All posts by : admin

Festival se nadovezuje na aktivnosti 13. međunarodne ljetne škole mladih glazbenika, koja uz majstorske tečajeve i ljetnu školu za instrumentaliste i pjevače uključuje niz koncerata i zabavno-edukativnih sadržaja.

Zahvaljujući svojoj dosadašnjoj koncepciji i obilju kulturnih događanja, Youngmasters se u 13 godina svog postojanja etablirao kao najatraktivnija ljetna škola na ovim prostorima. Zanimljiv učenicima mnogih zemalja Europe i svijeta, od 2011. okuplja predavače i mlade glazbenike međunarodnog ugleda. Ove godine, na školi će predavati čak četrnaest vrhunskih pedagoga iz osam različitih glazbenih instrumenata te solo pjevanja, a odabrani polaznici sudjelovat će u radu Festivalskog komornog orkestra. Među predavačima se ističu bečki glazbenici Nataša Veljković, Tobias Stosiek i Claudia Visca, te proslavljeni hrvatski pijanist Aljoša Jurinić. Ponovno se nudi i ljetna škola harmonike pod vodstvom profesorice Ivane Črnjak. Gitarist Petar Čulić i violinistica Ieva Pranskute prvi put će predavati na Youngmastersu, a tim uključuje i sjajne stalne predavače Marka Zupana, Marca Grazianija, Mihaela Paara, Nenada Merlea i Lovru Merčepa.

Youngmasters Gala koncert je najsvečaniji događaj Youngmasters Festivala. Ovogodišnji koncert održat će se u utorak, 27. kolovoza, u 20 sati u Viteškoj dvorani Posavskog muzeja Brežice (Slovenija), nastavljajući prekograničnu suradnju započetu prošle godine. Na koncertu će atraktivan i raznolik program klasične glazbe izvest cijenjeni umjetnici međunarodne reputacije i predavači Ljetne škole Youngmasters: u prvom dijelu koncerta oni će se predstaviti u sklopu manjih komornih sastava. Prvi put slušat ćemo Klavirski Trio Xylos, Petra Čulića na gitari i Accoquartet, kvartet harmonika. I ove godine glazbene poslastice pripremaju nam Marco Graziani na violini, flautist Marko Zupan, klarinetist Mihael Paar  i neizostavan mladi pijanist Sven Brajković, koji će nastupiti u čak tri sastava. Kruna Gala koncerta bit će nastup  Festivalskog komornog orkestra pod umjetničkim vodstvom maestra Davora Kelića. Uz njih nastupaju solistice Paula Dužanec na klaviru, Marta Faullend Heferer na gitari i sopranistica Josipa Bilić.

Valja istaknuti i ostale festivalske koncerte. Youngmasters Festival i ove godine pruža pozornicu sjajnim solistima i komornim sastavima, koji će se samoborskoj publici predstaviti na četiri recitala. Prvi recital održat će Nataša Veljković (klavir) i Tobias Stosiek (violončelo) u Galeriji Prica 20. kolovoza, s programom koji uključuje Schubertovu Arpeggione Sonatu i virtuozno djelo Camille Saint-Saënsa, Introduction et Rondo capriccioso, op. 28, koje će Stosiek izvesti na violončelu. Na drugom recitalu slušat ćemo gitaristicu Danicu Škreblin, nagrađenu Nagradom publike na ovogodišnjem 4. međunarodnom gitarističkom natjecanju Ida Presti, u Kapeli sv. Mihalja 24. kolovoza. Na trećem koncertu Pavle Golubić Trio nastupit će u Atriju Kavane Livadić (u slučaju kiše u Galeriji Prica) 25. kolovoza, izvodeći originalne skladbe i obrade tradicijskih pjesama iz Hrvatske u jazz maniri; koncert je organiziran u suradnji s POU Samobor. Posljednjim recitalom predstavit ćemo samoborskoj publici Duo Xylos (Ieva Pranskute, violina i Mislav Brajković, violončelo), koji će nastupit u Atriju Kavane Livadić (u slučaju kiše u Kapeli sv. Mihalja) 28. kolovoza. Svi koncerti počinju u 20 sati.

