glavni_kolodvor10-190324-e1720686932764.jpg

Otkriveno gdje je ‘nestao’ vozač vlaka koji se jutros pokvario: ‘Ispričavamo se putnicima’

Kod Botaničkog vrta u Zagrebu jutros se odvila nesvakidašnja scena. Vlak iz smjera Zaprešića zaustavio se na pruzi kod Botaničkog vrta. U vlaku je bila velika gužva i nije bilo klima. Kako nam javlja jedna čitateljica, vozač je otvorio samo prva vrata i izašao bez ikakve obavijesti putnicima.

Svi putnici krenuli su se gurati prema izlazu, a zatim su morali skakati pola metra na kamenje. Prema riječima čitateljice, putnici nisu vidjeli gdje je vozač otišao. Imali su dojam kao da je jednostavno “nestao”. Kako bi došli do Glavnog kolodvora morali su pješačiti preko četiri kolosijeka, a za to vrijeme iz drugog smjera su prošla dva vlaka.

Zatražili smo Hrvatske željeznice da nam obrazlože kako je došlo do incidenta, a oni su nam promptno odgovorili. “Prije svega ispričavamo se putnicima vlaka 8017. Danas je tijekom vožnje vlaka 8017 (Harmica 7.01 – Zagreb GK 7.40) pred ulaznim signalom Zagreb Glavnog kolodvora došlo do kvara jedne garniture u dvostrukom sastavu vlaka”, opisali su.

Zagreb Zapadni kolodvor (Foto: Damir Krajac / CROPIX)

Izašao je na prva vrata

“Zbog kvara prestao je raditi i klima-uređaj. Strojovođa je izašao na prva vrata kako bi pokušao otkloniti kvar, a putnici su samoinicijativno krenuli izlaziti na prva vrata. Od Zagreb Glavnog kolodvora putnici su prevezeni vlakom 8021 (Zagreb GK 8.12 – Dugo Selo 8.43).

Vlak koji je ostao u kvaru povučen je manevarskom lokomotivom na peron i upućen na popravak”, objasnili su razvoj događaja.

Dakle vozač koji je “nestao”, u stvari je jednostavno otišao pokušati popraviti kvar, a putnici su ga zatim izgubili iz vida te dobili dojam da je otišao.

Izgorio restoran Apetit u Zagrebu: Gorjelo 250 metara četvornih, s vatrom se borila 24 vatrogasca

Problemi u HŽ-u

Problemi u Hrvatskim željeznicama nisu tajna, a Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture planira velika ulaganja kako bi unaprijedilo pruge i vozni park. U veljači su objavili da je Republika Hrvatska osigurala sredstva iz Europske investicijske banke (EIB-a).

Prvi dio zajma iznosi 400 milijuna eura od ukupno planiranih 900 milijuna eura. Ovaj novac će se koristiti za projekte poboljšanja željezničke infrastrukture i putničkog prijevoza, uključujući obnovu oko 500 kilometara lokalnih i regionalnih pruga te 30 kolodvora i stajališta.

“Sredstva iz ovog zajma omogućit će nam daljnje investicije u željezničku infrastrukturu, u svrhu obnove i izgradnje lokalnih i regionalnih pruga, odnosno dijelova mreže koje ne možemo financirati bespovratnim sredstvima, budući da se ne nalaze na europskim koridorima”, tad je rekao potpredsjednik Vlade i ministar Oleg Butković.

 

 

Objava Otkriveno gdje je ‘nestao’ vozač vlaka koji se jutros pokvario: ‘Ispričavamo se putnicima’ pojavila se prvi puta na Zagreb.info.

bjelovar_vlak13-201219-e1720682417514.jpg

Putnici kod Botaničkog vrta jutros iskakali iz vlaka: ‘Vlak je odjednom stao, vozač nestao, nastala je panika’

Čitateljica Petra nam je opisala veoma neugodnu situaciju koja joj se dogodila na putovanju vlakom Hrvatskih željeznica (). Rekla je da se slična situacija dogodila i prošli tjedan, tako da je moguće da je riječ o kontinuiranom problemu za koji treba pronaći objašnjenje.

