Nakon sjajnog nastupa na Svjetskom kupu u Italiji, gdje su osvojili peto mjesto, kuglači Zaprešića vratili su se kući s novim iskustvima. Domaća pobjeda protiv Velebita potvrdila je da su spremni za nastavak sezone i izazove Lige prvaka.
“Kao što smo i najavljivali, u ovoj sezoni nismo imali pretjerana i velika očekivanja. Nadali se jesmo ući u Final Four i sami sebi rekli da je ulazak u Ligu prvaka, što smo i ostvarili, dovoljno dobar uspjeh za ovu sezonu, pogotovo zbog našega zdravstvenoga kartona koji je poprilično loš. S obzirom na sve ono što nam se dogodilo, da smo na kraju ispali za samo tri čunja, onda je taj osjećaj jako gorak. Dečki koji su nas izbacili odigrali su katastrofa u polufinalu, tako da bismo mi vrlo vjerojatno mogli mi doći i do nekakve medalje. Ali, jednostavno, to je sport. Trebalo nam je sedam čunjeva, srušili smo četiri. U zbroju od 3700 čunjeva znate koliko je to mali postotak. Moralo se i to dogoditi, ali vraćamo se sad Ligi. Željni iščekujemo izvlačenje da vidimo što nas čeka do kraja godine”, rekao je trener Lovro Benčević.
trener Lovro Benčević
“Sad napokon imam priliku, to se već i danas pokazalo, forsirati ove mlade igrače. Za nas je prvi put nastupio Matej Mrle, i to odmah u prvoj šestorki. Odradio je relativno dobar nastup, možda malo pod utjecajem treme i uz previše fulanih kugli. Ja sam apsolutno zadovoljan i očekujem da će on imati razne oscilacije, ali i moji ostali dečki seniori. Danas Bolanča s ponovnih 690, što on u službenoj utakmici ovdje nije imao tri sezone. Rekorder kuglane polako se vraća”, istaknuo je trener.
Luka Bolanča
“Mislim da je to sve skupa dobro i u redu. I pobjeda od 7:1 protiv Velebita daje do znanja da idemo dalje. Svakako se nadamo osvajanju prvenstva Hrvatske, ali nas i Liga prvaka željno čeka”, motiviran je Benčević.
Mladi igrači dobivaju priliku
Na hrvatskom prvenstvu momčad Kuglačkoga kluba Zaprešić nastavila je natjecanje s kuglačima iz Otočca, protiv kojih su priliku dobili Kalvi, Zekić i Mrle. “Niko Kalvi je debitirao i odlično odigrao. Namjerno sam ga stavio u najčupaviju situaciju. Izvadio sam Mancea koji jest vodio 2:0, ali je bilo najmanje čunjeva. Očekivao sam od Nike da se bori. On pokazuje jedan veliki potencijal i sigurno je danas bio pod tremom. Zeko ima nekakvu reinkarnaciju. Mora ponovno proći neku školu zbog situacija koje su mu se dogodile, ali je i on danas dobio priliku. Priliku će sigurno dobiti i Boroš i Jakovina. Imati petoricu mladih igrača koji čekaju na klupi, to je veliki kapital. To imamo samo mi i siguran sam da će nas to dovesti do toga da još dugo budemo najbolji“, zaključio je.
“Sljedeće je kolo, sva sreća, za dva tjedna da mi se zaliječe ovi moji bolesni igrači. Poštar nam dolazi doma. Mislim da će to biti nešto teža utakmica nego ova, ali se nadam da će opet biti na našoj strani. Ako bude prilike, a gotovo sam siguran da će biti, ponovno starta jedan mladi“, najavio je trener Lovro Benčević.
Matej Mrle
Kuglači Zaprešića pokazuju da uz iskustvo imaju i snažan mladi kadar, a pobjeda protiv Velebita potvrđuje da su spremni za nastavak sezone i izazove koje donosi Liga prvaka.
Uz mnogo pokrovitelja i organizatora, u subotu i nedjelju odvijala se 16. Štruklijada, štrudlijada i kestenijada u Mariji Gorici. Pritom je oba dana bio dostupan obilazak mjesta turističkim vlakićem i konjskim zapregama.
Svečano otvorenje odvilo se na svečano otvorenje uz voditelja Adama Končića i prigodan program.
voditelj Adam Končić i Mirko Škoc, ravnatelj Općinske knjižnice Ante Kovačića
“Svake godine manifestacija pokazuje da raste, ne samo što se tiče svojeg obujma broja dolazaka turista koji ju posjećuju i samih izlagača, nego jednako tako i izuzetne kvalitete. To je nužno kako bismo mogli promovirati naš kraj. Možemo reći da naša destinacijska priča ide u malo širu koncepciju. U prošloj godini na području Zagrebačke županije imali smo preko 1167 manifestacija, među kojima moram posebno izdvojiti i ovu današnju. Također moram reći da smo joj dali i nagradu Ruža Zagrebačke županije. Ovdje njegujemo jednu tradiciju, naše domaće zlato i bogatstvo. Udruge žena kroz cijelu godinu pripremaju sve ono što će prezentirati i promovirati baš na ovim danima. Manifestacija označava autentičnost, kvalitetu i ljepotu ovoga kraja, koje je nužno njegovati. Zagrebačka županija to će raditi i dalje”, rekla je Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.
Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije
Manifestaciju pohvalio i zaprešićki gradonačelnik
“Ja velim da je Marija Gorica i manifestacija koju Općina radi na čelu s neuništivom načelnicom Maricom Jančić nešto što obogaćuje naš kraj, a rekao bih i čitavu Zagrebačku županiju. Već 16. put nalazimo se ovdje i svake godine sve je više izlagača. Zaista je jedan dobar osjećaj naći se na ovom prostoru čiji je ambijent unatrag, sjećamo se, bio bitno drugačiji. Zahvaljujući angažmanu prije svega Marice, a onda i Županije, ovaj lijepi veliki općinski trg kvalitetno je uređen, dobrim dijelom europskim fondovima. Zapravo vidimo da se svi na njemu jako lijepo osjećamo”, kazao je Željko Turk, gradonačelnik Grada Zaprešića.
Željko Turk, gradonačelnik Grada Zaprešića
“Posjetitelja ima, a čini mi se da sam dobro prebrojila da je 58 izlagača. I idemo dalje! Usudim se reći da iz godine u godinu prerastamo u još veću manifestaciju, za koju smo dobili i nekoliko nagrada. Hvala svima koji su na bilo koji način pripomogli da bi ova manifestacija ovako uspjela. Pogotovo sam danas sretna što je s nama i parlamentarka Sunčica Glavak, koja se zalaže za ruralni dio naše Hrvatske. Također je ovdje i naša ministrica, koja je već ikona općine Marija Gorica. Zahvaljujem i svim uzvanicima koji su došli da bi nam ovo upriličili”, osvrnula se općinska načelnica Marica Jančić.
Marica Jančić, načelnica Općine Marija Gorica
Europski fondovi doprinose modernizaciji ruralnih prostora
“Mislim da trebamo iskazati dužno poštovanje prema svima koji rade u ruralnom prostoru i čuvaju našu tradiciju, kulturu, vjeru i običaje. Ako to međutim pogledamo iz druge perspektive, i naši se ruralni prostori urbaniziraju. Mijenjaju se vizure našeg življenja i prostora oko nas, što je i zahvaljujući fondovima Europske unije. Mislim da smo toga svi vrlo svjesni. Upravo ovaj trg na kojem smo danas dijelom je sufinanciran iz Programa ruralnog razvoja. I mi u Europskom parlamentu gledamo potrebe lokalnih zajednica iz kojih dolazimo i onda se to transferira i u nacionalne programe. Mislim da u nekakvom planiranju Vlada Republike Hrvatske u suradnji s lokalnim zajednicama daje pravi odgovor na to”, naglasila je Sunčica Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu.
