Na izložbi inovacija SIIF (Seoul International Invention Fair) koja se održala od 1. do 4. studenog 2023. u Seoul World trade centru (COEX) hrvatski inovatori Lovro Stipanović i Josip Oroz sa svojom inovacijom CONNEKT – “World’s first smart, modular plug&play system“ ponovno su zablistali i potvrdili dosadašnje brojne uspjehe na domaćoj i međunarodnoj sceni. Ovaj put osvojili su tri nagrade od kojih posebno treba izdvojiti prvo mjesto i zlatnu medalju, što je još jedna u nizu potvrda kako se radi o iznimnoj i diljem svijeta priznatoj inovaciji, te posebnu nagradu singapurske asocijacije inovatora i nagradu za najbolju inovaciju iranske institucije za istraživanje i razvoj.
Izložba inovacija SIIF u Južnoj Koreji najveća je izložba inovacija pod organizacijom IFIA (International Federation of Inventors Association), a našim inovatorima sudjelovanje su omogućili Fakultet Elektrotehnike i računarstva te Strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, Društvo pedagoga tehničke kulture i informatike Samobor, i Hrvatska zajednica inovatora. O važnosti i vrijednosti ove izložbe svjedoči i podatak kako su na svečanosti dodjele nagrada sudjelovali brojni članovi Korejske vlade.
Pod mentorstvom profesora Ivana Vlainića i Nedeljka Štefanića, hrvatski su inovatori u konkurenciji preko 500 inovacija i 2000 autora iz više od 26 zemalja pobjedom u Južnoj Koreji, jednoj od tehnološki najrazvijenijoj zemlji u svijetu, stali uz bok mnogim već etabliranim tvrtkama i inovativnim rješenjima te potvrdili kako imaju inovaciju spremnu za praktičnu primjenu širom svijeta, a prednosti koje ova inovacija sa sobom nosi u potpunosti bi unaprijedili dosadašnji način života.
Natjecanje je održano u nekoliko kategorija – inovatori pojedinci, istraživački timovi iz privatnog i javnog sektora, akademske zajednice i znanstvene ustanove te tvrtke koje se bave istraživačkim radom, a naši su inovatori od prvog dana izložbe plijenili pozornost ne samo stručnog žirija nego i brojnih posjetitelja.
Erim Eco Bešić diplomirani je fizičar i autor koji je osnovnu i srednju školu te fakultet završio u Zagrebu. Osim što radi na mjestu docenta na zagrebačkom PMF-u, u dnevnom tisku te na portalima objavljuje i priče.
Bešić iza sebe ima tri zbirke, a na svom Facebook profilnedavno je objavio isječak iz svoje zbirke “O…” u kojem se prisjeća kako je Novi Zagreb izgledao davne 1980. godine. Prema onom što on piše, vrlo malo je nalikovao onome što danas znamo o tom području. Post je postao viralan na društvenim mrežama, a mi ga prenosimo u cijelosti.
“U Novom Zagrebu koji ja pamtim nije bilo mnogokakvih novosagrađevina, uključivo i cijelog Središća. Na prostoru budućeg elitnog novozagrebačkog kvarta, skriven duboko u šikari središćanske »prerije«, nalazio se kineski restoran nikome poznatog imena, u koji je onomad ulazilo onih osam statističkih Kineza koji su se nekom statističkom nevjerojatnošću našli na teritoriju bivše nesvrstane socijalističko−samoupravne države.
Bundek je bio šikara
Bundek je bio još šikarastija šikara, ali i fukodrom, na čijem su teritoriju oni imućniji upražnjavali svoje stereo snošaje u motelu maštovitog naziva »Zagreb«. Za razliku od njih, oni siromašniji poboljšavali su cirkulaciju svoje krvi u koprivnjaku pored šljunčare.
Prolijevanje sjemena mladih Novozagrepčana odvijalo se radnim danima, jer su vikendom okolni šljunčani prostor zaposjedali Poljaci, koji su prodavali švercanu istočnoslavensku robu nudeći je slučajnim prolaznicima iz gepeka svojih Peglica i Poloneza.
