Ova godina broji već sedmo izdanje manifestacije „Eko, etno, fletno“ u Kumrovcu. Na repertoaru našle su se i neke nove aktivnosti, a jedna od njih je sajam tradicionalnog zagorskog jela – bučnice.
“Imamo široku ponudu, vrijeme nas za sada služi i ljudi neprestano dolaze. Bitno nam je da čim više ljudi posjeti ovu manifestaciju pogotovo zato što je ove godine dio nje “Bučnica fest”. Mislim da bučnica zbilja privlači sladokusce i one koji žele probati ovo zagorsko autohtono jelo. Naravno, mogu se i poslužiti s našom vinskom kapljicom. Dobrog vina u Kumrovcu ima na pretek”, rekao je načelnik Općine Robert Šplajt.
načelnik Općine Robert Šplajt
U sjevernom dijelu Hrvatske bučnica je jedno od popularnijih jela. Ukusi se razlikuju, ali dobro pripremljenoj bučnici rijetko tko može odoljeti.
“Ukusi se razlikuju, pa neki vole više a neki manje nadjeva, više ili manje sira, a ja radim onako kako meni i mojoj obitelji najbolje odgovara.Koristim sve domaće proizvode, i ne radim bučnicu ako nemam domaći sir, domaće vrhnje i domaća jaja, a brašno je kakvo je…”, objasnila je članica Društva “Naša djeca” Vesna Pleško.
članica Društva “Naša djeca” Vesna Pleško
“Tijesto mora biti tanko, mora biti slana, ali ne preslana, i mora imati dobar omjer buče i sira. Naša žene to znaju dobro napraviti i zato ljudi dolaze ovdje, a kad dođu jednom, uvijek se vraćaju. Svake godine sve je više posjetitelja i to je ono što želimo”, dodao je načelnik.
Osim bučnice posjetitelji su mogli uživati na Večeri harmonike heligonke kojom se prezentirala tradicijska glazba. Za one mlađe tu je bio i nastup slovenske grupe Polkaholiki.
Od 20. do 25. kolovoza održava se studentsko natjecanje Formula Student Alpe Adria. Kao i prošle godine grad domaćin bit će Velika Gorica. Tamo će se predstaviti 60 najboljih timova studenata iz cijelog svijeta s više od 1.500 sudionika.
“Prije nekoliko godina Zagrebačka županija i automobilska industrija nisu imale mnogo dodirnih točaka. Izgradnjom pogona, a sada i kampusa Mate Rimca, Zagrebačka županija dobro je pozicionirana na svjetskoj karti automobilske industrije. Tehnologija napreduje iz dana u dan i ako želimo ići u korak s vremenom ovakva natjecanja moramo što više otvoriti prema našim mladima i djeci te im u tom smjeru ponuditi i kvalitetno obrazovanje“, izjavio je zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec.
zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec
Zagrebačka županija već drugu godinu podržava i financijski osigurava organizaciju ovog događaja.
“Ova godina bila je izazovna , ali nadogradnjom ovog događaja dobili smo puno veći odaziv nego prošle godine. Imali smo više od 300 prijava sveučilišta iz 56 zemalja. Selekcijskim kvizom odabrali smo 60 najboljih i dolazi nam oko 1 500 najkvalitetnijih sudionika koji predstavljaju svoja sveučilišta. Ovo je prva godina da nam dolaze svi timovi iz regije što su tim iz Zagreba, Rijeke i Splita. Ovo je jedan od najvećih STEM događaja jugoistočne Europe”, rekao je predsjednik Udruge FSAA Tibor Kezelj.
predsjednik Udruge FSAA Tibor Kezelj
Festival dobrih vibracija
Prva dva dana namijenjena su sudionicima, a posjetitelji se događaju mogu pridružiti od 23. do 25. kolovoza.
„Pozivam sve da dođu na festival znanosti, mladosti, tehnologije i dobrih vibracija. Prva dva dana odvijat će se tehnički pregledi i testne vožnje, a u subotu i nedjelju kada su na rasporedu najzahtjevnije discipline, a to su autocross i utrka izdržljivosti. Ulaznice su dostupne na platformi Entrio i potpuno su besplatne. Molimo sve da ih preuzmi na svoje mobitele
Ovo je događaj koji okreće stigmu prisutnu u medijima, a to je da u Hrvatskoj nema dovoljno posla. Hrvatska autoindustrija raste i posla ima u visokotehnološkom području“ objasnio je predsjednik Udruge.