Sunčica Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu
“Meni je lijepo biti ovdje. Uvijek sam zadivljena bogatstvom ponude i stvaranjem ruku koje ovdje izlažu. Drago mi je što se zadržava interes, što je toliko mnogo izlagača, što se podsjećamo na zaštićene proizvode, imamo prilike razgovarati s prijateljima iz Zagrebačke županije, a i šire, razmisliti kako bismo mogli unaprijediti naš posao, podsjetiti se na vrijednu prirodnu, kulturnu i povijesnu baštinu ovoga kraja i inspirirati se njome. To su valjda najljepši trenuci ovog našeg posla“, zaključila je Marija Vučković, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije.
“Meni je drago što smo 16. put u Mariji Gorici. Slavimo ono lijepo što nude tradicija, kultura, naša poljoprivredna gospodarstva, obrti i oni koji su na kraju rane jeseni ovamo donijeli svoje divne proizvode. Svakako je zadaća ministarstava, Vlade, a isto tako lokalne i regionalne zajednice da kroz mjere i aktivnosti radimo sve kako bi ova tradicija opstala i kako bismo očuvali naš identitet. S obzirom na jako puno mladih ljudi ovdje, ne smijemo uopće sumnjati u to”, istaknuo je Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva
Još su prisutni bili načelnik Općine Dubravica,Marin Štritof, i zamjenik načelnika Općine Brdovec, Stjepko Rukelj. Posjetivši Mariju Goricu uživali su u štrudlama, štruklima, pečenim kestenima, krpicama sa zeljem i delicijama s roštilja.
Regionalni industrijski lider i nositelj zelene tranzicije, KONČAR, proveo je još jednu veliku akciju pošumljavanja dronovima i ručnom sadnjom s ciljem daljnjeg smanjenja ugljičnog otiska, očuvanja okoliša i podizanja kvalitete života lokalne zajednice. Za četvrtu uzastopnu volontersku akciju ovog tipa KONČAR je odabrao Zaprešić, a zaposlenicima tvrtke su se u sadnji pridružili i mališani iz Dječjeg vrtića Vrtuljak.
Osim što su najmlađim članovima zajednice tom prilikom prenesene važne vrijednosti o brizi za ljude i okoliš, KONČAR je Dječjem vrtiću Vrtuljak uputio i prigodnu donaciju, koju je predstavnicima vrtića uručio član Uprave KONČARA Petar Bobek. Akcija pošumljavanja tradicionalno je provedena u suradnji sa stručnjacima iz tvrtke Project O2, koji sudronovima ispustili 3 000 Seed bombsa, kuglica sa samoklijajućim sjemenjem autohtonih i neinvazivnih vrsta stabala. Kao tvrtka koja je duboko uključena u globalnu zelenu tranziciju i koja svojim portfeljem podržava najveće svjetske energetske sustave, KONČAR vrlo dobro poznaje ključna načela održivog razvoja. Sukladno tomu, tvrtka neprekidno razvija tehnološke inovacije te nove poslovne modele kojima pruža sveobuhvatan doprinos stvaranju bolje, čišće, zdravije i sigurnije budućnosti. Ovakvim akcijama pošumljavanja dronovima KONČAR dodatno naglašava svoj identitet suvremene i inovativne tehnološke tvrtke te potvrđuje da predanost održivosti nije samo trend, već jedna od temeljnih vrijednosti koja prvenstveno počiva na stvarnom i osjetnom doprinosu zajednici. Nakon akcije u Grubišnom Polju i dvije uzastopne akcije u Vukovaru, KONČAR je u Zaprešiću nastavio ovu važnu društveno-odgovornu inicijativu.
KONČAREVI volonteri i djeca iz Dječjeg vrtića Vrtuljak u akciji pošumljavanja ručnom sadnjom
„Zahvalni smo gradu Zaprešiću što nam je omogućio da ovogodišnju akciju pošumljavanja provedemo upravo na njihovoj lokaciji, u neposrednoj blizini poslovne zone u kojoj planiramo proširenje vlastitih proizvodnih kapaciteta. Ovakve akcije za nas imaju iznimnu vrijednost jer predstavljaju priliku da prirodi vratimo barem dio onoga što svakodnevno koristimo, istovremeno pokazujući da industrija može i mora biti važan saveznik u očuvanju okoliša.
Posebno nas veseli što su i u ovoj akciji sudjelovala djeca jer vjerujemo da se svijest o održivosti gradi od najranije dobi. U tom duhu, osigurali smo i prigodnu donaciju za Dječji vrtić Vrtuljak iz Zaprešića, kao mali znak zahvalnosti i podrške njihovom radu. Vjerujemo da upravo ovakvi susreti, u kojima se povezuju znanje, zajedništvo i odgovornost prema okolišu, stvaraju temelje za zeleniju i svjetliju budućnost – za sve nas i za generacije koje dolaze“, istaknuo je Petar Bobek, član Uprave KONČARA.
Akcija pošumljavanja provedena je na lokaciji Novi Dvori u gradu Zaprešiću, na površini od ukupno 8.881 m². Prije početka akcije, stručnjaci iz Projecta O2 održali su edukaciju o važnosti bioraznolikosti i pošumljavanja. Također su predstavili upotrebu dronova kao alata za učinkovitije pošumljavanje većih površina, osobito na teško dostupnim lokacijama poput opožarenih područja i neprohodnih terena. Edukacija je bila posebno vrijedna za četrdeset predškolaraca iz Dječjeg vrtića Vrtuljak, a događaj je dodatno podržao i zamjenik gradonačelnika Zaprešića, gospodin Željko Barun, sa svojim suradnicima.
Član uprave KONČARA Petar Bobek s ravnateljicom DV Vrtuljak Zorom Gogić i zamjenikom gradonačelnika, Željkom Barunom (Foto: PR)
“Drago mi je da je tvrtka KONČAR, koja dolazi u naš grad i u poslovnoj zoni Falečnjak proširuje svoje proizvodne kapacitete, pokrenula inicijativu dodatnog ozelenjavanja naših Novih dvora. Poveznica je to novog uzleta gospodarstva i onog koji je ovdje postojao u doba bana Jelačića. U Zaprešiću radimo na nekoliko projekata zelene urbane obnove, a ovo je dobrodošla nadogradnja. Osobito me veseli što u ovom pošumljavanju sudjeluju i naši najmlađi, vrtićanci i njihove odgojiteljice DV Vrtuljak.
Ovakvi projekti posebno su vrijedni jer povezuju mladost, obrazovne ustanove, gospodarstvo i okoliš. Naši najmlađi sugrađani tako uče o važnosti očuvanja prirode i održivog razvoja, a istovremeno svi zajedno gradimo zeleniju budućnost, a ovaj inovativan način pošumljavanja zasigurno im je bio posebno zanimljiv“, rekao je zamjenikgradonačelnika Zaprešića Željko Barun.
Tijekom akcije provedene u suradnji s KONČAREVIM volonterima, iz dronova je izbačeno 3 000 Seed bombsa, odnosno paketića samoklijajućeg sjemenja načinjenih od smjese različitih omjera gline, pijeska i supstrata, isključivo od autohtonih vrsta stabala (jasen, hudika, joha i glog) tipičnih za područje koje se pošumljava. Nakon pošumljavanja dronovima, sudionici su nastavili s ručnom sadnjom stabala, uz aktivno sudjelovanje najmlađih kojima je ovo iskustvo bilo i edukativno i inspirativno. KONČAR ovakvim inicijativama nastavlja graditi održivu budućnost – korak po korak, stablo po stablo, zajedno s onima kojima tu budućnost ostavlja.
