admin, Autor na Zaprešić - Najljepši grad

PREDANI SU ZAHTJEVI! HND održao prosvjed: Traže da se pokrene istraga Matijanićeve smrti, ali i ostavka ministra Beroša

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) organiziralo je prosvjed na Markovu trgu šest mjeseci nakon smrti novinara Indexa Vladimira Matijanića. Žele istragu o propustima u njegovom liječenju, no traže i smjenu ministra zdravstva Vilija Beroša.

Okupljanje prosvjednika počelo je od 12 sati ispred zagrebačkog Novinarskog doma, a u 13 sati krenula je prosvjedna šetnja od Novinarskog doma, preko Trga Republike Hrvatske, Frankopanske do Ilice, Ilicom do Trga bana Josipa Jelačića te Zakmardijevim stubama do Gornjega grada na Markov trg.

14.15 Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko i Andrea Topić predali su vladi RH zahtjeve iz peticije koju je potpisalo gotovo pet tisuća ljudi. Njome traže da se pokrene istraga Matijanićeve smrti, ali i ostavka ministra zdravstva Vilija Beroša.

13. 55 “Prošlo je šest mjeseci od medicinski potpomognute smrti Vladimira Matijanića i zato smo došli ovdje. Guše nas bijes i srdžba, ali za razliku od Vlade dišemo i pozivamo vas da se borite, ovo se moglo dogoditi svakome od nas. Malome Gabrijelu iz Metkovića, Mireli Čavajdi, gospođi Ruži ili mladiću koji je umro na cesti u Zaprešiću jer u kolima hitne nije bilo liječnika. Danas ovdje protestiramo i za sve sudbine koje su ostale daleko od očiju javnosti. HND-u se javlja velik broj građana za slične tragedije za koje nitko nije odgovarao. Ovo nije prosvjed protiv medicinskih djelatnika već onih koji su uzurpirali sustav stranačkom iskaznicom kao jedinim mjerilom”, poručio je Branko Mijić, dopredsjednik HND-a.

13.48 “Već sam rekla sve o ovome, ali sam željela uzeti nekoliko Facebook statusa u kojima je Vladimir pisao o zdravstvu”, rekla je Andrea Topić, novinarka Indexa i djevojka pokojnog Matijanića te je počela čitati njegove statuse.

13.36 Pustili su snimke poziva Vladimira Matijanića koje je snimio netom prije smrti dok je zvao hitnu.

“Čuli ste ove potresne snimke. Šest mjeseci nas uvjeravaju da je sve uredu”, poručio je Zovko, a prosvjednici su zvižducima i vikanjem ‘pozdravili’ ministra zdravstva.

Počelo je skandiranje “Vili odlazi”

“Država je ubila Matijanića i sada zataškavanjem ga ponovno želi ubiti, ali AP mora znati da od ovoga nećemo odustati”, poručio je Zovko.

“Tražimo da se temeljito istraže sve okolnosti smrt, ne samo u ime Matijaniće već i ostalih građana. Ovo nije prosvjed protiv zdravstvenih radnika čiji rad poštujemo, oni su također žrtve sustava koji ne funkcionira”, dodao je.

13.17 Prosvjednici su stigli do Trga bana Josipa Jelačića. Čitavim putem se čuju bubnjevi, u povorci je mnoštvo transparenata, a kolonu predvodi nekoliko ljudi koji nose veliki transparent na kojem piše “Oprostite što smetam, ne mogu disati”.

Veliki fotoizvješaj: Pogledajte posljedice nevremena, u Zagrebu ozlijeđena jedna osoba

Jak vjetar u subotu je ostavio trag u brojnim županijama, od Osječko-baranjske do Krapinsko zagorske i Grada Zagreba, gdje je jedna osoba ozlijeđena, izvijestilo je Ravnateljstvo Civilne zaštite.

<!––>

U Zagrebu je jedna osoba ozlijeđena te je Županijski centar 112 na mjesto događaja odmah uputio hitnu medicinsku pomoć.

Centar je prijepodne zaprimio više dojava građana o padu stabala i grana na prometnice i parkirana vozila, padanju dijelova fasade sa zgrada, oštećenju limova na krovovima, semafora i telefonskih stupova.

Županijski centar 112 Krapina zaprimio je više dojava da je zbog jakog vjetra oštećen dalekovod te su bez struje Gornja Stubica, dio Zlatara i naselje Petruševec.

U Zagrebačkoj županiji do prekida u opskrbi električnom energijom došlo je području Prilipja, Pleševice i Zaprešića.

