiomima poput bednjanskog ili humskog govora, glazbi, književnosti, filmovima i manifestacijama poput Bučnica festa ili Dana Veronike Desinićke.
Posebnost ovog izdanja leži i u tome što je riječ o jedinom regionalnom leksikografskom izdanju koje je doživjelo dopunu i drugo izdanje, što potvrđuje veliku zainteresiranost javnosti.
Gdje nabaviti knjigu?
Enciklopedija Hrvatskog zagorja dostupna je za kupnju:
putem knjižare Leksikografskog zavoda (online),
te fizički u prostorima knjižare na adresi Frankopanska 26 u Zagrebu.
Ove se godine obilježava punih 150 godina od početka rudarskog djelovanja u Starom Golubovcu i tim je povodom, a u sklopu loborske tradicionalne manifestacije Janine 2025., u društvenom domu otvorena atraktivna izložba starih rudarskih predmeta, fotografija i ostale dokumentacije vezane uz rudnik. Izložbu je organiziralo Hrvatsko planinarsko društvo Pusti Lobor, u suradnji s Loborskim ekološkim društvom i pod pokroviteljstvom Općine Lobor.
U rudniku u Starom Golubovcu u vrijeme najveće eksploatacije radilo je oko tisuću ljudi, a iskopano je više od 4 milijuna tona ugljena, ističe tajnik HPD-a Pusti Lobor, Damir Androić, ujedno i potpredsjednik ivanečke Speleološke udruge „Kraševski zviri”.
– Rudnik je radio do 1968. godine kada je počela sanacija, a tri godine kasnije službeno je zatvoren. Mnoge su se obitelji prehranile i odrasle uz taj rudnik, iako nisu bile velike plaće, no držali su se zajedno. Kada je rudnik zatvoren, ljudi su „trbuhom za kruhom” počeli odlaziti u Njemačku. Vrijedi istaknuti i da je ugljen iz rudnika u Starom Golubovcu bio jedan od najkvalitetnijih u Hrvatskoj, s najviše kalorija – rekao je Androić.
Kako bi što uspješnije realizirali izložbu, organizatori su pozvali građane da im „posude” rudarske predmete.
– Odaziv je bio veći od očekivanog, a i mi smo počeli obilaziti muzeje, knjižnice i arhive, tako da smo na kraju skupili eksponata i više nego što ih ima neki muzej. Više smo nego zadovoljni – istaknuo je Androić.
Prema njegovim riječima, prikupljeno je 40-ak lampi, 30-ak alata, karte, povijesni dokumenti, brojne fotografije, desetak knjiga i mnogo drugih stvari vezanih uz rudnik.
– Najveću su eksponati dva rudarska vagona – onaj klasičan, takozvani hunt te kiper koji ima funkciju kipanja na jednu i drugu stranu i njih smo izložili ispred društvenog doma – kazao je Androić.
Očekivano, izložba je naišla na veliko zanimanje mještana, ali i ostalih stanovnika loborskoga kraja, kao i onih iz drugih dijelova Krapinsko-zagorske županije, a među posjetiteljima je bila i načelnica Općine Lobor, Ljubica Jembrih.
– Osjećam iskreno poštovanje prema svima koji su svojim radom, trudom i sjećanjima pridonijeli ovoj iznimnoj izložbi koja nas vraća u važan dio naše lokalne povijesti. Rudarska baština Starog Golubovca utkala je svoj trag u identitet našeg kraja, a ova izložba pravi je podsjetnik na vrijeme zajedništva, požrtvovnosti i vrijednosti koje i danas nosimo. Pozivam sve mještane i drage posjetitelje da dođu, razgledaju ovu dojmljivu zbirku i pritom uživaju i u svim ostalim sadržajima koje smo za vas pripremili u sklopu manifestacije Janine 2025. Dobro nam došli u Lobor – poručila je načelnica Jembrih.
Izložba će ostati otvorenom svakodnevno u poslijepodnevnim satima tijekom cijelog Janinskog tjedna, stoga iskoristite priliku i uz brojne eksponate vratite se u rudarsku prošlost Starog Golubovca.
Županijska skupština Krapinsko-zagorske županije objavila je Javni poziv za isticanje kandidatura za članove i članice Županijskog savjeta mladih – savjetodavnog tijela Županije koje zagovora prava, potrebe i interese mladih. Ovim javnim pozivom bira se 11 članica i članova, koji moraju imati između navršenih petnaest i navršenih trideset godina života te prebivalište ili boravište na području Krapinsko-zagorske županije.
Župan Željko Kolar je na dosadašnjem radu zahvalio svim članicama i članovima dosadašnjih saziva savjeta mladih te pozvao sve ovlaštene prijavitelje da istaknu kandidature za njegov sedmi saziv. „Naš Savjet mladih nije forma, nego stvarni prostor u kojem se čuje glas mladih ljudi – i ono što kažu, zaista uvažavamo. Vjerujem da među mladima u našoj županiji ima puno onih koji su spremni preuzeti inicijativu, iskazati svoje stavove i sudjelovati u kreiranju javnih politika koje se tiču ne samo njihove generacije, već i društva u cjelini. Zato ih pozivam – uključite se, prijavite se, donesite svoju energiju i viziju u Savjet. To nije samo prilika, to je odgovornost i čast“, poručio je župan Kolar te naglasio da Savjet mladih Krapinsko-zagorske županije proglašen primjerom dobre prakse za čitavu Hrvatsku.
Pravo predlaganja kandidatura imaju učenička vijeća, studentski zborovi, pomladci političkih stranaka, sindikalne i strukovne organizacija u Republici Hrvatskoj, udruge koje su sukladno statutu ciljno i prema djelatnostima opredijeljene za rad s mladima i za mlade, udruge nacionalnih manjina te neformalne skupine mladih koje se sastoje od najmanje 25 mladih s prebivalištem ili boravištem na području Županije.
Kandidature za novi saziv mogu se dostaviti do 16. kolovoza 2025. godine.
Zaključak o objavi Javnog poziva za isticanje kandidatura za izbor članova novog saziva Savjeta mladih Krapinsko-zagorske županije donijela je Županijska skupština na svojoj 2. sjednici 10. srpnja 2025. godine.
Prijave na Javni poziv moguće su isključivo kroz online servis Krapinsko-zagorske županije ePrijava: https://eprijava.kzz.hr/
POLICAJCI su noćas četrdesetak minuta iza ponoći zaprimili više dojava građana o narušavanju javnog reda i mira u stambenoj zgradi na Trgu žrtava fašizma u Zaprešiću.
Marija Gorica nije odustala od sufinanciranja nabave dopunskih nastavnih sredstava te školskih papuča i tenisica. Nastavlja se tako dosadašnja praksa podrške roditeljima učenika osnovnih škola. “Samo smo povećali sufinanciranje. Od prvog do četvrtog razreda jedna je cijena, od petog do osmog također je došlo do povećanja. Ostavili smo sufinanciranje papučica. Zatim, roditelji dječice koja idu u prvi razred ne moraju kupovati set za likovnu kulturu. Učenici će ga dobiti prvog dana i dočekat će ih na školskoj klupi. To sufinanciramo svake godine. Još je jedna dodatna informacija da smo u nabavi dresova za učenike od prvih do četvrtih razreda. Dječica će dobiti iste majičice i hlačice da mogu trenirati u školi na tjelesnoj kulturi. To je nešto novo što nismo objavili”, obznanila je Marica Jančić, načelnica Općine Marija Gorica.
