Sequence-01.00_02_52_36.Still005-1024x576.png

Deset godina Rječnika kajkavske donjosutlanske ikavice

“On je rekao: ‘Nađite mi osobu koja će čitati riječi. Snimat ćemo ju i onda ćete te snimke slati u Institut. Moji će ih suradnici preslušavati i označavati akcente’ i tako je bilo. Ta osoba bila je Štefica Hanzir“, ispričala je Jasna Horvat, predsjednica Udruge Ivana Perkovca, povodom obilježavanja deset godina od objavljivanja Rječnika kajkavske donjosutlanske ikavice.

“Mi smo zapravo ove godine trebali obilježiti, to smo večeras i uspjeli, deset godina od tiskanja i izdavanja ovog prvog rječnika jednoga zaštićenoga govora u Republici Hrvatskoj. Tomu je prethodilo pet godina istraživanja, dokumentiranja, akcentuacije i rada s Institutom za hrvatski jezik. Kao što ste vidjeli, imali smo kvalitetne predavače; neke nove i nova predavanja, kao što je ono doktorice znanosti Mirele Horvatin“, istaknula je.

Prikupljanje jezične baštine inicirala lokalna zajednica

“Drago mi je što je ovo bio jedan od prvih primjera upravo prikupljanja jezične građe u suradnji Instituta i lokalne zajednice, pri čemu je lokalna zajednica tražila Institut za pomoć. To je vrlo rijetko. Obično znanstvenici idu na terene pa onda nemaju vremena za pojedine krajeve i biraju ih po nekim drugim prioritetima. Kad je zajednica ona koja inicira ovako vrijednu aktivnost prikupljanja, onda i brže dođe do vrijednih rezultata”, pohvalila je Mirela Horvatin s Instituta za antropologiju angažman i inicijativu lokalne zajednice. U predavanju je obradila pitanje “Jesu li naši govori nematerijalna kulturna baština“.

predavačica Mirela Horvatin

“Trebala nam se pridružiti doktorica znanosti Ivana Kurtović Budja. U posljednjem času bila je spriječena, ali sigurno će biti prilika da izlaže. Ovdje je također bila naša članica Rajna Pavuna, profesorica njemačkog jezika iz škole stranih jezika Pavuna. Ona je prezentirala jedno baš zanimljivo i interaktivno predavanje o germanizmima u kajkavskoj ikavici. Nakraju su profesorice Srednje škole “Ban Josip Jelačić” Zdravka Kramarić i Zvonka Špoljar napravile retrospektivu svih realiziranih zajedničkih projekata pa smo vidjeli da ih je bilo jako, jako čudo”, rekla je Jasna Horvat.

Ova prilika poslužila je i kao podsjetnik na same početke. “Bilo je krvi, znoja i suza. Suza je bilo i zaista, a večeras i suza radosnica jer su to bili teški i emotivni trenuci za nas. S puno entuzijazma, volje i želje ušli smo u izradu Rječnika kajkavske donjosutlanske ikavice prije točno 15 godina. Učinili smo dobar posao. I dalje smo ponosni i zadovoljni kad prolistamo tu našu knjigu, možemo reći, bibliju kajkavaca ikavaca“, zaključila je predsjednica Udruge Ivana Perkovca.

Objava Deset godina Rječnika kajkavske donjosutlanske ikavice pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Sequence-01.00_01_49_10.Still001-1024x576.png

Zaprešić dobio bistu heroja Blage Zadre u Vukovarskoj ulici

U Zaprešiću je na početku novoimenovane Vukovarske ulice svečano otkrivena bista heroja Domovinskog rata Blage Zadre. Emotivnoj svečanosti prisustvovali su i jednu posebnu počast legendi Vukovara odali članovi obitelji, branitelji, građani i predstavnici vlasti.

Svečanost je započela himnom u izvedbi Savskih valova. “Da bi vazda sretna bila…”, moglo se čuti uz zvuk tambura.