Program Festivala obuhvaća i već tradicionalne koncerte polaznika tematskih naziva (Le concert du salon, Klassik am Nachtmittag, Moment Musical, Twilight Concert, Concertino Classico, Tea Time Concert, Le concert du matin, Concerto Finale) za koje biramo akustički i scenski jedinstvene prostora grada Samobora. Njihov šarm pruža publici nezaboravni glazbeni doživljaj, a samim polaznicima dragocjeno koncertantno iskustvo.

Za doprinos razvoju publike Youngmasters nudi glazbeni pub kviz, naziva „Quisando”, koji je usmjeren na sve ljubitelje glazbe,. Održat će se u Old Nick’s Pub-u 29. kolovoza, s početkom u 20 sati. Spomenimo da je proslavljeni pijanist i veliki ljubitelj kvizova, Aljoša Jurinić, na vlastitu inicijativu ovogodišnji kviz majstor Quisanda. Informacije o prijavi dostupne su na web stranicama  Youngmasters – međunarodne ljetne škole mladih glazbenika.

Uz sve navedeno, polaznicima će boravak u Samoboru obogatiti komorna glazba na ulicama i u parkovima, predstavljanje dopunske opreme za puhače, opušteno ispijane kave na osunčanom samoborskom Trgu, večernja druženja, smijeh i nova prijateljstva.

Detaljan program Festivala i informacije o ulaznicama za Gala koncert možete pronaći na web stranicama Festivala: https://youngmasters.com.hr. Ulaz na sve ostale koncerte je slobodan.

Objava 13. izdanje Youngmasters Festivala u Samoboru održava se od 21. do 31. kolovoza 2024. pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

U sklopu obilježavanja Dana općine Konjščina i župe sv. Dominika u petak je organiziran Dječji dan. Djeca su kod Starog grada uživala u napuhancu, mogla su isprobati face painting, zabavljati se s kostimiranim animatorima i klaunom Balonkom te igrati igre s izviđačima. Na školskom igralištu je održana prva prometna učilica u Konjščini, dok su vatrogasci izveli pokaznu vježbu, a održan je i Tabor kulture. 

Renata Kreber Mikšaj voditeljica biciklijade i predsjednica povijeno-plesne Udruge Kontea rekla je kako su se s obzirom na deset uspješno organiziranih edukacijsko-rekreacijskih biciklijada „Putevima rudara“ u Konjščini, uoči same biciklijade, odlučili na organizaciju prve prometne učilice za djecu.

– Ove godine smo se odlučili malo promijeniti biciklijadu i uoči nje zbog prometnih pravila koja obvezuju djecu, organizirali smo prometnu učilicu kako bi djeci i roditeljima pojasnili prometna pravila, kako bi ima policija približila ta pravila koja se moraju poštovati kako bi bili sigurniji. Sretni smo jer je odaziv jako dobar – istaknula je Kreber Mikšaj.

Zahvalila je na suradnji policijskoj postaji Zlatar Bistrica i edukatorima Davoru Klenkaru i Tajani Čorko te djeci edukatorima koji zajedno s policijskim službenicima prenose svoje prometno znanje ostaloj djeci.

Predsjednica DND-a Konjščina Maja Sremec kazala je kako je sve više bicikla i romobila i vrijeme je da se malo više nauči, da djeca od ranih nogu nauče neka osnovna pravila u prometu. 

– Nadamo se da će nam to postati tradicija i da ćemo prometnu učilicu održavati svake godine kako bi nove generacije naučile što više – pojasnila je Sremec.

Policijski službenik za sigurnost i preventivu cestovnog prometa Policijske postaje Zlatar Bistrica Davor Klenkar rekao je kako je cilj edukacija djece i roditelja o prometnim propisima.

