Sveta Nedelja svake godine ugosti tradicionalnu Međunarodnu smotru folklora. Jučer je tako i ovo ljeto u tom gradu među ostalim donijelo uživanje u krasnim izvedbama. Događaj je okupio folklorna društva iz zemalja širom svijeta. “Očekujemo da ćemo steći puno novih prijateljstava i poznanstava, upoznati plesove i običaje kulturno-umjetničkih društava koja su došla te se družiti sa svojim mještanima”, rekla je Davorka Horvatić, predsjednica Kulturno-umjetničkog društva Strmec. Tako je i bilo.
Davorka Horvatić, predsjednica KUD-a Strmec
“Mi smo zapravo domaće društvo i ovo nam je još jedan u nizu nastupa, ali nam je uvijek velika čast nastupati na ovako velikoj manifestaciji. Pogotovo je tako kad nas gledaju folklorna društva iz drugih dijelova svijeta”, dodala je.
Folkloraši su i ove godine slavili tradiciju, ples i glazbu. “Večeras smo ponovno u Strmcu, gdje ugošćujemo folklorna društva s dvaju kontinenata. Vjerujem da većina ljudi u publici očekuje nastup društva iz Latinske Amerike s obzirom na to da su nam oni ipak prilično daleko i nemamo često priliku vidjeti njihove izvedbe”, kazao je Robert Maračić, predsjednik Kulturne zajednice Svete Nedelje.
Robert Maračić, predsjednik Kulturne zajednice Svete Nedelje
Na ovoj večernjoj smotri nastupila su folklorna društva iz Brazila, Perua, Latvije, Sjeverne Makedonije, Kanade i Ukrajine. Hrvatske snage koje su izašle pred publiku jesu Klapa Barun, Kulturno-umjetničko društvo Strmec te Folklorni ansambl Sveta Nedelja.
Radovi na stradaloj zgradi na Trgu Žrtava fašizma u kojoj su bili smješteni sud, gruntovnica i katastar napreduju prema očekivanjima. Kraj radova očekuje se sredinom 2025. godine. Obnovu u potpunosti financira Zagrebačka županija, a ukupan iznos u vrijednosti je od 4,34 milijuna eura.
“Zgrada se kompletno obnavlja, a pomalo se radovi privode kraju. Pokraj nas je i Trg Žrtava fašizma koji se također obnavlja i bit će završen u cjelini sa zgradom. Zahvaljujem i Vladi i Zagrebačkoj županiji koji su bili nositelji financiranja ovih rekonstrukcija. Rekao bih da je Zaprešić jedan od gradova koji je najkvalitetnije potrošio ta sredstva. Možemo izraziti zadovoljstvo napretka obnova kako ovih javnih tako i stambenih zgrada stradalih u potresu”, izjavio je gradonačelnik Željko Turk.
gradonačelnik Željko Turk
Institucije koje su bile smještene na ovoj lokaciji vratit će se na nju pri završetku obnove zgrade.
“Ovdje je predviđena zgrada suda i katastra kao i službe Zagrebačke županije. Oni dobivaju novi standard, ali rekao bih i novi standard pružanja usluga građanima. Prije nešto više od 10 godina zaprešićke službe iselile su se iz ovih prostora da bismo dobili katastar i općinski sud. Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa je nešto što je nama doista bitno”, dodao je gradonačelnik.
Sredstva su dodijeljena u sklopu javnog poziva za financiranje troškova saniranja šteta i obnove zgrada javne namjene oštećenih u potresu na području Zagrebačke županije. Najveći dio sredstava pripao je gradu Zaprešiću u iznosu od oko 7,5 milijuna eura. Kako je gradonačelnik najavio nakon obnove slijedi rekonstrukcija trga ispred spomenute zgrade.
Grad Zaprešić donio je odluku o sufinanciranju nabave interne crpne stanice onim korisnicima čiji se objekti kroz provedbu projekta Aglomeracije Zaprešić ne mogu gravitacijski spojiti na sustav javne odvodnje. Više donosimo u razgovoru s direktorom komunalnog poduzeća Zaprešić Domagojem Mikušem.
Sufinanciranje u 50%-tnom iznosu troška, do najviše 1.000 eura
Na Zaprešićkom području proveden je projekt Aglomeracije Zaprešić koji je za cilj imao poboljšanja vodnokomunalne infrastrukture na zaprešićkom području. Preostao je još samo proces priključenja građana na istu.