Kad se u studenom zrak ispuni mirisom benzina, a šljunak pod kotačima zagrmi kroz livade i makadame Savršćaka, tada svi znaju – stiglo je vrijeme za Rally Show Santa Domenica powered by Subaru.
Ove godine taj legendarni rally slavi svoj veliki jubilej: petnaesto izdanje jedne od najomiljenijih i najposjećenijih automobilističkih manifestacija u regiji. Od 21. do 23. studenoga 2025., Sveta Nedelja i njezina okolica ponovno će postati epicentar domaće i međunarodne rally scene.
Priča koja traje petnaest godina
Sve je počelo 2010. godine kao entuzijastični projekt skupine zaljubljenika u brzinu i makadam. Cilj je bio jednostavan – stvoriti rally događaj dostupan svima, ali dovoljno izazovan da privuče vrhunske vozače. Petnaest godina kasnije, Rally Show Santa Domenica – RSSD prerastao je u simbol rally strasti, upornosti i zajedništva.
Svaka godina donijela je nove rekorde, nepredvidive vremenske uvjete, spektakularne vožnje i – ono najvažnije – tisuće gledatelja koji su po kiši, suncu ili blatu ostajali uz stazu do posljednjeg prolaska.
“RSSD je više od utrke – to je obiteljski susret svih koji vole rally. Petnaest godina kasnije, još uvijek nas vodi isti entuzijazam. Ove godine želimo se zahvaliti svima koji su bili dio tog puta – natjecateljima, navijačima, foto i video snimateljima, medijima i partnerima koji su uz nas,”kaže Daniel Vojvodić, predsjednik organizacijskog odbora.
Spektakl koji spaja profesionalce i amatere
Jedna od posebnosti Santa Domenice je to što na istoj stazi voze i iskusni asovi europskih prvenstava i talentirani amateri koji tek sanjaju o velikoj karijeri. Makadamske dionice Savršćaka poznate su po dinamičnim zavojima, skokovima i nepredvidivoj podlozi – pravi test za svaku posadu.
Ove godine opet se očekuje više od stotinu prijavljenih posada iz zemalja diljem Europe. Među njima će se, prema najavama, ponovno naći i neka velika rally imena koja su RSSD upisala u svoj kalendar kao nezaobilaznu jesensku avanturu.
“Rally Show Santa Domenica ima srce i dušu. To nije samo natjecanje, nego i festival automobila, emocija i zajedništva. Publika to prepoznaje i zato se uvijek vraća,” poručuju organizatori.
Jubilarno izdanje donosi iznenađenja
Povodom 15. obljetnice, organizacijski tim priprema niz posebnih sadržaja i vizualnih iznenađenja. U planu su promotivne zone za gledatelje, revijalni start u centru Svete Nedelje i bogat popratni program.
Najvjerniji fanovi moći će kupiti i limitirano izdanje suvenira i memorabilije povodom jubileja.
Atraktivan ceremonijalni start održati će se u petak, 21.11.2025. s početkom u 19:00 sati u Svetoj Nedelji na glavnom trgu kao sjajan uvod u rally vikend avanturu.
U subotu, 22.11.2025. (u 17:00 i 19:30) održati će se noćni brzinski ispiti pod nazivom Savršćak by Night. Noćni show uz spektakularni vatromet i specijalne efekte, pružit će nezaboravnu vizualnu i adrenalinsku poslasticu za sve gledatelje te podići atmosferu na novu razinu. Prije noćnog spektakla, na istoj lokaciji, vozači će imati službeni trening od 10:30 do 13:30 sati. Prilika je to za istinske zaljubljenike u rally da i prije službenog natjecanja upoznaju vozače i izdvoje svoje favorite. Subotnju večer začiniti će RSSD Party by Guga svijet zabave u zatvorenom i grijanom šatoru u servisnom parkiralištu. Prilika je to za druženje s vozačima, a možete i zaplesati i zapjevati.
Tradicionalni brzinski ispiti Savršćak Arena održat će se u nedjelju, 23.11.2025., s početkom u 8:15, 11:00 i 13:45 sati. Podjela nagrada biti će u 17:00 sati u ugostiteljskom objektu – servisno parkiralište šoderice Savršćak.
Ulaz za gledatelje za sva tri dana je besplatan.
Adrenalin, sigurnost i emocija
Rally Show Santa Domenica već godinama nosi reputaciju profesionalno organiziranog, ali toplog i pristupačnog događaja. Posebna pažnja posvećena je sigurnosti posada, gledatelja i svih prisutnih, a izvedba rallyja uključuje više od 200 ljudi koji će na dane natjecanja neumorno raditi kako bi svaki detalj bio savršeno usklađen.
“Svaka Santa Domenica ima svoju priču. Nekad se pamti po blatu, nekad po suncu, kiši i snijegu, ali uvijek po emociji. Ove godine pišemo novu stranicu te priče,” zaključuje Daniel Vojvodić.
Petnaest godina Rally Showa Santa Domenica dokaz je da prava strast ne blijedi. Svaki novi startni broj, svaki oblak prašine i svaki pozdrav publike uz stazu podsjetnik su da je ovaj događaj više od sporta – on je tradicija, ponos i simbol domaće rally scene.
Krajem studenoga, svi putevi vode u Svetu Nedelju i Savršćak kraj Samobora. Jer tamo, između šoderica Horvat, Draclin i Belak te makadamskih puteva, rally još uvijek diše punim plućima.
Ove subote zaprešićki Trg Ivana Pavla II. pretvorio se u pravu oazu znatiželje, logike i zabave. Održan je Matematički ulični festival. To je manifestacija posvećena popularizaciji matematike i poticanju djece da kroz igru, promišljanje i druženje otkriju koliko je matematika zapravo zanimljiva i prisutna u svakodnevnom životu.
Festival, koji se u Zagrebu održava već nekoliko godina, u Zaprešiću je doživio svoje drugo izdanje. organizirala ga je Kristina Gregurin iz OŠ Antuna Augustinčića. Posjetitelji su imali priliku okušati se u raznim matematičkim igrama i izazovima, rješavati zagonetke, prepoznavati obrasce te razvijati strategije. Bilo je to sve ono što čini samu srž matematičkog razmišljanja.
Učiteljica matematike Kristina Gregorin, jedna od organizatorica festivala, istaknula je važnost prihvaćanja pogrešaka kao prirodnog dijela procesa učenja:
“Pogreška je normalna stvar u učenju. Od malena djeca uče kroz pogreške – beba koja uči hodati padne, ali mi joj ne kažemo da je pogriješila, već da proba ponovno. Nažalost, kad djeca dođu u školu, pogreška često postane nešto strašno, a zapravo je sastavni dio napretka. Zato svojim učenicima stalno ponavljam da se ne boje griješiti – jer tako najbolje uče.”
Gregorin je otkrila i kada je sama zavoljela matematiku:
“Još u osnovnoj školi shvatila sam da matematika nije učenje napamet, već logika, zaključivanje i prepoznavanje uzoraka. To me odmah privuklo.”
Matematički ulični festival ujedno je i najava 13. Večeri matematike, manifestacije koja će se uskoro održati u školama diljem Hrvatske. Cilj svih ovih događanja je pokazati da matematika nije bauk, već zabavna i pristupačna svima. Matematiku samo je treba doživjeti na pravi način.
“Ne vjerujem da postoji dijete koje ‘nije za matematiku’,” dodaje Gregorin. “Svi mogu razumjeti i voljeti matematiku ako si dopuste razmišljati, istraživati i učiti kroz pogreške. Nadam se da će entuzijazam koji su pokazali na festivalu ponijeti i u učionicu.”
Subotnji dan na Trgu Ivana Pavla II. pokazao je da matematika može biti i na ulici – kroz igru, smijeh i zajedništvo, uz poruku da je svaka pogreška samo korak bliže novom otkriću.