 – Djeca su najranjivija skupina u prometu i svakodnevno sudjeluju u prometu i to nas je ponukalo da pokrenemo ovu preventivnu aktivnost s ciljem podizanja razine sigurnosti cestovnog prometa, upravo te najranjivije skupine. Sve je dobro prošlo i svi su sretni – zaključio je policijski službenik.

Pokazna vježba vatrogasaca, također je bila pun pogodak, a najviše su uživala djeca. Zapovjednik Vatrogasne zajednice Općine Konjščina Kristijan Bosilj rekao je kako su prvenstveno djeci htjeli pokazati kamione i vozila te opremu.

– Izveli smo vježbu pokazivanja hrvatske zastave pomoću vodenog mlaza, vježba je bila vrlo uspješna i sudjelovala su sva četiri naša vatrogasna društva – napomenuo je Bosilj. 

Predsjednik Vatrogasne zajednice Općine Konjščina Predrag Hanžek nadovezao se kako je vježba bila izvedena kao crven, bijeli, plavi u bojama naše zastave u čast Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te Dana općine Konjščina i župe sv. Dominika.

Dječji dan nije propustila ni saborska zastupnica i načelnica Anita Curiš Krok koja je jako zadovoljna odazivom i čini je sretnom kako roditelji s djecom uživaju u svim događanjima.

– Dječji dan smo u sklopu obilježavanja Dana općine uveli prije dvije godine i to se pokazalo jako dobro jer mještani s djecom dolaze na zabavni dio programa. Za djecu su osigurani napuhanac, face painting, animatori, klaun, također ovdje se nalazi i Tabor kulture u organizaciji Udruge Kontea, tu su bile i izviđačke igre u organizaciji izviđača Ivančica i bila je vatrogasna pokazna vježba, dok se prije toga održavala prometna učilica. Našim najmlađim sugrađanima ponudili smo niz aktivnosti u kojima su mogli sudjelovati – zaključila je Curiš Krok.

Navečer je publika uživala u koncertima  Gold banda i grupe Vigor.

Program je nastavljen i danas tradicionalnom X. biciklijadom. Od 15 sati mjesni odbori i udruge natječu se u kuhanju kotlovine, a od 17 sati možete posjetiti štandove tamošnjih udruga. Navečer su za zabavu zaduženi Fiškali.

Objava Dječji dan u Konjščini bio je pun pogodak pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

I ove godine talijanski volonteri provode dane u  Specijalnoj bolnici za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra. Djelatnicima, roditeljima i djeci njihov dolazak od velikog je značaja.

“Svaki put kada se volonteri okupe djeca ne dobivaju samo stručne i medicinske postupke, već i neke druge aktivnosti. Te aktivnosti omogućuju im proživljavanje novih trenutaka i micanje iz monotone svakodnevnosti. Prošli tjedan organizirali smo ljetni kamp sa 150 volontera. Kada se tako okupimo stariji i iskusniji volonteri pomažu mlađima i pokušavaju ih zainteresirati da dolaze i tijekom godine”, objasnila je logopedinja Lucija Katalenić.

“Nemaju svi pacijenti roditelje ili skrbnike koji bi se o njima svakodnevno brinuli. Volunterizam za njih je divno iskustvo fizičkog kontakta, pjesme, plesa i zabave. Kada nam dođu u posjet škole i izvedu predstave ili Crveni Nosovi, tada djeci bude veselo”, nadovezala se pedijatrica Viktorija Antolović.

Suradnja s talijanskim volonterima seže još u 1998. godinu.

“Kažu da je tada došao svećenik koji je vidio potrebu za volontiranjem. Naši pacijenti provode godine ovdje, a neki ostaju i cijeli život. Volonteri značajno doprinose kvaliteti njihova života. Od tada se stvorio običaj volontiranja i suradnje i sada nam dolaze svaki tjedan manje grupe, a jednom godišnje organiziramo veliki kamp”, objasnila je Katalenić.