Bundek je bio šikara, pripovijeda autor (Foto: Vanesa Pandzic / CROPIX)
Poljacima su društvo pravili kvartovski hahari, koji su se tih godina, iz nikome znanih razloga, bavili ribičijom. Sjedeći na rasklopivoj poderanoj platnenoj stoličici, satima su čekali da neka »brlja« od ribe zagrize mamac, koji je najčešće bio izrađen u kućnoj radinosti, a rjeđe kupljen u legendarnom Ribomaterijalu na utrinskom placu.
Nije bilo Sloboštine ni Dugava
Na koncu dana, svima u kvartu su se hvalili »izlovom« od dva amura i tri smuđa maksimalne veličine sedam centimetara. Nakon toga, svoje miniamure i minismuđeve bacali su mačkama lutalicama, jer zbog možebitne ugroze života te »brlje« od riba nitko nije jeo.
U Novom Zagrebu koji ja pamtim nije bilo ni Sloboštine ni Dugava. Prostor danas znan kao Dugave nekad se zvao Hrelić, a Hrelić je bio naziv i za Jakuševec, jer je Jakuševec bio ustvari Hrelić, kao što je Trg žrtava fašizma/Trg hrvatskih velikana ustvari džamija, a Westin Interkonti.
Na smrdljivi Hrelić, koji je ustvari Jakuševec koji se zove Hrelić, tada nije bilo sramota odlaziti i nije bila propast svijeta kad bi te na Hreliću vidio netko poznat. Hrelić se onda pohodio u potrazi za »novom« zračnicom za Poni bicikl ili pisanim romanima »biblioteke« Sirius ili Lun, kralj ponoći.
Na mjestu Malla – teren
Naime, u to se vrijeme svaki pisani tekst zvao roman, uključivo i stripovi, bio njegov autor Honoré de Balzac ili Magnus & Bunker. Put do Hrelića obvezno je bio popraćen višestrukim stajanjima zbog okrjepe, najčešće sendvičima s parizerom i Zdenka sirom, koje smo zal’jevali mutnim sokom u tetrapaku naziva »Dvojni C«.
Ovaj sok u tetrapaku nikad nitko nije uspio probosti tupom slamkom na način kako je to slovenski proizvođač zamislio.
Dugave tada nisu postojale (Foto: CROPIX)
Na mjestu današnjeg Avenue Malla bio je šljunčani teren, desetljećima poluzagrađen plavom ogradom građevinske firme Industrogradnja, na kojem su nekom slučajnošću bila parkirana dva do tri automobila, koje su ljudi u to vrijeme zvali kola.
Brodarski institut daleko od mora
Kola su se palila dvaput mjesečno, jer nije bilo potrebe trošiti benzin za vožnje iz obijesti koje nisu uključivale prijevoz građevinskog materijala do vikendice u Maloj Buni ili odlazak na more jednom u tri godine.
Iza današnjeg shopping−centra s velekinom nalazila se zgrada UPIN−a, skraćenice koju ne bi mogao dešifrirati ni Robert Pauletić, tadašnji petnaestogodišnji pobjednik Kviskoteke, ni Radoslav Dodig, tadašnji supervelemajstor igre asocijacija u istom kvizu.
U Sigetu je bio smješten i »Brodarski institut« iako je najbliže more od Sigeta bilo udaljeno 123.44 km zračne linije. Preko puta Sigeta bio je, a i dan−danas je u istoj formi i gabaritima, Zagrebački velesajam, zahvaljujući kojem je Dinamo neke davne godine osvojio svoj jedini pokal u Europi.
Besplatni posjeti Velsiću
Davanje novca djeci tada je bilo tretirano kao nepotrebno i krajnja obijest, uključivo i na rođendan, Božić, Prvu pričest i Krizmu. Stoga su tadašnja djeca od 0 do 24 prodavala zjake na Velsiću u velsić−dobu godine, jer je odlazak i boravak na Velsiću bio besplatan.
Tamo su po štandovima skupljala prospekte za dizalice i motokultivatore jer se tada uzimalo ama baš sve što je bilo džabe. Oni hrabriji su krali uštipke iz pečenjarnice uštipaka, nakon čega ih je solobrkati vlasnik satima naganjao nožem po svim paviljonima Velesajma, uključivo i u kući strave u obližnjem lunaparku.