Prvi gradovi i općine već su počeli obavještavati umirovljenike o isplati božićnica za 2025. godinu. Iznosi i cenzusi za ostvarivanje prava veći su nego lani, kada je više od 160 jedinica lokalne samouprave isplatilo božićnice starijim osobama i socijalno osjetljivim skupinama. Popis će se ove godine postupno širiti, a do Božića je preostalo još oko dva mjeseca. Prijave su već otvorene u približno 15 gradova i općina, prenosi portal Mirovina.
Ivanec
Grad Ivanec prima prijave do 30. studenoga. Božićnice ostvaruju umirovljenici s mirovinom do 600 eura. Oni s mirovinom do 200 eura dobit će 90 eura, od 200 do 340 eura 75 eura, od 340 do 470 eura 55 eura, a od 470 do 600 eura 40 eura. Pravo imaju i korisnici zajamčene minimalne naknade, dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom te osobe starije od 60 godina bez primanja.
Samobor
U Samoboru pravo na božićnicu imaju umirovljenici, osobe s invaliditetom, nezaposleni branitelji i korisnici nacionalne naknade čija primanja ne prelaze 400 eura. Oni s primanjima do 250 eura dobit će 85 eura, od 250,01 do 325 eura 60 eura, a od 325,01 do 400 eura 45 eura. Prijave traju do 27. listopada 2025., a isplata će se provoditi od 3. studenoga do 6. prosinca putem Fine.
Foto: Vlado Kos / CROPIX
Zaprešić
U Zaprešiću će svi umirovljenici i korisnici nacionalne naknade dobiti po 40 eura. Prijavljuju se samo novi korisnici, odnosno oni koji lani nisu bili u evidenciji.
Karlovac
Grad Karlovac božićnice isplaćuje od 1. prosinca. Uvjet je mirovina do 500 eura. Po 50 eura dobit će umirovljenici i korisnici socijalnih programa, a isplata će se provoditi putem Fine.
Križevci
U Križevcima božićnica iznosi 50 eura, uz uvjet da primanja ne prelaze 350 eura. Pravo imaju umirovljenici, korisnici zajamčene minimalne naknade, korisnici nacionalne naknade za starije osobe, nezaposleni branitelji, odrasle osobe s invaliditetom bez prihoda te korisnici inkluzivnog dodatka.
Grad dijeli poklon bonove umirovljenicima s mirovinom manjom od 670 eura. Bon od 60 eura dobivaju oni s mirovinom ispod 360 eura, 40 eura oni s mirovinom od 361 do 500 eura, a 30 eura umirovljenici čija primanja iznose od 501 do 670 eura. Isto pravo imaju i osobe starije od 65 godina bez prihoda te korisnici socijalnih naknada.
Pakrac
Umirovljenici u Pakracu dobit će 40 eura božićnice ako im mirovina ne prelazi 350 eura. Isplata će se obaviti do 12. prosinca, bez potrebe za prijavom za one koji su pomoć primili i lani. Novi korisnici mogu se prijaviti online ili osobno.
Poreč
Božićnica u Poreču iznosi 111,49 eura. Pravo imaju osobe starije od 65 godina koje su umirovljenici, korisnici nacionalne naknade za starije osobe ili bez prihoda. Zahtjev se ne mora ponovno predavati ako je božićnica primljena prošle godine. Oko 4.700 umirovljenika ostvarit će pravo.
Rijeka
Grad Rijeka isplaćuje 130 eura umirovljenicima s mirovinom do 460 eura, korisnicima nacionalne naknade i osobama starijima od 65 godina bez prihoda. Umirovljenici s višim mirovinama i dugotrajno nezaposlene osobe starije od 50 godina dobit će 100 eura. Cenzus po članu kućanstva kreće se od 600 eura za samačko do 1.260 eura za četveročlano kućanstvo, uz 150 eura za svakog dodatnog člana.
Sveti Juraj na Bregu
Božićnicu od 50 eura dobit će umirovljenici i osobe starije od 60 godina s mirovinom do 600 eura ili primanjima do 250 eura. Pravo imaju i korisnici nacionalne naknade te inkluzivnog dodatka prve, druge i treće razine.
Foto: Tom Dubravec / CROPIX
Umag
U Umagu božićnice mogu ostvariti umirovljenici i osobe starije od 65 godina s prebivalištem od najmanje pet godina i prihodima do 500 eura. Oni s prihodima do 200 eura dobit će 600 eura, s primanjima do 300 eura 400 eura, do 400 eura 200 eura, a do 500 eura 100 eura.
Varaždin
Pravo na isplatu imaju umirovljenici čija primanja ne prelaze 600 eura te korisnici nacionalne naknade, osobne invalidnine i inkluzivnog dodatka. Umirovljenici s mirovinom do 350 eura i ostali korisnici dobit će 75 eura, dok oni s mirovinom između 350,01 i 600 eura ostvaruju 60 eura potpore.Županja Grad Županja isplaćuje božićnicu od 70 eura umirovljenicima s mirovinom do 600 eura, korisnicima nacionalne naknade i starijima bez prihoda. Isplata se vrši na tekuće račune, a oni bez računa novac će preuzeti u Fini.
Baška
Općina Baška svim umirovljenicima i osobama starijima od 65 godina isplatit će po 100 eura božićnice. Visina mirovine se pritom ne uzima u obzir, već samo prebivalište.
Zajednica športskih udruga Grada Zaprešića organizirala je četvrtu konferenciju LevelUp. Ovog puta u tome joj se pridružila Zajednica u kulturi Grada Zaprešića. Prijašnja predavanja bila su namijenjena sportašima i trenerima, a ovog puta fokus je bio na udrugama.
“Ova konferencija zapravo je zamišljena kao doslovno korak naprijed za naše udruge. Dosad je to bilo isključivo za sportaše. Od ove godine, a nadamo se i svih sljedećih, bit će korak više za sve udruge u Zaprešiću koje su na neki način željne novih znanja i koje se prijavljuju na natječaje za sufinanciranje sredstava koja dolaze iz Proračuna Grada Zaprešića, ali i iz Proračuna Zagrebačke županije ili proračuna ministarstva na razini države”, rekao je Matija Teur, predsjednik ZŠU-a.
Matija Teur, predsjednik Zajednice športskih udruga Grada Zaprešića
“Ove godine teme su nešto drugačije, više se baziramo na ovom administrativnom dijelu. Udruge su se upoznale s novim sustavom za pravdanje sredstava i prijave na natječaj. Sportske udruge to već koriste niz godina, ali se od sljedeće isti sustav uvodi u Zajednicu u kulturi. Bilo je riječi o novitetima vezanima uz fiskalizaciju 2.0. Ona nas sve čeka, pa tako i udruge, dijelom do 2026., dijelom do 2027. godine. I za kraj same konferencije upoznali smo udruge s najlakšim i najbržim načinom komunikacije s medijima koja im je potrebna da bi omogućili viši stupanj posjećenosti svojih manifestacija, ali i efikasan način komuniciranja kako s medijima, tako kroz vlastite kanale poput društvenih mreža i web-stranica”, osvrnuo se Teur.
Zajednica u kulturi Grada Zaprešića uvodi digitalizaciju prijava
“Od ove godine uvodimo upravo taj SOM pristup natječaju. Vidjeli smo da kod Zajednice športskih udruga to ide vrlo dobro i da se vrši digitalizacija, što je i nama cilj. Mi imamo 17 udruga. Neke se dosad jesu prijavljivale digitalno, a neke nisu. Vjerujemo da će od ove godine to sve učiniti, mi ćemo im uvijek biti i na pomoć“, poručila je Višnja Poropat Vujnovac, predsjednica ZUK-a Zaprešić.
