Petak je, rano jutro. Golemo parkiralište ispred trgovačkog centra Plodine na rubu zagrebačkog naselja Zapruđe puno je, i gotovo da nema slobodnog mjesta. Ulazimo u dućan, a onda iznenađenje- sablasno je prazan.
Vraćamo se na parkiralište. Na ulazu stoji da je sat parkiranja 10 eura. Rampa je međutim podignuta, ulaz i izlaz su, očito slobodni.
Ovakvi su prizori na parkiralištu Plodina svakodnevica, rano ujutro, nekad i prije sedam sati, parkiralište je puno. Ali gdje su vozači?
Odgovor je jednostavan, građani su posve spontano na parkiralištu centra pokrenuli ono što gradske vlasti već godinama najavljuju kao rješenje od gužvi na prometnicama. Parkiraju ovdje prilikom odlaska na posao, a dalje nastavljaju tramvajem. Odavde voze šestica, sedmica i osmica. Dokazuju to i tablice automobila- iako su većinom zagrebačke, ima mnogo karlovačkih, sisačkih…
Ispred Plodina je tako nastao spontani ‘Park&ride‘.
Razgovaramo s kupcem koji je nezadovoljan zbog popunjenog parkirališta. Kaže da je rampa pokvarena najmanje četiri mjeseca.
– Prije sam dolazio ovdje ujutro kako bih izbjegao gužve u trgovini. Sada sam sretan ako uopće uspijem pronaći slobodno mjesto. Često moram parkirati daleko od ulaznih vrata iako je supermarket poluprazan. Pretpostavljam da ovdje parkiraju ljudi koji dolaze iz Velike Gorice, Lekenika, Siska i tog dijela Hrvatske, govori nam.
<!––>
Tramvaji putnike odvoze do Črnomerca, Donjeg grada, Kvatrića, Dubrave i Mihaljevca. Ujutro se više ne moraju voziti u nesnošljivim gužvama i kolonama kako bi došli do željene lokacije niti trebaju plaćati komercijalne parkirališne karte. Drugim riječima – svi su na dobitku. Već se dugo priča o širem uvođenju ovog načina parkiranja u gradu, ali je za sada, barem službeno, zaživio jedino na Maksimiru, a evo i neslužbeno na Zapruđu.
Što je park&ride?
Park and ride predstavlja oblik integriranog prijevoza putnika koji omogućava korisnicima parkiranje vozila na udaljenim dijelovima grada koji su javnim prijevozom dobro povezani sa središtem. Cilj im je rasteretiti promet na cestama koje se nalaze u središnjim dijelovima naselja. Ovaj model je popularan u Ujedinjenom Kraljevstvu, a parking na njihovim velikim parkiralištima se uglavnom ne naplaćuje. Model je na popularnosti je počeo dobivati 80-ih godina prošlog stoljeća.
Prometni stručnjaci dugo su zazivali uspostavu park and ride modela u Zagrebu. Najglasniji zagovaratelj tog načina prijevoza zasigurno je izvanredni profesor Fakulteta prometnih znanosti Marko Ševrović. Prilikom zatvaranja parkirališta na Gredelju, izjavio je da bi to moglo pozitivno utjecati na smanjenje gužvi u centru. Ipak, izrazio je nezadovoljstvo zbog najave gradnje novog parkirališta na toj lokaciji zato što smatra da bi se takvi terminali trebali graditi izvan urbanih sredina.
– Parking-terminali trebaju biti izmješteni izvan grada. Primjerice u Zaprešiću, Velikoj Gorici, Stupniku, pa da onda ljudi u Zagreb dolaze javnim prijevozom ili željeznicom. To bi trebale organizirati tamošnje lokalne vlasti u suradnji s Gradom Zagrebom, zaključio je.
Razgovarali smo s profesorom koji nam je rekao da takvih mikro lokacija, kao što je parking ispred Plodina u Zapruđu, u i oko Zagreba, ima jako puno.