“Danas ujutro vlak iz smjera Zaprešića koji je na Glavni kolodvor trebao doći u 7.45 je prestao raditi kod Botaničkog vrta. U vlaku je bila ogromna gužva i nije bilo klime. Vozač je otvorio putnicima samo prva vrata na vlaku i otišao bez ikakve obavijesti što se događa. Cijeli vlak je krenuo prema prvim vratima, nastao je opći kaos i gužva, ljudi su iskakali iz vlaka na prugu, s pola metra visine na kamenje”, napisala je čitateljica.

Dodala je da su onda vidjeli da je vozač jednostavno otišao iz kabine i da više nije ondje. Putnici su zatim pješačili četiri prometna kolosijeka, a za vrijeme koje im je trebalo da dođu do Glavnog kolodvora prošla su dva vlaka iz drugog smjera.

Ljudi su pješačili do Glavnog kolodvora (Foto: Čitateljica)

‘Ljudi su bili zarobljeni’

“Prošli tjedan je vlak isto prestao raditi kod stajališta Kustošija i ljudi su bili zarobljeni bez ikakve obavijesti skoro sat vremena. Ovo danas je iznimno neprofesionalno i opasno da je vozač samo tako otišao i ostavio putnike da se sami snalaze”, dodaje čitateljica, naglašavajući da očito postoji problem.

Iz Hrvatskih željeznica očitovali su se o događaju. “Prije svega ispričavamo se putnicima vlaka 8017. Danas je tijekom vožnje vlaka 8017 (Harmica 7.01 – Zagreb GK 7.40) pred ulaznim signalom Zagreb Glavnog kolodvora došlo do kvara jedne garniture u dvostrukom sastavu vlaka. Zbog kvara prestao je raditi i klima-uređaj. Strojovođa je izašao na prva vrata kako bi pokušao otkloniti kvar, a putnici su samoinicijativno krenuli izlaziti na prva vrata. Od Zagreb Glavnog kolodvora putnici su prevezeni vlakom 8021 (Zagreb GK 8.12 – Dugo Selo 8.43). Vlak koji je ostao u kvaru povučen je manevarskom lokomotivom na peron i upućen na popravak”, odgovorili su na naš upit.

Da u Hrvatskim željeznicama postoje problemi nije tajna. To je prepoznalo i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture koje planira izdašna ulaganja. Novac za unaprjeđenje Hrvatskih željeznica Republika Hrvatska osigurala je iz Europske investicijske banke (EIB-a). Ugovorom će se realizirati prvi dio zajma u iznosu od 400 milijuna eura, od ukupno planiranih 900 milijuna eura okvirnog zajma namijenjenog za projekte usmjerene na poboljšanje željezničke infrastrukture i putničkog prijevoza, kojim će se obnoviti oko 500 kilometara lokalnih i regionalnih pruga te 30 kolodvora i stajališta, priopćili su u veljači ove godine.

Vlak (Foto: Ranko Suvar / CROPIX)

Ministarstvo planira desetljeće investicija

“Sredstva iz ovog zajma omogućit će nam daljnje investicije u željezničku infrastrukturu, u svrhu obnove i izgradnje lokalnih i regionalnih pruga, odnosno dijelova mreže koje ne možemo financirati bespovratnim sredstvima, budući da se ne nalaze na europskim koridorima”, tad je rekao potpredsjednik Vlade i ministar Oleg Butković.

Krećete na more? Jednom aplikacijom moguće je sve detaljno isplanirati

Butković je rekao da Hrvatsku čeka deset godina ulaganja u željeznički sustav. “Ja to nazivam desetljećem ulaganja u željeznicu iz razloga što Hrvatska nije mogla u isto vrijeme paralelno ulagati u sve vidove prometa. Nakon realizacije velikih cestovnih projekata, sada smo odlučili da se ulaganja nastave u željezničku infrastrukturu”, najavio je ministar prometa.

