All posts by : admin

Zagorje je kroz program „Ptiček“ iznjedrilo novu generaciju malih čuvara prirode. Nakon održanih radionica, na području značajnog krajobraza Zelenjak – Risvička i Cesarska gora uručene su diplome za 24 polaznika. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko – zagorske županije “Zagorje zeleno” po 16. je put organizirala dvodnevne radionice putem kojeg osnovnoškolci s područja županije razvijaju ekološku svijest.

“Produbljujemo znanja djece i mladih o važnosti očuvanja prirode i zaštiti prirode. Ova djeca koja su sudjelovala imala su prilike upoznati rad Javne ustanove i upoznati prirodu na zanimljiv i drugačiji način. Struktura projekta je jednaka od prvog dana. Pozivamo po 24-ero djece iz 6 različitih škola s područja županije. Danas tako imamo 24 nova Ptičeka. Ne računajući njih kroz program je prošlo 356 djece. Obuhvatili smo sve škole u županiji. Prošle godine kad smo imali 15 jubilarnu generaciju mladih čuvara prirode pozvali smo i starije generacije i neki od njih su odabrali prirodoslovne smjerove i završili baš škole po pitanju biologije, šumarstva i agronomije”, otkrila je ravnateljica Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko – zagorske županije “Zagorje zeleno”, Dijana Hršak.

Jedinstven program

Iako slični programi u Hrvatskoj postoje nijedan ipak nije organiziran na ovakvoj razini otkrio nam je autor projekta Ivan Martinić.

“Mogu reći da smo jedinstveni po standardu i konceptu. U Hrvatskoj smo imali u početku nekih sljedbenika, međutim kako je ovo složen projekt s puno elemenata, ne bih mogao reći da je naš obrazac netko uspio slijediti. Ima edukacija koje imaju istu svrhu i cilj, ali ovako koncipiran, ovako strukturiran program s potvrđivanjem i s radnom bilježnicom, u Hrvatskoj drugdje nema. Djecu učimo za odgovorno i angažirano pristupanje očuvanju prirode sa što više konkretnih aktivnosti, gdje pokušavamo da oni, osim ekološki osviješteni ljudi, sutra budu i suradnici Ustanove za zaštitu prirode Krapinsko-zagorske županije, ali možda i da svoje buduće karijere vežu za neke poslove koji su povezani s prirodom i okolišem. Ono što oni uče su zavičajne prirodne vrijednosti, pravila održivog razvoja, zabrane u zaštićenim područjima, osnovni pojmovi u ekologiji i imaju posebne, specijalizirane radionice koje se odnose na geološku baštinu Zagorja, ali i na staništa koja su najčešće u Zagorju –  šumska, livadska, pašnjačka i vodena staništa. Pokušavamo razbistriti prirodnu sliku Zagorja na način da oni vide gdje je tu njihovo mjesto i da se nađu u ulozi ljudi koji će djelovati u korist očuvanja prirode”, objasnio je profesor na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Ivan Martinić.

Mali čuvari prirode bit će iznimno važni u budućnosti

Projekt su pohvalili i gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek koji je bio izaslanik župana KZŽ Željka Kolara te načelnik Kumrovca Robert Šplajt.

“Drago nam je da je već 16. generacija djece dobila potvrde da su čuvari prirode i da su imali priliku učiti o flori i fauni.  Mi o tome djecu educiramo već od dječjeg vrtića, do osnovne škole i pokušavamo ih stopiti s prirodom i objasniti im, ukazati im na to da je važno da se priroda i okoliš očuvaju i održavaju. Imamo što djecu naučiti, a imamo i obavezu odvesti ih na pravi put, kako bi djeca shvatila da bez očuvanja prirodnih vrijednosti nema kvalitetnog života ni u jednom kraju ne samo Kumrovcu”, rekao je načelnik Kumrovca Robert Šplajt.