Taj novozagrebački »monstrum« tada nije završavao na naslovnicama portala, pardon, ondašnjih novina. Posjet Velsiću uvijek je započinjao u Podravkinom paviljonu, jer su Koprivničani tamo dijelili kartonske kape za džabe, na kojima je bio nacrtan crveni Podravkin logo.
Novi Zagreb-zapad je periferija
Te smo kape dva dana nosili na glavi jer nismo znali što ćemo s njima, a poslije smo od gumica s kapa radili špriherice. Špriherima smo se međusobno ranjavali i jedni drugima nanosili bol, jer je to tada bilo normalno i smiješno.
Na mjestu Podravkinog paviljona danas je Dom košarke KK Cedevita, nasljednika »strašnog« KK Botinec, koji je onomad mljeo sve suparnike devetoj košarkaškoj ligi. Ipak bi od Cibone gubili rezultatom 169:31, a pokojni i nikad prežaljeni Dražen bi im zabijao po sto šest koševa.
Pritom je svaki svoj koš popratio rotirajućim helikopterom u zraku, jer je njemu svaki koš bio jednako važan, iako ih je u karijeri zabio preko 10.000. Novi Zagreb Zapad oduvijek je bio teška periferija, a i dan−danas je.
Legendarna dvorana ‘Krešo Rakić’
Sve iza Velsića tretirano je predgrađem predgrađa, kroz koje se prolazilo samo u onim rijetkim proputovanjima do Remetinca, kad bi netko od tadašnjih momaka dobio jedan od onih nekoliko pretpoziva za vojsku. Ovi odlasci u »vojni štab« Remetinec tada su se zvali regrutiranje.
Zgrade u Zagrebu (Foto: Davor Pongracic / CROPIX)
Rubni dio Savskog Gaja, alanfordovske nakarade ionako ružnog Novog Zagreba, svatko od nas vidio je jednom u tri godine, kada je snen i krmeljav u pola tri ujutro bio na početku devetosatnog putovanja Golfom dvojkom u odmaralište od preduzeća u Zaostrogu na moru.
U Trnskom je bila legendarna dvorana »Krešo Rakić«, čije je ime devedesetih godina prošlog stoljeća promijenjeno. Očito je Krešo bio nekakav partizanski narodni heroj, no to tada nitko nije znao, niti ga je bilo briga za to.
Na Kajzerici je bio samo hipodrom
U »Kreši« su ljudi gledali košarkašku utakmicu KK Novi Zagreb−KK Alkar Sinj u tadašnjoj A2 košarkaškoj ligi, koja je danas kao NBA liga za Prvu hrvatsku košarkašku ligu.
U klubu iz predgrađa nekad su igrala poznata košarkaška imena i prezimena, kao što su Luka Žorić, Marko Tomas, Ante Tomić, Kruno Simon, Gordan Zadravec ili Josip Sesar, za razliku od današnjih »smiješnih« reprezentativnih prezimena, kojima Rumunjska u gostima uzima mjeru kao što je mrtvacima uzimao mjeru najmlađi Topalović iz Maratonaca.
Na Kajzerici je bio samo hipodrom, bez Kajzerice, na čijoj su površini od pet kvadratnih kilometara jednom tjedno trčala dva olinjala konja.
Kajzerica je još sadržavala i retrostadion Lokomotive, na kojem su novozagrebački amateri igrali derbi Zagrebačke nogometne zone s Jugokeramikom iz Zaprešića, što je danas prvoligaška utakmica i dvoboj renomiranih protivnika u sredini tablice.
Rotor u Zapruđu (Foto: Damir Krajac / CROPIX)
Po čemu je bilo poznato Zapruđe
U Zapruđu je bila »Standard konfekcija« u koju nikad nitko nije ušao, osim kad su majke svojim maturantima kupovale sako s epoletama za proslavu mature, i to u slučaju kad se isti nije mogao posuditi od prekostokilnog oca.
Zapruđe je ipak bilo najpoznatije po vodenom retrosladoledu iz automata, koji je Idrizi iz četiri jednoruki−džek »pipe« kružnim pokretima izasravao na kornet širine manje od tadašnjih pet dinara.
Vrh tog korneta se bacao jer je kružila fama da šiptari njime čačkaju uši. Iz prve pipe curila je solo vanilija, iz druge solo čokolada, iz treće solo jagoda, a iz četvrte miks vanilije i čokolade.