Mjesto života i veselja

Volonteri u bolnici uvijek su potrebni. Prethodno iskustvo dobro je došlo, ali nije nužno. Ipak, svi zainteresirani moraju biti spremni na rad s djecom s teškim medicinskim i razvojnim teškoćama. Bez obzira na stanje pacijenata bolnica nije mjesto tuge, već života i veselja, a volonteri hodaju sa smiješkom.

“Oni su svi ispunjeni i zadovoljni. Naravno, volonterski entuzijazam prenosi se s jednih na druge. Mi se trudimo objasniti im i omogućiti sve što je potrebno za njihov rad. Ipak, najviše će jedan volonter pomoći drugom i zato njegujemo suradnju iskusnih i novih volontera”, za kraj je rekla Katalenić.

Objava Talijanski volonteri u Specijalnoj dječjoj bolnici za kronične bolesti Gornja Bistra pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije, u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, i ove godine nastavlja s realizacijom projekta „Zaštita i očuvanje bijele rode“. Projekt ima za cilj očuvanje gnijezda bijele rode na krovovima objekata, kao i participaciju dijela troškova popravka krovišta.

Kako bi ostvarili naknadu od 92 eura vlasnici objekata, koji sudjeluju u projektu, trebaju provjeriti već popunjene podatke u obrascu koji su dobili na kućnu adresu. Po potrebi izmijeniti ili ispuniti podatke koji nedostaju te potpisati. Popunjeni i vlastoručno potpisani obrazac potrebno je poslati najkasnije do 19. kolovoza 2024. godine na adresu Javne ustanova. Za one koji ne sudjeluju u projektu, a htjeli bi se prijaviti mogu poslati e-mail Javnoj ustanovi.

Do sada sela s najvećim brojem roda na području Zagrebačke županije bili su Donja Kupčina i Donja Zdenčina. Bijela roda simbol je očuvanih prirodnih staništa te tradicionalnih krajolika. Rode svake godine nadograđuju svoja gnijezda, a isto gnijezdo može se koristiti desetljećima pa čak i više od 100 godina. Najveća gnijezda mogu biti visoka i široka preko 2 metra te doseći masu od čak 1000 kg zbog čega i dolazi ido oštećenja krovišta.

Objava I ove godine rode donose novac u Zagrebačkoj županiji pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Jubilarna 10. biciklijada održana je u Konjščini u sklopu obilježavanja Dana općine i župe sv. Dominika.  No, ono novo u organizaciji bila je prometna učilica za djecu održana prethodnog dana. Na igralištu osnovne škole u suradnji s Policijskom postajom Zlatar Bistrica i Društvom “Naša djeca” održali su edukaciju.

Voditeljica je pojasnila da su nakon 10 uspješno organiziranih edukacijsko- rekreacijskih biciklijada odlučili pružiti edukaciju i onim najmlađim sudionicima.

„Ove godine smo se odlučili malo promijeniti biciklijadu i uoči nje zbog prometnih pravila koja obvezuju djecu, organizirali smo prometnu učilicu. Cilj je bio djeci i roditeljima pojasnili prometna pravila. Policija im je približila pravila koja se moraju poštovati kako bi bili sigurniji. Sretni smo što je odaziv bio velik“, istaknula je voditeljica Renata Kreber Mikšaj.

Dodala je da se nada kako će to postati tradicija i da će se prometna učilica održavati svake godine kako bi nove generacije naučile što više.

Nakon provedene edukacije, djeca koja su na učilicu pristigla biciklom  upućeni su na poligon “Sigurne vožnje” . Poligon je sadržavao kretanje bicikla kolnikom, nailazak na obilježeni pješački prijelaz s pješakom, dolazak na raskrižje sa postavljenim znakom STOP, nailazak na raskrižja čiji se promet upravlja semaforom, nailazak na dio kolnika s zaprekom, vožnja u krug te nailazak na raskrižje kojim prometom upravlja policijski službenik fizičkom regulacijom prometa.