Isti problem zabilježen je na području Đakova, Našica i Belog Manastira, kao i na području Kopanice, Novog Varoša, Okučana i Gređana.

Županijski centar 112 Vukovar do 13 je sati zaprimio 16 dojava vezanih uz posljedice jakog vjetra, a Centar u Virovitici 30-ak.

O srušenim stablima i stupovima ulične rasvjete dojave je dobio Županijski centar 112 Bjelovar, a onaj u Koprivnici i dojave o srušenim telekomunikacijskim stupovima.

(FOTO) JEDNA OSOBA OZLIJEĐENA: Olujno nevrijeme poharalo Zagreb, pogledajte posljedice vjetra koji je odnio sve pred sobom

Jako nevrijeme poharalo je u subotu Hrvatsku, pa i Zagreb. Olujni vjetar čupao je stabla i nosio sve pred sobom, a mnoštvo automobila uništeno je nakon što su na njih popadala stabla i grane.

”Zbog jakog vjetra Županijski centar 112 Zagreb zaprimio je tijekom prijepodnevnih sati više dojava građana da je na području Grada Zagreba došlo do pada stabala i grana na prometnice i parkirana vozila, padanja dijelova fasade sa zgrada, oštećenja limova na krovovima, semafora i telefonskih stupova”, objavilo je u poslijepodnevnim satima Ravnateljstvo civilne zaštite. Na Twitteru su potvrdili i da je jedna osoba u nevremenu ozlijeđena.

Snažan vjetar diljem Hrvatske stvara probleme. Županijski centri 112 zaprimili su veliki broj poziva o nastaloj šteti te uputili nadležne službe na teren. U Zagrebu je jedna osoba ozlijeđena te je ŽC 112 Zagreb odmah uputio hitnu medicinsku pomoć. https://t.co/fLFbhKOnLG

— Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-RH (@RavnateljstvoCZ) February 4, 2023

Otkrili su i da su Zagrebu dvije osobe putem Županijskog centar 112 Zagreb zatražile hitnu medicinsku pomoć.

Na širem području Zagreba i Zagrebačke županije, zaprimljeno je nekoliko dojava kako je na području Prilipja, Pleševice i Zaprešića uslijed jakog vjetra došlo do prekida opskrbe električnom energijom

(FOTO) ‘SVE EKIPE SU NA TERENU’ Zagrebački vatrogasci imaju pune ruke posla, odradili preko 40 intervencija

Olujno nevrijeme nije poštedilo ni ostatak zemlje. Zbog jakog vjetra oštećen je dalekovod, o čemu je dojave zaprimio Županijski centar 112 Krapina. Bez struje su Gornja Stubica, dio Zlatara i naselje Petruševec.

Bez električne energije ostao je i dio Đakova, Našica i Belog Manastira, kao i dijelovi na području Kopanice, Novog Varoša, Okučana i Gređana.

Posljedica jakog vjetra bilo je i na području Vukovara, čiji je Županijski centar 112 zaprimio 16 dojava, dok je Centar u Virovitici dobio tridesetak dojava. U Bjelovaru je, prema tamošenjm Županijskom centru 112, vjetar rušio stabla i stupove ulične rasvjete. U Koprivnici su srušeni telekomunikacijski stupovi.

The post (FOTO) JEDNA OSOBA OZLIJEĐENA: Olujno nevrijeme poharalo Zagreb, pogledajte posljedice vjetra koji je odnio sve pred sobom appeared first on Zagreb.info.

Lokalni čelnici održali sastanak vezan za revitalizaciju Kumrovečke pruge

Nakon ulaska Hrvatske u Shengensko područje više ne postoje prepreke za revitalizaciju Kumrovečke pruge koja je već više od 20 godina zatvorena. Od 2000. pokrenute su mnoge inicijative s namjerom da se ova pruga ponovno stavi u funkciju , a novi sastanak predstavnici hrvatske i slovenske strane održali su u Kumrovcu. Čelnici hrvatskih i slovenskih gradova i općina iz sutlanskog kraja, kroz koje prolazi već više od dva desetljeća zatvorena Kumrovečka pruga sastali su se kako bi dogovorili daljnje korake vezane uz njihovu inicijativu za ponovnom revitalizacijom te zapuštene pruge koja bi trebala prometovati do naselja Imeno u slovenskoj Općini Podčetrtek.