Formula Student izvrsna je prilika na kojoj mladi inženjeri imaju mogućnost dizajnirati, konstruirati, testirati i utrkivati se vlastitim prototipovima trkaćih bolida. Osim uz podršku Zagrebačke županije, podršku pruža i Grad Velika Gorica i njegova Turistička zajednica.
Ljubitelji utrka na dva kotača u subotu su došli na svoje! Naime, u Klimenu je održano Cross country prvenstvo Hrvatske, a okupio se velik broj vozača, gledatelja i obožavatelja motocikala.
Organizator utrke je Off Road klub Yellow Snake, a natjecalo se u sedam kategorija, odnosno klasa – od mlađih juniora, juniora i žena do veterana i amatera.
Pokrovitelj natjecanja je Općina Konjščina, a natjecanje je podržala načelnica i saborska zastupnica Anita Curiš Krok.
– Drago mi je što je i ove godine održana utrka, posebice zato jer je prva utrka bila organizirana u spomen na preminulog motociklista Davora Hruškara. Ove je godine utrka podignuta na još višu razinu, a dokaz tome je i velik broj kako natjecatelja, tako i gledatelja. Čestitam svima koji su postigli odlične rezultate, a zahvaljujem Krunoslavu Priščanu s obitelji, svim Klimencima i volonterima, djelatnicima hitne i DVD-u Konjščina – rekla je načelnica Krok koja je ujedno i podijelila nagrade najboljima.
U kategoriji Juniori najbolji je bio Patrik Vajdić, u Hobby PRO Gregor Robek, a u Pro 30 Nikola Hranić. Najbrži u kategoriji PRO 30Plus bio je Matej Jaroš, a u Veteran 40 Tihomir Kotarski.
Najbolji u kategoriji Mlađi juniori bio je Matija Jajetić, u Amater 30 Mihael Macan, u Amater 30Plus Jurica Sačer, a u kategoriji Hobby Amater Mario Mikulčić.
Društvo „Naša djeca“ već sedmu godinu za redom priprema Pučke igre za one najmlađe. Dječje druženje organizirano je u sklopu već poznate kumrovečke manifestacije „Eko, etno, fletno“.
“Igre smo, kao i svake godine, otvorili s biciklijadom. Djeca su nakon toga skakala u vrećama, a onda smo pozvali vatrogasce. Ovo je prvi put da nam se priključio DVD Kumrovec koji je pokazao vježbu gađanja s brentačom. Imali smo i igru pretakanja vode uz pomoći kanti, a za kraj već poznata igra u tačkama. Roditelji voze svoju djecu u tačkama i onda prema najboljem vremenu proglašavamo najbolji par”, objasnila je članica IO Društva “Naša djeca” Marina Sušec.
članica IO Društva “Naša djeca”Marina Sušec
Cilj ovog druženja i igara je pokazati djeci kako im za zabavu nije potrebna moderna tehnologija. Također, skrenuti pozornost na važnost socijalizacije i boravka na otvorenom.
“Današnja djeca imaju sve manje mašte i sve su manje na otvorenom. Upravo ovdje morali su smisliti svoju igru i to se najbolje vidi u igri s kantama gdje su se neprestano polijevali i igrali”, dodala je Sušec.
“Uspjeli smo ono što smo htjeli, a to je izvući djecu iz soba i kuća i iz njihovog svijeta gdje su stalno okruženi tehnologijom. Na stadionu prezentirali smo neke stare pučke igre kojima su se još zabavljali naši bake i djedovi.”, nadovezao se načelnik Općine Robert Šplajt.
načelnik Općine Robert Šplajt
“Trebalo bi biti više ovakvih druženja”
Izbor igara i aktivnosti bio je širok, ali većina djece odlučila se ohladiti polijevanjem vode.
