Županijska skupština Zagrebačke županije donijela je Proračun za 2023. godinu koji iznosi 1.636.069.637,12 kuna/217.143.757 € i veći je u odnosu na Rebalans I. za 12,29 posto. Izvorni proračun Zagrebačke županije za 2023. godinu iznosi 730.111.245,82 kn/96.902.415,00 € i veći je za 13,29 posto u odnosu na Rebalans I. proračuna iz 2022. godine. Proračun je prihvaćen s 29 glasova „za“, 4 glasa „protiv“ i 3 „suzdržana“.

Kao i prethodnih godina, najveći iznos Izvornog proračuna, gotovo 207 milijuna kn/27,43 milijuna eura, namijenjen je Upravnom odjelu za odgoj i obrazovanje u kojem je za kapitalnu izgradnju u školstvu osigurano 110,6 milijuna/14,7 milijuna eura. Studenti i srednjoškolci i u 2023. godini mogu računati na izdašne stipendije, a u planu je i nastavak projekta Prsten potpore.

Za Upravni odjel za gospodarstvo i fondove EU planirano je 90,1 milijun kn/ gotovo 12 milijuna eura. Poduzetnici i iduće godine mogu računati na bespovratne potpore u iznosu od 7,5 milijuna kn/ milijun eura, gotovo 18 milijuna kn/2,4 milijuna eura osigurano je za energetske obnove škola i domova zdravlja, dok je 27,3 milijuna kn/3,6 milijuna eura planirano za Centar za kompetentnost, a za pripremu i provedbu EU projekata osigurano je 4 milijuna kn/550 tisuća eura. Novi projekt bit će poticanje digitalnih kompetencija poduzetnika i OPG-ova.

Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje upravljat će s gotovo 76 milijuna kn/10,07 milijun eura od čega se najveći iznos, 12 milijuna kuna/1,6 milijuna eura odnosi na pokriće gubitaka ustanova u zdravstvu – Doma zdravlja ZŽ, SB Naftalan i Zavoda za hitnu medicinu ZŽ. Gotovo 13,3 milijuna kn/1,76 milijuna eura osigurano je za kapitalna ulaganja. Sufinancirat će se 8 T1 timova hitne medicinske pomoći za što je osigurano 6,1 milijun kn/813,6 tisuća eura, a novost je sufinanciranje 2 tima sanitetskog prijevoza za što je osigurano 1,3 milijuna kuna/172,5 tisuće eura. Nešto više od 10 milijuna kuna/1,3 milijuna eura osigurano je za liječničke specijalizacije. Milijun kuna/133 tisuće eura osigurano je za ambulante u ruralnim krajevima koje s obzirom na mali broj pacijenata posluju s gubitkom. Umjesto dosadašnjih 1000 kuna, naknada za svaku novorođenu bebu isplaćivat će se u iznosu od 150 €.

Za Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo planira se 28,7 milijuna kn/3,8 milijuna eura. Poljoprivrednici mogu računati na bespovratne potpore u ukupnom iznosu od 3,6 milijuna kuna/478 tisuća eura, milijun kn/133 tisuće eura osigurano je za potpore za sjetvu i sadnju, 800 tisuća kn/106 tisuća eura za energetsku učinkovitost na OPG-ovima, a gotovo 2 milijuna kn/252 tisuće eura osigurano je za ekološku poljoprivredu. Gradovima i općinama namijenjeno je 5 milijuna kn/664 tisuće eura za razvoj infrastrukture na ruralnim područjima. U odnosu na dosadašnjih milijun kuna, sada je za vrtiće u ruralnim područjima osigurano 3 milijuna kn/398 tisuća eura.  

Za Upravni odjel za promet i komunalnu infrastrukturu planira se gotovo 100 milijuna kn/13,1 milijuna eura, a najveći dio odnosi se na županijski linijski prijevoz putnika za što je osigurano 42,1 milijun kn/5,6 milijuna eura od čega je 75 posto pomoć Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te za sanaciju cestovnih klizišta na županijskim i lokalnim cestama u iznosu od 34,5 milijuna kn/4,6 milijuna eura, za što su sredstva osigurana iz Fonda solidarnosti EU.

U Proračunu za iduću godinu za vatrogastvo i civilnu zaštitu osigurano je 6,3 milijuna kn/817,7 tisuća eura. Za kulturu se planira 4,2 milijuna kn/559 tisuća eura, a za sport nešto više od 9 milijuna kn/1,2 milijuna eura. Za Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša osigurano je 122 milijuna kn/16,2 milijuna eura, od čega je 88,6 milijuna kn/11,7 milijuna eura namijenjeno obnovi zgrada oštećenih potresima.

S više od 5,3 milijuna kuna/703 tisuće eura financirat će se izgradnja integralnog informacijskog sustava Zagrebačke županije.

Upravni odjel za poslove Županijske skupštine i opću upravu raspolagat će s gotovo 22 milijuna kuna/2,9 milijuna eura. Za projekte nacionalnih manjina osigurano je 2,4 milijuna kuna/314 tisuća eura, a za predstojeće izbore za nacionalne manjine osigurano je 800 tisuća kuna/106 tisuća eura.

Na sjednici je donesen i drugi rebalans proračuna za 2022. godinu koji iznosi 1.443.819.248,00 kn, što je manje za 0,9 posto u odnosu na prvi rebalans. Izvorni proračun temeljem novog rebalansa iznosi 631.704.518,00 kn što je smanjenje u odnosu na prvi rebalans za 1,98 posto. Rebalans II. je donesen radi povećanja bespovratnih potpora za poduzetnike, povećanja za pokriće troškova energenata u osnovnim i srednjim školama, pokrića troškova redovne djelatnosti Zavoda za hitnu medicinu ZŽ, potrebe preraspodjele sredstava unutar postojećih projekata sukladno dosadašnjoj realizaciji, otvaranja novih projekata i aktivnosti te usklađivanja prihoda s rashodima.