„Djeca su najranjivija skupina u prometu te svakodnevno sudjeluju u njemu i to nas je ponukalo da pokrenemo ovu preventivnu aktivnost. Cilj nam je podizanje razine sigurnosti cestovnog prometa upravo te najranjivije skupine. Sve je dobro prošlo i svi su sretni“, na kraju je zaključio policijski službenik Davor Klenkar.

Objava Dječja prometna učilica u Konjščini pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Gradski puhački orkestar Krapina 11. kolovoza održao je svoj 9. koncert u sklopu manifestacije Ljeto u Krapini je na lokaciji Stari grad. Koncert se održava u organizaciji  Pučkog otvorenog učilišta i Gradskog puhačkog orkestra Krapina, a ulaz na koncert bio je slobodan.

“Prije 10-ak godina na razgovor u Gradsku upravu došli su članovi sastava i tadašnji maestro Branko Cvrtila. Malo po malo rodila se ideja da zajedno napravimo koncert na Starom gradu u ljetnim danima, ali tada nismo mogli pretpostaviti da će to postati tradicija. Ono što me posebno veseli da je iz godine u godinu sve veći broj posjetitelja. Ove godine ljudi su čak stajali zbog nedostatka stolica. Siguran sam da će se ova tradicija nastaviti idućih godina”, rekao je gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović.

Koncert je tekao u već poznatom tonu, ali ove godine lepeza pjesama proširila se i na svjetske hitove. Naravno, pjesme folklornog prostora Alpske Hrvatske bile su neizbježne.

“Koncert je bio sličan kao i do sada, ali smo izveli i neke domaće i svjetske hitove. Temelj su nam, naravno, valceri, koračnice, polke i domaće pjesme. Folklorne pjesme Alpskog dijela su neizostavan dio naše tradicije. Koliko god nekome to smetalo Zagorje je u tom dijelu i mi to njegujemo”, pojasnio je dirigent Davor Zrinščak.

Mladi članovi sastava

Broj mladih članova gradskog puhačkog orkestra raste, ali mjesta ima i više nego dovoljno za sve one zainteresirane.

“Imamo nešto više od 40 aktivnih i nekoliko povremenih članova. Raduje nas što nam se svake godine pridružuju mladi članovi. Ovim putem pozivam sve mlade i zainteresirane i glazbenu školu u Krapini da nam pošalju svoje učenike. Trebali bi surađivati kako bi mladi imali cilj zašto idu u glazbenu školu”, dodao je dirigent.

Mnoga događanja ispunila su proljetno i ljetno razdoblje grada Krapine. Uskoro je na redu ono najpoznatije, a to je festivalski tjedan Kajkavske kulture.

Objava Koncert Gradskog puhačkog orkestra na Starom gradu Krapini pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

U Svetom Ivanu Zelini predstavljeno je novo vozilo komunalija. Riječ je o novom kamionu s potpunom opremom u vrijednosti od 189.750  eura bez PDV-a.

“Ovo je korisna investicija ne samo za komunalije, već za cijeli grad. Ovime smo obnovili vozni park i zamijenili kamion star 24 godine. Osigurali smo kvalitetniju uslugu za naše građane”, rekao je direktor Zelinskih komunalija Vjeran Antolković.

U usporedbi s prijašnjim kamionom sedam tona je veće nosivosti i 100 konjskih snaga jači.

“Riječ je kamionu marke Mercedes-Benz-Arocs  s Meiller trostranim kiperom i opremom za zimsku službu – posipač i snježni plug marke Rasco. Osnovna funkcija kamiona je prijevoz rasutog materijala za nasipavanje makadamskih puteva i bankina na nerazvrstanim cestama. Također, zimi može imati funkciju čišćenja snijega i posipavanja zaleđenih cesta”, dodao je direktor.