“Trebalo bi biti više ovakvih druženja. Najviše mi se svidjelo kada smo se prskali vodom”, rekla je Tia Ulama.
Tia Ulama
“Najviše im odgovara voda i prskanje. neće im samo to biti nagrada, već će dobiti i priznanje. Naravno, pobrinuli smo se da imaju što za pojesti i popiti. Želimo im pokazati da je lijepo družiti se u Kumrovcu, biti socijalan i prisutan. Pokazati da mogu uživati izvan internetskoj svijeta”, zaključio je načelnik.
Djeca se već vesele idućoj godini i ponavljanju ovog druženja. Društvo „Naša djeca“ već planira iduće aktivnosti kao što su božićne radionice i sajam dječjih radova.
U Općini Dubravica u tijeku je projekt rekonstrukcije Kumrovečke ceste izgradnjom nogostupa. Ukupna vrijednost projekta iznosi oko 85 000 eura.
“Krenuli smo s provedbom javne nabave za produžetak nogostupa na Kumrovečkoj cesti u naselju Bobovec Rozganski. Nakon odluke i potpisa ugovora s izvođačem kreću radovi. To je treća faza na Kumrovečkoj cesti, tako da ćemo raditi na još jednoj dionici za koju smo osigurali sredstva. Bio je to zahtjevan dio nogostupa gdje smo imali betonske potporne zidove koji su i veći trošak”, objasnio je načelnik Općine Marin Štritof.
načelnik Općine Marin Štritof
Općina je uspjela osigurati potrebna sredstva pomoću Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Radovi se odvijaju u tri faze, a dio nogostupa već je završen.
“Radi se otprilike oko 400 metara dionice nogostupa kada se radovi završe. Kao što sam rekao, bio je to zahtjevan dio nogostupa i bili su veći troškovi. Uz pomoći ministarstava i Zagrebačke županije i njihovog sufinanciranje uspjeli smo provesti sve što smo i mislili”, dodao je načelnik.
Ukoliko sve bude teklo prema očekivanom završetak treće faze radova očekuje se u listopadu ove godine.
Vedrana Gudek, članica Hrvatskog planinarskog društva „Gradina” Konjščina i planinarski vodič, sudjelovala je od 30. srpnja do 5. kolovoza 2024. godine na planinarsko-edukativnome pohodu „Put Oluje” u organizaciji Planinarske udruge Dinaridi iz Splita.
Svih 26 sudionika pohoda propješačilo je 150 kilometara po Kamešnici i Dinari te je na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja ponosno stiglo na Kninsku tvrđavu. Svoje dojmove s puta Vedrana je zabilježila u kratkom osvrtu na svojem Facebook profilu.
Kako je rekla, bio je to pohod koji je uključivao hodanje po vrućini, uz veliku visinsku razliku, za što je bilo potrebno puno energije i dobre volje, ustrajnosti i nepokolebljivosti.
– I kad se sve nekako posloži što se tiče organizacije, kondicijske i psihičke spremnosti, ostaje zabrinutost zbog toga što će biti sa signalom, hoćemo li se moći kome javiti mobitelom ili će to biti nemoguće – opisala je Vedrana svoja razmišljanja uoči polaska.
Naime, pohod je bio raspoređen u sedam dionica. Svakog se dana hodalo po šest, sedam, osam, deset ili čak jedanaest sati.
– Kako bismo svaku dionicu puta završili u normalno vrijeme i stigli na odredište na kojem ćemo prenoćiti, trebalo je pratiti vodiča, držati svoj tempo hodanja i ne izdvajati se iz skupine. Najviši vrhovi koje smo putem obišli jesu Konj (1856 m), Troglav (1913 m), Dinara (Sinjal, 1831 m) i Lišanjski vrh (1794 m). Vremenski uvjeti bili su nam naklonjeni. Prvog dana pohoda puhala je bura, no nijedan dan nije bilo kiše ili nevremena. Kako je prva dionica puta, po meni, najteža, bura se valjda pojavila kako bi zaokružila doživljaj – ispričala je Vedrana, dodavši da, osim što se prvi dan najviše hodalo, navečer nije bilo mreže pa se nije mogla javiti ljudima koju su se pitali je li živa, je li uspješno podigla šator i može li spavati.