Inicijativu za ulicu na čijem početku danas stoji bista ovog hrvatskog domoljuba dala je Hrvatska demokratska zajednica Zaprešić. “Vukovar je simbol hrvatske obrane i pobjede. Blago Zadro bio je običan čovjek, jedan od nas, ali je kroz svoj život, a napose kroz obranu Vukovara, dao nemjerljivi doprinos stvaranju i ostvarenju hrvatskog sna u obrambenom ratu. To je danas naša slobodna Hrvatska“, obratio se Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića.

Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića

“Mi nikoga ne napadamo, ali spremni smo se braniti”

“Mi koji ga nismo osobno poznavali, pamtit ćemo ga po onim videozapisima koje često možete vidjeti. Ja sam ih posljednjih dana pregledao nekoliko još iz 90-e, iz onog vremena kad je borba bila politička, kad je hodao po istočnoj Slavoniji te pozivao na mir i razboritost. Tad ga nitko, nažalost, nije slušao. Sigurno je najpoznatiji videozapis onaj u kojem kaže: ‘Mi nikoga ne napadamo, mi nikoga ne ugrožavamo, ali spremni smo se braniti. Svakog onog tko nas napadne, dočekat ćemo na primjeren način’”, istaknuo je Darko Nekić, državni tajnik u kabinetu ministra branitelja.

Darko Nekić, državni tajnik u kabinetu ministra branitelja

“I sve do tragične smrti 16. listopada 1991., prije 34 godine, tako se ponašao i tako je živio. Zato i jest jedan od najpoznatijih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Doprinos koji je dao u obrani Hrvatske bio je ogroman. Ovaj spomenik nije ovdje zbog nas koji smo bili suvremenici svih tih događaja. Ovaj spomenik, ovo poprsje ovdje, važno je zbog svih onih koji će doći iza nas. Za 30, 40, 50 ili više godina ovdje će stajati neki drugi ljudi koji će polagati vijence i paliti svijeće. Upravo je zbog njih ovaj spomenik ovdje postavljen – da bi znali kakav je bio doprinos Blage Zadre i hrvatskih branitelja u obrani Hrvatske te da bi bili zahvalni jednoj cijeloj generaciji hrvatskih branitelja koja je stvorila neovisnu Hrvatsku u kojoj slobodno možemo slaviti svoje junake“, rekao je Nekić.

Spomenik koji povezuje istok i zapad Hrvatske

“Ova bista nije samo kip. Ona je znak sjećanja, poštovanja i zahvalnosti ne samo mojem ocu nego svim onim ljudima koji su u najtežim vremenima stali u obranu svoje domovine i pokazali što znači ljubav prema domovini. Moj otac bio je vojnik i zapovjednik. Prije svega je bio čovjek koji je vjerovao u istinu, poštenje i to da se domovina brani srcem, ne mržnjom. Za mene on nije bio samo heroj već otac koji me je učio da vrijediš onoliko koliko poštuješ druge i koliko si spreman žrtvovati se za ono što voliš”, kazao je sin Blage Zadre Tomislav Zadro.

“Danas ovdje u Zaprešiću, gradu koji zna cijeniti svoje junake i koji živi te vrijednosti, osjećam zahvalnost što se ime Blage Zadre izgovara s ponosom, ali i toplinom. Ono ne simbolizira samo rat nego i ljudskost, dobrotu i vjeru u bolju Hrvatsku. Ova bista spomenik je hrabrosti, ali i podsjetnik na mir“, zaključio je.

Tomislav Zadro, sin Blage Zadre

“Ima jedan grad oduvijek mi drag, ima jedan hrast slavonski. Ima jedan grad, svakom srcu drag, ima jedan div hrvatski. Vukovar, Vukovar, stoji dok protiču vode dunavske,” uslijedila je još jedna izvedba Savskih valova.

“Meni je izuzetno drago što sam danas ponovno u Zaprešiću i što sam imao priliku sudjelovati u otkrivanju ove biste. General-bojnik Drago Zadro definitivno je zaslužio jedan ovakav znamen ovdje”, rekao je državni tajnik u kabinetu ministra branitelja Darko Nekić po završetku.

