All posts by : admin

Većini muškaraca od srednje dobi nadalje kad se spomene hodanje po trgovačkim centrima naglo dođe želja za cardiopirinom ili nečim sličnim za smanjenje tlaka. Sati utrošeni u bauljanje za ženom ili bespomoćno samostalno snalaženje po dućanima muškarcima dokazuju Enistenovu teoriju relativnosti i diletaciju vremena.

Isto je tako ženama u trgovinama alatom, tehnikom, dućanima s moto opremom i sličnim, ali nekad se jednostavno kad spadneš da moraš po traperice jer su ostao na jednom poštenima kreneš u shopping.

Logičan izbor nama koji smo iz Zaprešića je West gate, no taj nekad veleban centar, najveći, najbolji, najavljivan toliko da su i ovisnici o Grazu ostavili putovnicu neprodužene na dnu ladice jer više nikad neće nitko ući ni u jedan drugi dućan, dolaskom na glavni ulaz 1 pojavljuje se prvi upitnik iznad glave.

Staneš pred ona kružna vrata, ništa. Napraviš korak nazad i dalje ništa, onda vidiš strelicu koja pokazuje na mala vrata sa strane na koja su prije ulazile radnice koje je dovozio bus kojeg već davno nema, velika vrata ne rade, i zna hoće li ikad više, znači ulažiš ko u kvartovski dučkas.

Kad uđeš prvi dojam je da ustvari nisi siguran jesi li ušao, jer misliš da si još uvijek vani jer očekuješ gomilu ljudi, graju djece, šarenilo izloga, međutim nema ničega, čak su i gitre na trafici spuštene, razmišljaš da nije neki praznik, možda ne rade, doslovno se osjećaš uljezom jer si poremetio mir kao kad dođeš u neku crkvicu u Dalmaciji iza ručka i nigdje nikog.

OK, sjetiš se da imaš misiju, računaš desetine dućana, mora negdje bit nešto i za tebe, makar ti djeca i ostali govore da u Gateu već odavno nema ničega i da je otišla ova ili ona marka za koju ionako ne znaš, pa ti je svejedno, ideš do onog pokazivača di je koji dućan, al ne radi ni i on, možda zbog kvara, ali vjerovatnije jer više nema što ni pokazivati.

Ništa idem ravno pa ću naići na nešto, pa ne kupujem raketu, da skrstim, nakon dvadesetak minuta sam na početnoj točci. Bez hlača. Em u prizemlju više od pola izloga ima razne verzija obavijesti preselili smo tu i tu, neki su stavili velike slike da sakriju da iza njih zjape stotine praznih kvadrata, a neki su samo jedno jutro skužili da ovo više nema smisla, a u onih par dućana s odjećom nema ništa za muškarce.

Kako sam temeljita djevica penjem se na kat, sad znam zašto su muške stvari na drugom katu, jer se treba popeti, a pokretne stepenice za gore ne rade, druge za dolje rade. Ako je prizemlje izgledalo prazno, kat je tek poseban doživljaj, u jednom trenutku čovjeku padne glupa ideja napamet, koliko bih krugova mogao gol napraviti da nikog ne sretnem, jer jednostavno nikog nema, osim prodavača u dubini dućana skutene iza pulta na koji nitko danima nije došao. Istine radi gore ima nekoliko dućana za koje nisam baš shvatio što točno prodaju, al u jednom sam vidio sam Budu od metra visine i vrtni set za mrave ili nešto te veličine, uglavnom ima ih par s odjećom, ali najobičnije traperice 32/32 bez rezanaca, štrikanih Ružica, printeva, nekih prišivaka i intervencija na materijalu nisam našao.

Šoping nije uspio ali sam skužio da je dolazak u West gate jedno duhovno iskustvo gdje je čovjek sam sa svojim mislima, hodaš, nitko ne ne ometa, ne nudi ništa, ne nailaziš na ništa, jedini koga sam u tom gornjem krugu je zaštitaru ranim sedamdesetima koji valjda čuva umjetničku galeriju u kojom nema ničega i onda služiš da je mlađarija ipak u pravu kad veli da u West gateu odavno nema ničega.