No svakim je danom, kaže, bilo sve lakše i veselije. Planinari su se na svom pohodu zaustavljali kod spomen obilježja poginulim branitelja, kod planinarskih objekata i obavještajnih točaka HGSS-a, a u odmorima od hodanja „marendalo se, razgovaralo, upoznavalo, šutjelo i uživalo”.
Ulazak na Kninsku tvrđavu bio je svečan i dostojanstven, onako kako to priliči jednome takvom važnom događaju, kazala je Vedrana.
– Ljudi su nas pozdravljali aplauzom na ulici, mahali nam i čestitali. Posljednje trzaje dali smo uspinjući se stubama na utvrdu. Zastavice su vijorile na našim ruksacima dok smo hodali u koloni jedno za drugim – opisala je dolazak na tvrđavu i dodala kako joj je četvero članova HPD-a „Gradina” Konjščina potom priredilo iznenađenje dočekavši je na Trgu dr. Ante Starčevića i tako joj pruživši podršku.
– Bio je to dan zvan Sreća, Ponos, Dostojanstvo, Pobjeda, Mir, Zagrljaj, Ljubav. Zaboravilo se na svaku eventualnu tjelesnu bol, onih 150 kilometara po vrućini bilo je iza nas, dočekali smo sunce! – istaknula je planinarka, zadovoljno dodavši za kraj da je bilo jako emotivno prilikom primanja značaka te da su se na svom putu sudionici zbližili i da su uvijek bili spremni pomoći jedni drugima ako je bilo potrebno.
Podršku planinarki iz Konjščine pružila je i općinska načelnica Anita Curiš Krok.
– Čestitam našoj Vedrani što se odvažila i uspješno završila ovaj zahtjevan spomen-pohod dugačak čak 150 kilometara. Sigurno nije bilo lagano, ali bogatstvo koje je njime dobila, uključujući nova poznanstva, iskustvo, pomicanje granica, fizički, psihički i duhovno, zasigurno je neprocjenjive vrijednosti. Želim joj još puno lijepih pohoda, osvojenih vrhova i vrijednih iskustava o kojima ćemo mi potom sa zanimanjem slušati – rekla je načelnica, poručivši da će HPD „Gradina” Konjščina uvijek imati podršku Općine.
Svečanom sjednicom Gradskog vijeća, obilježen je danas Dan grada Oroslavja povodom blagdana Velike Gospe. Gradonačelnik Viktor Šimunić nije bio prisutan pa je tako sjednicu otvorio predsjednik Gradskog vijeća.
“Sjednica je prema svim regulama sazvana. Gradonačelnik nam je podmetnuo par klipova, ali predsjednik Vijeća sazvao je sjednicu i ona je u zakonski okvirima. Nismo se ovdje našli ni zbog čega drugog nego da odamo počast i podijelimo priznanja izabranim Oroslavčanima”, izjavio je predsjednik Vijeća Ivan Tuđa.
predsjednik Vijeća Ivan Tuđa
Dan grada čestitao je i gradonačelnik Pregrade.
“Ne trebamo zanemariti važnost predstavničke demokracije. Gradonačelnik jest izvršni organ, ali bez Gradskog vijeća koje usvaja proračun ne bi bili mogući svi projekti koji su se realizirali gradskim novcem, ali i uz pomoći Županije, države i Europske unije. Želim vam više zajedništva. Politika nekad je takva da dođe do konflikta, no on bi uvijek trebao imati određenu granicu. Treba staviti ego sa strane i raditi na dobrobit ljudi u svakom trenutku”, rekao je gradonačelnik Pregrade Marko Vešligaj.
gradonačelnik Pregrade Marko Vešligaj
Prošla je godina dana od prethodne svečane sjednice, a predsjednik Gradskog vijeća osvrnuo se na napredak grada, odluke vijeća i projekte.
“Sve se svodi na gradski proračun. Donošenjem proračuna omogućili smo i podržali provođenje gradskih projekata. Podržali smo izgradnju sportskih svlačionica, sufinanciranja smještaja u dječjim vrtićima i izborili smo se da se krene u izgradnju novog. Naravno, tu je i podržavanje izgradnje reciklažnog dvorišta, cesta i nogostupa kao i uređenje dječjih igrališta”, dodao je predsjednik Vijeća.