“Našli smo se opet tu u Kumrovcu da potaknemo našu staru priču koja traje ne 5 godina nego ja bih rekao već 20 godina. Tu su načelni uz cijelu sutlansku dolinu od Zagorskih sela do Brdovca ali i naši slovenski prijatelji iz Podčetrteka, Bistice ob Sotli i Brežica. Imamo jednu dobru priču što se tiče same politike od koje bi mogli dobiti podršku jer se Schhengenska zona koja je uvijek bila prepreka pomaknula. Očekujemo da će se sad to sve pokrenuti jer to znači bolju demografsku sliku i spajanje sa Slovenijom sa Celjem, a onda je i Austrija blizu” rekao je domaćin načelnik Općine Kumrovec Robert Šplajt.

Slovenska strana također zainteresirana za revitalizaciju pruge

Župan sam 12 godina i približno toliko traje priča o revitalizaciji te pruge koja zapravo vodi od Zagreba do Maribora. Kumrovečka pruga je potrebna kako Zagorju, tako i Kozjanskom i Obsotelju za razvoj, prije svega za turistički razvoj, budući da je pruga ekološki bolje rješenje od svih drugih oblika prijevoza. Mislim da je ova inicijativa dobra, tim više što se ne radi o projektu za kojeg treba izdvojiti veliku količinu novca jer pruga već postoji pa ne treba raditi otkup zemljišta. Prugu samo treba obnoviti, a za to postoje Europski fondovi. Pričat ćemo s obje vlade i željeznicama obje države i uvjeriti ih da je to potrebno. Ovo područje je zbog toga hendikepirano, ljudi se odseljavaju i to je velika šteta. Dizanjem prometne infrastrukture na jedan viši nivo podigla bi se i kvaliteta života na čitavom ovom području s obje strane Sutle i zato pozdravljam ovu inicijativu. Do sad je bilo puno izgovora, ali sada izgovora više nema, Schengena više nema, tvrde granice više nema. Sad samo trebamo tražiti rješenja. I ja sam danas ovdje predložio da se svi mi udružimo i naručimo studiju, projektnu dokumentaciju i odemo na obje vlade, hrvatsku i slovensku, s konkretnom idejom, iznosom troškova i rješenjima za financiranjem iz fondova. Ako će oni shvatiti da ćemo novac dobiti zato što se udružujemo, onda više neće biti razloga da se to ne riješi. Bez pruge smo već 20 godina, 20 godina nazadujemo, ali mi gradonačelnici i načelnici s obje strane granice smo jedinstveni da to moramo napraviti i mislim da ćemo uspjeti. Naravno, ne preko noći, možda tek kroz 10 godina, ali ja se ipak nadam da će ova pruga biti ponovno u funkciji i puno prije nego za 10 godina” poručio je župan Općine Bistrica ob Sotli Franjo Debeljak.

Sastanak sa ministrom

Prije nekoliko dana načelnika Općine Dubravica Marina Štritofa i gradonačelnika Klanjca Zlatka Brleka u svom uredu primio je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, a novi sastanak s direktorom HŽ infrastrukture slijedi im već u srijedu.

“Prilikom našeg sastanka ministar Butković je nazvao predsjednika Uprave HŽ infrastrukture gdje je bilo dogovoreno da ćemo pokušati pronaći modele financiranja. Više ćemo znati nakon iduće srijede kad ćemo kolega Brlek i ja imati taj sastank pa ćemo biti pametniji. Bilo je govora o modelima financiranja koji mogu biti kroz EU fondove ili putem nacionalnih sredstva kroz kredite Svjetske banke. U svakom slučaju, više informacija imat ćemo nakon sastanka u srijedu” otkrio je načelnik Općine Dubravica Marin Štritof.

Inicijativu podržao i Zoran Gregurović

Iako neće imati izravne koristi od revitalizacije Kumrovečke pruge potporu ovoj inicijativi došao je dati i gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović.

“Mislim da je to nadstranačko pitanje u kojem se ne gleda tko je iz koje političke opcije. Naravno da i mi kao Županijska organizacija HDZ-a dajemo podršku toj inicijativi, ali i ja kao gradonačelnik županijskog središta.Pravi susjed se veseli svemu što njegov susjed napravi, a ne da mu je jalan. Sve što se napravi u bilo kojem dijelu Zagorju donosi boljitak za sve nas, a ne samo za taj jedan dio” istaknuo je gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović.