Loše poslovne odluke, management, pozicija, nedostatak kina, neki kažu da takvi veliki projekti ustvari služe za pranje ko zna čega, a tu je puno kvadrata pa se valjda bilo i puno tog zmazanog za oprost, ko će znati, jedinu nadu daje Božićno drvo.

U medijima periodično izlaze najave da će biti ovo ili ono, u početku se prostor iznajmljivao po kvadratu, sad izgleda na hektare koje nitko neće, mislim da sam pronašao dobru stranu, umjesto standardnog hodanja oko Bagera, tako da bi se mogao transformirati u ŠRC, može se trčati, boćat, gurat ona klizeća vaza s metlama, mnoštvo sportova se može upražnjavaju, a dvorana uvijek fali, a West gate je po ovim vrućinama odlična alternativa klima još donekle radi, radi i samo jedan umivaonik u zahodu, nema baterija, a i sam WC kao da šalje poruku, gledajući pisoare pada čovjeku napamet početak Beethovenove Pete. Ta Da Da Da, za one koji ne znaju note, zadnji pisoar je onaj zadnji niže odsviran Da.

Jesam li rekao da sam parking našao pred ulazom točnije pred tim malim vratima nekad velebnog zdanja. Ništa, sutra ipak moram Arenu ili neki kojem još ne znam ime.

Objava West gate mogao bi postati ŠRC! pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

U gradu Klanjcu završena je projektna dokumentacija za Trg Mira. Sada je u tijeku čekanje otvorenja natječaja za EU fondove kako bi se mogli prijaviti za potpore. Projektom bi obnovljeni trg trebao dobiti potpuno novi izgled.

“Sretan sam što smo uspjeli dovršiti projektnu dokumentaciju i što smo dobili građevinsku dozvolu. Napravljen je i izvedbeni projekt, a sada čekamo otvorenje natječaja. Krenut ćemo u tu realizaciju čim se otvori prvi od natječaja za EU fondove na koji se možemo prijaviti”, rekao je gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek.

Pokrenut je i natječaj za izradu projektne dokumentacije starih zgrada na Trgu Antuna Mihanovića.

“Raspisan je natječaj za izradu projektne dokumentacije za još jedne zgrade na starom trgu. Radi se o zgradi na Trgu Antuna Mihanovića broj 3, zgrada gdje je smještena Croatia osiguranje. Za tu zgradu dobili smo 20.000 eura na natječaju. Radit ćemo kompletnu dokumentaciju za konstruktivnu obnovu i idejni projekt za daljnji nastavak radova”, dodao je gradonačelnik.

Svi građani Klanjca imali su priliku odabrati nekoliko skica od ukupno šest ponuđenih za rekonstrukciju Trga Mira. Odabrali su dvije skice na osnovu kojih je sada već i dovršena projektna dokumentacija.

Objava Rekonstrukcija Trga Mira u Klanjcu pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Općina Kraljevec na Sutli ostvarila je 17.700 eura potpore na natječaju Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Novac je bio namijenjen za rekonstrukciju parkirališta kod Mjesnog groblja.

“Kada smo išli postavljati spomenik dogodilo nam se da se strgala staza. Trebalo je odlučiti gdje ćemo početi s asfaltom, ali nismo imali gdje jer je i na parkiralištu asfalt bio potpuno strgan. Odlučila sam da idemo u rekonstrukciju parkirališta i staze kako bi se to obnovilo u cijelosti. Odmah sam imala na umu to prijaviti na natječaj Ministarstva prostornoga uređenja. Kada smo završili postavili smo i stupiće kako nam kamioni ne bi više trgali asfalt”, rekla je načelnica Općine Blanka Stipčić Berić. 

Načelnica je zahvalna na svoti potpore koju je Općina dobila, ali s obzirom na porast cijena i ukupnu vrijednost projekta bila su potrebna i neka odricanja.