Višnja Poropat Vujnovac, predsjednica Zajednice u kulturi Grada Zaprešića
Predsjednik Zajednice športskih udruga Grada Zaprešića bio je kritičan i rekao da sportske udruge još uvijek nisu dovoljno svjesne koliko im je prisustvovanje ovakvim predavanjima bitno. “Iz godine u godinu nastojimo osvijestiti udruge da je edukacija u sportu vrlo bitna i bitna u svim segmentima. I ovim putem pozivam sve one udruge koje nisu danas ovdje s nama, da se sljedeće godine obvezno odazovu ovoj konferenciji. Pozivam sve udruge grada Zaprešića da dođu na ovakav vid konferencije i nauče nešto što im je korisno za njihov rad“, rekao je Teur.
“Mi smo udruge, bilo u sportu bilo u kulturi bilo u bilo čemu drugome. Danas i jesmo ovdje da bismo pomogli i predsjednicima, i tajnicima, i računovodstvu udruga. Znamo da u udrugama rade brojni volonteri, da ne primaju plaću i da to zaista nije jednostavan posao. Mi kao zajednica to shvaćamo i cijenimo njihov trud, a onda smo i ovdje da im pomognemo“, naglasila je predsjednica Zajednice u kulturi Grada Zaprešića.
Konferenciju pohvalio zamjenik gradonačelnika
Bilo je ovo jedno lijepo događanje u Vršilnici s ciljem pružanja podrške što sportskim, što kulturnim udrugama. “Pozdravljam ovu, četvrtu konferenciju LevelUp Zajednice športskih udruga i Zajednice u kulturi. Mislim da je ovo fantastičan primjer da jedni drugima pomognemo savjetima i uputama kako se u današnjem svijetu što bolje boriti sa svime što nam dolazi“, komentirao je Željko Barun, zamjenik gradonačelnika Grada Zaprešića.
Željko Barun, zamjenik gradonačelnika Grada Zaprešića
“Važno je da se udruge odazovu, tako da ne mogu onda reći da ih nismo upozorili, da im nismo rekli i educirali ih. S druge strane, oni se ovdje vide i upoznaju i razmijene te primjere dobre prakse“, zaključila je Poropat Vujnovac.
Ovakva događanja ne samo da pružaju praktične informacije i podršku u radu udruga, već i potiču njihovu međusobnu suradnju. Čini se da se LevelUp razvija u važnu platformu za razvoj i jačanje udruga.
Na ulazu u centar Pušće uskoro bi trebao niknuti Park hrvatskih branitelja. Općina je donijela odluku i otkupila parcelu kod dječjeg vrtića i stare škole. Uoči početka radova uklonjena je stara, zapuštena tamošnja građevina.
Na red za uređenje došao je i dio Pušće koji nije bio u najboljem stanju, ali sad ide u namjenu. “Ja bih rekao da je svaki dio Pušće lepi. Ovo je nekakav centralni, pa da i njega malo uredimo da bude još ljepše kad ulazimo u sam centar naše Općine. Dugo je ovdje stajala jedna čak i straćara. Zahvaljujući tomu što smo s braniteljima dogovorili da idemo u izgradnju Parka hrvatskih branitelja, napravljena je projektna dokumentacija i ishođena građevinska dozvola. Čekamo odluku Ministarstva, imamo neke insajderske informacije da je to blizu i nadamo da će biti neko sufinanciranje. I prije te odluke mi smo krenuli u rješavanje potrebnog da bismo onda jednog dana krenuli u gradnju Parka. To je bilo rušenje ove zgrade, što smo objavili u nekom od naših intervju prije dva, tri, možda već i četiri tjedna. Pri kraju smo, sve je srušeno i kreće odvoz materijala. Malo ćemo to poravnati i sljedeća je faza na redu zapravo početak gradnje“, najavio je Filip Bernardić, načelnik Općine Pušća.
Filip Bernardić, načelnik Općine Pušća
Rušenjem stare zgrade otvoren je prostor za novo poglavlje na ulazu u centar Pušće. Uređenje okoliša i izgradnja Parka hrvatskih branitelja donijet će ovom dijelu općine sasvim novi izgled, ali i simbolično podsjetiti na one kojima je posvećen.
Vjerujem da se svi mi nešto stariji sjećamo Zagrebas kraja osamdesetih, kad su se po cijelome gradu obnavljali studentski domovi, kad su fasade Trga bana Jelačića (tada Trga Republike) prekrasno uređene, prometna rješenja planirana s vizijom, a Univerzijada je dala gradu polet i smjer prema Europi. Prometnice su imale smisla, rekonstruirani su sportski centri, proširene tramvajske linije na kojima su vozili tramvaji koji stižu na vrijeme, obnavljani kulturni centri, stadioni…
Grad je bio poletan, a građani ponosni na svoj Zagreb. Tada je izgledalo da smo, barem urbanistički, postali dio Europe. Danas je taj ponos zamijenjen ravnodušnim pogledom: na glavne prometnice, željezničke obrise, zapuštene fasade i lokalnu upravu koja više funkcionira na principu stranačke pripadnosti nego javne odgovornosti. I dok Vlada neumorno ponavlja mantru o “ravnomjernom razvoju svih dijelova zemlje”, Zagreb stagnira i propada. Ali što ta mantra znači u praksi? U slučaju glavnoga grada znači aktivnu opstrukciju od Vlade.
U ruralne krajeve raspodjeljuje se ogroman novac za projekte koji često nemaju realnu potrebu, a ni bilo kakvu ekonomsku logiku, po principu “samo nek’ se zida al’ nek’ zida podoban”, dok se Zagreb sustavno zanemaruje, sabotira i kažnjava zbog političke nepodobnosti. U tom kontekstu, tvrdnja da je Zagreb najomraženiji glavni grad Vladi, iako je njezin glavni grad, nije hiperbola, nego živa istina. Glavni grad, koji bi trebao biti ponos države, njezina lokomotiva pogon i izlog, u Hrvatskoj je sveden na infrastrukturni talog.
Zagreb se sustavno zanemaruje, sabotira i kažnjava zbog političke nepodobnosti. Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Poželjna opcija
Primjeri su posvuda: spoj Sarajevske ceste s obilaznicom. Nakon godina povlačenja po ladicama, grad je krenuo u izgradnju (proširenje) Sarajevske koja će završavati okretištem buduće trase tramvaja i spojem na autocestu prema Sisku. Riječ je o spoju koji bi drastično rasteretio južni dio grada i ubrzao promet prema Novom Zagrebu i iz njega. Ali… Izgradnju Sarajevske ulice financira Grad, a spoj na autocestu HAC. Već dugo taj projekt opstruira HAC, izvlačeći se na GUP, vlasničke odnose, proceduru, a u biti zato što nitko u Ministarstvu prometa ni u HAC-u nije dovoljno (čitaj: privatno ni partijski) zainteresiran da pomakne stvar s mrtve točke.
U posljednjoj iteraciji opstrukcije Grada, HAC je poništio već završeni javni natječaj za izgradnju spoja, otegnuvši time završetak projekta u planiranom opsegu barem šest mjeseci. Isto vrijedi i za integraciju željezničkog prometa. U normalnim europskim metropolama gradski i prigradski vlakovi čine ključni dio javnog prijevoza. U Zagrebu se takva ideja tretira kao znanstvena fantastika. HŽ, Grad Zagreb i Ministarstvo prometa ne mogu se dogovoriti ni o upravljačkoj shemi, a kamoli započeti radove na modernizaciji stanica, uvođenju novih linija, sinkronizaciji s tramvajima i autobusima.
A novac za takve projekte postoji — samo što se preusmjerava u županije u kojima vlada politički poželjna opcija. Zagreb ima problem s vlastitom državom. Nije to metafora — to je gola činjenica. Rijetko koji glavni grad u Europi doživljava ovakav stupanj sustavne opstrukcije, a za to nitko ne odgovara. Nema strategije, nema rasprave u Saboru, nema izvješća Državne revizije. Sve dok je tako, Zagreb neće biti metropola. Bit će ogledalo jedne male države koja se boji vlastitog centra i identiteta.