Novo vrijeme u Novom Novom Zagrebu
Bez obzira na sklonost prema onda vrlo cijenjenoj jagodi, sva su snalažljiva novozagrebačka djeca uvijek naručivala kombinaciju svih okusa, jer je tada sljadoljedžija morao proizvesti najmanje jedan, svima dragi prekid, koji je rezultirao nacurenjem maksimalno velike količine sladoleda”, piše u objavi.
“Moj mlađi sin koji danas živi u Sopotu misli da je Savski Gaj vođa ilirskog pokreta, Kajzerica pecivo, Sveta Klara katolički praznik, a Super Andrija akcijski lik.
Ne razlikuje Trnsko i Trnje, ne zna izaći iz Dugava jednom kad u njih uđe, a u Siget ne ide jer tamo Nikola Šubić Zrinski vodi bitku s Osmanlijama. Novo je vrijeme u Novom Novom Zagrebu”, dodao je u napomenu.
Vatrogasna zajednica Grada Sveta Nedelja osnovana je kao vatrogasna zajednica tadašnje općine, 22. svibnja 1993. godine na osnivačkoj skupštini u prostorijama DVD-a Sveta Nedelja.
Jučer, 4. studenog 2023. godine održano je svečano obilježavanje 30. godina osnutka koje je okupilo brojne uzvanike i prijatelje Zajednice.
„Drago mi je da danas na jednom mjestu vidim i iskustvo i mladost. To znači da imamo budućnost. Drago mi je da smo kao Grad s Vatrogasnom zajednicom pronašli zajednički jezik i da svake godine idemo korak naprijed. Nadam se da ćemo i u sljedećem razdoblju moći još više odvojiti za vatrogasce kako bi Zajednica još više narasla. Uvijek će nečeg nedostajati, no mi ćemo se i dalje truditi osigurati koliko god možemo. Nastavi ćemo i dobrosusjedske odnose sa Samoborom, ali i s tvrtkama s kojima surađujemo kako bi što više nas bilo uključeno u lanac sigurnosti i pomoći“, naglasio je gradonačelnik Grada Svete Nedelje Dario Zurovec.Najavio je da će sljedeće godine Grad uložiti u novo vatrogasno vozilo vrijedno više od 500.000 eura koje će im dodatno olakšati intervencije. „Također, Centar za žurne službe projekt nam je koji se nadam da ćemo realizirati u bliskoj budućnosti.“
VZ Grada Svete Nedelje je vatrogasna organizacija na području Grada koja objedinjuje i koordinira rad Vatrogasne postrojbe te dobrovoljnih vatrogasnih društava: DVD Kerestinec, DVD Rakitje, DVD Strmec i DVD Sveta Nedelja. Operativno područje djelovanja im je Grad Sveta Nedelja koji broji 14 pripadajućih naselja, obuhvaćajući ukupnu površinu od 52,6km2, gdje živi oko 20.000 stanovnika.
„Na godinu smo imali oko 200 intervencija, a ove ih imamo gotovo 500. Iz godine u godinu broj se povećava pa je i nas više i širimo djelatnosti. Potporu i financije daje nam Grad te smo po tome rijetki u Hrvatskoj, a time smo i postavili temelje da ćemo jednog dana postati javna vatrogasna postrojba, prvenstveno radi naših sugrađana. Vatrogasci su izvanredni ljudi koji daju sve od sebe i čitav život rade taj posao, u većini slučajeva, dobrovoljno“, rekao je zapovjednik Vatrogasne zajednice Ivan Štimac.
Zajednica svake godine ima velik broj intervencija i operativnih aktivnosti, a svakodnevno su uključeni u pomaganju ljudima u nekoj ugrozi ili nevolji.Predsjednik Vatrogasne zajednice Ivica Petravić istaknuo je kako su tijekom godina izuzetno puno radili po pitanju nabavke opreme i voznog parka, osposobljavanju i usavršavanju vatrogasnih kadrova te radu s djecom i mladeži kako bi im ostao zalog za budućnost.„Godina 2014. bila je prekretnica u našem djelovanju jer smo uspjeli ostvariti najvišu interventnu spremnost u dotadašnjoj povijesti. Zaposlena su tri vatrogasca od ponedjeljka do petka te je na taj način osigurano osmosatno dežurstvo u vremenu kad je najproblematičniji izlazak dobrovoljaca na intervencije. Današnju postrojbu čini 11 vatrogasaca, nedavno smo dobili vlastite prostorije, te smo otvorili i novu djelatnost servisa protupožarnih aparata.“
Rad s djecom i mladeži jedna im je od važnijih zadaća, kao i provedba programa rada s mladima i njihovo osposobljavanje i postupno uvođenje u aktivnosti društva.