Donesena je odluka o visini turističke pristojbe za 2024. godinu u Zagrebačkoj županiji. Pristojbe se kreću od 10 kn/1,33€ do 12 kn/1,59€ po osobi i noćenju za boravak u smještajnim objektima, ovisno o pojedinom gradu i općini (12 kn Samobor, Velika Gorica, Jastrebarsko, ostale JLS 10 kn), odnosno od 8 kn/1,06€ u kampovima. Visina godišnjeg paušala za osobe koje pružaju usluge smještaja u domaćinstvu po krevetu iznosi 350 kn/46,45€, a na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG) po 200 kn/26,54€ i to za sve jedinice lokalne samouprave na području Zagrebačke županije. Visina godišnjeg paušalnog iznosa za osobe koje pružaju usluge smještaja u domaćinstvu u kampu za svaku smještajnu jedinicu iznosi 500 kn/66,36€, a na OPG-u po 250 kn/33,18€. Turistička pristojba koju plaća vlasnik kuće, apartmana ili stana za odmor u godišnjem paušalnom iznosu za sebe i članove uže obitelji za sve jedinice lokalne samouprave na području Zagrebačke županije iznosi za prvog i drugog člana po 60 kn/7,96€, a za svakog sljedećeg 25 kn/3,32€.

Pored već dosad osiguranih 33,8 milijuna kn/4,5 milijuna eura, članovi Skupštine dali su zeleno svjetlo za dodatnih gotovo 900 tisuća kuna/116,3 tisuće eura uslijed poskupljenja nabave specijalizirane opreme u sklopu projekta Regionalni centar kompetentnosti u strukovnom obrazovanju – Industrija 4.0 te ovlastili župana da potpiše izmjene i dopune sporazuma o sufinanciranju istog.

Na sjednici je donesen i godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite, plan unapređenja zaštite od požara, plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, kao i revizija procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije. Također, odobreni su planovi rada za 2023. godinu Koordinaciji za ljudska prava, Povjerenstvu za ravnopravnost spolova i Savjetu mladih. 

Na Aktualnom satu vijećnike je zanimalo planira li Zagrebačka županija sufinancirati cijene smještaja korisnika u privatnim domovima, planira li Županija organizirati prijem za učenike i mentore koji su sudjelovali na natjecanjima te da li su osigurana dodatna financijska sredstva školama za pokriće troškova osposobljavanja zaposlenika, prvenstveno iz sfere zaštite na radu i zaštite od požara.

Vezano za obnovu zgrade Pučkog otvorenog učilišta u Zaprešiću koja je nastradala u potresu, postavljeno je pitanje o izvoru financiranja obnove. Ostala vijećnička pitanja odnosila su se na to što je u proteklih godinu dana učinjeno po pitanju integriranog javnog prijevoza, koliko je do sada realiziranih projekata iz Saveza Alpe-Jadran te hoće li biti vraćen drugi sanitetski tim na području Ivanić-Grada, Kloštar Ivanića i Križa. Također, postavljeno je i pitanje o mjerama koje Dom zdravlja ZŽ poduzima kako bi privukao specijaliste na svoje područje.

Objava Donesen Proračun Zagrebačke županije za 2023. godinu pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za treće tromjesečje 2022. u odnosu na isto razdoblje 2021. porasla je u svim županijama.

Najveći porast bio je u Krapinsko-zagorskoj županiji, za 9,2%, Virovitičko-podravskoj i Istarskoj za 9,1 posto, Karlovačkoj za 8,8 posto te Dubrovačko-neretvanskoj 8,7 posto. Porasle su i bruto plaće u svim županijama, a najviše u Istarskoj županiji.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za treće tromjesečje 2022. isplaćena je u Gradu Zagrebu, u iznosu od 8 968 kuna i jedina koja je prelazila 8 tisuća. Slijede plaće u Zagrebačkoj županiji, gdje je prosječna neto plaća iznosila  7 726 kuna, Primorsko-goranskoj 7 631, Karlovačkoj 7 466, u Istarskoj 7 380 kuna te Krapinsko-zagorskoj 7 372 kune.

I u rujnu su na godišnjoj razini povećane plaće u svim županijama. Najviše u Krapinsko-zagorskoj i Požeško-slavonskoj, za 8,9 posto, u Karlovačkoj za 8,6 posto, Virovitičko-podravskoj za 8,5 posto te Varaždinskoj za 8,4 posto. Jedina prosječno isplaćena neto plaća iznad 9 000 bila je u Gradu Zagrebu, a po prosjeku slijede plaće u Zagrebačkoj, Primorsko-goranskoj, Karlovačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Istarskoj županiji, svima iznad 7 000 kuna.

„Prije svega treba zahvaliti našim poduzetnicima, gospodarstvenicima i obrtnicima koji iz godine u godinu pokazuju da zagorsko gospodarstvo ima čvrste temelje, koje ne mogu poljuljati gospodarske krize ili pandemije. Među zagorskim gospodarstvenicima, poduzetnicima i obrtnicima postoji puno osoba koje nadilaze ustaljene okvire u poslovanju te svojim djelovanjem svakodnevno daju doprinos tom jednom nadstandardu, koji omogućuje da Krapinsko-zagorska županija bude u vrhu po gospodarskim rezultatima. Pritom posebno dolazi do izražaja njihova opredijeljenost za ulaganje u ljude, znanje, obrazovanje i nove tehnologije – što su osnovni preduvjeti za razvoj, na čemu im najiskrenije čestitamo i zahvaljujemo. Krapinsko-zagorska županija će im kao i dosad, i dalje pružati podršku u njihovim nastojanjima da Zagorje zajedno učinimo još jačim“, rekao je župan Željko Kolar. 