Most Sava – Jarun najavljivan je od 2017., a danas, osam godina poslije, još nije ni blizu izgradnje. Foto: Josip Bandic / CROPIX
Mentalni sklop
Dok Zagreb stagnira, Beograd, kao glavni grad Srbije, postaje primjer kako središnja vlast ulaže u svoj metropolski centar. Vlada Srbije odobrila je gradnju dviju linija metroa dužih od 40 kilometara. U suradnji s francuskim i kineskim partnerima, realizira se projekt vrijedan više od 4,5 milijardi eura. Istovremeno, gradi se EXPO kompleks, novi nacionalni stadion, rekonstruiraju željezničke pruge, šire prometnice. Beograd dobiva i Waterfront — luksuzni stambeno-poslovni kompleks na Savi, koji uključuje i infrastrukturu, prometna rješenja te nove javne površine. Svi ti projekti imaju zajednički nazivnik: političku volju srpske vlade i države.
Zagreb je danas talac jedne ideje o Hrvatskoj koja se boji gradova. U mentalnom sklopu onih koji vode državu on je prijetnja jer je obrazovan, glasan, često oporben. Umjesto da se ulaže u njegov razvoj, provodi se politika “ravnomjernog razvoja” selektivnim transferima koji nikad ne idu prema metropoli. Republički i europski novac planski zaobilazi Zagreb. Infrastrukturni projekti se usporavaju. Zagreb postaje primjer što se dogodi kada grad ne glasa kako vlast želi, primjer drugima. Sabor, ministarstva, agencije, fondovi, državne bolnice — sve se to naguralo u središte grada. Umjesto metropolske disperzije i funkcionalnog urbanizma, imamo kaos. Svaki posjet visokog dužnosnika ili izaslanstava blokira ulice (srećom, nije to često).
Sve što ne mora biti u Donjem gradu — ondje je. Takvim pristupom stvara se administrativni čep, prometni kolaps i socijalna frustracija te se dodatno “kažnjava” Zagreb od onih ljudi koji se više brinu o svojim lokalnim sredinama nego o kvaliteti života u svom privremenom boravištu (u kojem su, zlu ne trebalo, kupili barem jedan do dva stana). Ideja da se Sabor i Vlada presele u novu, suvremenu zgradu izvan centra u Zagrebu se ne razmatra unatoč tomu što je prijedloga već bilo. Zašto? Zato što bi to tražilo viziju. Zato što bi to oslobodilo povijesni Gornji grad za kulturne, simboličke i reprezentativne svrhe. Kao i u mnogim svjetskim metropolama.
Sve su bolnice u urbanom tkivu grada, bez prostora za širenje, bez adekvatnog pristupa i parkirališta. Foto: Darko Tomas / CROPIX
Blokiranje ulica
Grad s potencijalom da bude srednjoeuropski lider infrastrukture i IT sektora danas nema ni strategiju za 2030., a kamoli mehanizme da se nosi sa stvarnim izazovima: demografskim padom, klimatskim stresom, sve većim brojem starijih građana i neodrživim prometnim sustavom. Umjesto da Zagreb bude mozak sustava, pretvaramo ga u kaotičnu upravnu provinciju. Grad s ovoliko prometa, ovako lošom željezničkom mrežom i ovako raštrkanim kvartovima jednostavno vapi za velikim infrastrukturnim projektima — a dobiva stupiće na križanjima i crvene biciklističke staze.
Za to vrijeme, građani su taoci. Dječji vrtići u Rubetinom polju i Mičevcu nemaju ni asfaltirane prilazne putove, dok se ulice u centru zatvaraju zbog dolaska ministara. I ne samo ministara. Vrhunac je zatvaranje i blokiranje ulica zbog dovođenja kriminalaca na saslušanje u Petrinjsku, naravno, ne samo onih koji to “veličanstvenošću” učinjenog zaslužuju. Sesvete čekaju na brzu cestu desetljećima (djelomično se počelo raditi), dok se milijuni eura troše na brendiranje “Zelene Hrvatske” u Bruxellesu. Zagreb, grad koji presijeca rijeka Sava, već desetljećima funkcionira s nedovoljnim brojem mostova. Novi se mostovi ne grade. Most Sava – Jarun najavljivan je od 2017., a danas, osam godina poslije, još nije ni blizu izgradnje.
Postoje mnogi projekti koji bi trebali povezivati jug i sjever grada, omogućiti bolje protočne tokove, rasteretiti Slavonsku i Zagrebačku aveniju, no ostaju u zoni maketa i PowerPoint prezentacija. Planirani rotor u Resniku koji bi povezao istočni dio Zagreba s Ivanjom Rekom i olakšao pristup autocesti također je na čekanju. Dok se drugdje prometna infrastruktura širi po hitnom postupku, u Zagrebu je sve stvar političkog dogovora. A bez političke volje — nema ni betona ni asfalta.
Grad u kojem vlak i tramvaj voze kao konkurenti, a ne saveznici, putnicima šalje poruku da se snađu sami. Foto: Marko Todorov / CROPIX
Prometna slika
Izgradnja nove zagrebačke obilaznice, tzv. cestovnog prstena oko metropole, počela se ozbiljno spominjati još 2017. godine. I tada kao i danas, glavni argument protiv realizacije je — procedura. Dokumentacija. Priprema. Pitanje vlasništva. GUP. Svaki put kad se o obilaznici počne govoriti, povlače se novi problemi, novi izgovori. Državne institucije, koje bi trebale biti nositelji razvoja, ponašaju se kao da su zadužene za njegovo sprečavanje. Hrvatske ceste, HAC, Ministarstvo prometa — nitko ne želi preuzeti odgovornost. Grad Zagreb, pak, ne može bez njih. Tako grad tone u administrativnu paralizu. Zagrebačka obilaznica mogla bi promijeniti prometnu sliku grada, ali samo ako joj to netko dopusti.
Konačno se ove, 2025. godine, počela ugovarati prva etapa dogradnje treće trake na dionici Jankomir – Lučko, unatoč tvrdnjama mnogih prometnih stručnjaka da ona na postojećoj zagrebačkoj obilaznici neće donijeti bitna poboljšanja protočnosti vozila. Kao da nije dovoljno što su sve političke institucije koncentrirane u Donjem i Gornjem gradu, i zdravstveni sustav funkcionira na istom principu: sve mora biti u središtu grada. KBC Rebro, KBC Šalata, Vinogradska, Merkur, Sveti Duh, Traumatološka — sve su to bolnice u urbanom tkivu, bez prostora za širenje, bez adekvatnog pristupa i parkirališta.
Umjesto novih ustanova na pristupačnim lokacijama s dobrim prometnim vezama, obnavljaju se već zagušene bolnice u centru, navlačeći još više prometa u postojećem prometnom kolapsu. Pritom se ukidaju gradske bolnice pod nadzorom lokalne samouprave, centralizira se sustav i prenosi u ruke države. Oduzimaju se mogućnosti gradu da samostalno planira zdravstvenu mrežu. Umjesto da se bolnički sustav decentralizira i seli na rubove grada, uz infrastrukturu, kako bi rasteretio središte — radi se suprotno. Zamislite bolnicu na području Resnika ili Blata, sa svojim parkiralištem, brzim pristupom s autoceste, suvremenom opremom i dovoljno mjesta za proširenje. Takve bolnice postoje u modernim gradovima, a u Zagrebu — niti kao crteži na papiru.