Zapovjednik Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije Dario Kezerić istaknuo je kako je kako Zajednica može biti ponosna na sve svoje rezultate rada i na sve uspjehe u operativnom djelovanju i interveniranju. „Građani Grada Svete Nedelje zaista su sigurni. Financijska pomoć Grada od velikog je značaja kao i zajedništvo u cijeloj županiji u suradnji samih društava. Uvijek su spremni pomoći, a uz velik broj vatrogasne mladeži, Zajednici je budućnost sigurno zagarantirana.“
Gradonačelnica Grada Samobora Petra Škrobot izrazila je zadovoljstvo zajedničkom susjedskom suradnjom te se nada da će u budućnosti raditi na mnogim zajedničkim projektima u cilju profesionalizacije vatrogastva u Zagrebačkoj županiji. „Zajednička suradnja je smjer kojim trebamo ići generalno. Da bismo postigli rezultate, ne samo u vatrogastvu, nego i u svim segmentima našeg društva, ključno je zajedništvo i suradnja.“
U sklopu programa obilježavanja dodijeljena su priznanja za poseban doprinos:
Branku Čerkezu, jednom od osnivača i prvom predsjedniku VZ-a
Ivanu Čačkoviću, jednom od osnivača i prvom zapovjedniku VZ-a
Zlatku Ivančiću, jednom od osnivača i prvom tajniku VZ-a
Nevenku Čižmešiji, jednom od osnivača i prvom zamjeniku zapovjednika VZ-a te dugogodišnjem zapovjedniku Zajednice
Ivanu Člekoviću, jednom od osnivača i prvom predsjedniku Nadzornog odbora VZ-a,
Krešimiru Turku, jednom od osnivača i članu prvog Nadzornog odbora VZ-a,
Dragi Francetiću, jednom od osnivača VZ-a te
Stjepanu Klemenčiću i Damiru Mareniću, članovima VZG-a.
Potom je nesretnoj ženi rukama skinuo dioptrijske naočale s lica i bacio ih u zid, a zatim je uzeo u ruku krastavac te je njime nekoliko puta udario u predjelu lijeve strane lica.
Dobio zabranu približavanja
Uznemirena žena je odmah pozvala policiju koja je ubrzo došla i nasilnog muškarca odvela u postaju, a vrlo brzo je završio i na sudu gdje je dobio 200 eura kazne.
No, kako je proveo vrijeme u postaji, umanjuje mu se iznos pa mu ostaje za platiti 120,37 eura.
Osim toga, sudac Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu izrekao mu je zaštitnu mjeru
zabrane uznemiravanja svoje supruge, bez obzira gdje se ona nalazila, a odluka traje tri mjeseca od dana pravomoćnosti presude.
Policijska uprava zagrebačka izvijestila je o pronalasku leša koji se dogodio jučer na području Pokupskog.
Pored kanala oborinskih voda u mjestu Lukinić Brdo, oko 11:25 sati, pronađeno je beživotno tijelo 85-godišnjakinje. Prema prvim informacijama, na tijelu nisu pronađeni tragovi nasilne smrti.
Tijelo je prevezeno na obdukciju u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku.
Nakon što je ubojstvo dvaju pasau Zaprešiću zgrozilo javnost, policija je u petak iznijela detalje istrage protiv osumnjičenog 64-godišnjaka koja se završila još 31. listopada.
Kako je policija podsjetila, kazneno djelo ubijanja i mučenja životinja se dogodilo 26. listopada kada je u blizini jezera kod Kolodvorske ulice, 31-godišnjakinja vodila svoja dva psa u 8:20 sati ujutro.
U jednom je trenutku žena pustila svoje ljubimce s povodca, a nedugo zatim je, navodi policija došao osumnjičeni.
Vatrenim je oružjem pucao u pse te ih usmrtio.