“Prije svega moram pohvaliti Javnu ustanovu Zagorje zeleno i ovaj njezin projekt Ptiček te njegovog idejnog začetnika profesora Martinića koji su prepoznali važnost očuvanja prirode još prije 16 godina. Obuku su prošli oni kojima je to najpotrebnije, a to su ti mladi učenici koji će jednog dana postati pravi zaštitnici ili čuvari prirode. Kroz ovih 16 godina je prošlo jako puno djece kroz to, i iz svake generacije ostanu bar dva do tri čuvara prirode koji će se kasnije kroz udruge baviti time i to je velik dobitak za sve. Zagorje je još uvijek zeleno i na svima nama je obaveza da to čuvamo koliko se najviše može. Evo, imate velike suše, znači promijenila se klima i to se vidi svakodnevno i sve teže i teže je sačuvati to, međutim ako su već od malih nogu djeca educirana da to očuvaju, čuvaju i da se brinu o tome, onda se bar nadate da će rezultati kroz godine biti barem na nivou ili bolji nego bi bili da toga nema”, poručio je gradonačelnik Klanjca, Zlatko Brlek.

Ptičeki su putem ovog programa usvojili mnoga nova saznanja koja će u budućnosti doprinijeti da bilo osobnim opažanjima i dojavljivanjima bilo kroz rad u udrugama ostanu vrijedni čuvari prirode na području Krapinsko-zagorske županije.

Objava Nova generacija malih čuvara prirode dobila svoje diplome pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Ogranak Matice hrvatske u Zaprešiću u svom nanovo uređenom prostoru počeo je jesenski dio programa odličnom izložbom akvarela Tak je tam pisca, a ovog puta slikara, Nenada Piskača.

“Akvareli su tijekom posljednje možda i tri godine moja preokupacija, ali su godinu dana trajale pripreme. Nakon osnovne škole, kista i vodenih boja primio sam se u 60. godini. Današnja izložba zapravo je mali presjek mojeg dvogodišnjeg rada po izboru kustosa, Ante Žaje. Nije mu bilo lako izabrati, jer sam ja u tom razdoblju napravio više od 2500 akvarela. Ovom izložbom zatvaram početnu etapu slikanja, okrećem se većim formatima kao što je ovaj iza mene i malo proširujem tematiku”, najavio je akvarelist.

Slike Nenada Piskača raznih su formata. Kako ne robuje tradicionalnoj formi, njegovi akvareli sasma su posebni i čak ekspresionistički. Svoje pejzaže slika iz glave, pa su samim time još zanimljiviji. “S njegovim akvarelima susreo sam se prije dvije godine na izložbi u staroj školi u Šenkovcu. Znam ga kao pjesnika, ali sam se ugodno iznenadio kad sam vidio njegove slike. Nisam znao da se uopće likovno izražava, kamoli jednom od najtežih tehnika. Veliko je pitanje je li akvarel našao njega ili on akvarel”, rekao je kustos izložbe.

Ogranak Matice hrvatske u Zaprešiću izložbu je otvorio u suradnji s Muzejom Matije Skurjenija.

Objava Ogranak MH u Zaprešiću počeo s jesenskim dijelom programa pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Predstavljeni su jučer događaji koje donosi tradicionalna kulturno-turistička Zahvala jeseni u Klanjcu i bratimljenje gradova, uslijed kojeg će ovaj grad postati Europa u malom. Ove godine program će se održavati od četvrtog do šestog listopada, a već su popunjeni svi smještajni kapaciteti u okolici. “Ako je ovo samo za Klanjčane, onda nam je to preveliko za organizaciju. Ako je i za strane goste, onda je premalo. Stoga smo se, kao uvijek u Klanjcu, odlučili da idemo na veće. Tako je to od regionalnog preraslo u pravi europski događaj. Čestitka Zlatku i Snježani na upornosti u projektu Europa za građane. Ne samo da nam ovdje u Klanjec po tom programu dolaze ljudi iz europskih zemalja, nego i iz zemalja koje bi htjele postati dijelom Europe. Najbitnije je što ćemo tu imati kulturno-umjetnička društva iz svih tih zemalja”, rekao je Željko Kolar, župan Krapinsko-zagorske županije.