Analizu je proveo portal www.zupan.hr (https://zupan.hr/aktualno/dzs-place-u-gospodarstvu-porasle-u-svim-zupanijama-u-trecem-tromjesecju/)

Objava Krapinsko-zagorska županija prednjači u porastu plaća u gospodarstvu pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

U prostorijama Društvenog doma Strmec, u ponedjeljak, održano je svečano potpisivanje Ugovora o stipendiranju za školsku/akademsku godinu 2022./2023., a Ugovore sa stipendistima potpisao je gradonačelnik Grada Svete Nedelje Dario Zurovec. Grad Sveta Nedelja dodijelio je sveukupno 60 stipendija.

Za školsku/akademsku godinu 2022./2023. dodijeljeno je sveukupno 20 učeničkih i 40 studentskih stipendija, odnosno sveukupno 60 stipendija. Stipendije su dodijeljene u iznosu od 600,00 kn (79,63 EUR) mjesečno za učenike u razdoblju od 1.09.2022. godine do 31.08.2023. godine i 900,00 kn (119,45 EUR) mjesečno za studente za razdoblje od 01.10.2022. godine do 30.09.2023. godine.

Dodijeljeno je 10 stipendija učenicima deficitarnih zanimanja prema preporuci za obrazovnu upisnu politiku stipendiranja HZZ-a, 5 stipendija učenicima srednjih škola na osnovu  kriterija socio-ekonomskog statusa, te 5 stipendija učenicima na osnovu kriterija izvrsnosti. 

Studentima je dodijeljeno 10 stipendija u obrazovnim programima prema preporuci za obrazovnu upisnu politiku stipendiranja HZZ-a, 19 stipendija preddiplomskog studija na osnovu kriterija socio-ekonomskog statusa, 6 stipendija diplomskog studija na osnovu  kriterija socio-ekonomskog statusa, te 5 stipendija studentima na osnovu kriterija izvrsnosti.

Gradonačelnik Grada Svete Nedelje Dario Zurovec čestitao je svim stipendistima i zaželio im puno uspjeha u daljnjem radu i obrazovanju te je istaknuo kako iz njegovog primjera mogu vidjeti da se na koncu trud i rad uvijek isplate. U ime stipendista Gradu se zahvalio student Antonio Miletić. Nakon potpisanih Ugovora stipendisti su svoje druženje nastavili s gradonačelnikom uz neformalni razgovor.

Objava U Svetoj Nedelji održano svečano potpisivanje Ugovora o stipendiranju za školsku/akademsku godinu 2022./2023. pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Navijačka euforija preplavila je Hrvatsku nakon što su Vatreni izborili četvrtfinale Svjetskog prvenstva i utakmicu s Brazilom, koja će se igrati u petak, od 16 sati.

Bila je to neviđena drama na stadionu Al Janoub. Japanci su poveli u 43. minuti golom Daizena Maede, koji je iz blizine savladao Livakovića. Vatrene je u život vratio Ivan Perišić u 55. minuti. Dejan Lovren je sjajno ubacio sa desne strane, a ‘Perija’ je fenomenalnim trzajem glavom pogodio sami kut japanskog vratara Gonde.

Mreže su mirovale do kraja regularnog dijela susreta, a i nakon produžetaka, te se ušlo u raspucavanje penala. Tada je na scenu stupio Dominik Livaković, koji je s tri obranjena penala odveo Hrvatsku u četvrtfinale.

Navijači diljem Hrvatske slavili su pobjedu Modrića i društva uz legendarne navijačke pjesme. Tim smo vas povodom pitali na našim društvenim mrežama: ‘Koja vam je navijačka pjesma najdraža?’ Ovo su neki od vaših odgovora:

“Neka pati koga smeta Hrvatska je prvak svijeta”, izbor je čitateljice Zagreb.info, dok drugi čitatelj preferira hit Zaprešić Boysa: ‘Igraj moja hrvatska’.

“Samo je jedno u mom životu vrijedno”, omiljena je pjesma čitateljice.

“Svaka na svoj način. Bitno da imaju jednu zajedničku notu tj. značaj”, komentar je čitateljice, dok druga poručuje: ‘Sve navijačke su mi najdraže’.

U komentarima su se mogli pročitati i ‘Lijepa li si’, ‘Neopisivo’, ‘Srce vatreno’ i ‘Bježite ljudi bježite iz grada, stiže ekipa pijana’.

The post NOGOMETNA EUFORIJA! Pjevaju se sve od reda: ‘Bitno da imaju jednu zajedničku notu’ appeared first on Zagreb.info.

Zaprešić je na današnjoj sjednici Središnjeg koordinacijskog odbora Saveza društava Naša djeca dobio titulu Grad prijatelj djece. Rezultat je to zajedničkog rada djece i zajednice, od vrtića i škola, zdravstvenih ustanova, institucija za prevenciju, udruga te Grada Zaprešića kao krovne institucije s kapitalnim ulaganjima i koordinacijom. Čak 40,65% ukupnog Gradskog proračuna za 2022. godinu čini […]

The post Zaprešić je nositelj titule „Grad prijatelj djece“! first appeared on Grad Zaprešić.

Klizanje u Zaprešiću počelo je protekle subote u deset sati. Na dan otvorenja klizališta, ono je bilo besplatno za korištenje te su građani izrazili samo pozitivna mišljenja.

Djeca, ali i odrasli uživaju u klizanju.

“Djeca će sigurno uživati. Drago mi je što je klizanje za prvi dan besplatno i što će trajati tijekom cijelog Adventa i siječnja, kao obično. Lijepo je što je Grad to omogućio”, rekao nam je posjetitelj Krunoslav.

