Projekt Općine Lobor jedan je od 14 projekata koji je ostvario pravo na financiranje Krapinsko-zagorske županije kroz Javni poziv za participativni proračun za mlade 2025. Kroz ovaj program, Općini Lobor odobreno je 3.000 eura za provedbu projekta prvog Janinskog teniskog turnira, sportskog događanja koje će se održati u sklopu tradicionalne manifestacije Janine 2025.
Dodijeljena sredstva omogućit će organizaciju turnira kojem je cilj poticanje mladih na aktivno sudjelovanje u društvenom i sportskom životu zajednice, uz isticanje važnosti zdravih navika, zajedništva i rekreativnog bavljenja sportom.
Načelnica Općine Lobor i saborska zastupnica Ljubica Jembrih istaknula je zadovoljstvo podrškom koju je projekt dobio.
– Zahvaljujemo Krapinsko-zagorskoj županiji što je prepoznala vrijednost projekta i osigurala sredstva za njegovu provedbu. Janinski teniski turnir prvi je takve vrste u našoj općini, a vjerujem da će upravo ovakav sadržaj dodatno obogatiti proslavu Janine i okupiti velik broj mladih, ali i svih ljubitelja sporta. Ovaj projekt važan je korak prema još aktivnijem uključivanju mladih u našu zajednicu – istaknula je načelnica Jembrih te naglasila kako im je cilj potaknuti mlade na sport, zajedništvo i aktivno uključivanje u život općine.
– Vjerujem u naše mlade, njihovu energiju, ideje i doprinos razvoju lokalne zajednice. Veselim se svim budućim projektima koje ćemo stvarati zajedno! – poručila je načelnica.
Drago Jančić primio je na svečanoj sjednici Nogometnoga kluba Savski Marof od predsjednika Vedrana Rešetara čestitke na doprinosu dosadašnjem razvoju kluba. Uputio je pritom i nekoliko riječi.
“Sjećam se da sam bio dječak kad još nije bilo stativa, nego su grane bile kao gol. Lopta je bila pravo bogatstvo. Nije ih bilo kao danas i skupljali smo novac da se kupi jedna”, prisjetio se. “Međutim, imam jednu zamjerku. Nije se na ovoj sjednici spomenulo nekoliko vrlo velikih igrača koji su u to doba mogli igrati u svakoj današnjoj prvoj momčadi. Među njima su Štef Kef Filipčić iz kuće do igrališta i Pajo Filipčić iz Zdenaca. Kad je Dinamo igrao ovdje, Pajo Filipčić dao je Majeroviću gol s 25 metara. Ovaj iz Vukovog Sela iz Laduča, to je bio veliki igrač. Nije se spomenulo Hitreca, koji je jedno vrijeme bio i trener Savskog Marofa. Dobro je spomenuto da je Savski Marof nastupao na velikim utakmica prije rata pod nazivom Januševec, a poslije 1945. godine dobiva ime Bratstvo jer se radi o dva sela”, zaključio je Jančić.
Drago Jančić
Proslava stoljeća postojanja Nogometnoga kluba Savski Marof još je jedan dokaz kako sport, zajedništvo i predanost mogu izgraditi trajne vrijednosti u lokalnoj zajednici.
ARCA kao središnji događaj inovatorske scene u Hrvatskoj
Hrvatska zajednica inovatora (HZI) već više od 30 godina uspješno djeluje kao krovna organizacija s ciljem promocije hrvatskih inovatora i inovacija. S više od 60 članica – među kojima su udruge inovatora, fakulteti, sveučilišta i inovativne tvrtke – Zajednica predstavlja ključnu točku okupljanja i podrške za sve koji žele razvijati i predstaviti svoje ideje.
Glavni tajnik HZI-a, Matija Žugec ističe kako je cilj organizacije omogućiti vidljivost hrvatskih inovacija na domaćoj i međunarodnoj razini te potaknuti suradnju između poduzetnika, akademske zajednice i obrazovnih institucija.