Objava Putnici kod Botaničkog vrta jutros iskakali iz vlaka: ‘Vlak je odjednom stao, vozač nestao, nastala je panika’ pojavila se prvi puta na Zagreb.info.

34277015.jpg

Krenuli vlakom iz Zaprešića, a onda je počeo kaos: ‘Ljudi su iskakali van, vlakovi iz drugog smjera trube, djeca vrište‘

Putovanje na posao vlakom iz Zaprešića do Zagreba za jednu našu čitateljicu u četvrtak je bilo pakleno. Radi se o liniji koju, od kada su krenuli radovi na zapadu grada, svako jutro koriste stotine putnika, i koja bi na Glavni kolodvor trebala stići u 7.40 sati. 

Vlak je krenuo u 7.17 sati, ali je naša čitateljica ubrzo shvatila da nešto nije u redu kad je vlak više puta tijekom vožnje stao na par minuta, ali ne na stanicama. Isto se dogodilo i prije samog Glavnog kolodvora, gdje se činilo da je odjednom zakočio nasred pruge. 

<!––>


image

Problemi s vlakom iz Zaprešića

Čitatelj

Nije bilo obavijesti preko razglasa, kondukter također nije ništa najavio, stoga putnicima nije bilo jasno što se događa. 

– Stotine ljudi stoji zatočeno u vlaku i ne zna što se događa. U jednom trenutku ljudi su počeli stiskati tipku za otvaranje vrata i nekoliko ih se otvorilo. Nastao je kaos, putnici su počeli iskakati van nasred pruge, iz drugih smjerova dolaze vlakovi koji neprestano trube, djeca vrište i dozivaju roditelje jer su se izgubili – ispričala nam je čitateljica. 


image

Problemi s vlakom iz Zaprešića

Čitatelj


image

Problemi s vlakom iz Zaprešića

Čitatelj

Putnicima nije bilo jasno kako je nasred pruge moguće otvoriti vrata i pustiti ljude da izlaze dok iz svih smjerova dolaze drugi vlakovi. Kad se čitateljica udaljila od mjesta gdje je stao vlak i prošetala do staze pored Botaničkog vrta, vidjela je da se stvorila ogromna kolona vlakova. 

– Pretpostavljam da je tamo došlo do apsolutnog kaosa, zbog ljudi koji hodaju po pruzi i vlaka koji je ostao nepomično stajati. Uvijek kasni, ali ovo danas je bilo ekstremno, na kolodvor je stigao u osam sati – zaključuje naša čitateljica. 

34277015.jpg

Krenuli vlakom iz Zaprešića, a onda je počeo kaos: ‘Ljudi su počeli iskakati van, vlakovi iz drugog smjera trube, djeca vrište‘

Putovanje na posao vlakom iz Zaprešića do Zagreba za jednu našu čitateljicu u četvrtak je bilo pakleno. Radi se o liniji koju, od kada su krenuli radovi na zapadu grada, svako jutro koriste stotine putnika, i koja bi na Glavni kolodvor trebala stići u 7.40 sati. 

Vlak je krenuo u 7.17 sati, ali je naša čitateljica ubrzo shvatila da nešto nije u redu kad je vlak više puta tijekom vožnje stao na par minuta, ali ne na stanicama. Isto se dogodilo i prije samog Glavnog kolodvora, gdje se činilo da je odjednom zakočio nasred pruge. 

<!––>


image

Problemi s vlakom iz Zaprešića

Čitatelj

Nije bilo obavijesti preko razglasa, kondukter također nije ništa najavio, stoga putnicima nije bilo jasno što se događa. 

– Stotine ljudi stoji zatočeno u vlaku i ne zna što se događa. U jednom trenutku ljudi su počeli stiskati tipku za otvaranje vrata i nekoliko ih se otvorilo. Nastao je kaos, putnici su počeli iskakati van nasred pruge, iz drugih smjerova dolaze vlakovi koji neprestano trube, djeca vrište i dozivaju roditelje jer su se izgubili – ispričala nam je čitateljica. 


image

Problemi s vlakom iz Zaprešića

Čitatelj


image

Problemi s vlakom iz Zaprešića

Čitatelj

Putnicima nije bilo jasno kako je nasred pruge moguće otvoriti vrata i pustiti ljude da izlaze dok iz svih smjerova dolaze drugi vlakovi. Kad se čitateljica udaljila od mjesta gdje je stao vlak i prošetala do staze pored Botaničkog vrta, vidjela je da se stvorila ogromna kolona vlakova. 