Krunoslav je već i prošle godine bio na Adventu u Zaprešiću. Njegova obitelj godinama dolazi. To je već tradicija, kaže. Dodaje da je ovog puta Advent još malo ljepši, uz više sadržaja. Posebno ga veseli Najslađa kuća bake Mraz.

Saznali smo i tehničke detalje. Klizalište će biti otvoreno do kraja siječnja sljedeće godine.

“Zbog škole klizanja, klizalište će biti otvoreno do otprilike 30. siječnja. Vikendom je radno vrijeme od 10 do 22 sata, a tijekom tjedna od 12 i 30 do 22 sata. Kada dođu školski praznici, klizanje će počinjati u 10 sati”, rekao nam je Luka Sinković, voditelj Održavanja javno-prometnih, zelenih površina i tržnica Komunalnog Zaprešić.

Valja naglasiti da su svi građani prvog dana bili pozvani na besplatno klizanje u Zaprešiću. Nadalje najam klizališta plaćaju 15 kuna, a najam klizaljki 7 kuna i 50 lipa.

Bilo je potrebno puno truda da bi klizalište bilo postavljeno. U slučaju visokih temperatura postoji opasnost da se led neće zadržati. Naglo zatopljenje zasad ipak nije predviđeno, a za sve vremenske uvjete tu su i, uvijek spremni, zaprešićki komunalci.

Objava Klizanje u Zaprešiću može početi! pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Policija je iza 14 sati objavila da “obavljenim pregledom na području Zaprešića u trgovačkom centru te u jednom pravosudnom tijelu u Zagrebu u Berislavićevoj ulici nisu potvrđeni navodi iz dojave o eksplozivnoj napravi”.

Stigla je i vijest iz Ivanić Grada te iz jednog pravosudnog tijela u Zagrebu na Zrinjevcu kako nisu potvrđeni navodi iz dojave o eksplozivnoj napravi.

Obavljenim pregledom u Velikoj Gorici, Sesvetama i u Zagrebu, Zrinjevac nisu potvrđeni navodi iz dojave o eksplozivnoj napravi.

Ujedno, Policijska uprava zagrebačka zaprimila je i informaciju o više anonimnih dojava o navodnoj postavljenoj eksplozivnoj napravi u više trgovačkih centara na području Grada Zagreba i okolice.

Do sada je u jednom trgovačkom centru, u Novom Zagrebu u Aveniji Dubrovnik pregledom utvrđeno da se radi o lažnoj dojavi.

“Obavljenim pregledom na obje lokacije pravosudnih objekta u Zadru nisu potvrđeni navodi o eksplozivnoj napravi”, priopćila je zadarska policija, istu su vijest potvrdili i iz PU Rijeka te iz Crikvenice.

Pregledom nisu potvrđeni navodi o eksplozivnoj napravi ni u Sisku, Bjelovaru, Virovitici, Slatini, Pitomači i Orahovici.

Iza 13 sati oglasili su se i iz PU vukovarsko-srijemske te su potvrdili da su završeni izvidi u Vukovaru i Vinkovcima.

Istu vijest potvrdili su iz požeške policije.

Ranije završeni izvidi

U ponedjeljak ujutro oko 9 sati došlo je do prve dojave o bombama na sudovima u Zagrebu, a vrlo brzo to se proširilo i na ostatak Hrvatske da bi potom dojave stigle i u šoping centre diljem Zagreba.

Kako javljaju iz zagrebačke policije, u kratkom razdoblju zaprimili su informaciju o više anonimnih dojava o navodnim postavljenim eksplozivnim napravama na objektima pravosudnih tijela na području grada Zagreba i okolice.

“Na sve lokacije su upućeni policijski službenici protueksplozijske zaštite kako bi provjerili istinitost dojave i poduzeli druge mjere i radnje iz svoje nadležnosti.

Do sada, na jednoj lokaciji u Šenoinoj ulici, pregledom nisu potvrđeni navodi o eksplozivnoj napravi.

Ovim putem podsjećamo na društvenu odgovornost i samozaštitno ponašanje te u slučaju bilo čega sumnjivog što se može dovesti u kontekst navedenog događaja, da se građani s punim povjerenjem obrate policiji te postupe u skladu s uputama policijskih službenika na mjestu događaja”, poručili su.

Također, oglasila se i PU karlovačka s informacijom da pregledom objekta Županijskog suda nisu potvrđeni navodi o eksplozivnoj napravi. Ista potvrda stigla je i iz Varaždina, Gospića, Labina, Poreča, Šibenika, Slavonskog Broda i Čakovca.

Nešto iza 12:15 sati, MUP je priopćio kako u u objektu pravosudnih tijela u Dubrovniku nisu pronađena eksplozivna sredstva.

The post ZAVRŠEN JE DIO IZVIDA: Policija se oglasila o stanju na terenu, pregledani su sudovi u nekoliko gradova appeared first on Zagreb.info.

Ministarstvo unutarnjih poslova izvijestilo je kako su završili s provjeravanjem anonimnih dojava o postavljenim bombama diljem zemlje.

Dopuna 17:30 sati

Oko 17 sati završene su sve provjere anonimno zaprimljenih dojava o navodno postavljenim eksplozivnim napravama u objektima/zgradama pravosudnih tijela i trgovačkim centrima u svih 20 policijskih uprava diljem Republike Hrvatske.

Protueksplozijskim pregledima i pregledima policijskih službenika u suradnji sa zaštitarskim službama trgovačkih centara utvrđeno je da su sve dojave lažne.

Zahvaljujemo građanima na suradnji s policijskim službenicima i djelatnicima zaštitarskih službi u trgovačkim centrima.

Vezano uz sve anonimne dojave policijski službenici provode kriminalističko istraživanje.