Grad Zaprešić svoj Dan, 16. listopada, slavi rođenjem bana Jelačića. General Blago Zadro izgubio je život na taj dan. Razmišljajući o tome, htjeli smo odati počast za sve ono što je on kao veliki čovjek i vojnik napravio za Hrvatsku. Na jedan način spojili smo istok i zapad Hrvatske, kao što je i Turk rekao”, kazao je Drago Bago, predsjednik Gradskog vijeća Grada Zaprešića.

Drago Bago, predsjednik Gradskog vijeća Grada Zaprešića

“Žrtva hrvatskih branitelja temelj je na kojem danas stojimo upravo ovdje i neprocjenjive je vrijednosti. Ostavili su nam domovinu, slobodu i budućnost. Neizmjerna im hvala na tome”, zaključio je Tomislav Zadro.

Objava Zaprešić dobio bistu heroja Blage Zadre u Vukovarskoj ulici pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

DAVOR-PISMAROVIC.00_02_50_18.Still003-1024x576.jpg

Više od 200 izlagača iz cijele Hrvatske na 25. sajmu u Zaprešiću

U Zaprešiću će se od 17. do 19. listopada održati jubilarni 25. Gospodarski sajam, u organizaciji Udruženja obrtnika Zaprešić. Ova tradicionalna manifestacija, koja već četvrt stoljeća okuplja obrtnike, poduzetnike i izlagače iz cijele Hrvatske, održat će se u Srednjoj školi Ban Josip Jelačić te u prigodno uređenim vanjskim šatorima i prostoru oko škole.

Predsjednik Udruženja Davor Pismarović, gostujući u emisiji Zapadna strana Televizije Zapad, istaknuo je važnost sajma za lokalno gospodarstvo i cijelu regiju.

– Ovo je ljubilarni sajam koji mnogo znači ne samo za grad Zaprešić, nego i za okolne općine. Naši obrtnici imaju priliku pokazati svoja dostignuća, razmijeniti iskustva i predstaviti se široj publici – rekao je Pismarović.

Ovogodišnji sajam okupit će više od 200 izlagača i 150 štandova, što ga čini najvećim dosad. Uz domaće obrtnike, dolaze i gosti iz Vukovarsko-srijemske, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Koprivničko-križevačke županije, ali i iz Slovenije i Vojvodine, s kojima zaprešićki obrtnici već dugi niz godina njeguju uspješnu suradnju.

Tema ovogodišnjeg sajma je „Izgradnja komunikacijske strategije u poduzetništvu“, a uvodno predavanje na otvorenju održat će Visoka škola Baltazar Zaprešić, s kojom Udruženje ostvaruje dugogodišnju suradnju.

– Želimo potaknuti obrtnike da nauče kako se bolje predstaviti, promovirati svoj proizvod i uspješnije komunicirati s tržištem. Sajam nije samo izložbeno-prodajni događaj, već i edukativna manifestacija – pojašnjava Pismarović.

Sajam će biti otvoren u petak, 17. listopada u 11 sati, a posjetitelji će ga moći razgledati svakog dana od 10 do 20 sati. Ulaz je, kao i svake godine, besplatan.

Osim poslovnog dijela, posjetitelje očekuje i bogat kulturno-zabavni program. Sudjelovat će brojna kulturno-umjetnička društva, tamburaški sastavi i zborovi, među kojima i muški pjevački zbor „Bistrani“, čiji je Pismarović predsjednik.
Poseban događaj bit će i „Medni doručak“, koji će u subotu od 10 do 12 sati organizirati Pčelarska udruga Ban Josip Jelačić, a građani će moći besplatno kušati domaće pčelarske proizvode.

Udruženje obrtnika Zaprešić danas broji 1418 aktivnih obrtnika, a bilježi i značajan rast od čak 13,8 posto više nego prethodne godine. To je, kaže Pismarović, iznad hrvatskog prosjeka.