” Fizički radovi su na projektu su završili još krajem prošle godine. Ove godine su u postupku provođenja tehničkih pregleda i dobivanja upravnih dozvola koje jesu preduvjet za korištenje te infrastrukture. Svim našim korisnicima su također i poslane obavijesti o mogućnosti priključenja.” rekao je Domagoj Mikuš, direktor komunalnog poduzeća Zaprešić d.o.o..
No na nekim objektima kako bi se mogli priključiti na sustav odvodnje nužna je instalacija interne crpne stanice koju je grad Zaprešić odlučio sufinancirati.
” Grad Zaprešić je donio odluku o sufinanciranju kućnih crpnih stanica. To se odnosi na one objekte koji se ne mogu gravitacijom spojiti na infrastrukturu, primjerice neka kuća koja se nalazi visinski ispod ceste ne može se gravitacijom spojiti nego se mora spojiti putem pumpi. Grad Zaprešić sufinancirat će tako nabavu crpnih stanica u 50%-tnom iznosu troška, a do najviše 1.000 eura.” istaknuo je direktor Mikuš.
Direktor komunalnog poduzeća Zaprešić Domagoj Mikuš pozvao je i sve građane s područja Grada Zaprešića da se za vezano jave u komunalno poduzeće.
” Ja ovim putem pozivam sve naše građane grada Zaprešića, dakle ponavljam sve što sam spomenuo odnosi se samo na područje grada Zaprešića, da se jave u komunalno poduzeće i da dobe potvrdu s naše strane da je zaista jedna takva crpna stanica potrebna za priključenje na sustav.” zaključio je Domagoj Mikuš.
HAK JAVLJA kako je zbog vjetra na Jadranskoj magistrali (DC8) između Novog Vinodolskog i Senja zabrana prometa za autobuse na kat, vozila s kamp-prikolicama i motocikle (I. skupina vozila).
Zbog vjetra na Jadranskoj magistrali između Novog Vinodolskog i Senja te Karlobaga i Svete Marije Magdalene zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp-prikolicama i motocikle (prva skupina vozila), upozoravaju u petak ujutro iz Hrvatskog autokluba (HAK).
Na Jadranskoj magistrali zbog prometne nesreće u mjestu Lukovo Šugarje vozi se usporeno.
Na lokaciji bivšeg graničnog prijelaza Bregana radovi su na sanaciji kolnika pa se vozi uz privremenu prometnu signalizaciju.
Pojačan je promet između čvorova Zaprešić i Jankomir u smjeru istoka Zagreba.
U pomorskom prometu nema poteškoća.
HAK upozorava da je svakodnevno u prometu velik broj biciklista, mopedista i motociklist pa poziva vozače ostalih vozila da prilikom uključivanja u promet, prestrojavanja i pretjecanja pripaze na tu kategoriju sudionika u prometu.
Podsjeća također bicikliste, mopediste i motocikliste da poštuju prometne propise i ograničenja brzine te koriste zakonom propisanu zaštitnu opremu.
GNK Tigar Sveta Nedjelja i NK Rudeš potpisali su i službenu međusobnu suradnju te tako još jednom potvrdili svoj prijateljski odnos. Ugovor su potpisali predsjednici klubova Matej Vrdoljak i Josip Šimunić.
…”NK Rudeš novi je dom našem mlađem bratu”…
Klubovi Rudeš i Sveta Nedjelja dodatno su produbili svoje prijateljstvo potpisivanjem ugovora o međusobnoj suradnji. Predsjednik Tigra Matej Vrdoljak istaknuo je zadovoljstvo da je između velikog broja zainteresiranih klubova za suradnju sa NK Rudešom izbor pao upravo na Tigar.
” Moram izraziti veliko zadovoljstvo i ponos što ste nas izabrali upravo za partnera jer ste imali puno upita iz klubova u ovom rangu kao i rangu više za suradnju. Vjerujem da ste kod nas uočili iste vrijednosti koje i vi posjedujete jer je to bio jedan od glavnih okidača, kao i naša sportska ambicija i potencijal, za ovu suradnju.” rekao je predsjednik GNK Tigar Sveta Nedelja, Matej Vrdoljak.
” Nama je cilj napraviti suradnju kako bi i jedan i drugi klub bili bolji. Mi znamo da je Ratko Ninković izvrstan trener i čovjek te da on ne bi bio u Tigru da klub ne dijeli slične vrijednosti našima.” naglasio je predsjednik NK Rudeša Josip Šimunić.
Suradnja će obuhvaćati razmjena iskustva u rukovodstvu kluba, međusobna pomoć u stručnom i igračkom kadru, stavljanje ljudskih i infrastrukturnih resursa na međusobno raspolaganje.
