All posts by : admin

Pred nama je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, ovogodišnji Dan hrvatskih branitelja te 28. godišnjica Oluje. Praznik su među ostalima prigodno obilježili Zoran Gregurović i Mladen Gregurović. Gradonačelnik Grada Krapine učinio je to kao izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora. Predsjednik Gradskog vijeća učinio je to pak kao izaslanik potpredsjednika Vlade. Sve se odvilo u Krapini kod Spomen-obilježja stradalim i umrlim braniteljima Krapinsko-zagorske županije u Domovinskom ratu.

Vijenac Krapinsko-zagorske županije, Grada Krapine i županijskih braniteljskih udruga nosio je po jedan pripadnik Povijesne postrojbe „Keglevićeva straža“ i Počasne postrojbe Grada Krapine „Krapinski ilirci“.

““Vi, koji ste sudjelovali u Oluji, sigurno ste s pravom i ponosni na to. Mi, koji smo tad bili djeca, cijelo smo vrijeme putem malih ekrana gledali sve što se događa. Bili smo neizmjerno ponosni na naše branitelje, na sve vas koji ste u tome sudjelovali. Hvala svima koji ste dali sebe za slobodu naše domovine. Moramo se uvijek sjećati i nikada zaboraviti one koji su dali život za obranu domovine”, rekao je Gregurović.

Saborski zastupnik Gregurović poručio je da je siguran kako će ponos i neizbrisiv trag te sjećanje na Oluju i Dan pobjede također ostati u hrvatskom narodu u vremenima pred nama.

Objava Dan pobjede obilježila i krapinska gradska vlast pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Dostavljamo upozorenje na moguće obilnije oborine od 4. do 6. kolovoza 2023. godine. 

Prema trenutno raspoloživim hidrometeorološkim modelima, najviše kiše u iduća 3 dana (4., 5. i 6. kolovoza 2023.) očekuje se na području zapadne,  sjeverozapadne, središnje i gorske Hrvatske. Prema dostupnim prognozama moglo bi pasti u prosjeku i do 100 mm kiše, a lokalno i više. Najmanje kiše očekuje se na području slivova južnog Jadrana (u prosjeku do 50 mm) te na području istočne Hrvatske, ali također uz opasnost od olujnih nevremena s mjestimice obilnijom oborinom”, stoji u priopćenju. 

Objava Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-a upozorava na veliku količinu oborina pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Ljetna škola zdravlja namijenjena je učenicima koji su završili 4. razred osnovne škole. Škola zdravlja se provodi u obliku dječjeg kampa i održat će se tijekom ljetnih praznika odnosno u razdoblju od 07. kolovoza do 04. rujna, u četiri termina u trajanju od sedam dana (šest noćenja).

Sudjelovanje djece u Ljetnoj školi zdravlja Živjeti zdravo na području Zagrebačke županije je besplatno te se u potpunosti financira sredstvima projekta Živjeti zdravo Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, iz sredstava Europskog socijalnog fonda.

U Zagrebačkoj županiji u razdoblju od 07. kolovoza do 04. rujna provest će ljetnu školu zdravlja Živjeti zdravo u terminima:

• 1. Termin 7. kolovoza
• 2. Termin 14. kolovoza
• 3. Termin 21. kolovoza
• 4. Termin 28. kolovoza

Tijekom boravka u ljetnoj školi zdravlja djeca će kroz zabavne i kreativne radionice i različite sportske aktivnosti učiti o važnosti različitih oblika tjelesne aktivnosti, pravilne prehrane za zdravlje i usvajanje zdravih životnih navika.

Osigurana su sredstva za sudjelovanje po dva učenika 4. razreda svih škola u Zagrebačkoj županiji. Sudjelovati mogu učenici matičnih i područnih škola.

Kontakt osoba: Marko Perko mag.cin., voditelj za koordinaciju Ljetne škole Živjeti zdravo, hagkmladost@gmail.com, mob: 0992137657

Objava Hrvatski akademski gimnastički klub Mladost organizira Ljetnu školu zdravlja Živjeti zdravo pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Krapinsko-zagorska županija je županija s najvećim prosječnim brojem noćenja turista po postelji u 2022. godini sa 116,90 noćenja po postelji. Slijede ju Međimurska sa 102, Istarska s 93 i Grad Zagreb s 92 noćenja po postelji.