– Pretpostavljam da je tamo došlo do apsolutnog kaosa, zbog ljudi koji hodaju po pruzi i vlaka koji je ostao nepomično stajati. Uvijek kasni, ali ovo danas je bilo ekstremno, na kolodvor je stigao u osam sati – zaključuje naša čitateljica. 

Kolona od 3 kilometrana A2 kod Zaprešića, pojačan promet na zagrebačkoj obliaznici

Kolona od 3 kilometrana A2 kod Zaprešića, pojačan promet na zagrebačkoj obliaznici

Pojačan je promet na pojedinim autocestama, a na A2 Zagreb-Macelj između čvorova Zaprešić i Zagreb zapad u smjeru Zagreba, kolona je oko 3 km, izvijestio je u četvrtak ujutro Hrvatski autoklub (HAK).

Nakon kratkotrajnog prekida promet na riječkoj obilaznici se postupno normalizira.

Na zagrebačkoj obilaznici (A3) pojačan je promet između čvorova Zagreb zapad i Lučko u smjeru istoka te između čvorova Zagreb istok i Kosnica u smjeru Bregane, a vozi se usporeno.

Na autocesti A1 Zagreb-Ploče-Karamatići povećana gustoća prometa između naplate Lučko i čvora Bosiljevo 2 u smjeru Dubrovnika.

Na Jadranskoj magistrali (DC8) povećana je gustoća prometa na prilazima gradu Splitu.

U pomorskom prometu nema poteškoća.

Na graničnim prijelazima nema dužih čekanja.

Turnir-Lobor-1.jpg

Nakon deset godina, u Loboru održan malonogometni turnir „Janine 2024”

U Loboru je proteklog vikenda, nakon deset godina pauze, organiziran malonogometni turnir „Janine 2024”., na asfaltnom igralištu Osnovne škole Franje Horvata Kiša.

Organizatori su osigurali bogat nagradni fond od ukupno 2000 eura – za prvo mjesto pehar i 1200 eura, za drugo pehar i 500 eura, a za treće mjesto pehar i 300 eura. Pehare su dobili najbolji pojedinci: strijelac, vratar i igrač turnira.

Krunoslav Gočen, predsjednik NK Lobor, izjavio je kako mu je drago što je turnir ponovno oživljen jer su organizacija i atmosfera bile na visokom nivou.

– Iznimno mi je zadovoljstvo reći da se turnir vratio nakon duge desetogodišnje stanke. Organizacija je bila odlična, publika je mogla uživati u napetim utakmicama, a posebno bih istaknuo da su prva dva nositelja turnira ispala u grupi, što je pokazatelj kvalitete svih prijavljenih ekipa. Od prijavljenih ekipa, samo su dvije zaigrale zajedno po prvi put, ostali su dobro uhodani timovi – govori Gočen.

Natjecalo se 15 ekipa u 3 skupine, a pobjedu je odnijela ekipa DVD Donja Šemnica. Drugoplasirana ekipa bila je Iskra Lobor, a treća Siketić Gradnja. Najbolji strijelac bio je Matija Črnjević, najbolji vratar Juraj Leško, a najbolji igrač Kristijan Švenda. Sva trojica su članovi pobjedničke ekipe DVD Donja Šemnica. Istaknimoi  da su Dubravko Vujica i Vedran Lukec bili za zapisničkim stolom i vodili turnir te pohvalili organizaciju.

Načelnica Općine Lobor, Ljubica Jembrih, zadovoljna je ponovnim održavanjem malonogometnog turnira kojim je počela ovogodišnja manifestacija Janine.