“Bit će nam prisutno 16 partnera iz 13 zemalja”, istaknuo je Zlatko Brlek, gradonačelnik Grada Klanjca.

Valja istaknuti da je Grad Klanjec za program “Europa za građane” od Europske komisije dobio 50 745 eura. Cijeli predstavljeni program Zahvale jeseni u Klanjcu pratite na njihovoj službenoj stranici.

Objava Predstavljeni događaji koje donosi Zahvala jeseni u Klanjcu pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

U Dubravici je održana redovita, 22. sjednica tamošnjeg Općinskog vijeća. Jednoglasno je pritom prihvaćen i Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Dubravica za razdoblje od prvog siječnja do 30. lipnja ove godine. “Bila je određena bojazan u prošloj godini kad smo čuli za odluku o ukidanju prireza. Ali, država nam je onda tu na neki način pomogla u određenim projektima i oko financiranja dijela hladnog pogona. U to ubrajam i materijalne uvjete u dječjem vrtiću. Tako nam je taj prirez kompenziran, a moramo znati i da u državi postoji određeni gospodarski rast. Poboljšao nam se tako ovogodišnji Proračun, pa ćemo na temelju toga vidjeti kako ćemo odraditi i posljednji rebalans te plan Proračuna za sljedeću godinu”, pojasnio je načelnik Općine Dubravica, Marin Štritof.

Donesena je i Odluka o primanju na znanje Izvješća Općinskog načelnika o svom radu za isto razdoblje. “Izvješćem smo obuhvatili sve u prvih šest mjeseci. Vrlo sam zadovoljan. Puno se toga odradilo. Asfaltirali smo, priredili razne manifestacije koje su se održale u Dubravici, ostvarili sredstva u tom razdoblju za daljnje projekte. Još se i sad realiziraju neki projekti za koje su u tom vremenu donesene odluke i osigurana sredstva”, kazao je općinski načelnik.

Objava U Dubravici održana redovita sjednica tamošnjeg Općinskog vijeća pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Europski dan jezika dan ranije, radi rasporeda školskih sati, obilježen je i u Osnovnoj školi Ante Kovačića u Mariji Gorici.

Prvi put učinili su to kroz projekt Speak Dating. Naime svakih pet minuta profesorica Engleskog jezika zazvonila bi zvoncem i tako označila smjenu učenika za stolovima u jednoj od tamošnjih učionica. “Učenici idu od stola do stola i putem kratkih, zanimljivih aktivnosti uče različite jezike. Bazirali smo se na europske jezike koje znaju naši profesori i učenici. Imamo učenika koji dobro zna ruski i jednoga koji je dvojezičan jer je Slovenac. Oni su s nama pripremali ove aktivnosti i vode ih”, pojasnila je Rašeljka Budić. U pripremi ovog događaja sudjelovali su dakle profesori, ali i pojedini učenici.

Speak Dating engleski je izraz koji podrazumijeva kratki jezični tečaj. U učenju jezika ovog puta pridružili su im se učenici i profesori iz slovenske Osnovne škole Globoko. Učili su osnove slovenskog, ruskog, španjolskog, poljskog, engleskog, njemačkog te kajkavsku ikavicu, kojom inače govori dio stanovnika ovog dijela Zagrebačke županije.

Prvi je ovo put da Osnovna škola Ante Kovačića u Mariji Gorici na ovaj način obilježava Europski dan jezika, a već se može razmišljati u smjeru da Speak Dating ondje postane tradicija.

Objava Europski dan jezika obilježila i OŠ Ante Kovačića u Mariji Gorici pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Povodom Međunarodnog dana starijih osoba, u utorak, 1. listopada 2024. godine, u Kulturnom centru Lobor s početkom u 15 sati održat će se predavanje liječnika Ive Belana na temu „Kako usporiti proces starenja”.

Dr. Belan je liječnik opće medicine koji živi u Zagrebu. Angažiran je na području zdravstvene edukacije putem pisanja u medijima i popularnih predavanja. Kako ističe, proces starenja ne možemo zaustaviti, ali ga možemo usporiti.