Ključne aktivnosti: Sajmovi, edukacije i međunarodna suradnja
Zajednica organizira dva velika sajma inovacija: AgroArca, specijaliziran za inovacije u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, te Arca, međunarodni sajam inovacija opće tematike koji se održava svake godine u listopadu u Zagrebu. Ovogodišnja 23. ARCA održat će se od 16. do 18. listopada u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, a očekuje se više od 400 inovacija iz 25 zemalja.
Osim domaćih manifestacija, HZI redovito sudjeluje na desetak međunarodnih sajmova godišnje – u Njemačkoj, SAD-u, Švicarskoj, Južnoj Koreji, Tajlandu, Poljskoj i drugim zemljama. Pritom ne samo da promovira hrvatske inovatore, već aktivno radi na umrežavanju s potencijalnim partnerima i investitorima.
Uspješni primjeri: Od ideje do tržišta
Jedan od najistaknutijih primjera uspješne suradnje nastao je upravo zahvaljujući ARCI – inovacija pametnih utičnica tvrtke iz Samobora privukla je investitora iz Indije, što je rezultiralo otvaranjem zajedničke tvrtke i izlaskom na međunarodno tržište.
Tu su i primjeri suradnje između tvrtki i fakulteta – kao što je s Veterinarskim fakultetom, ili suradnja tvrtke Egorra s Agronomskim i Šumarskim fakultetom. Takva povezivanja nerijetko rezultiraju komercijalizacijom inovacija.
Edukacija mladih i poticanje STEM područja
Hrvatska zajednica inovatora godišnje provodi više od 30 STEM radionica u osnovnim i srednjim školama, fakultetima i čak vrtićima. Kroz aktivnosti kao što su sastavljanje robota s LEGO komponentama ili sklapanje i programiranje mikroračunala, mladi razvijaju kreativnost i interes za tehnička područja.
Posebna pažnja posvećena je i radu s djecom s poteškoćama u razvoju, za koje se organiziraju radionice s inovativnim pristupom prilagođenim njihovim potrebama.
Suradnja s institucijama i budući planovi
Potporu HZI-u pružaju brojne državne institucije – Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poljoprivrede, HAMAG-BICRO i Državni zavod za intelektualno vlasništvo. Kroz zajedničke aktivnosti i stručna predavanja na sajmovima, promiče se važnost zaštite intelektualnog vlasništva i dostupnost financijskih instrumenata za inovativne poduzetnike.
Planovi za budućnost uključuju širenje ARKE, sudjelovanje na još većem broju međunarodnih sajmova te jačanje suradnje s obrazovnim institucijama kako bi se stvaralo još povoljnije okruženje za razvoj mladih inovatora.
Poruka za kraj
Hrvatska zajednica inovatora poziva sve učenike, studente, kreativne pojedince i inovativne tvrtke da se prijave i sudjeluju na 23. ARCI. Kroz svoje aktivnosti, HZI nastavlja ulagati u budućnost Hrvatske – u mlade, u znanje i u ideje koje mijenjaju svijet.
U sklopu manifestacije Ljeto u Mariji Gorici, posebnu pažnju privukla je radionica kuhanja za djecu. Ova vesela i mirisna radionica održava se tijekom 11 dana, a svaki dan okuplja male kuhare koji s puno entuzijazma sudjeluju u pripremi raznovrsnih jela i slastica.
Radionicu vodi iskusna kuharica uz pomoć članica udruge Marija Gorička Zipka i teta spremačica. Djeca aktivno sudjeluju u kuhanju, a zanimanje za ovu radionicu iz godine u godinu sve je veće.
-Često se dogodi da neka djeca ne stignu doći na red pa se simbolično “prošvercaju” kako bi ipak mogla sudjelovati – izjavila je Jasna Horvat, ravnateljica OŠ Ante Kovačića u Mariji Gorici koja ističe kako je naglasak na poticanju kreativnosti, a ono što te male dječje ručice rade je nezamislivo.