“Zaključno s 15:40 sati provjerene su anonimno zaprimljene dojave u odnosu na objekte/zgrade i trgovačke centre u ukupno 16 policijskih uprava i sve su dojave lažne”, priopćili su iz MUP-a.

Ističu kako su i protueksplozijski i od strane policijskih službenika pregledani svi pravosudni objekti i trgovački centri na području policijskih uprava: bjelovarsko-bilogorske, brodsko-posavske, dubrovačko-neretvanske, istarske, karlovačke, koprivničko-križevačke, krapinsko-zagorske, ličko-senjske, međimurske, požeško-slavonske, primorsko-goranske, sisačko-moslavačke, šibensko-kninske, varaždinske, osječko-baranjske i vukovarsko-srijemske.

“S obzirom na najveći broj dojava i najveći broj objekata koje je potrebno sigurnosno pregledati, najintenzivniji rad još uvijek traje na području Policijske uprave zagrebačke”, dodali su.

Policija je iza 14 sati objavila da “obavljenim pregledom na području Zaprešića u trgovačkom centru te u jednom pravosudnom tijelu u Zagrebu u Berislavićevoj ulici nisu potvrđeni navodi iz dojave o eksplozivnoj napravi”.

Stigla je i vijest iz Ivanić Grada te iz jednog pravosudnog tijela u Zagrebu na Zrinjevcu kako nisu potvrđeni navodi iz dojave o eksplozivnoj napravi.

Obavljenim pregledom u Velikoj Gorici, Sesvetama i u Zagrebu, Zrinjevac nisu potvrđeni navodi iz dojave o eksplozivnoj napravi.

Ujedno, Policijska uprava zagrebačka zaprimila je i informaciju o više anonimnih dojava o navodnoj postavljenoj eksplozivnoj napravi u više trgovačkih centara na području Grada Zagreba i okolice.

Do sada je u jednom trgovačkom centru, u Novom Zagrebu u Aveniji Dubrovnik pregledom utvrđeno da se radi o lažnoj dojavi.

“Obavljenim pregledom na obje lokacije pravosudnih objekta u Zadru nisu potvrđeni navodi o eksplozivnoj napravi”, priopćila je zadarska policija, istu su vijest potvrdili i iz PU Rijeka te iz Crikvenice.

Pregledom nisu potvrđeni navodi o eksplozivnoj napravi ni u Sisku, Bjelovaru, Virovitici, Slatini, Pitomači i Orahovici.

Iza 13 sati oglasili su se i iz PU vukovarsko-srijemske te su potvrdili da su završeni izvidi u Vukovaru i Vinkovcima.

Istu vijest potvrdili su iz požeške policije.

Ranije završeni izvidi

U ponedjeljak ujutro oko 9 sati došlo je do prve dojave o bombama na sudovima u Zagrebu, a vrlo brzo to se proširilo i na ostatak Hrvatske da bi potom dojave stigle i u šoping centre diljem Zagreba.

Kako javljaju iz zagrebačke policije, u kratkom razdoblju zaprimili su informaciju o više anonimnih dojava o navodnim postavljenim eksplozivnim napravama na objektima pravosudnih tijela na području grada Zagreba i okolice.

“Na sve lokacije su upućeni policijski službenici protueksplozijske zaštite kako bi provjerili istinitost dojave i poduzeli druge mjere i radnje iz svoje nadležnosti.

Do sada, na jednoj lokaciji u Šenoinoj ulici, pregledom nisu potvrđeni navodi o eksplozivnoj napravi.

Ovim putem podsjećamo na društvenu odgovornost i samozaštitno ponašanje te u slučaju bilo čega sumnjivog što se može dovesti u kontekst navedenog događaja, da se građani s punim povjerenjem obrate policiji te postupe u skladu s uputama policijskih službenika na mjestu događaja”, poručili su.

Također, oglasila se i PU karlovačka s informacijom da pregledom objekta Županijskog suda nisu potvrđeni navodi o eksplozivnoj napravi. Ista potvrda stigla je i iz Varaždina, Gospića, Labina, Poreča, Šibenika, Slavonskog Broda i Čakovca.

Nešto iza 12:15 sati, MUP je priopćio kako u u objektu pravosudnih tijela u Dubrovniku nisu pronađena eksplozivna sredstva.

The post ZAVRŠILE POLICIJSKE PROVJERE: Sve dojave o bombama su bile lažne appeared first on Zagreb.info.

Bijeli kombi bio je spreman, na poziv prvog čovjeka splitske policije Slobodana Marendića, krenuti prema trgovačkom centru Građa u Solinu. Ivan Božić bio je u bijegu punih 36 sati. Neizvjesno je bilo kako će cijela priča završiti. No, kolege iz taktičkog tima splitske specijalne policije konačno su ga ipak uhitili. Nakon što je u srijedu oko 00.50 sati Golfom pokupio 20-godišnjeg policajca koji ga je pokušao zaustaviti kad je primijetio da automobil krivuda i teško ga ozlijedio, na noge se digla splitska policija.

Pod 24-satnom paskom bila je kuća u kojoj živi s roditeljima, policajci s dugim cijevima kontrolirali su sve izlaze iz Splita i u Split. A, osim “plavaca”, na terenu je bio i sav raspoloživi sastav intervencijskih snaga splitske policije – interventna i specijalci. Opremljeni balističkim štitovima pretraživali su napuštene kuće.

Pregovarački tim splitske policije već je bio spreman za posredovanje u predaji. Ipak u četvrtak popodne taktički tim dobio je naredbu i krenuo u akciju. Upad je bio munjevit, što se vidi i po snimci koju je objavila splitska policija. Ivan Božić pognute glave i s lisicama na rukama izvučen je iz kuće u kojoj se skrivao. Jedina kolateralna žrtva je jedan specijalac kojeg je prilikom intervencije ugrizao pas.