U prvih sedam mjeseci 2023. godine ostvareno 106.690 dolazaka

Valja istaknuti da je u prvih sedam mjeseci 2023. godine ostvareno 106.690 dolazaka i 222.188 noćenja, što je 7 posto više u odnosu na prošlu godinu. Podjednaki je broj domaćih i stranih turista, odnosno Krapinsko-zagorsku županiju posjećuje 48 posto stranih te 52 posto domaćih turista. Najviše gostiju dolazi iz susjedne Slovenije, potom Poljske i Njemačke, ali vidljiv je i porast broja turista iz Danske, Češke, Bosne i Hercegovine, Italije, Nizozemske i Austrije. 

“Vidljiv je balans u broju dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista, što je nama jasan putokaz za dalje, odnosno vidimo da idemo u pravom smjeru, da smo prihvatljiva destinacija, ne samo za domaće goste, nego i za strance, kojih ima sve više”, rekao je župan Kolar te zahvalio svim djelatnicima u turizmu i kulturi koji su zaslužni za sjajne rezultate.

Kad je riječ o strukturi domaćih gostiju po županijama, i dalje prednjači Grad Zagreb, a potom slijede turisti iz Primorsko-goranske, Splitsko-dalmatinske, Istarske i Osječko-baranjske županije.

Objava Krapinsko-Zagorska županija ima najveći prosječni broj noćenja turista po postelji pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Krapinsko-zagorska županija obilježila je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, ovogodišnji Dan hrvatskih branitelja te 28. godišnjicu Operacije Oluja. Stradalim i umrlim braniteljima počast je odana minutom šutnje te polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća. Učinili su to članovi njihovih obitelji, predstavnici braniteljskih udruga te brojne državne, županijske i lokalne delegacije. Bilo je to središnje županijsko obilježavanje, održano u Krapini.

“Okupili smo se i prisjetili najveće pobjede u Domovinskom ratu. Prisjetili smo se svakog vojnika i policajca koji je zato položio svoj život. Čovjek više od toga ne može dati. Svim hrvatskim braniteljima ma gdje god bili, i onima koji su ovdje i onima koji su nas napustili i tijekom i nakon Domovinskog rata, jedna velika hvala. Nama koji smo ostali živi ostaje jedna ogromna obveza. Moramo širiti istinu o Domovinskom ratu svih 365 dana u godini. Moramo voditi brigu da naši mladi naraštaji znaju na kakvim je temeljima i uz kakvu žrtvu nastala samostalna i neovisna Republika Hrvatska i tko su najzaslužniji ljudi u njezinu stvaranju. Samo tako možemo stvarati Hrvatsku kakvu su sanjali naši branitelji, državu koja će zadržati mlade ljude i koja će mladima dati perspektivu da ovdje stvaraju obitelj”, rekao je Željko Kolar, krapinsko-zagorski župan.

Vijenac predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika oružanih snaga položio je njegov izaslanik.

“Sjever Hrvatske, pa tako i Krapinsko-zagorska županija, u ljudskom i ekonomskom potencijalu dao je veliki doprinos u obrani Hrvatske. Prema procjenama je pritom sudjelovalo 2,6 posto stanovništva, a u Hrvatskom zagorju neke su općine dale i do 8 posto svojih ljudi. Gotovo da ne postoji postrojba i mjesto gdje Zagorci nisu sudjelovali. Radi se o velikoj brojci. Hvala im na tome”, rekao je brigadir Marijan Kretić.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti državni je blagdan, koji se obilježava 5. kolovoza.

Objava Dan pobjede u Krapinsko-zagorskoj županiji pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Grad Sveta Nedelja obilježit će Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i  Dan hrvatskih branitelja prigodnim programom u petak 04. kolovoza 2023. godine.

Grad Sveta Nedelja će prigodno obilježiti Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i  Dan hrvatskih branitelja u 10,30 sati kada će kod Spomen obilježja hrvatskim braniteljima u Svetoj Nedelji (na adresi Ulica Marijana Stilinovića 1, Sveta Nedelja) biti upriličeno polaganje vijenaca te paljenje svijeća svim braniteljima i poginulim svetonedeljskim braniteljima.