“Zadovoljna sam i sretna. Međutim, kada bi tu svotu preračunali u kune dobili bi veliki iznos, ali u eurima i s obzirom na povećanje cijena to i nije više tako. Cijene su trenutno čak i tri puta veće nego prošlih godina. Zahvaljujem Ministarstvu na potpori, sve smo već i platili. Ovaj novac iskoristit ćemo za neke stvari kojih smo se morali odreći i dati prednost ovom projektu”, nadovezala se načelnica.

Ukupna vrijednost spomenutog projekta je 65 tisuća eura. Projekt je već proveden, odnosno, radovi na rekonstrukciji parkirališta su realizirani tijekom postavljanja Spomenika hrvatskim braniteljima.

Objava Projekt obnove parkirališta u Kraljevcu na Sutli pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Nizom zabavnih, kulturnih i sportskih događanja ovog vikenda manifestacija „Janine 2024.” ušla je u svoju završnicu. Tako je u petak održana tradicionalna utrka u štiklama za muškarce, „Štikleci 2024.”, u kojoj je titulu najbržeg Loborca u štiklama ponio Mario Markuš ispred Stjepana Zajeca, Dražena Krajnika te Kristijana Pakšeca.

Istog dana u poslijepodnevnim satima održana je i veteranska nogometna utakmica između NK Lobora i NK Omladinca Jurketinec u kojoj su slavili gosti rezultatom 2:0, a oba pogotka zabio je nezaustavljivi Robert Gradiček. Utakmicu je sudio Davor Lukec. Za odličan završetak događanja i zabavu u petak su se pobrinuli „Fiškali” i „Gazde”.

Bogat program nastavljen je u subotu 19. Janinskim natjecanjem te 10. Memorijalnim turnirom „Vladimir Sokolić” u ribolovu na bajerima Markušbrijeg u organizaciji ŠRD Pastrva Lobor. Sudjelovalo je rekordnih 17 ribolovaca, pri čemu je nagradu za najveći ulov osvojio Zlatko Milec, za najmanji ulov Mateo Hubak, a za najbrži ulov Luka Hubak. U seniorskoj konkurenciji 10. memorijal „Vladimir Sokolić” osvojio je Josip Vlahek, šampion loborskih bajera, s ulovom od 3.876 grama ribe. Drugo mjesto zauzeo je Mladen Mrkoci s ulovom od 1.522 grama, dok je treći bio Florian Matjašec s ulovom od 620 grama ribe.

I subota je bila bogata sportskim događanjima pa je tako na igralištu u Velikoj Veterničkoj održan malonogometni turnir mjesnih odbora. Najbolja je bila ekipa Velika Petrovagorska – mladi, drugo mjesto pripalo je ekipi Vojnovec, dok je treća bila ekipa Velika Petrovagorska – stariji, iza kojih su uslijedile ekipe Lobor i Petrova Gora. Najboljim strijelcem proglašen je Danijel Levak, najboljim igračem Karlo Cicnjak, dok je najbolji vratar bio Josip Benković. Pravdu je dijelio sudac Stjepan Mihaljinec.

U večernjim satima u Društvenom domu održana je „Večer folklora” u organizaciji KUD-a Lobor.

– Ove godine posjetitelji su imali prilike uživati u folklornim napjevima i plesovima iz Zagorja, Međimurja, Prigorja i Dalmacije koje su za njih izveli KUD Golubovec, KUD Meteor, KUU Gospa Lurdska Poljica, ŽVS Dora KPD-a Zlatarjeve, Ansambl Veseli dečki i domaćini KUD Lobor. Društveni dom i ove je godine bio prepun te se ovom prilikom zahvaljujem našoj vjernoj publici koja nas uvijek prati i podržava naš rad. Zahvala ide i Općini Lobor na čelu s načelnicom Ljubicom Jembrih za nesebičnu potporu Društvu i poseban doprinos razvoju kulturno-umjetničkog amaterizma – kazala je uime organizatora Marija Delija koja se posebno zahvalila članovima KUD-a Lobor za svo vrijeme i trud koje odvajaju za aktivnosti KUD-a. U večernjim satima u subotu za odličnu atmosferu pod šatorom svojim se nastupom pobrinuo „Bonaparte band”.