Pruga mora ići sve do slovenskog Imena

U zaključku Vlade istaknuto je da će se Kumrovečka pruga obnoviti samo do Klanjca, no načelnici i gradonačelnici na to više ne pristaju a posebno načelnik Kumrovca Robert Šplajt.

“Na to sad više ne pristajemo jer, ponavljam, Schengenska zona nam više nije prepreka, a nije nam prepreka ni to što na nekim dijelovima pruga katastarski prelazi na slovensku stranu, budući da je revitalizacija ove pruge također i u interesu Slovenije. Zato inzistiramo da pruga ide do Zagorskih Sela i da se spoji na slovensku prugu u Imenu” napomenuo je Robert Šplajt.

Više od 40 godina Kumrovečka pruga bila je žila kucavica ovog kraja, a svi se nadaju da će njezina ponovna revitalizacija donijeti novi gospodarski i demografski uzlet području uz Sutlu kojem je bila od nemjerljivog značaja.

Objava Lokalni čelnici održali sastanak vezan za revitalizaciju Kumrovečke pruge pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Raspisan natječaj za dodatnih 10 stipendija Grada Svete Nedelje redovnim studentima

Uslijed značajnog povećanja troškova života što uključuje i troškove školovanja, gradonačelnik Grada Svete Nedelje Dario Zurovec 02. veljače 2023. godine donio je odluku i raspisao još jedan natječaj o dodjeli stipendija za akademsku godinu 2022./2023. i to za dodatnih 10 (deset) stipendija redovnim studentima.

Na natječaj se ne mogu javiti studenti koji su ostvarili stipendiju temeljem natječaja Grada Svete Nedelje iz rujna 2022. godine ili su istu ostvarili po nekoj drugoj osnovi.

Pravo sudjelovanja na natječaju za dodjelu stipendija imaju studenti koji udovoljavaju sljedećim općim uvjetima.

STUDENTI – 10 stipendija za redovne studente na osnovu kriterija socio-ekonomskog

statusa

koji su državljani RH

koji nisu stariji od 26 godina

koji su redovni studenti s prebivalištem na području grada Svete Nedelje

kojima prosječni ukupni neto prihod po članu obitelji/kućanstva u prethodna tri mjeseca ne prelazi iznos od 398,17 eura (3.000,00 kuna*) mjesečno

koji nisu korisnici stipendije po drugoj osnovi

Stipendija će se dodjeljivati u 8 (osam) mjesečnih iznosa od 179,18 eura (1.350,00 kuna) za razdoblje od 01. veljače 2023. do 30.rujna 2023. godine. Na razini akademske godine ukupan iznos sredstava koji kandidat ostvari jednak je iznosu koju su ostvarili stipendisti na natječaju raspisanom u rujnu prošle godine. Natječaj je otvoren do 20. veljače 2023. godine.

Prijave za dodjelu stipendija, sa svom traženom dokumentacijom, predaju se, zaključno s 20. veljače 2023. godine isključivo putem SOM aplikacije. Tekst Natječaja za stipendije i poveznica na aplikaciju, mogu se pronaći i preuzeti na službenim Internet stranicama Grada Svete Nedelje https://grad-svetanedelja.hr/transparentnost/nabava/natjecaj-za-dodjelu-stipendija-za-skolsku-akademsku-godinu-2022-2023/ .

Objava <strong>Raspisan natječaj za dodatnih 10 stipendija Grada Svete Nedelje redovnim studentima</strong> pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Invazija na Samobor – Uz pomoć Maje Šuput maskirani ljudi zauzimaju središte grada

Od jedne od najpoznatije, najveselije, ali i najdugotrajnije manifestacije – Samoborskog fašnika, koja bez problema konkurira i onoj u Brazilu, dijeli nas tek koji dan, a već 10. veljače gradske će vlasti biti primorane predati ključeve Grada i na dva tjedna proglasiti Samobor – Slobodnom Fašničkom Republikom.

Otvaranjem 197. Samoborskog fašnika koji ove godine nosi naziv „Hokus pokus EUrekus” grad preuzimaju Sraka, Princ Fašnik, Sudec i Štef Fiškal, uz brojne i svake godine još neuobičajenije maske, a svakodnevni gradski ritam mijenja razuzdana zabava i prilika za svakoga da barem na koji sat, dan, a po mogućnosti i tjedan postane netko drugi. Na poznate tri fašničke lokacije: Trgu fašničkih velikana (inače znanom kao Trg kralja Tomislava), Trgu Srakinih mališana (Trg Matice hrvatske), te Džumbus placu (Trg kod Pošte) od 10. do 21. veljače sve će vrvjeti od šarolikih maski, raskošnih kostima, ali i izvrsne zabave. Na samom otvorenju posjetitelje iz čitave Hrvatske, a i šire zabavljat će Maja Šuput, a tijekom fašnika na pozornici Trga fašničkih velikana izmjenjivat će se Queen Real Tribute, Dalmatino, Opća opasnost, Miroslav Škoro, Zvonko Bogdan, da bi nakon suđenja Princu Fašniku zatvaranje začinio Dražen Zečić.ž