Ivan Božić prije uhićenja bio je u bijegu punih 36 sati. Pognute glave izvučen je iz kuće u kojoj se skrivao

Sasa Buric/Cropix

U trenucima prije uhićenja bilo je izvjesno i da će se u akciju uključiti pregovarački tim. Nije bilo poznato hoće li se muškarac u bijegu mirno predati ili će biti potrebno ući s njim u razgovore. Sve bi trajalo možda puno duže, a počelo bi ovako.

Pregovarač: “Ivane, ja sam pregovarač iz splitske specijalne policije. Predaj se, nemaš razloga bojati se odmazde policije. Jamčim ti da nikakve uporabe sile prema tebi neće biti. Ali, zakon mi nalaže da ti stavim lisice na ruke. Shvati, to nije moja odluka…”.

Pregovarač splitskih specijalaca uvjerio bi ga da je izlaz iz situacije predaja, ali da će se morati suočiti s činjenicom da će odgovarati zbog toga što je “pokupio” policajca i nastavio vožnju.

Saslušao bi i njegovu verziju.

Oni su nedavno u Solinu pregovorima riješili još jednu kriznu situaciju, pa bi tako nastojali i ovu. Jer, oni su obučeni da pregovoraju s bjeguncima, kriminalcima, da osobe odvraćaju od suicida ili na predaju nagovare supružnike koji su se nakon što su iskalili bijes jedno na drugome ili djeci zabarikadirali u stan ili kuću i prijete da će učiniti zlo.

Pregovarač sjedi u kombiju koji je nakrcan sofisticiranom tehnikom koja služi za uspostavljanje kontakta sa subjektom. Na velikom ekranu, tzv. situacijskoj ploči, svi su podaci o potencijalnom samoubojici, moguće osobe koje bi mogli biti posrednici u razrješenju krizne situacije, ciljevi koje žele postići

Ivana Nobilo/Cropix

On je dio četveročlanog pregovaračkog tima specijalaca. Takvi timovi s tri do šest članova postoje u specijalnim jedinicama policije u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, a svi su pod ingerencijom Zapovjedništva za intervencije u Ravnateljstvu policije. Svaka policijska uprava ima policajca koji je prošao temeljnu obuku za pregovarača.

Franjo Filipović jedan je od njih. On je voditelj pregovaračkih timova u Zapovjedništvu za intervencije Ravnateljstva policije. U specijalnoj policiji je 24 godine, 10 godina bio je pripadnik ATJ-a Lučko, odnosno zagrebačkih specijalaca “Alfi” i bio je jedan od pripadnika interventnih timova. Pregovarač je 18 godina.

Njemu i pregovaračima u specijalnim jedinicama u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci riječ je najmoćnije oružje. Prvi put otkriva koje su to tajne kojima uspijevaju razoružati razbojnika koji se zabarikadirao u banci, branitelja koji je izvadio osigurač ručne bombe i prijeti da će se raznijeti ili očajnika koji prijeti skokom s nebodera. Detalje intervencija ipak ne može otkrivati zbog etike u ovom poslu. Što ga je motiviralo da postane pregovarač, pitamo Filipovića.

Franjo Filipović je voditelj pregovaračkih timova u Zapovjedništvu za intervencije Ravnateljstva policije. U specijalnoj policiji je 24 godine, 10 godina bio je pripadnik ATJ-a Lučko, odnosno zagrebačkih specijalaca “Alfi” i bio je jedan od pripadnika interventnih timova. Pregovarač je 18 godina

Vedran Peteh/Cropix

– Kao pripadnik taktičkog tima znao sam da se mogu naći u situaciji poput ovakve, kada će mi iza vrata biti netko s kim ću morati komunicirati. Znao sam i obučen sam kako reagirati, ali što ako nešto pogrešno kažem? Prvi tečaj koji su nam organizirali kolege iz Njemačke prošao sam 2003. godine, kada je i počela naša suradnja s njemačkom policijom, koja nam je bila glavni partner. S vremenom shvatite da govornim vještinama, umjerenim i racionalnim načinom komunikacije možete postići više nego represijom – kaže šef pregovarača hrvatske policije. Prvog slučaja odrađenog pregovaranja i danas se sjećam.

Bili smo pozvani nakon što je osoba ispalila nekoliko hitaca prema policiji i prijetila da će usmrtiti još veći broj osoba. Sve je na kraju dobro prošlo i okončano je predajom te osobe – škrto o pojedinostima intervencije govori Filipović. Stres, adrenalin… Kako u takvim situacijama kontrolira emocije, pitamo ga.

– Naravno da postoje, ali pripremamo se da na intervenciju dođemo koncentrirani, smireni i staloženi. Na raspolaganju smo 24 sata. Policajca u kordonu možete zamijeniti drugim, ali pregovarača ne jer nemaju svi te sposobnosti i obučenost. Uvijek radimo u timu od tri do šest ljudi. Specifičnost ovog posla je da nema tih situacija u kojima se i izvan radnog vremena možete do kraja opustiti jer nikad ne znate kad vas mogu ‘dignuti‘ na intervenciju. U svakom trenutku morate biti britki i sposobni odraditi svoju zadaću i to je specifičnost našeg posla. Pripremamo se za situacije koje se mogu dogoditi. Dakako, ne možete to 100 posto predvidjeti, ali govoreći o postotku, oko 90 posto znam što mogu očekivati u realnim uvjetima. Naš trening sastoji se i u tome da zamijenimo uloge kako bismo se što bolje prilagodili realnim uvjetima – objašnjava Filipović.