U nedjelju ujutro započelo je još jedno zanimljivo natjecanje – loborska kotlovinijada koja je i ove godine okupila veliki broj ekipa i stvorila odličnu atmosferu. Sve su ekipe pokazale da su vrhunske u pripremi kotlovine, a potom su svi prisutni Loborci i njihovi gosti mogli uživati u ovom zagorskom specijalitetu. Navečer je pod šatorom uslijedila dobra zabava uz AZ Live band.

Svima koji su sudjelovali u organizaciji događanja zahvalila se i načelnica Općine te saborska zastupnica Ljubica Jembrih koja je ponovila kako su upravo udruge i sportski klubovi ti koji oplemenjuju život Općine, posebice u danima kada Općina obilježava svoj dan.

– Naše udruge bogatstvo su naše Općine te im svima zahvaljujem na odličnoj suradnji jer svi jako dobro znamo koliko je potrebno uložiti truda, slobodnog vremena i rada. Manifestacija „Janine” poznata je zbog velikog broja događanja, a zasluge za veliki dio toga ide udrugama – istaknula je načelnica Jembrih. Posebno se zahvalila KUD-u Lobor na još jednoj nezaboravnoj „Večeri folklora”, kao i svima koji su se odazvali na sportska događanja.

– Čestitam našim odvažnim muškarcima koji su se odazvali na tradicionalnu utrku u štiklama. Pokazali su zavidnu spretnost i brzinu trčanja u štiklama, a svi mi već s nestrpljenjem iščekujemo sljedeću godinu kada se nadamo i većem odazivu na utrku – zaključila je Jembrih.

Objava Titulu najbržeg Loborca u štiklama ponio Mario Markuš pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Sindikat novinara Republike Hrvatske 26. srpnja uputio je otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću. U pismu se poziva da, nakon odluke o povećanja plaća najvišim državnim dužnosnicima, na dnevni red stavi i poboljšanje položaja novinara i medijskih radnika u Hrvatskoj.

Prema izvještaju Monitora medijskog pluralizma Hrvatska je s Crnom Gorom i Rumunjskom ostala u najgoroj visoko rizičnoj skupini zemalja po uvjetima rada novinara. Preporuke su: poboljšati uvjete rada novinara donošenjem zakonskih okvira koji omogućuju bolje uvjete rada u sektoru i poticanje kolektivnog pregovaranja.

U godišnjem Izvješću o vladavini prava Europska komisija ističe nekoliko problema. Nije zapažen napredak u jačanju okvira za pravednu i transparentnu raspodjelu državnog oglašavanja. Problem je i nedovoljna transparentnosti vlasništva nad medijima. Naglašava se utjecaj politike na neovisnost Vijeća za elektroničke medije i Hrvatske radiotelevizije. Kod HRT-a kritiziraju se i potencijalni sukob interesa te upozoravaju na nepravilnosti u poslovanju koje je otkrila revizija. Također, istaknuto je da se u Hrvatskoj neki od problema ne rješavaju sustavno što uključuje klevetu i SLAPP tužbe.

Sindikat novinara Hrvatske upozorava i na činjenicu da novinari za rad zarađuju u prosjeku 1043 eura neto mjesečno. Samo u dva javna medija redovito se obnavljaju kolektivni ugovori. U privatnim medijima gotovo u potpunosti izostaje socijalni dijalog i zaštita radničkih prava.

„Gospodine Plenkoviću, pišemo vam ovo otvoreno pismo jer smatramo da bi „nakon svih tih postignuća državnih dužnosnika“ bilo vrijeme da se i ova pitanja od šireg društvenog interesa stave na dnevni red“, u pismu je zaključila predsjednica sindikata novinara Hrvatske Maja Sever.

Objava Otvoreno pismo premijeru Sindikata novinara Republike Hrvatske pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković o velikom projektu modernizacije Hrvatskih željeznica govorio je u razgovoru za središnji Dnevnik HRT-a. Najavio je i neke novine koje će donijeti poboljšanja u cestovnom prometu, ali i obnovu flote nacionalnog zračnog prijevoznika. S njim je razgovarao Mladen Sirovica, javlja HRT.

