Udruga solidarnosti mladih osnovana je u rujnu prošle godine i članovi su već sad aktivni. Bave se pomaganjem sebi i drugima, a ovog su puta u Muzeju Brdovec obilježili Noć muzeja.
Članovi Udruge održali su prezentaciju kojom su predočili da mladež i muzeji u 21. stoljeću nisu spoj nespojivog. Priredili su radionicu za koju je bio zadužen sveučilišni prvostupnik geografije.
“Želimo širokoj publici približiti odnos muzeja i mladeži, vidjeti koliko zanimanje ti naraštaji gaje prema muzejima i jesu li muzeji uopće otvorene institucije za njih”, rekao nam je Danijel Bačan, član Udruge solidarnosti mladih.
Danijel Bačan, voditelj radionice
Predavanje je najprije govorilo o muzeju kao pojmu, zatim o mladeži. Spojimo li to dvoje, postavlja se pitanje: „Posjećuje li mladež muzeje?“
Udruga solidarnosti mladih u prezentaciji je prikazala i pokoju staru fotografiju. Neke su od njih snimljene konkretno u Brdovcu, pa smo tako vidjeli tamošnji župni dvor 1900-ih godina ili krajem 19. stoljeća, željezničku postaju 1941. godine ili kuću Novakovih 1930-ih godina.
Muzeji koje mladež najčešće posjećuje jesu Muzej iluzija, Muzej mamurluka i Muzej čokolade. Privući ih mogu mjere za mladež poput jeftinijih ulaznica, prometne dostupnosti i sadržaja primjerenog njihovu naraštaju. Kad govorimo o tipu posjetitelja i u obzir uzmemo pojedinačnu posjećenost među odraslim osobama, ona u kategoriji stalnog postava iznosi 711 508 dolazaka. Najveći broj je onaj u slučaju skupina koje stalni postav dolaze vidjeti iz osnovnih škola, a čini ga 361 817 osoba.
U Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, održala se svečanost potpisivanja ugovora za vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture u području prijevoza oštećene u potresu na području Zagrebačke županije. Ukupna vrijednost ugovorenih radova iznosi nešto više od 28,5 milijuna eura.
Obnova podijeljena u dva dijela: obnovu javne infrastrukture i zgrada, te privatnih kuća i imovine
U Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture održala se svečanost potpisivanja ugovora s izvođačima radova za vraćanje u ispravno radno stanje prometne infrastrukture oštećene u potresu na području Zagrebačke županije. Ugovori vrijedni 28,5 milijuna eura potpisani su u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, a s izvođačima radova ih je potpisao Tomislav Landeka, ravnatelj Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije, koja je nositelj ovog projekta sufinanciranog bespovratnim sredstvima iz Fonda solidarnosti EU.
„Ovim projektom će se sanirati 35 klizišta, 32 mosta i propusta te 29 dionica županijskih i lokalnih cesta ukupne duljine oko 60 kilometara“, naglasio je potpredsjednik Vlade i ministar istaknuvši kako se radi o velikom infrastrukturnom zahvatu u Zagrebačkoj županiji.
Nadalje, podsjetio je kako je Ministarstvo, kada se govori o prometnoj infrastrukturi u okviru Fonda solidarnosti EU, ugovorilo 39 projekata vrijednosti oko 108 milijuna eura i da su nekoliko puta raspisani javni pozivi te da su od toga 24 ugovora za petrinjski potres ukupne vrijednosti 56,6 milijuna kuna i 15 ugovora za zagrebački potres u iznosu od oko 51 milijun kuna.
„Mi smo do 30. siječnja ove godine isplatili oko 43 milijuna eura, što za petrinjski što za zagrebački potres“, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar Butković.
Za obnovu javne infrastrukture i javnih zgrada osigurano je nešto više od milijarde eura, od čega 683 milijuna eura za sanaciju posljedica zagrebačkog potresa i 319 milijuna eura za sanaciju posljedica petrinjskog potresa.
Potpredsjednik Vlade i ministar Bačić je kazao i da je s 15. siječnjem utrošeno 392 milijuna eura od spomenute milijarde eura i da je taj novac potrošen i za sanaciju posljedica i petrinjskog i zagrebačkog potresa. Dodao je kako vjeruje da će Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture limit i alokaciju koja im je dodijeljena i za jedan i za drugi potres ne samo potrošiti, nego i da će popraviti ukupan sustav kompletne infrastrukture u dijelu koji se odnosi na županijske ceste.