Ivana Nobilo/Cropix

U praksi to izgleda ovako. Kustošija, dvorište Ravnateljstva policije. Pregovarač 1 sjedi u kombiju koji je nakrcan sofisticiranom tehnikom koja služi za uspostavljanje kontakta s potencijalnim samoubojicom. Na velikom ekranu, tzv. situacijskoj ploči, svi su podaci o potencijalnom samoubojici, moguće osobe koje bi mogli biti posrednici u razrješenju krizne situacije, ciljevi koje žele postići, krivulja koja pokazuje emocionalno stanje.

I famozni crveni gumb. Kad ga pritisne pregovarač 1, svi drugi utihnu.

– Ivane, ja sam policajac, Franjo. Zajedno možemo riješiti problem u kojem ste se našli.

– Što je, koji me k… zoveš, nemam ja više prijatelja, nemam ja što s tobom rješavati. Ja sam naumio to što sam naumio i ja ću to napraviti – odgovara kolega u ulozi kriminalca ljutito.

– Ivane, to uvijek stignete napraviti, ali dajte da prvo porazgovaramo. Kako ti mogu pomoći, možemo li na ti? – obraća se pregovarač 1. Sa suprotne strane sjedi drugi pregovarač koji sluša razgovor i u rokovnik upisuje neke opaske i daje ih na uvid pregovaraču 1, koji čeka.

– Možemo, što hoćeš? – odgovara mu žustro. Pristanak da prijeđe na ti pregovaraču je već znak da se razgovor može nastaviti, a to znači da ide u dobrom smjeru. Ali, potencijalni počinitelj je i dalje pod stresom. Napetost se može “rezati nožem”.

– U ovakav razgovor ne možemo unositi emocije, pristupamo uvijek racionalno, u svakom trenutku moramo pokazati da vladamo situacijom. Uvijek nastojimo postići da se situacija riješi bez primjene sile jer to je najbolji ishod i po počinitelja i po nas – kaže nam pregovarač 1. Na glavi su mu slušalice, ima pancirku, pištolj je u futroli oko noge. Nisu rijetke situacije kad moraju pregovarati s razvojačenim braniteljima koji boluju od PTSP-a.

To su teške situacije i za njih.

– Kad je riječ o suicidima, samo će tri do četiri posto onih koji su naumili to i učiniti. Tu smo nemoćni. Ako to nije napravio danas, kad smo mi bili prisutni, možda će napraviti sutra ili kroz neko dogledno vrijeme. Imamo i određena znanja i educirani smo o pristupu osobama s duševnim smetnjama ali u suštini je proces pregovaranja isti i kada s druge strane imate takvu osobu. U većini slučajeva kad je, primjerice, riječ o pokušajima suicida, razgovorom možete odgovoriti osobu od tog nauma. U proteklih 18 godina, koliko postoje pregovarački timovi, spasili smo sigurno više od 200 ljudi da ne počine suicid. To je samo broj slučajeva u kojima smo bili pozvani na intervenciju – objašnjava Filipović.

Ivana Nobilo/Cropix

Jedina sličnost s filmskim pregovaračem kojeg je u akcijskom trileru glumi Samuel L. Jackson jest što i on i hrvatski pregovarač na kriznu situaciju dolaze s pancirkom, motorolom i pištoljem za pojasom. Ali, da će pregovarač dignuti ruke i stati na optički nišan teroristu ili kriminalcu postoji samo na filmu i u vrlo rijetkim situacijama u hrvatskoj kriminalističkoj povijesti.

Jedna od njih je bila davnih 70-ih, kad je Duško Modly, pokojni bard hrvatske kriminalistike, odložio pištolj i krenuo prema tadašnjem bjeguncu i kasnijem višestrukom ubojici Vinku Pintariću koji je držao taoce u jednoj kući u Luci, u okolici Zaprešića.

– Inspektore, dođi da se zagrlimo – zavikao je Pintarić Modlyu, koji je izašao. Pintarić se predao, a Modly ga je osobno u milicijskom Fići odvezao na psihijatrijski odjel u Vrapče. Održao je obećanje.

Druga povijesna i filmska situacija dogodila se na zagrebačkom Gvozdu, kad je Aleksandar Milles, veliki pljačkaš knjižnog fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice, kao taoca držao na nišanu mladog policajca. Milles je sa zatvorskim prijateljem Franjom Cepancem provalio u kuću na Krležinu Gvozdu 11 te je tijekom bijega uspio oteti policajca. Bila je to klasična talačka situacija, a Milles je tražio da na mjesto događaja dođu tadašnji zamjenik načelnika zagrebačke policije Damir Lončarić i ministar unutarnjih poslova Ivan Jarnjak. Ispunili su njegov zahtjev.

Ni danas nije puno drugačije. Pregovarači u pravilu s druge strane imaju osobu koja nešto traži, pa pitamo Filipovića kako se postavljaju u tim situacijama, krenu li na nož ili su “mekani”.

– Činjenica je da se pregovarač pokušava poistovjetiti s osobom s kojom pregovara. To bi značilo da stuaciju što je više moguće pokušamo sagledati iz njegove perspektive, dakle moraš imati empatiju za problem u kojem se osoba našla. Radi se o ljudskim sudbinama i dajemo sve od sebe da spasimo život. Ni u jednoj situaciji ne prilazimo toj osobi s predrasudom i ne banaliziramo problem u kojem se našla. Empatija je bitna jer ovaj posao ne možete raditi ako nemate urođenu ili stečenu empatiju. U svakom trenutku osobi koja je s druge strane treba reći riječ utjehe, ponuditi pomoć. Ne postavljamo se kao da ona nije bitna jer onda naš posao nema smisla – pojašnjava.

Ivana Nobilo/Cropix

A događa li se da ih osobe kojima su spasili život žele kontaktirati, zahvaliti im, ostaju li s njima u nekom kontaktu nakon odrađene intervencije?