– Posebno nas veseli što sve više mladih otvara svoje obrte, najčešće paušalne. Vidimo da žele stvarati, imaju znanje i podršku lokalne zajednice. Naš cilj je pomoći im savjetima, edukacijom i konkretnom podrškom – naglašava.

S obzirom na rast interesa izlagača, organizatori već razmišljaju o proširenju sajma sljedećih godina.

– Ove smo godine morali dodati vanjske šatore jer je interes ogroman. Ljudi žele doći, vidjeti proizvode uživo i razgovarati s obrtnicima. To je iskustvo koje nikakav online kanal ne može zamijeniti – poručio je Pismarović, uz slogan sajma: „Kupujmo hrvatsko i obrtničko!“

Objava Više od 200 izlagača iz cijele Hrvatske na 25. sajmu u Zaprešiću pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

224. obljetnica rođenja bana Josipa Jelačića

224. obljetnica rođenja bana Josipa Jelačića

224. obljetnica rođenja bana Josipa Jelačića

Na dan rođenja bana Josipa Jelačića, ujedno i Dan grada Zaprešića položeni su vijenci i zapaljene svijeće na grobnici obitelji Jelačić u Novim dvorima. Banu su se tako poklonili predstavnici Gradske uprave grada Zaprešića, predsjednik Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, Kuburaško društvo ban Josip Jelačić te učenici OŠ Ljudevita Gaja. Gradonačelnik Zaprešića […]

The post 224. obljetnica rođenja bana Josipa Jelačića first appeared on Grad Zaprešić.

CAM15889_01.00_01_38_18.Still001-1024x576.jpg

Predstavljena knjiga „Žuta Bubamara“ – poezijom o istini Vukovara

U Rakitju je predstavljena knjiga „Žuta Bubamara“, zbirka antiratne poezije autorice Maje Vidaković, voditeljice književnog odjela svetonedeljskog ogranka Matice hrvatske.

Knjiga donosi snažnu poruku o boli, patnji i nadi kroz stihove nadahnute stvarnim događajima iz Vukovara 1991. godine. Autorica ističe kako je zbirka inspirirana 87 dana agresije na Vukovar i svjedočanstvima preživjelih branitelja i logoraša.

„Žuta Bubamara je zbirka antiratne poezije inspirirana iskustvima stvarnih ljudi – preživjelih Vukovara i logora Srijemske Mitrovice i drugih logora. Ona je sukus istine koja se dogodila u tih 87 dana, ispričana riječima onih koji su prošli taj pakao“, kazala je Vidaković.

Maja Vidaković, autorica knjige “Žuta Bubamara”

Naslov knjige, Žuta Bubamara, nosi simboliku nade. Nastao je prema istinitom svjedočanstvu Miljenka Miljkovića, vukovarskog branitelja i logoraša, koji je, dok je bio zarobljen u kamionu na putu prema logoru u Srijemskoj Mitrovici, na svojoj nogavici ugledao žutu bubamaru. U tom trenutku, usred straha i poniženja, taj mali prizor postao mu je znak da će preživjeti i ponovno vidjeti suprugu Mariju.

„U cijelom tom paklu, ta mala bubamara postala je simbol života i obećanja. Ona vraća nadu da dobro ipak pobjeđuje“, dodala je autorica.

Vidaković ističe kako je pisanje knjige bilo izuzetno teško i emotivno.

„Ako je meni bilo teško, koja nisam sudionica tih događaja, možemo samo zamisliti koliko je teško onima koji su to preživjeli. Nema riječi kojima se može iskazati poštovanje i zahvalnost tim ljudima jer zahvaljujući njima imamo slobodnu domovinu Hrvatsku“, rekla je.

Knjiga je namijenjena svima – i onima koji su proživjeli rat, i mladima koji o tim događajima tek uče.