– Znanost o starenju više je otkrila u zadnjih desetak godina, nego u zadnjih pet stoljeća. Mještanima u Loboru prezentirat ću nove znanstvene činjenice koje će im pomoći u razumijevanju procesa starenja, odnosno otkriti mogućnosti utjecaja na starenje – rekao je dr. Belan uoči predavanja.

Jedna od važnih, zdravih praksi koje bi pritom trebali usvojiti je tjelesna aktivnost, a dr. Belan za to je najbolji primjer jer vježbanje i sam prakticira. Naime, veliki je ljubitelj rekreativnog trčanja i promotor tog sporta u našoj zemlji te je sudjelovao na nizu svjetski poznatih maratona.

Poziv svima zainteresiranima da se pridruže predavanju uputila je i općinska načelnica Ljubica Jembrih.

– Općina Lobor raznim projektima i mjerama, koliko god je to moguće, nastoji pomoći i stvoriti bolje uvjete za osobe starije životne dobi. Tako ovaj put povodom Međunarodnog dana starijih osoba organiziramo zanimljivo i edukativno predavanje koje bi moglo biti od pomoći našim starijim sumještanima i njihovim obiteljima. Pridružite nam se! Saznajte nove znanstvene činjenice koje će dr. Belan prezentirati – poručila je Jembrih.

Dodajmo da se Međunarodni dan starijih osoba od 1991. godine obilježava svake godine 1. listopada. Glasovanjem skupštine Ujedinjenih naroda 14. prosinca 1990. godine uspostavljen je 1. listopad kao Međunarodni dan starijih osoba, što je zapisano i u Rezoluciji UN-a. Svemu je prethodila inicijativa Bečkog međunarodnog akcijskog plana o starenju, koji je usvojen od strane Svjetske skupštine o starenju 1982. godine, ali je usvojen i kasnije iste godine na Generalnoj skupštini UN-a.

Objava Dođite na predavanje „Kako usporiti proces starenja” povodom Međunarodnog dana starijih osoba pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Grad Samobor u suradnji s Policijskom upravom zagrebačkom, PP Samobor i Vijećem za prevenciju i ove je godine organizirao „Sajam mogućnosti“. Program je to kojim se učenicima kroz zabavu, igru i natjecanja, predstavljaju javne službe, sportski klubovi, ustanove iz kulture, kulturno-umjetnička društva i druge udruge i zajednice, koje nudeći svoje sadržaje za cilj imaju uključiti što veći broj djece u izvannastavne aktivnosti te ih tako udaljiti od društveno neprihvatljivog ponašanja.

„Sajam mogućnosti“ održava se na vanjskim sportskim terenima kod Sportske dvorane Samobor, a okupio je oko 780 djece, učenika 4. i 6. razreda osnovnih škola s područja Samobora. Svoje aktivnosti predstavilo jetridesetak udruga, klubova, zajednica i žurnih službi.

Na samom početku kratkom glazbenom izvedbom predstavili su se Roko Tominić, Gabrijel Bošnjak i Matija Kahlina iz Glazbene škole Ferdo Livadić pod vodstvom profesora Marija Magaša.

Uime Grada Samobora sve okupljene pozdravila je gradonačelnica Petra Škrobot.„Draga djeco, danas je prilika da se upoznate sa svim mogućnostima koje vam naš grad nudi. Nadam se da će svatko od vas pronaći nešto što ga zanima jer je izbor zaista velik“,naglasila je gradonačelnica Škrobot. Poručila je najmlađima da uživaju u druženju i vremenu provedenom na otvorenom, kao i da se uključe u rad brojnih klubova i udruga koje su im na raspolaganju.

Načelnik Policijske postaje Samobor Marijan Burić obratio se okupljenima kazavši kako je „Sajam mogućnosti“ jedan od oblika prevencije ne samo nasilja, već i drugih oblika neželjenog ponašanja. „Kroz edukaciju, zajedničko druženje, programe i projekte možete pridonijeti cijeloj zajednici, a na vama, djeco, je da i dalje puno učite“, zaključio je načelnik Burić.