– Svake godine imamo bogat program koji u Lobor privuče brojne posjetitelje, no raduje me što nam se opet vratio i mali nogomet koji ima puno poklonika. Nadam se da će turnir postati tradicionalan – kazala je načelnica Jembrih.

Malonogometni turnir „Janine 2024”. privukao je mnoge simpatizere ovog sporta, a predsjednik Gočen predstavio je planove za budućnost turnira.

– Sljedeće godine nadamo se još boljim brojkama, više prijavljenih ekipa, boljim i napetijim utakmicama, a potrudit ćemo se privući što veći broj ljudi jer se nogomet, prije svega, igra zbog navijača – zaključio je Gočen.

Objava Nakon deset godina, u Loboru održan malonogometni turnir „Janine 2024” pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

s3-4-1024x576.jpg

Intervju s predsjednicom i trenerom NK Sava Drenje

O poslovanju, daljnjim planovima, upisima i nekim ambicijama razgovarali smo s trenerom kadeta Tomislavom Mazalovićem i predsjednicom kluba NK Sava Drenje Leom Bukinec.

Novitet su da, osim Tomislava koji je novi u klubu, stvarate i nove pogone. Bi ste li mogli malo pojasniti o kojim se kategorijama radi koje će biti novitet u idućoj sezoni?

“Za sada imamo grupe “prstića” i “limača”, a plan nam je to proširiti i na pionire. Upisi traju cijelo ljeto i bit će organiziran ljetni kamp uz trenera Maria Marića. Uz grupne treninge imamo i individualne golmanske treninge, a trenutno primamo djecu od 2014. do 2020. godišta. Članarine još nisu definirane, a treninge slaže trener po grupama” , rekla je predsjednica NK Save Drenje Lea Bukinec.

Tomislave, ti si poznato lice nogometa pogotovo u našem zaprešićkom kraju. Sada si u novoj ulozi trenera s malo starijim igračima pa kako se snalaziš u novoj ulozi?

“Vodio sam dvije godine starije pionire u Zaprešiću, međutim zbog stalnog mijenjanja i traženja posla, neko vrijeme sam se morao udaljiti od treniranja. Nakon što sam našao stabilan posao i dalje me kopkalo to da treniram djecu i na poziv gospodina Širanovića, prihvatio sam kategoriju kadeta. Cilj mi je da tamo odgojim dobre ljude i nogometaše, najbitnije je da se djeca bave sportom i da kroz neki odgoj i druženje ispune svoju zadovoljštinu. Lijepo je kada oni na televiziji gledaju svoje idole, ali ne može se nikome obećati da će postati kao svoj idol jer je teško isploviti u tom bazenu. Makar, svatko tko napravi puno odricanja i uloži trud može krenuti ispravnim putem. “, rekao je trener kadeta NK Save Drenje Tomislav Mazalović.

Ima li igračka karijera puno razlike u usporedbi s ovom trenerskom?

“Ima jako puno razlike. U igračkoj karijeri ovisiš i gledaš sam sebe, a sada razmišljaš za njih 25 do 30. Za svakog se brineš, svakom pokušavaš dati sve najbolje od sebe i isto to očekuješ zauzvrat. Teško je to sve to iskomponirati”, dodao je Mazalović.

U kojim ste ligama?

“Igramo u prvoj županijskoj ligi. Mislim da je za dobrobit Zaprešića i okolice da i ljudi unutar kluba i klubovi međusobno surađuju. Konkretno u Savi Drenje su jako prijateljski odnosi i surađuju sa svim ostalim klubovima, tako da se nadam da će i ostali klubovi to napraviti kako bi nogomet u ovom kraju bio još bolji”, objasnio je Mazalović.

Koje su ambicije seniorske momčadi?

Mi uvijek gledamo realnu situaciju. Za sada nam je u ovoj ligi super, a da odmah napomenem da su prošle sezone odmah bili pozvani kao drugoplasirani, umjesto Pušće u prvenstvenu ligu. Bilo nas je strah kako ćemo uspjeti jer je to ipak malo bolji rang gdje je igrao i Inker koji je sada prešao u višu ligu, ali dečki i trener su se dobro snašli. Na kraju smo na polusezoni bili četvrti, a na kraju sezone peti. Ove sezone više nije prvenstvena liga nego je premijer liga. Ima nas 18, neku su došli, a neki su otišli, ali smatram da će dečki to dobro odraditi”, rekla je Bukinec.