Gradonačelnik Zeline pojasnio je strategiju kontinuiranog i planiranog nabavka novih vozila.

“Prije 10-ak godina zatekao sam mnogo starih vozila u komunalji. Prethodnih godina fokusirani smo bili većinom na nabavci vozila za odvoz otpada. Prije nekoliko godina nabavili smo i traktor za košnju trave odnosno održavanje bankina. Ove godine nabavili smo bager i spomenuti kamion, a u procesu nabavke su još jedan kamion za odvoz otpada i traktor”, rekao je gradonačelnik Hrvoje Košćec.

Zelinska komunalija trenutno raspolaže s tri strojara – vozača koji su kvalificirani za vozača i djelatnika koji upravlja građevinskim strojevima. Na obuci je još jedan djelatnik za istu funkciju kako bi mogli popuniti dvije funkcionalne ekipe.  

Objava Novo vozilo Zelinskih komunalija pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Zagrebačka županija ostvarila je najviši pozitivan međužupanijski migracijski saldo u 2023. godini. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku od ukupno dvadeset županija i Grada Zagreba najvišu međužupanijsku migraciju stanovništva imali su Grad Zagreb i Zagrebačka županija.

U Zagrebačku županiju protekle godine doselilo se više od 10 000 stanovnika od kojih je više od polovine iz inozemstva.  Odseljeno je ukupno 6 145 osoba, od čega je oko 3 000 u druge županije, a 3 140 u inozemstvo. Saldo ukupne migracije za Zagrebačku županiju u protekloj godini iznosio je 4.431.

U Republiku Hrvatsku iz inozemstva se doselilo nešto više od 69 000 osoba, a u inozemstvo se odselilo oko 39 000 osoba. Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je pozitivan i iznosio je 30 178.

Objava Zagrebačka županija ostvarila je najviši međužupanijski pozitivan migracijski saldo pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

U Općini Jakovlje dovršena je izgradnja nove teretane na otvorenom. Street work park opremljen je najnovijim spravama za vježbanje uz one namijenjene osobama s invaliditetom.

Popularnost uličnog vježbanja u Hrvatskoj porasla je zbog minimalnih troškova, ali i dostupnosti. Vježbanje se odvija najčešće u lokalnim parkovima, igralištima i na otvorenim površinama.

Na svakoj spravi koja se nalazi u parku napisane su upute kako ju pravilno koristiti i koje mišiće jača i pokreće.

Projektom će se doprinijeti promidžbi sporta, sportskih vrijednosti,  popularizaciji sporta među mještanima te razvoju zdravih navika kroz tjelovježbu. Općina tvrdi da će kretanje utjecati na zdravlje pojedinaca i bolju kvalitetu života mještana.

Objava Završena izgradnja nove teretane na otvorenom u Općini Jakovlje pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Stalnim pozivima u domaćoj ekonomiji, politici i pretežitom dijelu ekonomske znanosti na restrukturiranje našeg gospodarstva kako bi ono postalo konkurentnije i efikasnije, prikladno je suprotstaviti nalaz iz revizije pretvorbe i privatizacije da se od 618 tvrtki koje nisu preživjele pretvorbu njih čak 168 bavilo nekim oblikom prerađivačke industrije. Riječ je, među ostalim, o 23 prehrambene, 27 drvnih, 29 metaloprerađivačkih, 16 kemijskih i 11 industrija iz oblasti elektronike i proizvodnje strojeva koje su, prema izvješću Državne revizije o pretvorbi 1006 domaćih poduzeća, prošle pretvorbu i privatizirane a zatim otišle u stečaj i likvidaciju.

