„Sve je moguće napraviti, no pitanje je je li metro u Zagrebu prioritet. Ima boljih rješenja. Zagreb ima manju gustoću stanovništva od gradova koji imaju metro. U Španskom, Malešnici ili Novom Zagrebu bi metro imao smisla, ali na Trnju, Trešnjevci, Sesvetama ili u podsljemenskoj zoni to ne bi funkcioniralo. U budućnosti trebamo planirati određene linije podzemne željeznice, ali ne metro kao poseban podsustav.
Postoji željeznica koja se u Njemačkoj zove S-Bahn koji ide ispod zemlje, ali funkcionira na istoj infrastrukturi kao klasična željeznica, na istim stanicama, s istim napajanjima, vlakovima i širinom kolosijeka. To nama treba – proširenje željezničke mreže s lakim željezničkim vozilima. Ona će negdje ići pod zemlju, pogotovo linija sjever-jug”, ističe u Briefingu predstojnik Zavoda za prometno planiranje Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu dr. sc. Marko Ševrović.
Smatra da zračnu luku treba spojiti na željezničku mrežu kako bi se do nje moglo doći iz Zagreba, ali i iz Karlovca, Siska, Krapine… To bi ujedno bila i linija brzog vlaka od Velike Gorice do Zagreba, odnosno Glavnog kolodvora.
Cijelu emisiju Briefing možete pogedati na kraju teksta
„Grad Zagreb nema načina natjerati HŽ da se pomakne s mrtve točke. Terminal Črnomerec treba premjestiti bliže pruzi, na mjesto gdje je danas Kontejnerski terminal Vrapče. Tamo trebaju biti tramvaj, autobusi i vlak na jednom mjestu umjesto da se Alejom Bologne i Ilicom ljudi voze do tramvajskog okretišta na Črnomercu. Nedopustivo je da autobusi voze ljude od Zaprešića do Črnomerca umjesto da oni vlakom, koji bi polazio svakih sedam minuta, brzo dolaze iz Zaprešića u Zagreb. Bilo koja gradska vlast u Zagrebu će prema tome naići na ogroman otpor u HŽ-u u kojem vlada indolencija. Da se sada krene, možemo problem javnog prijevoza u Zagrebu riješiti za pet godina. Da krenemo planirati i kopati metro trebalo bi minimalno 20 godina”, govori Ševrović koji smatra da treba širiti i tramvajsku mrežu.
Kaže da uz tramvajske pruge u Sarajevskoj i Heinzelovoj treba i Heinzelovu prugom spojiti s Kvaternikovim trgom. Za sada je predviđena pruga na Heinzelovoj samo do Zvonimirove. Također kaže da je već trebalo povući tramvaj od rotora do Arena centra.
„Garantiram vam da će generacija Z manje voziti automobile nego milenijalci. Automobilom moraš upravljati dok u javnom prijevozu možeš biti za to vrijeme na mobitelu”, tvrdi Ševrović.
Prioritetom Zagreba smatra denivelaciju svih križanja na Slavonskoj i Zagrebačkoj aveniji od Žitnjaka do Jankomira. Trebalo bi denivelirati i križanje Vukovarske i Držićeve, ali tu je problem tramvaja.
Drugo rješenje je, kaže, smanjiti broj automobila koji dolaze na to križanje na način da iz Velike Gorice ljudi u Zagreb ne putuju automobilima nego vlakovima. U suprotnom će zagrebačka obilaznica biti još opterećenija, a sada je već na rubu kapaciteta.
Obilaznicu, kaže, treba proširiti. Na njoj je, dodaje, samo desetak posto tranzitnog prometa što znači da bi izgradnja sasvim nove obilaznice s postojeće maknula desetak posto prometa. Ipak, već sada, smatra, treba rezervirati prostor i za buduću novu obilaznicu.
Ogromno je, tvrdi, pitanje hoće li biti moguće spojiti budući Jarunski most spojiti s podvožnjakom Medpotoki ispod Aleje Bologne. Prema njegovom mišljenju nije potrebno graditi novi most uz Bundek između Mosta slobode i Mosta mladosti.
<!––>
„Nova Šarengradska cesta ne može biti alternativa Savskoj jer je između njih željeznička pruga. I dalje će u Savskoj biti prometa. Šarengradsku treba napraviti u manjem gabaritu da Savskom ide promet prema sjeveru, a Šerengradskom prema jugu. Bit će veliki problem novu četverotračnu aveniju na sjevernoj strani spojiti na Vukovarsku, Brozovu i Adžijinu”, objašnjava Ševrović.
Predlaže i izgradnju tunela ispod Maksimira, ispod samog parka, od KB Dubrave odnosno Avenije Gojka Šuška do Svetica koji bi bio alternativa Maksimirskoj ulici.
„Postalo je najnormalnije zaustaviti automobil nasred ceste, upaliti četiri žmigavca i otići u pekaru po pecivo. To se može riješiti samo drastičnim kažnjavanjem. Policija se time ne može baviti. To je posao Prometnog redarstva Grada Zagreba. Treba postaviti kamere kako bi snimke bile dokaz na sudovima. Taksistima također treba odrediti gdje smiju stati, a to je sada deregulirano i staju gdje god hoće”, govori Ševrović koji vjeruje da ćemo se uskoro u Zagrebu voziti Rimčevim robotaksijima.
Ne vjeruje da će zbog njih biti više težih prometnih nesreća. Najveći naglasak kod razvoja tih automobila treba, naglašava on, staviti na detekciju pješaka.
„Problem je što će takva vozila smanjiti kapacitet cesta jer voze sporije i ostavljaju veće razmake. Robotaksiji su izvrsno rješenje za prigradska naselja, ali ne i za središte grada”, tvrdi Ševrović.
Kaže da je novi sustav tzv. blokovskog parkiranja u Zagrebu napravljen loše jer se i dalje prodaju mjesečne i tjedne komercijalne karte koje su smiješno jeftine i može ih kupiti bilo tko za bilo koju zonu. U centru treba graditi podzemne garaže, no u tom slučaju će ljudi kupovati još više automobila.
Naglašava da što prije treba izgraditi novu cestu od Zagreba do Bjelovara i Virovitice što bi mnogo značilo za razvoj tog kraja, dok Dubrovniku autocesta ne treba jer je grad i sada prenatrpan automobilima.
Umjesto toga Dubrovnik treba biti avionska destinacija, a treba razvijati i pomorski promet. Split, smatra Ševrović, treba zadržati željeznički i autobusni kolodvor uz samu luku, a ne kao Zadar izmjestiti luku iz centra.
Pogledajte cijelu emisiju:
<!––>