Uz brojne aktivnosti za sve uzraste, poput fašničkih povorki, nebrojenih ludorija pod maskama, za djecu se održava i već tradicionalna utrka orijentacijskog trčanja Srakotrk, a Zoološki vrt Grada Zagreba, na Trgu srakinih mališana, organizira edukativno kreativnu radionicu izrade životinjskih maski.

Fašnik je samo jednom u godini, ali zabava pod maskama pamti se godinama. Cijeli program fašnika potražite na www.samobor.hr.

(Foto: Edin Tuzlak)

Objava Invazija na Samobor – Uz pomoć Maje Šuput maskirani ljudi zauzimaju središte grada pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

5. i 6. razredi OŠ Ljudevita Gaja najbolji u rukometu u zaprešićkom kraju

Održano je rukometno natjecanje za 5 i 6. razrede Školskog sportskog saveza Zaprešićki kraj. Kao i prethodnih godina u finalu su snage sučelile dvije zaprešićke osnovne škole.

“Danas je tu bilo 7 škola. Igralo se u dvije grupe. A je imala 4 ekipe, B grupa 3. Za treće mjesto igraju OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca i OŠ Bistra, a u finalu su vječni suparnici OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja” saznali smo od tajnice Školskog športskog saveza Zaprešićki kraj Marije Matošević koja je vodila natjecanje.

Ovo je samo jedno u nizu natjecanja u bogatom rasporedu Zaprešićkog školskog sportskog saveza.

“Radi se puno parom. U listopadu, studenom i prosincu odradili sa 7. i 8. razredima jedno 12-ak sportova za djevojčice i dječake. Sad smo krenuli s 5. i 6. razredima. Imamo rukomet pa onda odbojku, nogomet itd.” rekla je Marija Matošević.

Profesori kroz školska sportska natjecanja ulažu dodatan trud kako bi djecu kanalizirali prema sportovima za koje imaju talenta i afiniteta.

“To više manje radimo prekovremeno ali to je naš poziv i to nam ne može nitko platiti ovoliki trud. Što se djece tiče neki treniraju, a mnogi ne treniraju i ovako se uključe u mnoge sportove. Evo danas sam već imala 3-4 upita gdje bi se mogli uključiti u neki klub. Tako da smo mi nekakva kolijevka zaprešićkim klubovima pa se djeca nakon ovakvih natjecanja u njih uključuju”, istaknula je Marija Matošević.

Reprezentacija uvijek pobudi interes za rukometom

Makar hrvatska rukometna reprezentacija nije ostvarila neki značajan uspjeh na svjetskom prvenstvu svejedno su nastupi reprezentacije pobudili pojačan interes djece za rukometom.

“Promocija sporta je velika svaki put kad igra naša reprezentacija. Novi klinci se zapale. Djece ima, ali treba poraditi na sustavu da se o toj djeci brine, da imaju dobre trenere i uvjete. Djece će uvijek biti, ona su željna sporta. Za njih je najprirodnije kretanje i natjecanje” poručila je Marija Matošević.

Nakon nekoliko godina u kojima je OŠ Antuna Augustinčića osvajala ovo natjecanje ove godine su ruku morali stisnuti petašima i šestašima iz OŠ Ljudevita Gaja dok je OŠ Bistra zauzela treće mjesto.

Objava 5. i 6. razredi OŠ Ljudevita Gaja najbolji u rukometu u zaprešićkom kraju pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Krapinsko-zagorska županija poziva na predlaganje javnih potreba u kulturi

Za projekte u kulturi Krapinsko-zagorska županija osigurala je više od 435 tisuća eura. U njihovu prostoru tim je povodom održana konferencija za medije na kojoj su obrazloženi detalji Javnog poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi za 2023. godinu.