Potpisivanju ugovora nazočio je župan Stjepan Kožić koji je istaknuo kako iz Fonda solidarnosti EU u Zagrebačku županiju kroz više javnih poziva dolazi gotovo 60 milijuna eura namijenjenih sanaciji prometne infrastrukture. Zahvalio je vodstvu Županijske uprave za ceste na pripremi dokumentacije te Vladi RH koja je osim spomenutih sredstava, omogućila da Županija koristi decentralizirana sredstava za sanaciju objekata javne namjene oštećenih potresom.
Ispred okupljenih obratio se i gradonačelnik Zaprešića Željko Turk: “Ja kao čelnik jedne od JLS-a koja je direktno obuhvaćena ovim ugovorom mogu jasno izraziti zadovoljstvo, prije svega planom i programom Vlade a kroz korištenje EU fondova za ovu namjenu, kako bismo mogli upravo probleme vezane uz sanaciju objekata komunalne infrastrukture u Zagrebačkoj županiji svesti na odgovarajuću mjeru. Jer znamo da je da je kvalitetna i dobra komunalna infrastruktura preduvjet razvoja.”
Grad Samobor izradio je Proračun u malom za 2023. godinu. Radi se o vodiču za građane koji je sažetak Proračuna Grada Samobora za ovu godinu, a od danas je u online verziji dostupan svim građanima i svoj zainteresiranoj javnosti, kojima je često proračunski dokument kakav donosi Gradsko vijeće preopširan i nerazumljiv.
Namjera je ovim pojednostavljenim oblikom svim građanima omogućiti uvid u transparentnost proračunskog procesa uz dostupne i razumljive informacije o prihodima i rashodima, predviđenim aktivnostima i projektima koji se financiraju iz proračuna te potaknuti inicijativu za sudjelovanjem građana u procesu izrade proračuna s ciljem financiranja onih projekata koje upravo građani smatraju najnužnijima.
Građani Samobora putem brošure „Proračun u malom 2023.“ mogu doznati na koji način novac dolazi u proračun, što se iz njega financira, a istaknute su i najvažnije smjernice razvoja grada u svim područjima. Proračun u malom dostupan je na web stranici Grada na linku: http://bit.ly/3XSkZXc
Tradicionalno PUNTANJE KMETOV na rasporedu je ove subote 4.2.2023. u Gupčev kraj gdje se okupljaju pobunjeni kmeti i zajedno sa Matijom Gupcem dogovaraju veliku Seljačku bunu. Program kreće sa prikazom života Matije Gupca kod rodne kuće u naselju Hižakovec (Donja Stubica). Seljaci organizirano kreću prema Gupčevoj lipi (Gornja Stubica) gdje kreće naoružavanje i obučavanje za Bitku. Puntanje kmetov je uvertira u Bitku kod Stubice koja će se održati 11.2.2023. kod dvorca Stubički Golubovec, Donja Stubica.
PROGRAM za 4.2.2023.
Hižakovec, Donja Stubica 11:00 Prikaz života Matije Gupca – rodna kuća Matije Gupca u organizaciji Družbe vitezova zlatnog kaleža 13:00 Organizirani odlazak prema Gupčevoj lipi
Gupčeva lipa, Gornja Stubica 13:00 Glazbeni sastav ČRLENI LAJBEKI 14:00 Dolazak pobunjenih kmetova, naoružavanje i obučavanje za bitku, pripremanje Bune i pučko veselje uz gastro ponudu
Muzej seljačkih buna, Dvorac Oršić, Gornja Stubica 4. i 5. veljače 9:00 – 17:00 Obilazak Muzeja uz popust od 50% na cijene individualnih i obiteljskih ulaznica – organizirano besplatno stručno vodstvo u 11:00 sati 12:00 – 14:00 Radionica „Buna u suveniru“
Kako je i najavljeno, Grad Zaprešić otvorio je građanima sustav „Gradsko oko“, pa tako odsad mogu prijavljivati komunalne probleme putem svojih pametnih telefona. Ono što je potrebno učiniti je preuzeti aplikaciju LC GRADSKO OKO s Google Play-a (Android) ili App Store-a (iPhone) te se registrirati. Po unošenju korisničkih podataka prilikom prve prijave, aplikacija je spremna […]
Nakon razbojništva kasno sinoć u mjenjačnici u Tržnoj ulici u Zaprešiću nadomak Zagreba, odjekivali su i pucnji iz vatrenog oružja, a osim policije intervenirala je i Hitna pomoć.