“Po dovršenom kriminalističkom istraživanju policijski su službenici podnijeli posebno izvješće nadležnom Općinskom kaznenom državnom odvjetništvu u Zagrebu”, navela je policija svoje postupke nakon završene istrage.
Vijest o događaju su prvi prenijeli putem Facebooka iz udruge S-PAS odakle je posvojen pas Sebastian kojemu je neutješna vlasnica naknadno dala ime Egon.
“Danas je umro Egon. Umrla je i njegova pseća sestra. Upucani su. Tamo gdje su šetali svaki dan. Trebala je biti jutarnja šetnja, a zavila nas je sve u crno. Zajarki (bager) ne puštajte pse tamo”, poručila je vlasnica putem društvenih mreža.
Povodom blagdana Svih svetih delegacija Županijske organizacije HDZ-a Krapinsko-zagorske županije posjetila je Veliko Trgovišće i rodnu kuću prvog hrvatskog predsjednika. Na Dušni dan su tako paljenjem svijeća i polaganjem cvijeća ispred rodne kuće prvog predsjednika Republike Hrvatske i utemeljitelja njihove stranke odali počast dr. Franji Tuđmanu. Delegacija je bila predvođena predsjednikom Županijske organizacije i saborskim zastupnikom Zoranom Gregurovićem.
“Danas na Dušni dan kada se prisjećamo svih vjernih mrtvih došli smo se prisjetiti jednog od najvećih sinova Zagorja i utemeljitelja moderne hrvatske države dr. Franje Tuđmana. Čovjeka koji je dao svoj značajan obol i poveo hrvatski narod i hrvatske branitelje u ostvarivanje višestoljetne želje za samostalnom domovinom, za samostalnom Hrvatskom”, rekao je predsjednik Županijske organizacije HDZ-a Krapinsko-zagorske županije Zoran Gregurović.
Zoran Gregurović
Tuđmanov značaj sve veći
Zagorski HDZ svake godine u prigodi blagdana Svih svetih na Dušni dan odaje počast dr. Franji Tuđmanu koji je rođen u Velikom Trgovišću prije 101 godinu.
“Čovjek čije se značenje prepoznaje sve više kako vrijeme prolazi i značaj svega onoga što je napravio za našu domovinu. Članovi HDZ-a i vodstva se svake godine onda prisjete toga i ovdje uz rodnu kuću i njegovu bistu zapalimo svijeću upravo u spomen na njega”, naglasio je Gregurović.
O djelima dr. Franje Tuđmana i nemjerljivom doprinosu u stvaranju Hrvatske piše povijest, a zagorski HDZ-ovci će zauvijek baštiniti i prenositi na generacije koje dolaze njegove zasluge i ideale.
Nakon što smo s načelnicom Općine Jakovlje obišli buduću zgradu dječjeg vrtića u Topličkoj ulici, ondje smo usput provjerili i kako teku radovi na postavljanju pločnika. Još je to jedan pokazatelj puno tamošnjih ulaganja u siguran promet za pješake. Od početka mandata načelnice Općine Jakovlje i dalje se radi punom parom. “Na dijelu Topličke ulice radimo pješačku stazu, na mjestu koje je prepoznato kao potencijalno opasno jer je cesta dosta uska. Na području Općine Jakovlje izgradili smo više od tri kilometra pješačke staze i nogostupa. Nastavljamo i dalje. Pripremamo projektnu dokumentaciju kako bismo se prijavili na otvorene pozive. Tako osiguravamo dio bespovratnih sredstava, a dio osiguramo u svom proračunu. Sve to za sudionike u prometu”, rekla je načelnica Sanja Borovec.
Sanja Borovec, načelnica Općine Jakovlje
“Projektnu dokumentaciju pripremamo za još otprilike dva kilometra pješačkih staza. Sljedeće godine javit ćemo se na otvoreni javni poziv za jedan dio nogostupa na Zagrebačkoj ulici, takozvani masni jarek. Također nam je cilj da nogostup izgradimo uz sve županijske ceste koje su vrlo prometne”, dodala je.
Uređuju se ceste, ali i već naveliko grade pločnici. Dosad je Općina Jakovlje upisala više od 30 nerazvrstanih cesta. Ostaje još puno posla, međutim načelnica Borovec najavljuje nastavak u istom tempu.