Tomislave, tvoja igračka karijera i dalje traje što je bila još jedna goruća tema ovih tjedana. Imaš li informacije gasi li se klub u kojem igraš odnosno Gaj Mače?

“Gaj se ne gasi i moje mišljenje je da se nikad neće ugasiti. Gaj ovisi o samo jednoj osobi, a to je gospodin Čehulić. On je veliki zaljubljenik u nogomet i on je od tog malog mjesta napravio uspješno posložen klub u samo 13 godina. Svi na tog čovjeka gledaju kao vrhunskog poduzetnika koji pomaže cijelom Zagorju u sportu i ostalom, ali u svojoj kući je najteže. Gaju je problem infrastruktura i zbog mjesta terena koji je u centru Mača nema se mjesta širiti “, kazao je Mazalović.

Koje su ambicije cijelog kluba?

“Mi se nadamo da će se još više djece upisati i da će biti zadovoljni trenerima i radom kluba. Uvijek se nadamo najboljem, a što će na kraju ispasti ne može nitko znati. Veselimo se nadolazećoj sezoni i nadamo se da će svima sezona proći bez ozljeda i kartona”, zaključila je Bukinec

“Nadam se da će Drenje nastaviti biti uspješan kao što je i bio do sada. Već pet godina pratim taj klub i svaka sezona je sve uspješnija. Želim da Drenje bude primjer okolnim klubovima pa čak i onim u malo većim mjestima”, nadovezao se Mazalović.

Objava Intervju s predsjednicom i trenerom NK Sava Drenje pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

a13-1024x576.jpg

Samobor će nakon 50 godina dobiti novu školu

Nakon dugih 50 godina, grad Samobor dobit će novu školu za preko 400 učenika i sportsku dvoranu. Za potrebe Osnovne škole Bogumila Tonija, kojoj je do nedavno prijetila treća smjena, rekonstruirat će se i dograditi postojeća zgrada broj 5 na području nekadašnje vojarne Taborec te će biti izgrađena nova sportska dvorana.

Od ukupnog iznosa projekta 9,8 milijuna eura osigurano je iz fondova Europske unije

Grad Samobor krenuo je s projektom restauracije zgrada broj 5 na području nekadašnje vojarne Taborec te će uz nju biti sagrađena i nova sportska dvorana. Na ovo su stanovnici Samobora čekali gotovo 50 godina, a dovršetkom škole moći će se provoditi jedno smjenska nastava.

“Nakon dugih 50 godina, započinjemo s projektom nove škole i gradnjom školske dvorane te svečano polažemo kamen temeljac za ovaj iznimno važan projekt vrijedan 12,3 milijuna eura. Ovo je doista povijesni trenutak za Samobor. Ponosna sam što realizacija ovog projekta više nije samo obećanje, već stvarnost. Naši učenici to zaslužuju. U fokusu našeg djelovanja je ulaganje u obrazovanje i stvaranje boljih uvjeta za sadašnje i buduće generacije. Sigurna sam da će projekt biti dovršen u roku, bez većih iznenađenja.” napomenula je gradonačelnica Grada Samobora Petra Škrobot.

“Ovo je kapitalni projekt za Grad Samobor, jer izgradnja nove zgrade škole i školske dvorane omogućit će kvalitetnije obrazovanje za buduće generacije Samoboraca. Ovaj projekt je nužan, jer zbog visoke kvalitete života Samobor ima sve više građana koji se doseljavaju s obiteljima te raste potreba za povećanjem školskih kapaciteta. Vjerujem da će ovaj projekt biti završen u roku te da će nova zgrada škole uskoro biti mjesto druženja i stjecanja novih znanja,” istaknuo je Miran Šoić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Samobora.