Danas se čak ni Glavni kolodvor ne može obnoviti bez natezanja oko vlasništva i nadležnosti. Foto: Marko Todorov / CROPIX
Prebacuju odgovornost
Zagreb je jedan od rijetkih glavnih gradova u Europi koji još nije integrirao željeznički promet u javni gradski sustav. I to unatoč tomu što ima sve preduvjete, već postojeće pruge, terminale i koridore. Primjer? Od Zaprešića do Sesveta vlak putuje manje od pola sata. Automobilu za to treba 45 minuta — ako imate sreće. A tramvaju? Dvaput toliko. Pa zašto onda nije uvedena gradska željeznica? Zato što nadležnosti nisu usklađene. Zato što HŽ i Grad Zagreb godinama prebacuju odgovornost. Zato što Ministarstvo prometa ima druge prioritete. I zato što bi stvarna modernizacija značila sustav koji nadilazi lokalnu politiku. A to se, očito, ne želi.
U nekim ranijim planovima čak su bile predviđene stanice u Trnju, Srednjacima, Maksimiru i Rudešu. Sve je nestalo u ladicama. Danas se čak ni Glavni kolodvor ne može obnoviti bez natezanja oko vlasništva i nadležnosti. Tužno je da u 2025. godini Zagreb još nema elementarne funkcije urbane željeznice. Kombinacija tramvaja, autobusa i vlakova mogla bi ga pretvoriti u prometno efikasnu, ekološki osviještenu metropolu. Kao i u većini europskih gradova, ključ je u integraciji — jedinstveni vozni red, jedinstvena karta, sinkronizirani dolasci i odlasci.
No integrirani prijevoz postoji samo u ideji, čak ni u prezentacijama. U stvarnosti, vlak iz Zaprešića kasni, tramvaj iz Dubrave prespava crveno, a autobus s Vrbana dođe tek kad već zakasnite na posao. ZET i HŽ Putnički prijevoz/Infrastruktura ponekad sjednu za isti stol, ali dogovora nema jer ga ne smije biti. Nema zajedničke strategije, nema zajedničke aplikacije, nema vizije. U Beču se, primjerice, koristi ista kartica za tramvaj, metro, vlak, autobus, pa čak i gradski bicikl. U Münchenu sustav MVV objedinjuje sve prijevoznike pod jednom platformom, uz “real-time” aplikacije, točne najave i sinkronizirane veze. Ljubljana, iako manja, ima mobilni sustav koji vas vodi od aerodroma do centra jednim klikom.
Svi veći infrastrukturni radovi u Zagrebu traju mnogo dulje nego što bi trebali. Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Labirint propisa
U Zagrebu, svatko radi za sebe. Nema orkestracije. Grad u kojem vlak i tramvaj voze kao konkurenti, a ne saveznici — grad je koji putnicima šalje poruku da se snađu sami. Željeznička obilaznica Zagreba, koja bi omogućila protočan promet bez ulaska teretnih vlakova u grad, čeka desetljećima. A izgradnja novih željezničkih postaja po gradu — Stenjevec, Vukomerec, Trnsko, Radnička — nije ni planirana. Stanica Savski most čeka okončanje radova na pruzi prema Karlovcu. Grad koji želi rasti mora disati u ritmu svog rasta. Zagreb trenutno diše na škrge.
Svi veći infrastrukturni radovi u Zagrebu traju mnogo dulje nego što bi trebali. I kada se pokrenu, često su besmisleni. Ulice se raskopavaju bez reda, javni se natječaji poništavaju, izvođači propadaju usred radova. Sve to ostavlja dojam trajne provizornosti, a uzrokovano je dugogodišnjom kadrovskom devastacijom i negativnom selekcijom koja je dovela do toga da izvođačima nitko ne zna ni reći stvarne potrebe grada, već izvođači pišu troškovnike i dinamičke planove kako njima odgovara. A šlag na tortu kontroverzni je pročelnik Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i sigurnost (sic!) koji nasilnički provodi agendu “deautomobilizacije” Zagreba, neovisno o potrebama i željama stanovnika, zaboravljajući da javni prijevoz u Zagrebu de facto ne postoji.
Gledajući iz perspektive građana, kombinacija nesposobne gradske uprave i zlonamjerne državne vlasti najgore je što se moglo dogoditi. Kad Grad nešto i odluči učiniti, Vlada to zaustavi. Kad Vlada ima sredstva, ne daje ih jer Zagreb “nije njihov”. Tako imamo biciklističke prometne trake koje vode u zid, tramvajske tračnice koje nestaju u šahtu i biciklističke staze koje se ukrštavaju s autobusnim stanicama. Sve što bi trebalo biti brzo, jednostavno i jasno — postaje labirint propisa, nadmudrivanja i opstrukcije. A u labirintu bez izlaza, svaka promjena izgleda kao kvar, a ne kao napredak.
Zagreb ne traži čuda. Ne traži čak ni više od drugih. Traži samo — pošten tretman. Grad koji generira gotovo 33% nacionalnog BDP-a, s više od 20% ukupne zaposlenosti i više od 35% poreznih prihoda, ne može se tretirati kao periferija. Ako se u Slavoniji grade farme bez tržišta i dvorane bez sportaša, zašto se u Zagrebu ne mogu urediti željezničke stanice? Ako se u unutrašnjosti Hrvatske grade mostovi koji vode niotkuda do ničega, zašto Zagreb, po hitnoj proceduri, ne može dobiti novi most? Vrijeme je da se prestane kažnjavati Zagreb zbog političkih neslaganja. Zagreb nije politički protivnik — on je glavni grad svih građana ove zemlje. I da se napokon shvati: bez modernog Zagreba nema moderne Hrvatske.
Zagreb je nekoć imao svoj karakter, bio je grad s dušom – rekli bi stranci. Elegantno usklađen, neopterećen provincijskim kompleksima, samosvjestan i blago ironičan prema samome sebi. I dok su neki gradovi imali plaže, drugi industriju, treći rudnike — Zagreb je imao stil. I tu specifičnu, građansku mjeru koja nije dolazila s bogatstvom, nego s kulturom življenja. Danas? Sve više nalikuje na zbrkanu zb(i)rku kvartova s različitim pravilima, estetikama i ambicijama. Nestao je osjećaj cjeline. Nestalo je urbanog identiteta. Novi kvartovi grade se bez javnih sadržaja, bez parkova, bez knjižnica i trgova. Samo spavaonice i zidovi. Kao da je cilj da svatko ostane kod kuće. I šuti.
Tramvaji i dalje voze, ali sve je više frustracije, a sve manje reda. Umjesto da se prometna mreža proširi i modernizira, ona se krpa bez reda i prioriteta. Tramvajske linije protežu se s jednog na dugi kraj grada tako da poremećaj prometa u Dubravi uzrokuje kašnjenja na Črnomercu. Ne postoje “poveznice” koje bi omogućile premošćivanje zagušenja. Vrhunci inženjerske misli nove su biciklističke staze koje završavaju u zidovima ili prometnim čepovima.
Na fotografiji: Dinamo stadion i stadion Svetice. Foto: Josip Bandic / CROPIX
Glavni problem
Zašto država ne želi jak i moderan Zagreb? Zato što bi jak glavni grad bio politički i gospodarski neovisan. Bio bi konkurencija. Bio bi orijentir i svjetionik. I zato ga se guši. Zamislite da su se sredstva koja su uložena u projekte “ravnomjernog razvoja” uložila u urbanu regeneraciju Zagreba. Da se izgradila moderna obilaznica. Da se stvorio prometni čvor s intermodalnim terminalima. Da su se gradske bolnice informatizirale i da se izgradila bolnica Blato. Da je sagrađen novi stadion (ali ne u Kranjčevićevoj ili Maksimiru), koji bi bio nacionalni ponos. Da su pročelja obnovljena. Da je javni prijevoz umrežen. Da je Zagreb postao istinski regionalni centar srednje Europe.