U kuhinji se priprema sve – od pekmeza, kolača i voćnih salata, do domaćih rezanaca, mlinaca i drugih slastica. Posebno je veselo kada djeca na kraju dana degustiraju ono što su sama pripremila. To im pruža osjećaj ponosa i dodatnu motivaciju. Ove godine djeca su pekla kiflice, a najviše ih je oduševilo oblikovanje kiflica.
-Radionica kuhanja jedan je od najdražih sadržaja djeci – potvrdila je načelnica Općine Marija Gorica, Marica Jančić, ističući koliko su mališani angažirani i sretni tijekom pripreme hrane.
Osim kuhanja, u sklopu manifestacije održava se još devet radionica. One se odvijaju na različitim lokacijama – u školskoj zgradi, kod rodne kuće Ante Kovačića, na Goričkom trgu te u općinskoj knjižnici.
Radionice potiču kreativnost, timski rad i ljubav prema tradiciji. A kuhinja je, bez sumnje, mjesto na kojem se stvaraju najukusnije uspomene.
Iako je interes za upis djece u vrtiće ove godine na području Općine Brdovec bio izuzetno velik, sustav predškolskog odgoja i obrazovanja u pojedinim dijelovima Zagrebačke županije i dalje se suočava s nizom organizacijskih i kapacitetskih izazova.
„Zaprimili smo jako puno zahtjeva za upis“, potvrdila je predstavnica ustanove, dodajući da je, prema riječima pedagoginje, riječ o čak 90 prijava samo u prvom valu ” – rekla je ravnateljica privatnog Dječjeg vrtića Mali kaj, Vlasta Držić.
Kako bi se odgovorilo na povećanu potražnju, u planu je otvaranje dodatnih kapaciteta na jesen:
„Imamo tri objekta na ovom području – Brdovec, Laduć i Dubravicu – koje ćemo na jesen otvoriti uz dvije dodatne skupine, tako da smo s time povećali mogućnost upisa“, navela je.
Međutim, unatoč širenju kapaciteta, jedan problem i dalje stvara poteškoće u operativnom planiranju:
„Imamo jedan problem, a to je da djeca koja su kao primljena u Videku još nisu otišla iz naših objekata. Roditeljima je rečeno da će djeca biti primljena možda s 1. listopadom, što znači da u devetom mjesecu još uvijek nemamo ta mjesta oslobođena“ – objašnjava ravnateljica.
Ova situacija dodatno zakomplicira planiranje jesenskih upisa, budući da se nova djeca s liste čekanja ne mogu odmah primiti:
„Mi s naše liste čekanja želimo primiti djecu, a ne upražnjujemo mjesta jer ne znamo kada će ova djeca otići“ – pojasnila je te dodala kako će se pokušati izaći u susret roditeljima koliko god to bude moguće.
Ukupno, u vrtiće pod nadležnosti ove ustanove u Zagrebačkoj županiji upisano je preko 200 djece, raspoređenih u deset grupa.
Problem manjka kapaciteta nije lokalnog karaktera
Sugovornica ističe da se ovaj izazov ne odnosi samo na njihovu jedinicu lokalne samouprave:
„To nije problem samo tu, nego i u drugim jedinicama lokalne samouprave. Znamo konkretno i za grad Zagreb – problema s upisima itekako ima, pogotovo kod djece koja ne pune godinu dana do 1.rujna, pa roditelji nemaju gdje s njima.“ – dodala je.
Kao dodatni problem navodi se i činjenica da mnoga djeca nisu primljena u vrtiće širom zemlje:
„Vidjela sam po javnim glasilima da u jako puno jedinica lokalne samouprave puno djece nije primljeno. Definitivno bi se kapaciteti trebali povećati“ – zaključuje ravnateljica.
Iako se ulažu napori za povećanje kapaciteta i proširenje mreže vrtića, sustav i dalje treba sistemska rješenja kako bi mogao pravovremeno odgovoriti na potrebe roditelja. Jesen će pokazati hoće li najavljena reorganizacija i dodatne skupine biti dovoljne za ublažavanje pritiska, barem u ovoj regiji Zagrebačke županije.
Sve informacije vezano za upise možete pronaći na službenim stranicama DV Mali kaj.