„Voljela bih da je pročitaju branitelji, da osjete da u svojoj boli nisu sami. Ali i mladi, kako bi razumjeli da se to doista dogodilo“, poručila je Vidaković.

Autorica ističe kako zasad nema planove za nova predstavljanja, no nada se da će Žuta Bubamara putovati Hrvatskom i jednog dana imati promociju upravo u Vukovaru, gradu koji ju je najviše inspirirao.

„Kako je Bog doveo do ovoga, vjerujem da će knjiga pronaći svoj put i do drugih krajeva Hrvatske“, zaključila je.

Objava Predstavljena knjiga „Žuta Bubamara“ – poezijom o istini Vukovara pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Čudnovate ilustracije Mladena Papića

Čudnovate ilustracije Mladena Papića

Čudnovate ilustracije Mladena Papića

Klub Zapreščana u suradnji sa Srednjom školom Ban Josip Jelačić već dugi niz godina za Dan grada i Dan škole u Galeriji Anima organizira izložbu na kojoj se predstavljaju zaprešićki umjetnici raznih stilova, obično bliskih današnjim mladima. Nakon stancil art izložbe prošle godine, ovogodišnja izložba predstavlja bogat opus samozatajnog slikara Mladena Papića koji nam je […]

The post Čudnovate ilustracije Mladena Papića first appeared on Grad Zaprešić.

ChatGPT-Image-Oct-8-2025-02_54_38-PM.png

U Zaprešiću će osvanuti poseban voćnjak: Učenici će posaditi prvu Crošnjicu kraj osnovne škole

Savez izviđača Hrvatske i kreativna agencija HEARTH, inicijatori najnovijeg hrvatskog zelenog projekta CROŠNJICA, pozivaju Vas na predstavljanje projekta i sadnju prve hrvatske urbane Crošnjice pod nazivom Crošnjica Zaprešić.

Predstavljanje projekta i sadnja Crošnjice održat će se u petak, 17. listopada, povodom Dana grada Zaprešića, na školskom dvorištu Osnovne škole Ljudevita Gaja, Ulica Ljudevita Gaja 2, Zaprešić s početkom u 9.30 sati prema sljedećem rasporedu:

Na sadnji će, uz volontere Saveza izviđača Hrvatske i agencije HEARTH, sudjelovati učenici i nastavnici Osnovne škole Ljudevita Gaja, predstavnici Grada Zaprešića i volonteri glavnog pokrovitelja iz Atlantic grupe. Na akciji se očekuje sudjelovanje više od stotinu volontera koji će posaditi oko 200 raznih sadnica stabala i grmlja koje se sastoji od čak 24 različitih biljnih vrsti.

Voćnjak, ilustracija
(Foto: Goran Sebelic / CROPIX)

Što je Crošnjica?

Crošnjica je šumica posađena na maloj površini koju čine autohtone i udomaćene biljne vrste. Ovu šumicu čini više skupina bilja – stabla, grmovi i prizemno rašće. Nastala je prema Miyawaki metodi (po poznatom japanskom botaničaru, dr. Akira Miyawaki) u kojoj se započinje sadnjom svih slojeva šume istovremeno, a sadi se gusto – dvije do tri biljne vrste na kvadratnom metru, na području od svega nekoliko desetaka do par stotina kvadratnih metara.

Ovakva metoda podrazumijeva i neizostavnu obradu tla na lokaciji sadnje i to prvenstveno kroz meliorativne zahvate (podrivanje, navoz gnojiva, oranje, frezanje). Sadnja Miyawaki metodom donosi više pogodnosti te su ovakve šumice jednostavne za sadnju, samoodržive su i zahtijevaju vrlo malo održavanja.

Visoka bioraznolikost biljnih vrsta znači da će drveće biti otpornije, a veća otpornost dovodi do boljeg zdravlja biljnih vrsta što osigurava veći utjecaj u ekosustavu poput regulacije temperature i smanjenja onečišćenja zraka.

Foto: Screenshot Crošnjica

Koliko brzo raste?