Spomenuto restrukturiranje dovelo je, primjerice, u drvnoj industriji do toga da su preživjeli najizdržljiviji poput požeškog Spin Valisa, vinkovačke Spačve, bjelovarske Česme i dijelovi negdašnjeg ogulinskog DIP-a, a nakon pretvorbe i privatizacije nestao je, među ostalim, niz tvrtki koje su pred Domovinski rat zapošljavale više od tisuću radnika poput DIK-a Đurđenovac, Gaja iz Slatine, garešničkog Brestovca, DIP-a Delnice i zagrebačkog Šavrića. Isti proces doveo je do ‘raščišćavanja‘ u kemijskoj industriji. Dogodio se nestanak brojnih predratnih ‘teškaša‘ poput zaprešićkih Montkemije i Karbona, sisačkog Herbosa (predratna Radonja) i Adriachema iz Kaštel Sućurca, a kao tržišni lider nakon pretvorbe i privatizacije isplivali su, među ostalim, Saponia, Labud i Chromos.

Niz nekoć velikih tekstilnih kompanija koje su upale u velike poslovne probleme proljetos je nastavio varaždinski Varteks – prosvjed radnica i sindikalnih lidera tvrtke

Zeljko Hajdinjak/Cropix

Uloga države

Najveći udar u pretvorbeno-privatizacijskim restrukturiranjima ipak je doživio industrijski sektor tekstila, obuće i kože. Prošavši ‘pretvaranja‘ iz društvenog u privatna poduzeća 1991. i zadobivši nove vlasnike u privatizaciji što je uslijedila, čak 31 tekstilna (među ostalima osječki Slavonija modna konfekcija i LIO, Kninjanka Knin, Dalmatinka Sinj, Pounje iz Hrvatske Kostajnice i Modea iz Garešnice), devet obućarskih, među njima i Astra, Šimecki, karlovački KIO, Una iz Hrvatske Kostajnice te šest kožarskih tvrtki poput zagrebačke Almerije i osječke kožare, u 2000.-tima ušle su u stečaj i kasniju likvidaciju.

Predsjednik Sindikata tekstila, obuće, kože i gume Hrvatske Nenad Leček suglasan je s ocjenama da su tekstilna i obućarska industrija izašle iz pretvorbe i privatizacije s najtežim posljedicama prema broju stečajeva, propalih tvrtki i ukinutih radnih mjesta.

– Sektor tekstila i obuće suočio se s tri velika problema u pretvorbi koji su zajedničkim djelovanjem doveli do tolikog broja stečajeva i likvidacija tvrtki. Prvi je što se država sama stavila u položaj da raspolaže vlasničkim udjelima u stotinama poduzeća i prodaje ih bez ikakve kontrole o kakvim kupcima se radi, što oni namjeravaju s tim tvrtkama i znaju li uopće njima upravljati – ističe Leček. Iz spomenute uloge države u pretvorbi, dodaje naš sugovornik, proistekao je drugi problem, odnosno ponašanje samih vlasnika u poduzećima koja su prošla pretvorbu.

– Jedan dio vlasnika odmah je išao na slabljenje poslovne sposobnosti poduzeća, prekomjerno zaduživanje, rasprodaju imovine, slabe plaće za radnika kako bi ih demotiviralo i potaklo da sami odu. Drugi dio vlasnika pokušao je nešto učiniti, ali je vidio da to nije za njih, pa je ishod često bio isti kao i kod prvih, polagano propadanje tvrtki. Konačno, imamo i samu državu kao vlasnika ili suvlasnika koja je isto uvidjela da su to problemi s kojima se ona ne može nositi, puštala da se stvari odvijaju same od sebe i na koncu digla ruke od tvrtki koje su išle prema stečaju, kao što se dogodilo u slučaju požeške Orljave i sada Varteksa – kaže Leček.

Pomaganje stranaca

Na pitanje je li točno da su tekstilna i obućarska industrija dočekale pretvorbu i privatizaciju s prekomjernim brojem zaposlenih, bez ulaganja u tehnologiju i spremnosti da izgubljena tržišta Jugoslavije i istočnog bloka zamijene nekim drugim tržištima, Leček kaže da je to ‘priča koju su forsirali politika i državna administracija kada su uvidjele da se ne mogu nositi s vlasničkom transformacijom gospodarstva‘. Dodaje kako i Državna revizija u svojim izvješćima o reviziji pretvorbe u poduzećima tekstilnog i obućarskog sektora ponavlja iste te teze o gubitku tržišta i izostanku ulaganja u nova tržišta i tehnologije.