PROGRAM:

• 10:30postrojavanje ispred Spomen obilježja svetonedeljskim braniteljima
• 10:35  himna Republike Hrvatske
• 10:38uvod – voditelj programa
• 10:40čitanje imena poginulih branitelja (s područja Svete Nedelje)
• 10:42 minuta šutnje u čast poginulim hrvatskim braniteljima
• 10:45  prigodno polaganje vijenaca i paljenje svijeća
• 10:50  molitva za sve sudionike i poginule branitelje Domovinskog rata – vlč. Ivan Gretić
• 10:55  obraćanje predstavnika braniteljskih udruga
• 11:00  obraćanje predstavnika Grada Svete Nedelje 11:05  prigodno osvježenje ispred Turističke zajednice Grada Svete Nedelje

Objava Obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja u Svetoj Nedelji pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Krapinsko-zagorska županija objavila je Javni poziv za podnošenje prijava za obavljanje poslova pomoćnika u nastavi za učenike s teškoćama u razvoju u sklopu projekta Baltazar 7, za školsku godinu 2023./2024. Sukladno Javnom pozivu, natječaje za zapošljavanje ukupno 77 pomoćnika u nastavi će tijekom kolovoza objaviti 29 osnovnih i srednjih škola s područja naše županije, odnosno odgojno-obrazovne ustanove koje su partneri na projektu Balzatar.

Na natječaj se mogu javiti osobe sa završenim najmanje četverogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem, dok će prednost imati osobe s iskustvom u radu kao pomoćnik u nastavi, osobe koje su sudjelovale u edukacijama za pomoćnike u nastavi te one s iskustvom u volontiranju. Župan Željko Kolar pozvao je sve zainteresirane da se prijave na natječaje za pomoćnike u nastavi i istaknuo da se izrazito ponosi postignutim u sklopu projekta Baltazar. „Na početku našeg prvog mandata detektirali smo da je potreban iskorak, da ima puno djece kojima možemo pružiti kvalitetniju nastavu i obrazovanje i pripremiti ih za život, teži u odnosu na ostale. Tad je stručnu pomoć pomoćnika u nastavi primalo 13 djece, dok će ih ove godine samo preko projekta Baltazar biti 95. Unatoč tom velikom napretku, dakako da se djeca s teškoćama u razvoju u našem društvu i dalje svakodnevno sreću s brojnim problemima i izazovima. Naš svijet je pun nesavršenosti, no mi ih nikada ne smijemo shvaćati zdravo za gotovo. Taj svijet moramo uporno poboljšavati na korist svih, a posebno onih najranjivijih. I to je ono što svakog dana čine pomoćnici u nastavi“ – poručio je župan Kolar i podsjetio da je projekt Baltazar prepoznat i od strane Europske emisije te je 2021. godine osvojio nagradu Regiostars 2021. u kategoriji Pravedna Europa: Njegovanje inkluzije i antidiskriminacija.

Pomoćnici u nastavi bit će zaposleni na nepuno radno vrijeme (20 sati tjedno za učenike od 1. do 4. razreda osnovnih škola, odnosno 22 sata tjedno za učenike od 5. do 8. razreda osnovnih škola i za srednje škole) te će sa školama sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme do 10 mjeseci. Natječaj za zapošljavanje pomoćnika u nastavi svaka osnovna i srednja škola partner u projektu „Baltazar 7“ objavit će na svojoj službenoj web stranici, a dodatno će biti objavljen i na web stranici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

Pomoćnik u nastavi je osoba koja pruža neposrednu potporu učeniku s teškoćama u razvoju tijekom odgojno-obrazovnog procesa u zadacima koji zahtijevaju komunikacijsku, senzornu i motoričku aktivnost učenika, u kretanju, pri uzimanju hrane i pića, u obavljanju higijenskih potreba, u svakodnevnim nastavnim, izvannastavnim i izvanučioničkim aktivnostima.

Više informacija pronađite ovdje: https://kzz.hr/natjecaj/javni-poziv-projekt-baltazar-7-za-sk-g-2023-2024/

Objava Javni poziv za podnošenje prijava za obavljanje poslova pomoćnika u nastavi za učenike s teškoćama u razvoju u projektu „Baltazar 7“ (šk. god. 2023./2024.) pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je s državnim tajnikom Mladenom Pavićem,  ravnateljicom Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije Renatom Ojurović i posebnim savjetnikom Mariom Bratulićem u srijedu 2. kolovoza 2023. godine u Ministarstvu poljoprivrede dodijelila nove ugovore o sufinanciranju zaštitnih sredstava za sprječavanje šteta od divljači u 2022. i 2023. u vrijednosti 203 tisuće eura.