Crošnjica Zaprešić prva je urbana Crošnjica koja će biti posađena u Hrvatskoj, nakon što je u svibnju posađena prva medonosna Crošnjica kao pilot projekt u općini Kamanje. Crošnjica Zaprešić sastoji se od čak 196 različitih sadnica te ukupno 24 različite biljne vrste koje će biti posađene u gusto na svega 200 m2.

Crošnjica u Zaprešiću služit će i kao svojevrsne učionica u prirodi za učenike osnovne škole, ali i sve druge zainteresirane. Djeca i mladi učit će kroz Crošnjicu o mnogim biljnim vrstama koje ju čine, a kako se šumica razvija tako će se na malom uzorku moći simulirati proces koji u prirodi traje značajno duži period vremena.

Zahvaljujući utjecaju čovjeka, konkretno obradi tla, pozitivnom utjecaju na mehanička i hranidbena svojstva tla te njezi biljaka u ranoj fazi razvoja, ovakve šumice mogu izrazito iskoristiti svoj potencijal rasta te postići puno veći debljinski i visinski prirast u odnosu na nenjegovane biljke. Tako već u nekoliko vegetacijskih sezona uzgojena stabla počinju dobivati formu odraslih stabala te se već par godina nakon sadnje može prošetati pravom šumicom.

Dobrović zna što bi sa zagrebačkim smećem: ‘Tako je najbrže do prestanka odlaganja na Jakuševcu’

Objava U Zaprešiću će osvanuti poseban voćnjak: Učenici će posaditi prvu Crošnjicu kraj osnovne škole pojavila se prvi puta na Zagreb.info.

Sequence-01.00_02_46_11.Still004-1024x576.png

Načelnik na Jeseni u Pušći: Svake godine idemo štengu više

Na Trgu osam sela održala se ovogodišnja manifestacija Jesen u Pušći u organizaciji Udruge žena na čelu s predsjednicom Dragicom Milić te uz pomoć Općine i općinskog načelnika Filipa Bernardića. Prekrasan dan obilježilo je i lijepo vrijeme.

Jesenski dan uljepšali su izlagači i kulturno-umjetnički program uz svirku Grupe Novi sjaj. “Ovo je tradicionalna mala zahvala za plodove koje smo i ove godine dobili. Program je bogat, svake godine to ide štengu više i bolje. Kad se Udruga žena ujedini i kad svi imaju isti cilj, onda i dolazimo do ovakvih manifestacija. Naravno, njima su ovdje podrška i Udruga branitelja, lovci, nogometaši i ostale udruge. Cijelo vrijeme govorimo, naglašavamo i ponavljamo da je to jedno zajedništvo kroz koje možemo napraviti puno lijepih stvari”, rekao je načelnik Općine Pušća.

Filip Bernardić, načelnik Općine Pušća

“Potrudile smo se maksimalno i već možemo reći da je to tradicija jer je ovo četvrta godina. Veselim se što se svi zajedno možemo družiti i nadam se da će svima ovdje biti ugodno”, naglasila je predsjednica Udruge žena Pušća. “Udruge i služe da se ljudi nađu, druže, razmijene neka iskustva te da se svi skupa na kraju krajeva dobro proveselimo i zabavimo”, dodao je Bernardić.

“Mene više možda ne, ali sigurno neke iz Pušće iznenadi kada dođu ovamo. Začude se kad vide da mi imamo nekoga tko se bavi nakitom, bućinim uljem, vinom. To je stoga dobro. Mislim da kroz sljedeću godinu i godine koje su pred nama to možda trebamo samo probati i globalizirati, ne sad u neke sfere, ali da još više ljudi iz okolice dođe kod nas u Pušću vidjeti što mi kao Puščani nudimo”, zaključio je općinski načelnik. I ova Jesen u Pušći završila je u znaku druženja, okusa, kreativnosti, boja i glazbenog duha.

Objava Načelnik na Jeseni u Pušći: Svake godine idemo štengu više pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.