Ravnateljica Osnovne škole Bogumila Tonija kazala je kako će nova školska zgrada omogućiti jednosmjensku nastavu i bolje uvjete za sve školarce i djelatnike.

“OŠ Bogumila Tonija trenutno pohađa oko 1200 učenika te je to druga po veličini škola u Hrvatskoj koja ima čak 56 razrednih odjeljenja,” naglasila je ravnateljica Milena Kolarec.

Ovaj projekt označava novi početak za obrazovanje u Samoboru, pružajući djeci suvremen uvjete za učenje i razvoj, a gradu infrastrukturu koja će zadovoljiti rastuće potrebe zajednice.

Objava Samobor će nakon 50 godina dobiti novu školu pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

1720613597350-1024x768.jpg

Dodjela nagrada “Rudolf Perešin” za 2023. godinu u Samoboru

U galeriji Prica u Samoboru održana je  svečanost dodjele županijske nagrada tehničke kulture „Rudolf Perešin“ za 2023. godinu, a predstavljena je i monografija ‘’20 godina Zajednice tehničke kulture Zagrebačke županije”.

“Zagrebačka županija svoj ustroj je imala kada je to odlučeno u Hrvatskom saboru, ali sama povijest rada udruga seže puno dublje u povijest. Vidjet ćete ako prolistate monografiju da ima puno toga za čitati i onoga s čime se možemo pohvaliti i iz povijesti i iz sadašnjosti, a vjerujemo da i budućnost nosi mnogo toga. Mnogo radimo s mladima i izuzetni su rezultati, a jednog dana oni će preuzeti naš posao. Nisu sve škole jednako opremljene, sada kada imamo centre izvršnosti više ne moramo više samo pisati po ploči, već možemo to u realnim uvjetima pokazati projekte. Također, trudimo se razbiti predrasude muških i ženskih poslova jer imamo djevojčice i kolegice koje su vrlo uspješne, pa možda i uspješnije od nas”, rekao je  predsjednik Zajednice Ivan Vlainić.

predsjednik Zajednice Ivan Vlainić

U ime svečane sjednice i 20 godina djelovanja Zajednice tehničke kulture Zagrebačke županije obratili su se i predsjednik Gradskog vijeća Samobora kao i zamjenik župana Zagrebačke županije.

“Grad Samobor značajno daje od kada smo otvorili poduzetnički centar za poticanje malih poduzeća, ali istovremeno ulažemo u tehničku kulturu. Ima tu rasprava je li to dovoljno, ali u okviru mogućnosti koje imamo iz proračuna osiguravaju se sredstva za rad naše tehničke kulture”, izjavio je predsjednik Gradskog vijeća Samobora Miran Šoić.

predsjednik Gradskog vijeća Samobora Miran Šoić

“Ovdje moram istaknuti da su marljivim, kvalitetnim i dobrim radom mentori i profesori utkali put mlađim naraštajima koji sada odlično rade i imaju različita znanja koja im je prenijela Zajednica. Svojim radom opravdavaju sve ono što im je dano”, nadovezao se zamjenik župana Ervin Kolarec.

zamjenik župana Ervin Kolarec

Na županijskoj razini Zajednica tehničke kulture Zagrebačke županije svake godine dodjeljuje 5 godišnjih nagrada i nagradu za životno djelo. Važno je spomenuti da je protekle godine udruga FFVAL s pomoću mentora i suradnika dobila novi prostor za rad koji su sami obnovili.

“Izuzetno mi je drago da su me kolege prepoznali i da su mi uručili ovo priznanje za 40 godina moga rada”, rekao je dobitnik nagrade za životno djelo profesor Vinko Lujić.

dobitnik nagrade za životno djelo  profesor Vinko Lujić

Zagrebačka županija ima dobitnike najviših državnih i međunarodnih nagrada. A kako govori i predsjednik zajednice da je tehnička kultura svugdje oko nas i važno je poticati tehničko stvaralaštvo kod najmlađih naraštaja.

Objava Dodjela nagrada “Rudolf Perešin” za 2023. godinu u Samoboru pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.