Dodjela nagrada i priznanja
Vijeće je odlučilo podijeliti jednu nagradu, dvije zahvalnice i plakete te tri Posebna priznanja za obljetnice.
Nagrada Grada dodijeljena je Vinku Cukovečkom za doprinos u unapređenju i promociji strukovnog obrazovanja. Plakete su dodijeljene Andriji Jagečiću za razvoj alpinizma i promociji Grada, te Mireli Bačani Đunđek, za doprinos promociji Grada na kulturno-umjetničkom polju. Zahvalnice Grada dodijeljene su Dori Mrzljak za uspjehe u sportu, te Damiru Antunoviću za rad u DVD-u Oroslavje. Posebna priznanja za obljetnice dodijeljene su Udruzi Hrvatska žena za 30 godina djelovanja, Udruzi hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a Krapinsko-zagorske županije za 20 godina i Taekwondo klubu Oroslavje za 10 godina.
Predsjednik vijeća govor na sjednici zaključio je s isprikom svima onima koji nisu bili pozvani zbog premalenog prostora. Pozvao je Gradsko vijeće da sva sredstva koja su bila namijenjena za sjednicu budu utrošena na pomoć potrebitima.
U zadnjem tjednu kolovoza u OŠ Augusta Cesarca i Ljudevita Gaja u Krapini, Veleučilištu Hrvatsko zagorje Krapina, Srednjoj školi Zlatar i OŠ Sv. Križ Začretje održat će se „Ljetna škola informatike“.
Radionice škole informatike za osnovnoškolce, srednjoškolce i studente održavaju se uglavnom u dva kruga, počevši od 26. te 29. kolovoza.
U prvom krugu jutarnje radionice počinju u 8, a popodnevne u 12 sati. U prostorima Veleučilišta Krapina u prvom krugu održava se radionica kako raditi 2D igre. U istom prostoru u popodnevnom terminu održava se radionica mobilne aplikacije. U OŠ Ljudevita Gaja za mlađe učenike koji tek ulaze u informatiku je radionica početnici. U OŠ Augusta Cesarca u jutarnjem terminu je radionica uvod u dronove: konstrukcije drona, za što se koriste, nešto o zakonima, kako letjeti, a kako ne. Ujutro je i radionica programiranja. Popodne je radionica o tome kako rade osnovne komponente i senzori micro:Maqueen robota. U popodnevnom terminu uči se o hardveru i sklapanju računala.
U drugom dijelu tjedna u zgradi Veleučilišta Krapina je radionica za sve željne stvaranja video igara. U OŠ Augusta Cesarca biti će radionica 3D dizajna i ispisa na 3D pisačima. U drugoj učionici biti će robotika za početne i za napredne. U OŠ Ljudevita Gaja je radionica kako koristiti senzore i upravljati uređajima na daljinu. U Zlataru se od 9 do 12 održava robotika. Nastavnici će 27. u Zlataru, a 30.8. u Krapini saznati kako koristiti AI alate za pripremu nastavnih sadržaja. Broj prijavljenih po radionicama ograničen je i određen prema veličini učionice. Sve detalje isto kao i raspored moguće je pronaći na web stranici Krapinskog informatičkog kluba.
Prema odluci zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše zaprešićkoj župi Svetog Petra Apostola pridružit će se novi župnik Dražen Karačić.
“U gornjem dijelu crkve Sv. Ivan Krstitelj, 25.8. u 10 sati, dolazi nam biskup Šaško koji će uvesti našeg novog župnika u službu. To je poseban događaj s obzirom na to da naša crkva nije imala promijene 20 godina. Bit će to svečani čin u kojem župnik polaže prisegu vjernosti i uvodi se u službu. On će se tada i predstaviti, bit će pročitan njegov životopis i na kraju mise uputit će nekoliko riječi”, objasnio je kapelan Domagoj Koružnjak.
kapelan Domagoj Koružnjak
Ivan Frkonja kapelana je mnogo toga naučio i puno puta usmjerio, iako je njihova suradnja bila kratka. Novi župnik Karačić dolazi u zahtjevne cipele, ali kapelan ne sumnja da će ga ljudi prihvatiti.