” NK Rudeš novi je dom našem mlađem bratu. Tigrovi želimo vas vidjeti minimalno tri puta u našim objektima! Iskoristite ovu priliku i nastavite s napretkom i razvojem Kluba.” naglasio je direktor NK Rudeša Stipe Čondrić.
Putem ovakve vrste suradnje i jedan i drugi klub želje napredovati i razvijati se što je uvijek puno lakše uz pomoć prijatelja.
Prilikom jučerašnjeg radnog obilaska ministra Olega Butkovića na željezničkom kolodvoru u Krapini upitali smo imali novosti vezanih za rekonstrukciju Kumrovečke pruge.
”HŽ infrastruktura priprema natječaj za ugovaranje projektne dokumentacije koji je sad u postupku. Moramo sve dobro projektirati jer ne možemo raditi na temelju neke rekonstrukcije i održavanja. Ugovorit ćemo projektnu dokumentaciju te paralelno s drugim projektima ćemo gurati obnovu pruge”, naglasio je ministar Oleg Butković.
ministar Oleg Butković
O rekonstrukciji Kumrovečke pruge razgovarali smo s načelnikom Općine Dubravice i s jednim od inicijatora za obnovu Marinom Štritofom.
“Najnoviji podatci iz HŽ Infrastrukture i Ministarstva prometa su da je u pripremi projektna dokumentacija. Ukoliko studija pokaže da je ona isplativa svakako će se ići u rekonstrukciju i izgradnju nove dionice. Ovo je pruga lokalnog karaktera i samoj državi nije najveći prioritet. Sukladno odluci vlade iz 2019. godine pokrenuti su određeni procesi”, rekao je načelnik Općine Dubravica Marin Štritof.
načelnik Općine Dubravica Marin Štritof
Opterećenost prometnih cesta i sve veća frustracija onih koji putuju u Zagreb pokazatelj je, kako tvrdi načelnik, da bi se promet trebao prebaciti na željeznice.
“U cijeloj Europi je fokus ulaganje u željezničke pruge, a ovo je predgrađe Zagreba i da nemamo tu što puno raspravljati. Naše županijske ceste su preopterećene. Usmjeravanjem prometa na željeznice ljudi bi mogli sjesti u vlak i ugodnije putovati”, dodao je Štritof.
Mještanima Općine Dubravica obnova pruge olakšala bi i ubrzala svakodnevno putovanje do Zagreba, a pogotovo onima koji nisu u mogućnosti voziti se automobilom.
U Dubravici je uređeno igralište, ali i zona za fitness. Odlično izgleda! Sve je ograđeno, što će pogotovo dobro biti i za roditelje s djecom. Projekt vježbališta na otvorenom prostoru Općina Dubravica bila je prijavila na natječaj Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske. “Prošli smo na tom natječaju i izgradili vježbalište. Ministarstvo financira otprilike 40 posto investicije, ostatak Općina Dubravica. Tu priliku nismo htjeli propustiti i išli smo u projekt, koji je sad proveden. Još malo bolje trebamo urediti travu. Trenutno nije vrijeme za sijanje, trava se inače sije u jesensko ili proljetno vrijeme. Teško će uspjeti po velikim vrućinama. Još ćemo malo pričekati, a ostalo je zapravo gotovo. Vježbalište je opremljeno. Ima tu još nekih sitnih radova koji se moraju završiti”, rekao je općinski načelnik Marin Štritof.
Marin Štritof, načelnik Općine Dubravica
Valja spomenuti da je prostor praktično iskorišten. Dok roditelji u Dubravici naime vježbaju, djeca se mogu igrati na igralištu koje se nalazi tik do vježbališta. “Bila je to vizija nas kao Općine kad smo projektirali ovo vježbalište na općinskoj parceli. Odmah smo planirali da bude do igrališta. Mislim da je to dobar projekt i da će dobro odjeknuti”, dodao je.
Općina Dubravica vježbalište će u vrlo skorom vremenu službeno otvoriti.
Danas točno u podne, jaka pijavica obrušila se na gradsku plažu na otoku Viru, izazvavši paniku među kupačima. Sve je počelo jakim vjetrom koji je nagovijestio dolazak pijavice, a kada se formirala, počela je dizati u zrak suncobrane i ručnike, stvarajući kaos među ljudima na plaži.
Uplašeni kupači u panici su počeli bježati, dok su bespomoćno gledali kako im pijavica razbacuje stvari. Ovaj nepredvidivi fenomen trajao je oko tri minute, a 24 sata izvještava da je ovo već druga pijavica primijećena ovog tjedna. Prva pijavica prelazila je s mora na kopno, stvarajući jednaku količinu straha među stanovnicima i posjetiteljima.