– Primjer je i parking na Črnomercu koji se već godinama koristi u tu svrhu. Ako gledate malo izvan Zagreba, gdje god postoji nekakvo proširenje uz glavnu cestu, pronaći će te velik broj parkiranih vozila. To nije klasični park and ride. Takav model uključuje vožnju automobilom na koju se nastavlja vožnja javnim prijevozom, a ovdje se vrlo često radi o carpoolingu, što je nešto drugo, objašnjava nam.
Glavna razlika između park and ride modela i carpoolinga je što carpooling ne uključuje vožnju javnim prijevozom iako smanjuje broj automobila na cestama.
‘Žalosno je to!‘
– Zamislite situaciju u kojoj jedna firma nema dovoljan broj parkinga. U tom se slučaju dva ili više zaposlenika mogu automobilom dovesti na zajedničku lokaciju, a onda put prema firmi nastaviti u jednom vozilu. Kada se vraćaju, opet jednim automobilom se dovezu do lokacije gdje su parkirali svoje automobile i tako nastave put prema svojim domovima, pojasnio je.
Iako parkiralište na Zapruđu smatra dobrim rješenjem, tvrdi da bi se slični park and ride terminali trebali nalaziti daleko izvan Zagreba.
– Žalosno je što ljudi iz Karlovca ili Siska automobilima dolaze u Zagreb. Oni bi trebali park and ride parking trebali imati u svojim gradovima u blizini željezničkih stanica. Tamo bi se sjeli u brzi vlak koji bi ih doveo do Zagreba. To bi bio onaj pravi park and ride model. Naravno, ovakvi manji primjeri u gradovima imaju svoje benefite, govori.
Pitali smo ga zašto se više ovakav sustav ne koristi ako polučuje dobre rezultate. Smanjuju se gužve u središtima, a potiče se vožnja javnim gradskim prijevozom.
– Ja uvijek kažem da je promet kao voda. Polijete tekućinu i ona će se kretati onako kako joj je najlakše. Na isti način reagira i promet. Ljudi su inteligentni i prate situaciju. Vide što im je najbolje i promet se tako ustabili i balansira. Zbog prometnih rješenja u gradu, ova varijanta im je postala interesantna. To samo pokazuje da ako ljudima ponudite pravu stvar da će ju i koristiti. Problem je što prometna politika za sada nije pratila potrebe vozača, rekao je za kraj.
Model uveden na Maksimiru
Za sada, takav se model primjenjuje samo na Maksimiru. Treba se napomenuti da je taj oblik uveden, može se reći, prisilno zato što mu je prethodilo zatvaranje parkinga kod KBC na Rebru čime je onemogućeno parkiranje za 1100 vozila.
Ipak, teško ga je nazvati ‘pravim‘ park and ride parkiralištem kada se nalazi u vrlo urbanoj i napućenoj lokaciji u gradu. Parking na Maksimiru sada funkcionira kao zamjenski parking za Rebro, a manje kao pogodno parkiralište za pristup samom centru grada.
Parkiralište Plodina nije jedino mjesto koje su vozači prepoznali kao idealno za ostaviti auto i zaputiti se prema centru grada. Sama tramvajska stanica poslužila im je kao parking. Gotovo 100 automobila parkirano je na tramvajskoj stanici Zapruđe. Uglavnom se taj ‘parking‘ krene popunjavati kada je onaj ispred supermarketa pun. S obje strane tračnica nalaze se nepropisno parkirana vozila, a tik do njih nalaze se ljudi koji čekaju tramvaj.
Baš do tog dijela u gradu promet već nekako funkcionira. Prometnice u Novom Zagrebu su široke i prilagođene većem broju automobila, što se ne može reći za ceste u Donjem gradu. Odmah uz besplatni parking se nalazi ulaz na Most mladosti, odnosno Držićevu aveniju s kojom i počinju ozbiljnije gužve na zagrebačkim cestama – koje su snalažljivi vozači uspjeli izbjeći.