– Nitko nije očekivao da nakon promjene vlasništva iz društvenog u privatno sve ostane kako jest. No, toliki broj stečajeva, u kojima radnici ostaju po sili zakona bez posla, plaća i stečenih otpremnina, isto tako nitko nije očekivao. Potpuno otvaranje našeg tržišta odjeći i obući iz uvoza u devedesetima, u trenutku kada se domaće tvrtke bore s likvidnošću, radnici uglavnom rade za minimalne plaće a životni standard građana pada, isto tako je bio promašaj državne politike – kaže naš sugovornik iz Sindikata TOKG, podsjećajući na još jedan uteg koji je državna politika dala tekstilnoj i obućarskoj industriji u tranziciji. Riječ je o privlačenju stranih investicija u Hrvatsku davanjem pogodnosti tvrtkama poput, navodi, Calzedonije i Benettona.

Zaprešić je nakon pretvorbe i privatizacije izgubio čak dvije snažne tvornice iz kemijske branše, Montkemiju i Karbon

Damir Krajac/Cropix

– S jedne strane ste lošim upravljanjem i raspodjelom kapitala u domaćim tvrtkama upropastili domaću proizvodnju, a s druge stane stranim investitorima dajete zemljište i drugu infrastrukturu, opraštate poreze i ne postavljate nikakve uvjete u pogledu prava zaposlenih. Uspostavljajući takav odnos snaga država je dodatno doprinijeli propasti jednog broja tvrtki – zaključuje Leček. Naš sugovornik nesklon je ocjeni jesu li tekstilna i obućarska industrija u nas u boljem ili lošijem stanju nego što su bili prije pretvorbe i privatizacije. Riječ je, kaže, o teško usporedivim razdobljima i tržišnim uvjetima.

– S velikom sigurnošću možemo procijeniti da će tvrtke koje, primjerice, rade lohn i konfekcijske poslove biti i dalje u opadanju kada govorimo o zaposlenosti, plaćama zaposlenika, tržišnim udjelima i prihodima. Tvrtke koje su se uspjele tehnološki prilagoditi zahtjevima tržištima te nude proizvode i materijale za kojima postoji stabilna potražnja, imati će više uspjeha – ocjenjuje Leček.

Krah malih trgovaca

Spomenuta brojka od 168 prerađivačkih poduzeća koja nisu preživjela pretvorbu i privatizaciju bila bi i veća da smo im, primjerice, pribrojili i građevinske tvrtke koje su se bavile i proizvodnjom građevinskog materijala i poduzeća iz poljoprivredne branše koja su imala i proizvodnju prehrambenih namirnica poput pekarskih proizvoda i tjestenine. U svakom slučaju, uz prerađivačku industriju najveći broj propalih poduzeća koje je obrađivao Državni ured za reviziju zabilježen je u trgovini (82) i hotelijerstvu i ugostiteljstvu s 38 ‘brisanih‘ tvrtki.

Veliki broj likvidiranih trgovačkih i ugostiteljskih poduzeća posljedica je činjenice da je u socijalizmu gotovo svaki grad imao svoje trgovačko poduzeće koje je objedinjavalo male trgovine mješovitom robom i lokalnu ugostiteljsku tvrtku koja je upravljala kafićima i restoranima. U trgovini će nakon pretvorbenog restrukturiranja doći do velikog broja stečajeva pa danas imamo situaciju da tržištem vladaju veliki trgovački lanci mahom s inozemnim vlasnicima. Ugostiteljsko-uslužna poduzeća iz pretvorbe zamijenila je privatna inicijativa prije svega na obali i u većim gradovima.

Ovaj tekst objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.