Naime, oko 19 sati nepoznati je počinitelj uz prijetnju pištoljem, ali i uporabom tjelesne snage odradio razbojništvo nad 64-godišnjim vlasnikom mjenjačnice. Uspio se, pritom, domoći nekoliko desetaka tisuća eura s kojima je, potom, pokušao pobjeći.
– Nakon što se nepoznati počinitelj počeo udaljavati iz mjenjačnice, oštećeni je u cilju sprječavanja njegovog bijega, iz vatrenog oružja kojeg posjeduje, ispalio nekoliko hitaca, što nije spriječilo osumnjičenog u bijegu. Liječnička pomoć 64-godišnjaku je pružena u Kliničkoj bolnici Sveti Duh – kažu iz PU zagrebačke koja intenzivno traga za nepoznatim lopovom.
Inače, ovo nije prvi put da je navedena mjenjačnica meta razbojnika.
U Tehničkom muzeju „Nikola Tesla“ u Zagrebu u sklopu održavanja Dana Nikole Tesle 30. siječnja 2022. otvoren je ovogodišnji natječaj za godišnju nagradu „Nikola Tesla – Genij za budućnost“. Već četrnaestu godinu za redom natječaj je otvoren u tri kategorije. U kategoriji Kviz znanja iz fizike i općeg znanja o Nikoli Tesli namijenjenoj djeci i mladima te u kategorijama Kreativni i inovativni proizvod, uporabni predmet ili suvenir inspiriran likom i djelom Nikole Tesle ili replika Teslinog izuma i Projekti iz područja proširenog Teslinog djelovanja poput zaštite okoliša i obnovljivih izvora energije.
Otvorenje natječaja bilo je popraćeno i prigodnim programom iz kojeg izdvajamo panel raspravu „Voda temelj života“ čije su moderatorice bile dr.med. Lovorka Postružin, Snježana Turalija; vlasnica obrta za poslovno savjetovanje GREENiKA, Ruža Grgurev; upraviteljica zadruge Pesla i doc. dr. sc. Vlatka Stupalo; članica Zavoda za vodni promet i voditeljica Laboratorija za planiranje i modeliranje u vodnom prometu na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Važan dio programa bilo je i predavanje „Možemo mi i to“ Dijane Karačić; učiteljice savjetnice Tehničke kulture i učiteljice Informatike. Tim je predavanjem predstavljeno natjecanje za Godišnju nagradu „Nikola Tesla – Genij za budućnost“ s ciljem poticanja učenika i studenata na inovativne i kreativne ideje.
Okupljenim uglednicima iz znanstvenog i društvenog života prigodnim govorima obratili su se Markita Franulić; ravnateljica Tehničkog muzeja „Nikola Tesla“ u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Anica Hursa Šajatović; dekanica Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga; predsjednik Hrvatske zajednice inovatora, dr. sc. Marijana Borić; viša znanstvena suradnica u Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Uz njih, s nekoliko riječi cijenjenim gostima, obratio se i izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba, pomoćnik pročelnice Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Grada Zagreba, gospodin Ivan Ivanković te je i službeno otvorio natječaj za godišnju nagradu „Nikola Tesla – genij za budućnost“.
Događanju su prisustvovali i drugi uvaženi gosti, simpatizeri i prijatelji Udruge, a čitav program i ove je godine uspješno organizirala Udruga Nikola Tesla – Genij za budućnost predvođena predsjednicom Udruge gospođom Dragicom Mihajlović. Osim četrnaestog otvaranja natječaja, ovime je obilježena i četrnaesta godina postojanja ove udruge.
Više o natječaju za godišnju nagradu „Nikola Tesla – Genij za budućnost“, ali i o istoimenoj udruzi pogledajte na web stranicama udruge http://www.unt-genius.hr/, a više o programu ovogodišnjih Dana Nikole Tesle koji se obilježavaju u Tehničkom muzeju „Nikola Tesla“ pronađite na web stranicama Tehničkog muzeja Nikola Tesla https://tmnt.hr/hr-hr/.
Samoborski muzej obilježio je Noć muzeja programom “Muzej zaboravljenih priča i narodnih predaja”. Izložba je djelo nagrađivanog autora Zdenka Bašića koji je diplomirao na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Kroz ples vila i maguta te uz pomoć coperničke družbe koja je posjetitelje provela Samoborskim muzejem posjetitelji su se povodom noći muzeja mogli upoznati sa zaboravljenim pričama iz narodne predaje.