Uz svetkovinu Rođenja sv. Ivana Krstitelja obilježen je i Dan Gradske četvrti Centar, a tom je prilikom održana svečana sjednica Vijeća GČ Centar. Predsjednik Damir Horvat istaknuo je kako se u posljednjih godinu dana na području četvrti realiziralo vjerojatno najviše projekata dosad, a ono što je posebno značajno je da ih je većina financirana sredstvima […]
Uz običaj da se uoči Jurjeva kod crkve svetog Jurja Župe Pušća pali vatra, svake godine Općina ima kontinuitet paljenja krijesa i neposredno prije Ivanja pri kapelici svetog Jandraša. Tradicija je to, kao jurjevski krijes, duboko ukorijenjena u kulturi.
Posljedne četiri godine, otkad je Filip Bernardić na vlasti, na istome mjestu u općini Pušća i peti put zaredom zaživio je običaj da se uoči Ivanja pali vatra. “To je zapravo najviše u organizaciji naših mještana iz Bregovljane, uz suport Općine Pušća što se tiče hrane i pića. Moram priznati da su tu najveći obol dali stanovnici, pod vodstvom Ivice Medvedeca. Otkad sam ja 2021. godine stupio na vlast i postao načelnik, nadalje kontinuirano imamo ivanjski krijes i drago mi je što ta tradicija traje. Bilo je toga i prije, pa je onda malo stalo, pa smo mi to opet aktivirali. Nadam se da će se ova tradicija nastavljati još dugi, dugi niz godina”, rekao je općinski načelnik.
Jedan od prvih organizatora paljenja vatre uoči Ivanja u Bregovljani prisjetio se početaka. “Bilo nas je petero, šestero 1990. godine i odonda je tradicija da palimo ivanjski krijes. Najprije smo ti činili kod kapele Majke Božje Čiselske jer je ovdje bila šikara. Sad kad smo to unatrag desetak godina očistili i donekle stavili u red, svake smo godine tu”, kazao je Medvedec.
načelnik Općine Pušća Filip Bernardić i stanovnik Bregovljane Ivica Medvedec
Mještani Bregovljane i dalje njeguju tradiciju koja povezuje prošlost i sadašnjost — uz pjesmu, zajedništvo i svjetlo koje ne gasi ni vrijeme ni zaborav.
Povodom 100 godina postojanja Nogometnoga kluba Savski Marof, podijeljena su zaslužena priznanja pojedincima i udrugama koji su pridonijeli dosadašnjem razvoju Kluba. I općinski načelnik Alen Prelec bio je, na svečanoj sjednici koja se održala, pozvan dati prigodan osvrt na djelovanje Kluba do sada.
NK Savski Marof, osnovan 1925. godine, zahvalnicama je i pismeno svojim prijateljima iskazao priznanje za nesebičan doprinos i pomoć kroz povijest. Nakon što je zahvalnica povodom sto godina kluba uručena predstavniku Nogometnog saveza Zagrebačke županije, po istu je laganim korakom stigao i Božo Haramina. Pozirao je s predsjednikom NK Savski Marof, Vedranom Rešetarom.
“Od 1955. do 1960. godine bio sam u tom klubu, igrao za mlađe uzraste. Poslije već nisam, ali sam u Klubu godinama radio s mladima i imam puno igrača koje sam ja odgojio. Jako su mi zahvalni i drago mi je što se oni mene sjećaju i dan-danas. Onda taj dom, od prvog smo dana betonirali i radili. Čak smo na staru godinu, po noći, u Klubu metali pločice. Nismo išli kući slaviti, samo da to bude gotovo”, prisjetio se Haramina.
Svečanom dodjelom zahvalnica i prigodnim govorima, Nogometni klub Savski Marof dostojanstveno je obilježio svojih prvih sto godina. Klub je ponosan na prošlost i pogleda je usmjerenog prema budućnosti.