“Zadnjih nekoliko mjeseci proveo sam vrijeme s Frkonjom sve do nekoliko dana prije njegove smrti. Vrlo draga osoba koja se , barem meni, ali vjerujem i ostalima, vrlo lako podvukla pod kožu. Jedna od anegdota iz mojih prvih dana kad sam došao kada smo krenuli iz župnog ureda prema šetnjici i na tom kratkom puteljku zaustavilo ga je 15-ak ljudi i upitalo kako napreduje njegovo liječenje. Ljudima je stvarno bio drag, a i oni su njemu bili dragi.
Mogu reći da Dražen dolazi u zahtjevne cipele jer će ljudi očekivati da bude nešto slično Velečasnom Frkonji. Čini mi se da će ga ljudi prihvatiti. Zbog velikog zaloga koji je Frkonja ostavio i svega onoga što je napravio, većina je zavoljela službu župnika”, dodao je kapelan.
– Ove jeseni u zapadnom dijelu Zagreba mogli bismo imati novih prometnih problema, posebno na Črnomercu, u Prilazu baruna Filipovića gdje je sagrađen novi stambeni kompleks, a u taj dio grada seli se i Sabor, ali privremeno, no tamo su se smjestili i razni sudovi… – pojašnjava prometni stručnjak Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti, koji smatra da je takva situacija u prometu posljedica loše legislative, utjecaja građevinskog lobija i nedostatka odgovarajućeg prostornog planiranja.
Rješenje vidi u destimuliranju građana na kupnju drugog automobila u obitelji, pa i njegova korištenja za odlazak na posao ili u grad.
– Na primjer, ja na posao idem automobilom. Ujutro putujem 17 minuta, a tramvajem 40. Automobil mi je konkurentniji od javnog prijevoza ili neke druge opcije. Da se to promijeni, treba ili povećati konkurentnost javnog prijevoza ili destimulirati korištenje automobila, a jedna od mjera je i promjena parkirališne politike – kaže Ševrović i dodaje da je problem prostornog planiranja, odnosno ‘neplaniranja‘ najveći u Zagrebu jer se dozvoljava gradnja zgrada sa stanovima na parcelama na kojima su nekad bile obiteljske kuće.
Biciklistička staza ispred HNK i Pravnog fakulteta
– I što se onda događa? Ne samo da nema parkinga, nego nema vrtića, nema škole, nema dovoljno liječnika, nema potrebne infrastrukture, a sagradio si goleme zgrade sa spavaonicama – ističe.
Također smatra da zbog lošeg javnog prijevoza imamo i problem s time što ljudi koji žive na rubovima grada, a rade u gradu, u njega dolaze automobilima.
Prilaz baruna Filipovića
Ranko Suva/Cropix
– Vani bi oni automobilom, biciklom ili lokalnim kružnim autobusnim linijama došli do stanice za metro, a dalje bi išli u grad brzim javnim prijevozom, no kod nas svi iz Samobora, Zaprešića, Velike Gorice dolaze autima u grad i parkiraju se – kaže.
Prilaz baruna Filipovića
Admir Buljubasic/cropix/Cropix
Dakle neplansku gradnju, bez prateće infrastrukture, smatra najvećim problemom, a isto tako smatra da je sve počelo legalizacijom bespravno sagrađenih nekretnina, a nastavlja se i danas neplanskom gradnjom. Posljedica gradnje stambenih kompleksa u Prilazu baruna Filipovića na Črnomercu, na primjer, uz sve koji dolaze u taj kvart mogla bi biti prometni kaos u tom dijelu grada.
– Tamo je sada sagrađeno i gradi se objekata za vjerojatno 15 tisuća ljudi. Ne postoji prometna infrastruktura u Zagrebu koja to može izdržati, tamo će uskoro biti potpuni prometni kaos. Vjerojatno bi i tamo trebalo maknuti parkirališna mjesta i osigurati biciklističke staze jer ljudi ujutro neće moći na posao i to neće biti moguće jednostavno riješiti – naglasio je.