Što se tiče cestovnog prometa, Butković je rekao da neće biti moguće potpuno izbjeći velike gužve, posebno na vrhuncu turističke sezone, ali, kazao je, razmišlja se o trećem traku autocesta na najopterećenijim dionicama.

Treći trak autoceste na najopterećenijim dionicama

– Pripremamo treću traku prema Karlovcu, odnosno Bosiljevu i treću traku na Zagrebačkoj obilaznici. To su dva projekta u visokoj fazi spremnosti kada govorimo o prometnoj dokumentaciji.

Kroz godinu, možda godinu i pol trebali bismo imati spremnu dokumentaciju s građevinskim dozvolama i ići u realizaciju tih projekata, jer pokazalo se da se najveći dio gužvi stvara u dijelu autoceste do Karlovca, odnosno do Bosiljeva, poglavito kada je vrhunac turističke sezone, rekao je ministar prometa i infrastrukture Oleg Butković.  

Pomoći će, dodao je i novi sustav naplate cestarina, koji, napomenuo je, kasni zbog zastoja tijekom COVID krize i pada prihoda u Hrvatskim autocestama.  Kazao je da će jednom satu 3000 vozila u jednom satu na ulazu ili izlazu s autoceste moći proći, što je po njegovom mišljenju veliki napredak.  

Novi sustav naplate cestarina 2026. godine

– Hrvatske autoceste (HAC) osigurale su iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti sredstva u iznosu od 100 milijuna eura. Ovih se dana treba potpisati ugovor za taj projekt i 2026. godine bismo imali novi sustav naplate, najavio je Butković.

Kada je riječ o projektima u cestogradnji, spomenuo je novu cijev tunela Učka. 

Druga cijev tunela Učka, autocesta prema Sisku i probijanje tunela Kozjak

– Ove godine ćemo imati otvorenje druge cijevi tunela Učka u rujnu mjesecu, zajedno sa autocestom prema Sisku koja će isto biti gotova. A kada govorimo o Istarskom ipsilonu, radovi 10 km do Matulja se već su u tijeku, tako da će u cijelosti Istarski ipsilon biti gotov 2026. godine, rekao je.

Dodao  je kako ga posebno raduje to što se kreće s probijanjem tunela Kozjak, i time zapravo raspletom oko Splita gdje se također stvaraju velike gužve.

Željeznica je došla na red

Na pitanje o negativnom mišljenju javnosti o stanju željezničkog prometa i krktikama zbog sporosti vlakova, ministar Butković kazao je da se nije moglo u isto vrijeme i graditi i autoceste i željeznicu, ni zračne luke koje su napravljene, ali kako je došlo vrijeme i za željeznicu.

– Željeznica je sada došla na red i mi smo sada trenutno na preko milijardu i pol eura ulaganja u željezničku infrastrukturu, što iz evropskih fondova što iz zajma Europske investicijske banke.  Mi smo 900 milijuna eura kao država podigli kredit za financiranje i obnovu lokalnih i regionalnih pruga na oko 500 kilometara. Ti radovi se već izvode. Mi imamo neke dionice koje smo završili, rekao je. 

Spomenuo je pruge Zaprešić – Zabok, Vinkovci – Vukovar, obnovu pruga, Savski Marof – Zagreb, pa do Siska. 

– Puno stvari je već obnovljeno, ali evo sad ćemo završiti Krapina – Zabok. Pruga Knin – Zadar ide u raspis. Neke su i problematične, poput dionice Dugo selo – Križevci, ima kašnjenja, kazao je Oleg Butković o obnovi pruga.  

– Provedba tih velikih projekata nama je jedan od najvećih izazova trećeg mandata Vlade. Dugo Selo – Križevci se dugo radi, ali došli smo sada na situaciju da će sljedeće godine očekujem i ta dionica i nastavak do mađarske granice u cijelosti sve bude izgrađeno, rekao je.  

Butković smatra da najavljene uštede u proračunu neće omesti neke od tih projekata. 

– Morat ćemo naravno prilagoditi dinamiku realizacije bitnih objekata financijskim mogućnostima. Puno toga se financira iz europskih sredstava. Kad govorimo o brzim cestama, tu ćemo morati koristiti nacionalna sredstva, jer europski fondovi ne žele više financirati brze ceste i ceste.