„Posljednjih godina Ministarstvo poljoprivrede je putem Hrvatskog lovačkog saveza i putem ugovora s ovlaštenim osiguravateljima uložilo 14,4 milijuna eura za financiranje police osiguranja za štetu nastalu od naleta vozila na divljač za područje cijele Republike Hrvatske.Ovo Ministarstvo kontinuirano podržava i stoji uz lovoovlaštenike i poljoprivrednike u svim izazovima s kojima se suoče. Nažalost, divljač je ponekad prijetnja dobrima, ponekada i cijeloj proizvodnji i njenoj ekonomskoj isplativosti, zbog čega smo pristupili različitim vrstama pomoći, uključujući otvaranje Natječaja u okviru kojeg danas uručujemo potporu vrijednu 203 tisuće eura“, izjavila je ministrica Vučković, podsjetivši kako je Natječaj raspisan prošle godine, ali je alokacija udvostručena.

Naime, zbog izuzetno velikog interesa, Ministarstvo poljoprivrede donijelo je Odluku kojom je ukupan raspoloživ iznos udvostručen, odnosno povećan za 530 891 eura i na kraju iznosi više od milijun eura.

„Dodatna sredstva su osigurana kako bi se postigao cilj, a to je sprječavanje šteta od divljači na području Republike Hrvatske te kako bi se smanjili ekonomski gubici u poljoprivredi prouzročeni od divljači“,kazala je ministrica Vučković.

Do sada su za 195 korisnika odobrena sredstva u iznosu od 568,3 tisuće eura.

Ministarstvo poljoprivrede sufinancira električne ograde, odnosno električne pastire s pripadajućom opremom za kompletno zaštitno sredstvo – od uređaja, izvora napajanja, žica ili sajla i uzemljenja, te žičane ograde kao pletivo ili mrežu.

Prijave i dalje pristižu, a isti je Natječaj otvoren do raspodjele predviđenih sredstava, a najkasnije do 15. listopada 2023. te pozivam sve zainteresirane da se prijave.

U ime svih korisnika obratio se Ivica Santo, vlasnik OPG-a „Ivica Santo“ zahvalivši ministrici Vučković i Ministarstvu poljoprivrede na poduzetim mjerama i na svim dobrim i vrijednim projektima za poljoprivrednike.

Objava Dodijeljeni novi ugovori o sufinanciranju zaštitnih sredstava za sprječavanje šteta od divljači u 2022. i 2023. pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Ministrica turizma Nikolina Brnjac obišla je još jedno novo ulaganje u kontinentalni turizam, vrijedno osam milijuna eura. Sa županom Krapinsko-zagorske županije posjetila je naime Terme Jezerčica.

“Ovo je snažna poruka svima koji radimo u kontinentalnom turizmu. Potrebno je triput više truda, volje, energije i sadržaja u odnosu na Jadran da bismo privukli goste. Ministrica nije dala podršku samo ovom ulaganju, već razvoju cijeloga kontinentalnog turizma. To se vidi i u prijedlogu novog Zakona o turizmu, pri čemu turističke zajednice dobivaju ovlasti i mogućnosti usavršavanja razvoja turizma koje dosad nisu imale”, rekao je Željko Kolar, krapinsko-zagorski župan.

S nestrpljenjem se očekuju rezultati Poziva na dostavu prijedloga projekata za koje se traži sufinanciranje putem Plana oporavka. Na isti su se javile Terme Jezerčica, ali i još pet hotelijera.