“Sredstva se dodjeljuju isključivo temeljem provedenog javnog poziva. Vrlo rijetko i u iznimnim slučajevima Krapinsko-zagorska županija novčanu potporu može dodijeliti izravno. Prema navedenom zakonu ta ukupna sredstva ne smiju prelaziti pet posto cjelokupnog iznosa namijenjenog financiranju javnih projekata i programa u kulturi”, poručila je Jasna Petek, zamjenica krapinsko-zagorskog župana.

Jasna Petek, zamjenica krapinsko-zagorskog župana

“Financiranje kulturnih djelatnosti koje se može zatražiti po pojedinoj prijavi iznosi od 398 do 9 290 eura. Za kulturno-umjetničko stvaralaštvo iznos po prijavi seže od 398 do 3 318 eura, ali u ovom prioritetnom području imamo jednu iznimku. Naime radi se o Zajednici amaterskih kulturno-umjetničkih udruga Krapinsko-zagorske županije. S obzirom na to da zakonu ne podliježe jednako, samom prijavom na natječaj ona ostvaruje maksimalnih 26 544 eura. Za kraj, iznos financiranja transverzalnih područja seže od 398 do 13 272 eura”, rekla je Mirjana Smičić Slovenec, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, sport i tehničku kulturu u Krapinskoj-zagorskoj županiji.

pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, sport i tehničku kulturu u Krapinsko-zagorske županiji

Nakon ovih pojašnjenja dodano je da se drugi javni poziv pak odnosi na djelatnost zaštite, očuvanja i održivog upravljanja kulturnom baštinom. Iznos financiranja po prijavi u tom je slučaju od 398 do 26 544 eura. Na javne pozive mogu se prijaviti najviše dva projekta. Pravo na podnošenje prijave imaju, kao i dosad, mnogi. Samo neki od njih jesu javne ustanove u kulturi, umjetničke organizacije ili samostalni umjetnici.

Više potražite na službenoj internetskoj stranici Krapinsko-zagorske županije.

Objava Krapinsko-zagorska županija poziva na predlaganje javnih potreba u kulturi pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Burno na sjednici Gradskog vijeća u Oroslavju

U srijedu, 1. siječnja, u Oroslavju je održana sjednica Gradskog vijeća koja je započela s jednim, a završila s drugim, novim predsjednikom Vijeća. Oporba u sastavu HDZ, SDP i HNS odlučila je smijeniti dotadašnjeg predsjednika Sojča, za kojeg su izjavili da je dobro radio, a glasanje je završilo 8-5 za smjenu te je time izabran novi predsjednik Tuđa.

Osim izbora predsjednika, glavna točka bila je i rebalans proračuna u kojem je najvažnija stavka bila odluka o dodjeli sredstava za izgradnju novih svlačionica za NK Oroslavje čiji je projekt posebno emotivno predstavio predsjednik kluba Mrzljak. Čitavu sjednicu su kroz prozore pratili i na društvenim mrežama pratila i djeca koja treniraju u NK Oroslavju te su izglasavanje popratila velikim pljeskom.

Na pitanje novom predsjedniku kako će Vijeće surađivati s Gradom, Tuđa je odgovorio kako se nada dobroj suradnji s gradonačelnikom Šimunićem, koji je u svojoj izjavio izrazio skepsu pošto su ga prošlog tjedna prozivali da „puno zuji, a malo meda daje”. No, i dalje vjeruje kako promjena u Vijeću neće utjecati na planove i projekte koje je grad započeo i provodi.

Objava Burno na sjednici Gradskog vijeća u Oroslavju pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Dekorativni magneti nastali na zimskim radionicama u Dvoru Veliki Tabor

Kombinacija prenošenja motiva s velikotaborskih zidnih slika na papir i tehnika oslikavanja motiva vodenim bojama te na kraju izrada magnetnih kvačica, a sve u toploj i opuštajućoj atmosferi Rustikalne dvorane Velikog Tabora bili su razlozi dolaska posjetitelja na zimske radionice u Dvor proteklog vikenda.

Studenti, roditelji i djeca pronašli su moment kreacije u zadanim okvirima, te napravili zanimljive slike koje će, kao dekorativni magneti, krasiti njihove domove. Nakon što je polaznike radionica muzejska pedagoginja, Kristina Pavlović, upoznala sa zidnim oslicima u nekoliko prostorija na prvome katu, nastavak je donio radost stvaranja, a često i „vau efekt“ prilikom kopiranja uz pomoć indigo papira.

Nastali radovi raznovrsni su po bojama, ideji kombiniranja i odabiru motiva.

Objava Dekorativni magneti nastali na zimskim radionicama u Dvoru Veliki Tabor pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.