Tu se stvari uglavnom koncentriraju na željeznicu, ali napravili smo dinamiku koja je prihvatljiva i projekcijama proračuna za sljedeće godine, tako da neće doći do nikakvog zastoja, poručio je ministar prometa i infrastrukture. 

Iz europskih fondova sljedećih će godina najviše sredstava ići u željeznicu. 

– Ta ulaganja će sljedećih deset godina biti preko četiri milijarde eura. Naravno, tu ćemo koristiti i zajmove, kao što sam rekao, jedan je s Europskom investicijskom bankom. 

Što se tiče cesta, tu su sve brze ceste oko Splita, tu je spoj Požege na autocestu, obilaznica Vukovara, završetak brze ceste do Virovitice, Koprivnice i da ih sve ne nabrajam. Imamo još dosta toga za napraviti, kazao je Butković. 

Dodao je da je autocestovna infrastrukturu uglavnom već izgrađena. 

– Koridor 5C bit će gotov početkom sljedeće godine, tako da s autocestovnom infrastrukturom smo uglavnom, kada izuzmem Jadransko-Jonski koridor, Križišće – Žuta Lova dionicu odnosno Ploče-Dubrovnik, u tom dijelu, kazao je.

Pelješki most ispunio sva očekivanja

Spomenuvši da je 26. srpnja bilo točno dvije godine otkako je Pelješki most pušten u promet, Butković je iznio podatak da će za koji dan biti zabilježen prolazak pet milijuna vozila.

– Osim toga što smo spojili svoj teritorij, to je jedan simbol Pelješkog mosta, međutim, on je otvorio perspektivu Korčule, Dubrovnika. Nama jedan trajekt nije dovoljno od Orebića do Dominča, morali smo uvesti drugi trajekt. U tom smislu, mislim da su rezultati izgradnje Pelješkog mosta veliki, istaknuo je.  

Obnova flote Croatia Airlinesa

– Croatia Airlines provodi jedan od najvećih i najsnažnijih projekata od svog osnutka, to je nabavka 15 novih Airbuseva. Od toga je 13 Airbusova 220-300, a dva su Airbus 220-100.  Ovih 13 će biti sa 149 sjedala, druga dva sa 127 sjedala, kazao je Butković i najavio dolazak prvog novog Airbusa nacionalnog prijevoznika. 

–  Prvi  dolazi sutra, imenom Zagreb, tako da imat ćemo svečanost, rekao je. 

– Mislim da je to velika stvar da do kraja 2026. godine tih novih 15 zrakoplova dođe u flotu Croatia Airlinesa, koja će time zapravo smanjiti troškove i bolje funkcionirati, dati jednu dodatnu dimenziju udobnosti i sigurnosti putnicima.

Istaknuo je da je Croatia Airlines brend Hrvatske. 

U ovom se trenutku, e traži za nju strateški partner, međutim, kazao je Butković, to će se pitanje otvoriti kad tad. 

– Mi imamo određenih ideja, ja sam prije nekoliko dana o tome nešto i govorio. Vidjet ćemo tu da li spajati zračne luke s s Croatia Airlinesom,  ći u privatizaciju i pronalasku strateškog partnera. Za sada je to još uvijek nije aktualno, ali vjerujem da će brzo doći, poručio je na kraju razgovora za Dnevnik HRT-a, javlja  HRT.

Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić uručio je gradonačelnicima i načelnicima 3,5 milijuna eura vrijedne ugovore za realizaciju 108 projekta iz sfere prometa i komunalne infrastrukture, opremanja poduzetničkih zona, financiranja EU projekata te razvoja infrastrukture u ruralnim područjima. U ime Grada Samobora ugovore u ukupnoj vrijednosti od nešto više od sto tisuća eura potpisala je gradonačelnica Petra Škrobot. Naglasila je kako je zahvalna što je Zagrebačka županija prepoznala važnost ovih projekata te da se nada kako će i u budućnosti financirati projekte značajne za naš grad.