U sklopu „Sajma mogućnosti“ održana su natjecanja učenika 6. razreda u malom nogometu i atletici. Najuspješnija malonogometna ekipa bila je iz OŠ Mihaela Šiloboda, 2. mjesto zauzela je ekipa OŠ Bogumila Tonija, a 3. mjesto osvojila je ekipa OŠ Samobor.

U konkurenciji učenica u trčanju na 60 metara 1. mjesto osvojila je Lara Majnarić (OŠ Bogumila Tonija), 2. mjesto osvojila je Simona Ladišić (OŠ Milana Langa), a 3. mjesto zauzela je Elena Čiverica (OŠ Milana Langa).

U konkurenciji učenika 1. mjesto osvojio je Marin Hraste (OŠ Bogumila Tonija), 2. mjesto osvojio je Ivan Kukulj (OŠ Samobor), a 3. mjesto Fran Kukor (OŠ Bogumila Tonija). 

U sklopu „Sajma mogućnosti“ održava se i nagradna igra za učenike, a oni najsretniji bit će nagrađeni prigodnim nagradama.

Objava U Samoboru održan „Sajam mogućnosti“ pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Dječji vrtić Ivančica-Lobor je u utorak, 24. listopada 2024. godine bio domaćin stručnog skupa na temu „Pozicioniranje ranog predškolskog odgoja i obrazovanja u suvremenom društvu – izazovi i prilike“.

Stručno predavanje održala je dr. sc. Adrijana Višnjić-Jevtić, docentica na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a skupu se odazvalo više od 150 odgojitelja, ravnatelja i stručnih suradnika iz čak 25 dječjih vrtića iz cijele Krapinsko-zagorske županije.

Predavačica Adrijana Višnjić-Jevtić ukazala je na potrebu međusobne podrške među djelatnicima u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, istaknuvši kako u ovim suvremenim, izazovnim vremenima zahtjevna rješenja trebaju velike promjene koje kreću od nas samih.

Ravnateljica dječjeg vrtića Ivančica-Lobor, Suzana Matejaš, zahvalila je svim sudionicima na dolasku i naglasila da je ovako veliki interes za stručni skup pokazatelj potreba za stručnim usavršavanjem i ojačavanjem profesionalnih kompetencija stručnjaka u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju.

Nakon stručnog predavanja, sudionici su obišli loborski dječji vrtić te razmijenili primjere dobre prakse iz svojih odgojno-obrazovnih ustanova.

Objava U Loboru održan stručni skup za ravnatelje, odgojitelje i stručne suradnike dječjih vrtića pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Prvi znak ljeta u Zagrebu svakako su manje gužve na cestama praćene početkom radova u svakoj drugoj ulici. Ove godine veći građevinski zahvati dočekali su i prvi dan škole, zatim i prvi dan jeseni, a rokovi za njihov završetak samo se pomiču.

– Mislim da nikad nije bilo ovako loše stanje u prometu. Nakon prometne nesreće na Maksimirskoj, promet je bio preusmjeren na Branimirovu na kojoj su u tijeku radovi. Od centra Zagreba do Sesveta trebalo mi skoro dva sata za razliku od uobičajenih 30-ak minuta – rekao nam je čitatelj.

Iz Grada Zagreba priopćeno je kako se radovi na uređenju kolnika, odnosno južne kolničke trake u dijelu Ulice kneza Branimira, produljuju zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta te će se promet odvijati po preostalom slobodnom dijelu kolnika. Tvrde da će radovi završiti sutra, no s obzirom na trenutno stanje to se ne čini mogućim.

Branimirova, križanje Čulinec

Damir Krajac/Cropix

Pogledom na kartu grada u 8 ujutro, gotovo da nema ceste koja nije označena crvenom bojom, a sva frekventnija raskrižja krasi najtamnija crvena koja signalizira najveću moguću gužvu. Ono što upada u oči su osam zatvorenih cesta ili njihovih dijelova, dok oni manji radovi koji remete prirodni tok prometa čak niti nisu označeni na kartama.