– Ne, kad završimo intervenciju, tu se naš posao prekida. Ne bi bilo dobro da se pregovarač na taj način veže i da previše razmišlja o tome. Profesionalci smo i nakon što ju odradimo, ona je za nas gotova. Analizirat ćemo svaku intervenciju i provjeriti jesmo li sve napravili prema pravilima struke. Svaka naša intervencija ima za rezultat uspješno okončanje pregovora u smislu mirnog razrješenja te situacije ili neželjeni ishod donosno klasičnu uporabu prisile prema počinitelju. Nažalost, bilo je i takvih situacija. – otkriva Filipović.

Koja je čarobna formula kojom su njega i kojom bi i Ivana Božića mogli nagovoriti na predaju?

– Svaka intervencija je specifična. Prvo se radi temeljna, a potom i precizna priprema. Pregovarači koriste tehnike aktivnog slušanja, prije samog dolaska na mjesto pregovaranja već imaju podatke o osobi s kojom moraju pregovarati, znaju na što se moraju koncentrirati, koje bi osobe mogle biti posrednici u utjecaju na tu osobu. Moraš biti apsolutno siguran da osoba koja bi trebala posredovati u pregovorima nema neki negativan utjecaj na osobu s kojom pregovara.

Ne mogu osobi koja je počinila neko kazneno djelo reći da joj se ništa neće dogoditi. Ako je racionalna, ali nije sigurna što će se dogoditi, objasnit ću joj što slijedi i dati dovoljno vremena učini ono što je najbolje za nju. A to je predaja. Jer, ako se to ne dogodi, slijedi intervencija uz primjenu sile. Funkcioniramo sinergijski s taktičkim timovima specijalaca jer je to uvjet našeg posla.

Pregovarač nikad sebe neće izložiti riziku. To nije kao na filmu. Ključno je da nikad ne izložimo svoj život riziku. Koristimo sigurnosnu opremu razine četiri balističke sigurnosti – pojašnjava kako u stvarnosti izgleda pregovaranje koje je često nevidljivo javnosti. U kriznim situacijama pregovarač je toj osobi sidrište, ali nije svemoguć. Riječ može pogaziti samo jednom, jer je cilj stvoriti povjerenje. Ne možeš obećati nekome da neće odgovarati za ono što je počinio jer je takvo nešto nerealno – kaže Filipović.

Osim što su sve češće intervencije pregovaračkih timova kod pokušaja samoubojstava, što je nažalost s obzirom na statistiku suicida u Hrvatskoj sve češće, i slučajevi obiteljskog nasilja nerijetko prerastu u intervencije zbog kojih izlaze na teren.

– To je samo pokazatelj da je obiteljsko nasilje ozbiljan problem i da nijedan slučaj obiteljskog nasilja ne treba banalizirati. U inozemstvu čak nakon rješavanja takvih situacija u kojima su sudjelovali pregovarači u obitelj policija naknadno šalje posebno obučene policijske timove koji razgovaraju o uzrocima koji su do toga doveli. Hrvatski policijski pregovarači su zbog svog pristupa u kriznim situacijama cijenjeni i u svijetu. Iskustva im prenose i instruktori iz Critical Response Teama FBI-ja, a jedna od specifičnih intervencija bila je i ona kad su očajnog migranta odgovorili od samoubojstva, pri čemu im je asistirao tumač za arapski.

Tri soprana ONE čine: Mima Karaula, Mia Domaćina Topalušić i Ana Zebić Kostel. Diplomu su stekle na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a povezuje ih činjenica da su zaposlene u Zboru Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Ostvarile su uloge u operama Nikola Šubić Zrinjski, Čarobna frula, Carmen, Ljubavni napitak… i imaju godine scenskog iskustva iza sebe.

Kao trio djeluju od početka 2019. godine, a od tada su ostvarile brojne nastupe. Neki od njih su: Koncert u Klovićevim dvorima, Gala Božićni koncert u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu kao gošće tenoru Ivi Gamulinu Gianniju, zatim adventski koncerti 2021. godine na Trgu bana Josipa Jelačića, u Petrinji, Zlataru, Mariji Gorici, Kulturnom centru Dubrava, zatim Ljetna turneju 2022.godine koja je započela koncertom u Okrugu Gornjem, potom na Šolti, Visu i Komiži, te završila koncertom na Festivalu komorne glazbe u Čakovcu. Također je važno spomenuti i koncert povodom Dana grada u Rovinju gdje nastupaju kao glavna točka večeri.

Program: 

1. You raise me up – Rolf Lovland
2. Offertorium pastorale – Ivan pl.Zajc
3. White Christmas – Irving Berlin
4. O Holy Night (Cantique de Noël) – Adolphe Adam
5. Mehki snežek – narodna francuska božićna pjesma
6. Oj, djetešce – narodna božićna pjesma iz Prigorja
7. Amazing Grace – John Newton
8. Maria Wiegenlied – Max Reger, njemačka božićna pjesma
9. Tiha noć, sveta noć (Stille Nacht; Silent Night) – Franz Xaver Gruber
10. Rodio se Bog i čovjek – narodna popijevka iz zbirke Đ.Vejkovića
11. Strane tradicionalne božićne pjesme:
12. – O Tannenbaum – njemačka narodna božićna pjesma
13. – Adeste, Fideles
14. – Joy to the world
15. – Deck the halls
16. – We wish you a Merry Christmas
17. Hrvatske narodne pjesme:
18. – Veselje ti navješćujem
19. – Kirie eleison
20. – Oj Pastiri čudo novo
21. – Radujte se narodi
22. – Narodi nam se

Ulaz besplatan! 

Objava Božićni koncert Tri soprana ONE u Galeriji Prica pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.