Sredstva dodijeljena za tri projekta

Sredstva Zagrebačke županije dodijeljena su Gradu Samoboru za tri projekta: Sanaciju energetske ovojnice na zgradi Područne škole Manja Vas, Sunčanu stanicu Mali Tehnopolis Samobor, te projekt Vjetar u leđa – faza VI.

Područnu školu u Manjoj Vasi trenutno pohađa 28 učenika u dvije smjene. S obzirom na to da se bilježi porast broja učenika, nužno je sanirati dotrajalu fasadu, odnosno, potrebno je izvesti energetsku obnovu zgrade. Ovom će se sanacijom stvoriti uvjeti za redovito odvijanje školskog kurikuluma, te će se znatno uštedjeti na energentima. Zagrebačka županija odobrila je 12.316,67 eura za projekt.

Projekt postavljanja solarnih elektrana na krovištima objekata u Malom Tehnopolisu Samobor predstavlja inicijativu Grada Samobora koja će značajno doprinijeti održivosti i ekonomskoj isplativosti. Kroz projekt planirano je postavljanje dviju solarnih stanica – ukupno 211 fotonaponskih ćelija na krovištima objekata br. 5 i br. 7, čime će se ukupno stvoriti kapacitet od 94,95 kW. To će rezultirati i godišnjom uštedom od oko 18 tisuća eura. Osim financijske koristi, projektom će se smanjiti emisija CO2 za 69,8 tona godišnje, što znači da je ovaj projekt ne samo financijski isplativ, već i okolišno odgovoran. Oba projekta uključuju proširenu funkcionalnost s nadzornim sustavom za praćenje energije i mogućnost punjenja četiri električna vozila. Hibridni pretvarač s baterijom omogućuje pohranu viška energije, rezervno napajanje u slučaju nestanka
mreže i uštede na računima za energiju. S naprednim sustavima praćenja i mogućnošću pohrane energije, ovaj projekt predstavlja pravi korak prema budućnosti i održivom razvoju Malog Tehnopolisa Samobor. Iznos bespovratnih sredstava Zagrebačke županije dodijeljen Gradu Samoboru je 40.000,00 eura.

Grad Samobor ostvario je maksimalan iznos potpore u iznosu od 50.000,00 eura za projekt Vjetar u leđa – faza VI. Sredstva je ostvario prijavom na Javni poziv za sufinanciranje provedbe projekata financiranih iz fondova i programa Europske unije u 2024. godini Zagrebačke županije, te su dodijeljena Odlukom o dodjeli bespovratnih potpora za sufinanciranje provedbe projekata financiranih iz fondova i programa Europske unije u 2024. godini, a odnose se na pokriće vlastitog udjela u projektu Vjetar u leđa – faza VI.

Podsjećamo kako se Projekt „Vjetar u leđa – faza VI“ provodi u sklopu Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027. Europskog socijalnog fonda plus. Projektom je omogućeno zapošljavanje pomoćnika u nastavi za rad s ukupno 73 djece u svih 5 Samoborskih osnovnih škola – OŠ Bogumila Tonija, OŠ Samobor, OŠ Milana Langa, OŠ Mihaela Šiloboda i OŠ Rude. Grad Samobor za projekt Vjetar u leđa – faza VI ostvario sredstva u iznosu od 497.868,00 eura od čega Europska unija financira 300.000,00.

Objava Samoboru nova bespovratna sredstva pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Sveta Ana zaštitnica je Samobora, majki i trudnica, a samoborska  udruga Etno fletno nije mogla propustiti obilježavanje ovog blagdana. Mnoštvo se odazvalo i posjetilo Anin perivoj kako bi sudjelovali u tradicionalnoj manifestaciji.

“Samobor je prekrasan grad pun kulture. Tu su se događale velike ljubavi, pa čak se i snimao dio filma “Tko pjeva, zlo ne misli”. Udruga Etno Fletno odlučila je obnoviti taj dio kulture. Htjeli smo da ljudi ne dođu samo na misu nego da se zadrže jer je tako i prije bilo. Oduvijek se ovdje, na Anindolu, pjevalo i plesalo do večeri.