Promet u Zagrebu u 8 ujutro

/Google Karte

Obišli smo nekoliko gradilišta na kojima nismo zatekli niti jednog majstora unatoč suhom i sunčanom danu, već samo postavljene znakove za obilazak i do pola završen posao.

Petrova ulica

Damir Krajac/Cropix

– Živim nedaleko od Petrove ulice koja je zatvorena u lipnju zbog rekonstrukcije plinovoda te su najavljivali da će radovi biti gotovi do kraja srpnja. Evo, dočekali smo i listopad, a čini se da radovi nisu gotovi – rekao je stanovnik Maksimira.

Objašnjava da su cijevi vjerojatno zamijenjene, ali da cesta nije poravnata niti asfaltirana. Sve češće se ljudi probijaju između rupa i ignoriraju znakove zabrane, a gužve su konstantne. Nema ih tko zaustaviti jer radnika već mjesecima uopće nema na tom gradilištu.

Rotor Petrova – Domjanićeva

Damir Krajac/Cropix

Nedavno su iz Grada objavili kako su radovi na rekonstrukciji plinovoda uistinu završeni te da slijede radovi na uređenju kolnika koji će se odvijati do 14. listopada, a cesta će naravno biti zatvorena za promet.

Petrova ulica

Damir Krajac/Cropix

Radova nisu pošteđeni ni oni sjeverno od bana Jelačića pa je tako zatvorena Mlinarska cesta zbog sanacije i uređenja kolnika. Ondje će radovi trajati do sredine listopada, no već dobivamo pritužbe kako ni na tom gradilištu većinu tjedna nema nikoga.

Mlinarska cesta

Ranko Suvar/Cropix

Mlinarska cesta

Ranko Suvar/Cropix

Mlinarska cesta

Ranko Suvar/Cropix

O problemu prometa u glavnom gradu i sve većim gužvama razgovarali smo s prometnim stručnjakom Markom Ševrovićem koji smatra da će situacija u budućnosti biti još gora.

Prateći statistike o broju uvezenih automobila u zadnjih nekoliko godina, bilo je za očekivati da će na cestama biti veći broj automobila nego ranije. Danas ljudi imaju sve više dnevnih putovanja koja moraju obavljati automobilom, od odlaska liječniku do vožnje djeteta u vrtić u drugi kvart.

Ranije su takve stvari gotovo svi obavljali pješice te se sve potrebno za život moglo naći unutar kvarta. U nabavku se ide u velike šoping centre, najčešće automobilom kako ne bi nosili pune vrećice, a kvartovska nabavka uglavnom je rezervirana za umirovljenike.

Gužva na Maksimirskoj

Damir Krajac/Cropix

Još jedan razlog za stvaranje gužve svakako su i taksiji koji nerijetko i prazni kruže gradom kako bi došli do putnika. Postalo je normalno da se čak i srednjoškolci do škole voze upravo taksijima, dok su se ranije gradom kretali javnim prijevozom.

– Sve to samo po sebi nije problem, no dolazi do problema kad se sve odvija istovremeno – kaže Ševrović.

Objašnjava kako smo još uvijek daleko od tragične prometne situacije jer je situacija u drugim gradovima, koji imaju koji imaju sličan oblik i kvalitetu javnog prijevoza kao Zagreb, lošija.

Branimirova, kod Trnave

Damir Krajac/Cropix

Što se tiče radova, smatra kako ne treba kriviti sadašnju gradsku vlast jer se nalaze u prilično nezahvalnoj poziciji. Naime, izvođači se biraju putem javne nabave što znači da moraju odabrati najpovoljnijeg izvođača koji je zadovoljio sve kriterije.

To naravno ne znači da će taj izvođač biti i dobar. Rokovi se ne poštuju i ne kontroliraju, no s druge strane nije tako lako niti penalizirati one koji kasne s izvođenjem radova, dok su istovremeno planirani počeci radova na drugim lokacijama.

Branimirova, kod Trnave

Damir Krajac/Cropix

Ono što bi trebali napraviti svakako je bolje planiranje većih radova i konstrukcija te ne zatvarati istovremeno žile kucavice kojima se odvija promet. Najveći problem ipak nastaje kad se uz planirane radove dogodi i neki neplanirani, poput puknuća cijevi ili prometne nesreće koji poremete cijeli tijek.