“Moja ideja je zapravo predstaviti Samobor kao fiktivni “Muzej zaboravljenih priča i narodnih predaja”. To su sve zapravo više manje moji autorski radovi. Tu ima puno kostimografije i animatora koji oživljavaju te likove iz naših priča. Sad je to sve zajedno na jednom mjestu ukomponirano. U donjem dijelu je starohrvatski mit o postojanju. U ovom gornjem dijelu o vilenjacima i bićima sjeverozapadnog vjetra. U etno kući imamo cijelu priču o copernicama, noćnim satima i mjesečevim sjenama. Koristim svašta. Volim koristit drvo, pamuk, gips i nekakve te prirodne materijale koji u sebi imaju nekakvu krhkost kao i same priče. Imaju nekakav miris i teksturu koja mi je jako bitna. Jako dugo radim i onda kad završim, završim jedan širi ciklus koji se sada tu može vidjet” otkrio nam je autor izložbe Zdenko Bašić.
Zdenko Bašić
Izložba otvorena do 5. ožujka
“Imali smo divnu sreću što nam je donijela Zdenka Bašića na put. Razgovor o ovoj izložbi započeli smo još na proljeće. Vjerujem da će ga mali dio publike koji ga još ne zna večeras imati priliku upoznati. Ono što on nudi danas u Samoborskom muzeju pregled je njegovih radova. Set ilustracija, maketa i lutki kao i epizode serijala Sjeverozapadni vjetar koji smo mogli gledati na nacionalnoj televiziji. Cijeli ovaj program i izložba bit će postavljena u Samoborskom muzeju do 5. ožujka, a Zdenko će preko vikenda organizirati i razne radionice i pričaonice”, saznali smo od ravnateljice Samoborskog muzeja Nikoline Puljić Glasnović.
Nikolina Puljić Glasnović
“Nama je drago da smo sa Samoborskim muzejem, Galerijom Prica i Bunkerom organizirali Noć muzeja. Nadam se da će ovo pomoći našim lokalnim umjetnicima koji danas izlažu da se još više sazna za njih. Izrazito smo ponosni na njih. Pozivam sve da ih pogledaju. Evo u Samoborskom muzeju možete vidjeti nekakve bajke i likovi koje su obilježili dugu povijest Grada Samobora” rekao je zamjenik gradonačelnice Samobora Petar Burić.
Petar Burić
Samobor bogat mitovima
Ova tematika je pomalo zanemarena u Hrvatskoj koja obiluje ovakvim pričama iz narodne predaje a pogotovo se to očituje u Samoboru.
“Samobor je sav zapravo nevjerojatan. Svaki ugao ima neku priču. U samoborskoj Gradni živio je vodeni čovjek, sa Žumberka su dolazile vile, Stari grad su gradili hajdi, mračnjaci, nevidinčići, pozoji sve je to ovdje živjelo. Nevjerojatan je taj cijeli spektar koji je današnjim ljudima potpuno nepoznat , a mi smo se s tim igrali kao mali. U Rudama patuljci tako da bili gdje da odemo stvarno je nevjerojatan broj tih bića” napomenuo je Zdenko Bašić.
Bake usadile ljubav prema mitologiji
Ljubav prema mitovima, legendama i narodnim vjerovanjima Zdenku Bašiću su usadile njegove bake.
“To nisu bile klasične bajke koje se pričaju za laku noć. To su odrasli pričali između sebe. To nije učena povijest nego su se priče prenosile generacijama. U tome im neka nevjerojatna snaga i duhovnost ona prava narodna”, poručio je Zdenko Bašić.
Sjeverozapadni vjetar
Mnoge priče iz Hrvatske narodne predaje ostat će trajno zabilježene u njegovom četverodijelnom dokumentarnom serijalu Sjeverozapadni vjetar kojeg su posjetitelji također mogli pogledati u sklopu ove izložbe.
“To mi je zapravo najbolje iskustvo. Uspio sam u tom dokumentarcu ulovit te ljude kojih danas više nema pa tako i moje bake koja je bila prava škrinja tih priča. Ostala su zapisana njena kazivanja i nekih ljudi iz Podravine koji isto više nema. Neke priče da nisu tad bile ispričane bi se doslovno izgubile , ali nije sve i u infomacijama o tim bićima nego direktnom slušanju na koji način su se pripovjedale. To recimo danas gubimo”, istaknuo je Zdenko Bašić za kraj.
Uz pomoć Zdenka Bašića čija dopunjena knjiga Mjesečeve sjene će uskoro doživjeti svoje reizdanje, priče iz Hrvatske narodne predaje neće nikad biti zaboravljene.