Vijećnik stranke Fokus u Općinskom vijeću Brdovec, Ivan Novosel, na svom Facebook profilu osvrnuo se na upise djece u vrtiće na području Općine Brdovec. Prema njegovim navodima, zbog nedostatka kapaciteta, u Dječji vrtić Videk nije upisano čak 37-ero djece.
-Vrtići poskupljuju, cijene rastu i činjenica je da načelnik nema plan ni rješenje po tom pitanju. Ovim putem bih želio aktualnoj vlasti apelirati da izjednače cijenu privatnih vrtića kao i državne vrtiće – poručio je Ivan Novosel.
-Načelnik je lagao u predizbornoj utrci iako je vješti demagog. Svjedočimo da privatni vrtići poskupljuju, cijene rastu, a on nema rješenje – dodao je Novosel.
Na sve se osvrnuo i načelnik Općine Brdovec Alen Prelec koji je argumentima pobio optužbe prozivke na Facebooku.
-To što pročitate na Facebooku ili društvenim mrežama – to nije točno. To pišu oni koji dosta toga ne znaju. Imamo dvadesetak djece neupisane u javni vrtić, ali sva ta djeca imaju uvjete i bit će upisana u privatni vrtić Mali Kaj s kojim surađujemo. Dakle, sva djeca s područja općine Brdovec – bilo u javni ili privatni vrtić – imaju mjesto. Govorim jasno i glasno: sva djeca su upisana. Oni koji komentiraju, neka kažu istinu, a ne da obmanjuju ljude. – poručio je Prelec.
Načelnik općine Brdovec, Alen Prelec, reagirao je na te tvrdnje te istaknuo da su navedene brojke netočne i neistinite. Osvrnuo se i na to kako je vijećnik Novosel došao do broja od 37 neupisane djece, što, prema Prelecovim riječima, ne odgovara stvarnosti.
-To su gluposti, gdje bi ja došao da listam Facebook.
Nesuglasice između Novosela i Preleca pojavile su se i oko cijena vrtića. Novosel tvrdi da su privatni vrtići skuplji, dok načelnik tvrdi suprotno. Doznajemo kako su cijene ipak iste, jedino je razlika za jasličku skupinu gdje je privatni dječji vrtić Mali kaj skuplji za 40 eura.
-Općina Brdovec već godinama sufinancira boravak djece i u privatnim vrtićima, jednako kao i u javnom. Ekonomska cijena našeg vrtića iznosi oko 400 eura, a mi sufinanciramo oko tri četvrtine tog iznosa. Taj isti iznos financiramo i za privatne vrtiće – dakle, djeca imaju jednak status bez obzira u koji vrtić idu. – poručio je Prelec.
O kritikama vijećnika Ivana Novosela
-Ljudi koji nisu dobili podršku birača sad pokušavaju nešto iskonstruirati – ‘on je lagao, on je ovo, on je ono’. Treba jasno slušati što govorim. Facebook može biti koristan za razvoj demokracije, ali često se tamo šire netočne informacije. Ljudi trebaju znati o čemu govore. Onaj tko je komentirao, očito ne zna da mi godinama financiramo privatne vrtiće. Nije problem ako me netko pita – mogu poslati mail ili poruku i svi će dobiti odgovor. Ali da ja idem po Facebooku i komentiram netočne priče – to nema smisla. – poručio je odlučno Prelec.
O reakciji roditelja i postupku upisa
-Nisam primijetio nikakvu ‘halabuku’ jer, iskreno, ne pratim Facebook jer mi to diže tlak. Meni je žao da dvadesetero djece nije upisano baš u naš javni vrtić, ali moramo znati – i privatni vrtić je vrtić. U drugim gradovima ima djece koja uopće nisu upisana, a kod nas su svi upisani. Naravno da ima roditelja koji bi radije da su djeca u Januševcu ili nekoj drugoj lokaciji, ali najvažnije je da su djeca zbrinuta. Sustav upisa je transparentan, nema ‘po babi ni po stričevima – poručio je.
Na jesen se očekuje otvaranje novih prostora u dječjem vrtiću Videk, gdje će biti smještene četiri nove vrtićke skupine. Time bi se problem nedostatka mjesta trebao značajno ublažiti.