Ministrica turizma uputila je čestitku na velikom projektu u Termama Jezerčica, ali i na još ciklusu ulaganja procijenjenom na 66 milijuna eura koji se ondje očekuje. “Trebamo veliku reformu turističkog sektora, kojoj je jedan od glavnih ciljeva privlačenje turista i na kontinent. Osigurali smo gotovo 300 milijuna eura da bi ti ciljevi bili ostvareni, a u pregovorima su s Europskom komisijom za nove operativne programe osigurana i dodatna sredstva. Ona će biti uložena u razvoj cjelogodišnjeg turizma te zdravstvenog i aktivnog turizma. Također smo na to mislili i pri novom Zakonu o turizmu. Putem Fonda za turizam, na županijskoj će i lokalnoj razini biti osiguran dio sredstava za razvoj kontinentalnog turizma”, poručila je Nikolina Brnjac, ministrica turizma.

Radi se o obnovljenom hotelskom dijelu sa smještajnim jedinicama i restoranom te velikim vodenim zanimljivostima kojima je obogaćen vanjski dio kupališta. Novi kompleks proteže se na 1100 četvornih metara, a uređenje uključuje čak šest tobogana.

Objava Ministrica turizma obišla Terme Jezerčica pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Grad Samobor i Samoborski muzej dobili su bespovratno oko 800.000, 00 eura za energetsku obnovu
muzeja. Naime, Samoborski muzej prijavio je projekt „Energetska obnova zgrade sa statusom
kulturnog dobra i poboljšanje mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade sanacijom vlage“.

„Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra“

Bespovratna sredstva iznose 798.736,42 Eura. Sredstva su osigurana iz Mehanizma za oporavak i otpornost te alocirana preko Ministarstva kulture i medija. U sklopu radova bit će izvedena toplinska izolacija krova i stropa prema negrijanom tavanu, poboljšana će biti energetska svojstva i zamijenjena postojeća stolarija
energetski učinkovitijom, u skladu s uvjetima Konzervatorskog odjela Uprave za zaštitu kulturne
baštine.

„Iznimno mi je drago da smo za energetsku obnovu muzeja ostvarili tako značajna sredstva iz
Europske unije. Ovo je nastavak ulaganja u prostor muzeja nakon što je Grad Samobor u potpunosti
uredio potkrovlje muzeja čime smo dobili neophodan galerijski prostor. Uz sve navedeno,
istovremeno radimo na još jednom projektu vezanom za sanaciju Etno kuće pa je za očekivati da
ćemo uskoro i o tome objaviti dobre vijesti. Vjerujem da će radovi biti završeni u roku te da će svim
našim građanima i posjetiteljima boravak u muzeju u budućnosti biti još ugodniji. Ovom prilikom
zahvaljujem Gradu Samoboru na svoj pomoći koju su nam pružili kako bismo uspješno izradili i
prijavili ovaj veliki projekt za naš Samoborski muzej“ istaknula je ravnateljica Samoborskog muzeja,
Nikolina Puljić Glasnović.

Promijenjen će biti i postojeći sustav grijanja iz plinskog na sustav primjene dizalice topline s
ventilokonvektorima te osiguravanjem zdravih klimatskih uvjeta sanacijom vlage u objektu. Rok za
izvršenje radova je  najkasnije do 30.6.2026. godine. Nakon navedenih radova predstoji još i izmjena
fasade.

„Smatramo da je naša dužnost ulagati u komunalnu infrastrukturu kako bismo unaprijedili kvalitetu
života u Samoboru, ali i čuvati kulturno – povijesnu baštinu koja je, između ostaloga, važan dio
turističke ponude Samobora i zato mi je drago da nastavljamo s ulaganjem u Samoborski muzej.
Značajna europska sredstva koja smo dobili će uvelike pomoći u ostvarenju našeg cilja, a to je da
Samoborski muzej, koji je do nedavno bio u potpunosti zapušten, postane reprezentativna kulturna
ustanova. I dalje ćemo nastojati što više projekata realizirati uz pomoć EU sredstava jer na taj način
proračunska sredstva bit će uložena u druge važne projekte. Drago mi je da se uloženi trud isplatio te
da rezultati rada na EU projektima postaju sve vidljiviji “ izjavila je gradonačelnica Petra Škrobot.

Uz to što sadrži fundus vrijednih zbirki, Samoborski muzej, koji je nekada bio obiteljska kuća Ferde
Livadića, poznatog hrvatskog skladatelja, samoborskog gradonačelnika i velikog preporoditelja, danas
je mjesto je važnih kulturnih, glazbenih i edukativnih događanja.

Objava Za sanaciju Samoborskog muzeja odobreno oko 800 tisuća eura pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.