Počeli smo organizirati i priređivati sve potrebno već u pet sati ujutro. Zaista sam sretna što smo ovo organizirali i što je došlo mnogo mještana iz Samobora, ali i iz okolice”, rekla je predsjednica Udruge Etno Fletno Samobor Marija Lindić.

Uz razne domaće i tradicionalne proizvode imali smo priliku razgovarati s Brigitom Mihinom koja je objasnila tradiciju i naslijeđe medičarskih obrta.

“Sinu sam prepustila naš medičarski obrt “Arko” i on je već naučio tajne našeg zanata. Tradicijski obrt medičarstva prenosi se s generacije na generaciju. Moj djed, Ivan Arko, 1941. godine osnova je taj obrt koji se do danas održao”, rekla je bivša voditeljica medičarskog obrta “Arko” Brigita Mihina.

Tradicionalno piće od meda – “Gvirc”

Uz kotlovinu, medenjake, licitare i glazbu posjetitelji su imali prilike kušati “Gvirc” odnosno medovinu. Tradicionalno alkoholno piće na bazi meda.

“Ime “Gvirc” potječe iz Austrije, a kod nas se zove i medovina. Tako su i svi licitari preuzeli ime “Gvirc” za tradicionalno piće.

Nekima je piće ukusno, a nekima previše slatko. Ukusi su različiti, ali reakcije su uglavnom pozitivne ako je “Gvirc” kvalitetno napravljen. Prepoznaje se i kvaliteta meda i kvaliteta pripreme”, objasnila je Mihina.

Uz tradicionalnu misu na Anindolu, raznu ponudu hrane i pića i živu muziku obilježeno je još jedno Anino u Samoboru. Udruga Etno-fletno na kratko će se zasluženo odmoriti za vrijeme kolovoza, ali već u rujnu počinje s radom i organizacijom mnoštva drugih manifestacija.    

Objava Obilježavanje blagdana Svete Ane u Samoboru pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

U Zadru je KUD Hruševec Kupljenski održao zajednički nastup s KUD-om Zadarski tanac na Narodnom trgu i tako se predstavio zadarskoj publici. Zajedničkim koncertom, pjesmom, plesom i glazbom prikazali su tradicijsku baštinu jadranske i kontinentalne Hrvatske. KUD Zadarski tanac vrlo aktivno čuva i promiče tradiciju jadranskog folklora te se može pohvaliti bogatim fundusom narodnih nošnji, […]

The post KUD Hruševec Kupljenski nastupio pred zadarskom publikom first appeared on Grad Zaprešić.

Ministarstvo demografije i useljeništva odobrilo je Gradu Klanjcu sufinanciranje projekta „KAKTI – Klanječke AKTIvnosti za djecu“ u iznosu od 30.000 eura. Projekt je namijenjen djeci predškolskog uzrasta i nižih razreda osnovne škole.

“Ukupno je četiri aktivnosti, dvije za djecu predškolske dobi, a dvije za učenike nižih razreda osnovne škole. Predškolci će imati priliku učenja engleskog jezika dva puta tjedno u tri skupine po 20-ero djece. Bit će organiziran i fitnes za djecu mlađe i starije grupe našeg vrtića. Djecu trebamo učiti da budu aktivnija i više borave u prirodi. Usmjeravat ćemo ih da budu što više u sportu i čim manje za mobitelima, tabletima i televizijom.

Za školarce od prvog do četvrtog razreda osnove škole imamo školu sviranja tambure, a održavat će se dva puta tjedno u trajanju od jednog sata. Na taj način stvaramo mlađe generacije koje će moći pratiti školski folklor i naš dječji KUD. Na posljetku organizirat ćemo Gimnastičku početnicu. Kroz razne radionice i s pomoću raznih sprava djeca će se više kretati i razvijati jer mislimo da im je to najpotrebnije”, objasnio je gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek.

Projekt će započeti sredinom rujna i trajat će do sredine svibnja 2025. godine. Organizirane radionice bit će van vrtićkog i školskog vremena, a sve aktivnosti  bit će potpuno besplatne za zainteresirane.

Objava Novi projekt i dječje aktivnosti u Klanjcu pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.