Ono što je nekad bilo karakteristično za Ameriku, sada se sve češće događa i u Europi. Nedavni događaji ukazuju na povećanu učestalost prirodnih katastrofa poput uragana i tornada na Starom kontinentu. Prošlog tjedna, tornado je u talijanskoj pokrajini Veneto počinio veliku štetu, rušeći grane drveća koje su uništavale javnu rasvjetu.
U Sloveniji je prošlog kolovoza tornado projurio kroz Ilirsku Bistricu, ostavljajući nekoliko kuća bez krovova i stvarajući vjetrove brzine do 107 kilometara na sat.
Jadranska obala također nije imuna na ovakve događaje. Pijavice su posljednjih godina viđene na Hvaru, kod Dubrovnika, na Braču, kao i na sjeveru Hrvatske, u Gornjoj Stubici i Novoj Pisanici.
Atmosferski fizičar Branko Grisogono ističe da su uragani poput onih na Jamajci nemogući u Hrvatskoj zbog nedostatka velikog otvorenog mora s visokim temperaturama. Međutim, napominje da postoje manji vrtlozi, tzv. “bebe uragani”, koji su viđeni u Mediteranu i nad Jadranom.
“U principu nije moguće jer mi nemamo tako veliko otvoreno more, odnosno ocean tih visokih temperatura. Međutim, postoje bebe uragani u Mediteranu, a izgleda da postoje i kao male ćelije nad Jadranom, što smo mi počeli neslužbeno nazivati Adricane koji se događaju na vrlo toplom moru u odnosu na okoliš”, rekao je Grisogono.
Dodaje da su ove pojave moguće zimi, ali da ne mogu biti tako razorne. “Najviše ‘vole’ to vrijeme zbog velike razlike u temperaturi između zraka i površine. To su hibridni sustavi koji su se pojavili u Sredozemlju, koje je toplo, a proširili su se i na Jadran te sa sobom nose neke tropske karakteristike,” piše MeteoAdriatic.
Budućnost jadranske klime
Ovi se uragani pojavljuju pri kondenzaciji vodene pare, kada toplo more isparava i oslobađa toplinu. Označuju se kraticom TLC, od engleskog naziva Tropical-Like Cyclones. Predviđa se da bi baš ti domaći, a tropski, sustavi mogli u budućnosti postati dio jadranske klime, a time i česti gosti u Jadranskom moru.
Kako smo već pisali, postojane i produžene visoke globalne temperature koje vladaju ovih dana povećale su i temperature mora diljem većeg dijela Mediterana. Nedavno su zabilježeni ekstremni uvjeti morskih toplinskih valova, a kako se toplinski valovi nastavljaju diljem južne Europe, predviđa se da će se temperature mora još više povećati.
Zagrebačka županija svoj dan obilježila je svečanom sjednicom Županijske skupštine povodom Dana Zagrebačke županije. Uz brojne su uzvanike iz političkog i poslovnog svijeta posebni gosti bili ministri Habijan, Medved i Božinović te sam premijer. Također su se ondje našli predstavnici prijateljskih županija te gradova i općina Zagrebačke županije.
Župan Kožić u svom govoru istaknuo je da je Zagrebačka županija druga u Hrvatskoj, poslije Grada Zagreba, prema većini parametara. Naglašeno je da plaća, zaposlenost, broj privrednih subjekata i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te ostali čimbenici čine visoku kvalitetu života u gradovima i općinama Zagrebačke županije. Rečeno je da ta kvaliteta života iz godine u godinu raste i Zagrebačku županiju čini lijepim mjestom za život. “Nekad smo bili predgrađe Zagreba, a danas smo vodeća gospodarska regija u državi. Stanovnici ovamo rado doseljavaju”, rekao je župan. Također je kazao da je Zagrebačka županija u ovu godinu ušla s rekordnim proračunom. Radi se o 256 milijuna eura i vijesti iz Vlade da je prema indeksu razvijenosti Zagrebačka županija zauzela vodeće mjesto među svim županijama.
„Prošle i ove godine izdali smo građevinske dozvole za poduzetničke investicije ukupne vrijednosti 453 milijuna eura. Tome treba pridodati i investicije u zgrade društvene namjene ukupne vrijednosti više od 30 milijuna eura“, dodao je još Kožić.
Nakraju svečane sjednice Županijske skupštine Zagrebačke županije zaslužnima su uručene zahvalnice i povelje.