Kako se bliži nova pedagoška godina 2025./2026., tema upisa u dječje vrtiće postaje sve aktualnija. Roditelji diljem Hrvatske traže informacije o dostupnim mjestima, procedurama i cijenama.
O najvažnijim pitanjima razgovarali smo s Martom Sabolek, ravnateljicom Dječjeg vrtića Videk, i Anom Koljanin, pedagoginjom privatnog vrtića Mali Kaj.
Digitalni upisi postali standard
Ravnateljica Marta Sabolek objasnila je da se upisi već nekoliko godina odvijaju digitalno. „Upisi idu putem aplikacije e-Karnet i sustava e-Upisi,“ rekla je.
Roditelji sami podnose zahtjev online, a kriteriji za upis uključuju djetetovu dob i bodove koje određuje osnivač. Nakon bodovanja, djeca se raspoređuju po skupinama.
„Organiziramo roditeljske sastanke i inicijalne razgovore s roditeljima i djecom,“ dodala je Sabolek.
S druge strane, Ana Koljanin je napomenula: „Privatni vrtići još nisu uključeni u digitalni sustav, ali imamo jasne interne procedure i dobru komunikaciju s roditeljima.“
Broj upisa i stvarni kapaciteti
Dječji vrtić Videk ove godine zaprimio je 159 zahtjeva. „Upisano je 103 djece. Oko 19 zahtjeva nije ispunilo uvjete jer djeca nisu imala godinu dana do 31. kolovoza,“ pojasnila je Sabolek.
Naglasila je da će preostala djeca vrlo vjerojatno biti upisana u druge vrtiće u Općini.
Vrtić Mali Kaj, koji djeluje u tri županije, planira upisati 85 do 90 djece. „Na listi čekanja ostaje desetak djece. Riječ je o djeci rođenoj u prosincu, siječnju i veljači. Roditelji su na vrijeme predali zahtjeve, to je razumljivo kako bi osigurali djeci svoje mjesto u vrtiću“- kazala je Koljanin.
Dodala je kako vjeruje da će svi dobiti mjesto do stvarnog datuma polaska.
Suradnja s općinama i gradovim
Obje sugovornice istaknule su važnost dobre suradnje s lokalnim jedinicama.
„Naš osnivač, Općina Brdovec, ima sluha za potrebe vrtića. Ulažu u mlade generacije jer razumiju važnost ranog odgoja,“- rekla je Sabolek.
Ana Koljanin je naglasila: „Općine Brdovec, Dubravica, grad Zaprešić i Zagreb aktivno sufinanciraju boravak djece. Povećavaju udjele sufinanciranja iz godine u godinu, prateći inflaciju i potrebe roditelja.“
Cijene i sufinanciranje
Cijena vrtića također varira, ovisno o mjestu stanovanja.
„Roditelji iz Brdovca plaćaju 90 eura, dok općina sufinancira 310 eura. Ukupna ekonomska cijena iznosi 400 eura,“ pojasnila je Koljanin.
Istaknula je i razliku: „Roditelji iz općine Bistra plaćaju 294 eura jer ta općina ne sufinancira jednako.“
Sabolek je dodala: „Kod nas roditelji plaćaju 90 eura za prvo dijete, 70 za drugo, a treće i svako sljedeće dijete ima potpuno besplatan vrtić.“
Pedagoginja Ana Koljanin iz privatnog dječjeg vrtića Mali kaj naglasila je kako su kod njih cijene otprilike jednake, a Općina sufinancira jednak dio neovisno u koji vrtić od ta dva će se dijeca upisati. Jedina razlika je jasličku skupinu, gdje je u privatnom vrtiću Mali kaj cijena za 40 eura viša.
Zaključak: Sustav koji funkcionira
Unatoč izazovima, poput prijelaza djece i lista čekanja, obje sugovornice slažu se da sustav funkcionira. Suradnja između javnog i privatnog sektora te podrška lokalne vlasti ključni su za uspješan razvoj djece u predškolskom sustavu.