– Radovi se moraju izvršiti, ali promet treba planirati. Kad se neka cesta zatvori, treba gledati što će se dogoditi i gdje će otići promet, a obilazne pravce treba urediti prije zatvaranja – tvrdi prometni stručnjak.

Kao primjer je istaknuo Jadranski most na kojem radovi traju već više od pola godine. Objašnjava kako je cestovni promet ondje dobro riješen, dok se javni prijevoz nije nikako organizirao. Imperativ se često stavlja na građevinske radove, a za promet nitko ne mari. Zaključuje kako se građanima mora osigurati mobilnost bez obzira na to što se popravlja cesta ili most.

Deželićeva

Zeljko Puhovski/Cropix

Naime, kako tvrdi stručnjak u prometnu infrastrukturu nije se ulagalo desetljećima te sada to dolazi na naplatu. Kaže kako su neki semafori na zagrebačkim cestama iz doba Jugoslavije, radne na analognoj tehnologiji te se ne mogu sinkronizirati s ostalima.

Primjerice na zagrebačkom Zelenom valu nalaze se semafori stari više od 50 godina kojima se ne može računalno upravljati niti su adaptivni ovisno o prometu. Javljaju se problemi s održavanjem, nema rezervnih dijelova, više je različitih proizvođača u igri te zastarjela tehnologija nema mogućnost međusobne komunikacije.

– Jedino je rješenje napraviti centralni sustav upravljanja prometom jer se u Zagrebu promet događa, a ne planira – tvrdi stručnjak s Fakulteta prometnih znanosti.

Deželićeva ulica

Zeljko Puhovski/Cropix

Dodaje kako bi i najbolji sustav automatskog upravljanja semaforima Zagreb spasio tek kratkoročno jer on može poboljšati situaciju za 10-15 posto. Rast prometa u posljednje tri godine uvelike nadmašuje te brojke tako da bi se za koju godinu nalazili u identičnoj situaciji kao i sada.

O dugoročnom rješenju teško je govoriti kad se zadnjih 30 godina nije ulagalo u promet, no dodaje da je jasno kako Zagrebu treba kvalitetna strategija javnog prijevoza, alternativnih oblika prijevoza te park and ride terminala. Za to, naravno, treba vremena i novaca.

– Grad Zagreb to ne može sam izvesti. Trebao bi ući u suradnju s gradovima u okolici kao što su Zabok, Zaprešić, Jastrebarsko, Velika Gorica, Dugo Selo, Sesvete, Vrbovec. Ti ljudi u grad ne smiju dolaziti automobilima već brzim prigradskim linijama – rekao je Ševrović.

Dok je god ljudima brže doći automobilom nego javnim prijevozom, neće se odreći komocije. Druga stvar koja zagušuje promet su nepromišljene politike stanovanja kod kojih se grade stotine stanova na rubovima grada koji nemaju nikakav javni prijevoz te su građani osuđeni na vožnju automobilom.

– Iz prometnog aspekta poznato je da se to ne radi, ali kod nas takva gradnja nažalost događa i onda se svi čudimo problemu koji je nastao. Da je prometnu struku netko pitao, do toga ne bi došlo – smatra prometni stručnjak.

Ono što Zagreb čeka u budućnosti svakako su velika ulaganja i modernizacija cijelog prometnog sustava. Ševrović pozdravlja nove parkirne strategije i proširenja pješačkih zona, no također smatra da treba pratiti kako će promet reagirati i postupiti sukladno tome, makar to značilo promjenu prvotne ideje.

Upit o radovima i gužvama u prometu poslali smo i Gradu Zagrebu koji do objave ovog teksta nije dostavio svoj odgovor.

DIREKTOR Međimurje plina Nenad Hranilović rekao je u emisiji U mreži Prvog kako je tvrtka spremna 1. listopada za preuzimanje javne usluge na području Zagreba, Zaprešića i Velike Gorice.