Ali tada bi Zagreb bio prejak. I preopasan za vlast koja ne voli metropole, već preferira lojalne ruralne županije. I tako je glavni grad Hrvatske postao glavni problem Hrvatske. Unatoč tomu što Vlada pokazuje puno veću učinkovitost izvođenja onoga što obeća/naumi, što dokazuju projekti Trga pravde, nove scene HNK-a, pomoć u financiranju unapređenja sustava vodoopskrbe i odvodnje (Lučko), obnova nakon potresa – Zagreb treba mehanizme da sam odlučuje o sebi. Poseban zakon koji mu daje status glavnoga grada sa svim funkcijama, fondovima i odgovornostima. Strategiju razvoja koju ne blokiraju ministarstva, politički odbori i javna poduzeća. Pravo glasa u infrastrukturnim projektima. Pravo da vodi svoju prometnu, zdravstvenu, kulturnu i urbanističku politiku — u suradnji s državom, ali ne pod njezinim čizmom. Naravno, sve navedeno ostvarilo bi se vrlo brzo kada bi HDZ pobijedio na lokalnim izborima u gradu Zagrebu, ali da bi se to dogodilo, trebali bi ponuditi alternativu (jakog kandidata) u kojoj će građani prepoznati potencijal, a ne puko zadovoljavanje forme impotentnim kadrom.
Zagreb treba autonomiju u gospodarenju prostorom, pravo da samostalno odlučuje o bolnicama koje su u njegovim granicama. Pravo na suvremeni glavni kolodvor. Na brzu željezničku vezu do aerodroma. Na gradske intermodalne terminale. Na funkcionalnu obilaznicu. Na gradske četvrti budućnosti. I, možda najvažnije — pravo da ne bude političko bojište, nego simbol suradnje. Zagreb neće nestati. Gradovi ne nestaju. Ali pitanje je kakav će postati. Hoće li postati stvarna metropola ili će se pretvoriti u birokratsku rupu s kartonskim pročeljima i frustriranim građanima?
Vrijeme je da prekinemo praksu kažnjavanja glavnoga grada. Vrijeme je da se Zagreb razvija, ne unatoč državi — nego zajedno s njom. Nekoć je bio grad kojem se divilo. Grad s dušom i idejom. Danas je grad koji se voli potiho. I sve rjeđe. Vrijeme je da ga opet zavolimo. I da mu damo ono što mu je oduvijek pripadalo: šansu da bude izlog naše prelijepe zemlje.
Zračna luka Franjo Tuđman. Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Grad nema kontrolu nad zračnom lukom “Franjo Tuđman”
Zračna luka “Franjo Tuđman” trebala je otvoriti vrata u svijet. Umjesto toga, ona je zračni otok, povezan s gradom samo improviziranim “shuttle busom” i taksi-vozilima. Nema vlaka, nema brzog autobusa, o željeznici da i ne govorimo. Nevjerojatno zvuči prijedlog da se umjesto integriranog brzog prijevoza do zračne luke “Franjo Tuđman” nudi ideja tramvaja. TRAMVAJA!!! Kako netko ozbiljan može izgovoriti i vjerovati da bi putnici s četiri kofera i dvoje djece čekali niskopodni tramvaj na Kvaternikovu trgu. Taj projekt nije samo nelogičan nego i uvredljiv. Vrijeme vožnje? Više od sat vremena. Udobnost? Nikakva. Cijena? Više desetaka milijuna. Isplativost? Ne postoji. Srećom, ta je opcija otpala.
A u isto vrijeme, infrastruktura postojećeg javnog prijevoza ne samo da se ne širi nego se urušava. Željeznička pruga do aerodroma je realna, logična i moguća. Ali nije prioritet jer koncesionar aerodroma, koji nije iz Hrvatske, u tome ne nalazi svoj interes. Opcija željezničkog povezivanja Zagreba i zračne luke ovih se dana ponovno aktualizira, ali ne zbog putnika, zračne luke ili grada, nego zbog vojnog dijela zračne luke koji je s pistom spojen smiješnim mostićem (što je neka sasvim druga priča). Kako to? Tako što je država odlučila dati koncesiju francusko-turskom konzorciju (Međunarodna zračna luka Zagreb d.d. – osnivač ZAIC – A LIMITED), koji vodi aerodrom u vlastitom interesu i nema nikakvu obvezu razvijati vezu s gradom. Profit je na prvome mjestu, a korisnici su kolateralna žrtva. Po odredbama koncesijskog ugovora, kada promet u zračnoj luci prijeđe pet milijuna putnika godišnje, koncesionar je dužan graditi dodatne kapacitete, tj. novu zgradu, dakle koncesionaru nikako nije u interesu povećanje opsega i kvalitete poslovanja jer to zahtijeva dodatna ulaganja.
Unatoč tomu što Grad Zagreb ima 35% udjela u vlasništvu zračne luke “Franjo Tuđman” (kojom upravlja ZAIC – A LIMITED), ne odlučuje o svojoj zračnoj luci. Ne zna, ne upravlja, ne sudjeluje. A izostavljena je i Velika Gorica, koja gravitira istom prostoru. U normalnim okolnostima aerodrom bi bio u zajedničkom vlasništvu grada, države i lokalne samouprave. Kod nas — on je udaljeni entitet, kao da služi nekom drugom gradu ili državi. U Beogradu, čiji je aerodrom “Nikola Tesla” također u koncesiji, srpska država aktivno vodi ključne infrastrukturne projekte, primjerice željezničku vezu između centra i aerodroma, što će biti završeno do kraja 2026. U Zagrebu, iako također postoji koncesionar, država i Grad Zagreb nemaju kontrolu ni koordinaciju ni rješenja — zračna luka ostaje infrastrukturni otok zaključan unutar opstrukcije. [/darkbox]
Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Birokratski kaos i improvizacija
Gradska vlast ima svoja lutanja. Umjesto strateškog plana, javnost dobiva fraze. Umjesto rješenja — performanse. Umjesto kompetentnih pročelnika — stranačke vojnike. I dok se vladajuća struktura kune u transparentnost i znanstveni pristup, Zagreb tone u birokratski kaos i improvizaciju.
Ne zna se tko vodi obnovu. Ne zna se tko projektira promet. Ne zna se tko je za što odgovoran. Jedino što se zna jest da su svi projekti preskupi, predugi i nedovoljno funkcionalni. I da su se građani prestali nadati.
Nema jasnog odgovora ni za zapuštene trgove ni za stari GUP, ni za regulaciju stanogradnje. Nema vizije što s Medvedgradom, ne zna se tko se brine o ZET-u, niti tko se usuđuje dirnuti u monopole koji desetljećima upravljaju infrastrukturom. Gradski stroj proizvodi privide — bez stvarnog učinka.
VIDEO NAJAVA – Adrenalin sport show spaja profesionalce, rekreativce i posjetitelje s jednim od najuzbudljivijih sportova u kombinaciji s košarkaškim akrobatima.
25. listopada od 11:00 do 15:00 sati na Trgu Ivana Pavla II. u Zaprešiću posjetitelji će na jednom mjestu moći upoznati najbolje bmx stuntere, vozače regije pod kapom Red Bull-a i košarkaške akrobate iz susjedne Slovenije Dunking devilse. Njihove sportske uspjehe i atraktivnost sporta bit će predstavljeni na visokoj razini. Posjetiteljima će biti omogućeno isprobati sport uz stručnu podršku voditelja.
>>> BMX akrobatska ekipa napravit će i malu školicu vožnje bicikala za klince <<<
-HEP kao veliki prijatelj sporta dugi niz godina podržava hrvatski sport čime pruža snažnu podršku najvećim promotorima Hrvatske u svijetu. Zajedno smo i na Porečkom delfinu. HEP – više od struje!
