admin, Autor na Zaprešić - Najljepši grad

Tomašević otkrio kad će otvoriti postrojenje u Resniku: ‘Nećemo više čekati ni dana’

Nakon što je u velikom odronu otpada na odlagalištu Prudinec-Jakuševec teško ozlijeđen jedan radnik, a još dvoje nešto lakše, u glavni je fokus došlo stanje na odlagalištu te pitanja njegova zatvaranja.

Gradonačelnik Tomislav Tomašević tada je rekao da je zatvaranje Jakuševca neophodna izgradnja jedinstvenog Centra za gospodarenje otpadom koji bi prema svim planovima trebao niknuti u Resniku.

Spomenuo je da postoji i nova studija izvodljivosti za izgradnju centra no do sad javnost nije znala ništa više o njenim detaljima.

Koštat će 140 milijuna eura

“”Sada imamo novu studiju koja je nastavak, ali drugačija studija s drugačijim rješenjem. To je MBO postrojenje s bioplinskim postrojenjem i sortirnicom, rekao sam već da košta oko 140 milijuna eura. Međutim, to nije ključno pitanje, ključno pitanje je lokacija. To je ključno pitanje, lokacija. Jedina lokacija je Resnik”, rekao je Tomašević.

Grad je sad materijale za studiju poslao u Gradsku skupštinu uoči nadolazeće sjednice 25. siječnja. Tom prilikom održao je i konferenciju za novinare koja će se održati od 13 sati.

“Najavio sam da ćemo do kraja ovog mjeseca potruditi se upititi studiju izvodljivosti o tome kako će Grad graditi kako bismo mogli zatvoriti odlagalište Jakuševec. Sutra ćemo na dnevni red staviti materijale, sažetak studije izvodljivosti za Centar koji će biti u Resniku.

Odron planine smeća na Jakuševcu (Foto: Damir Krajac/CROPIX)

Otvorenje do 2028. godine

U isto vrijeme ćemo poslati i Zagrebačkoj županiji isti takav sažetak studije, s obzirom na razgovore, da to bude zajednički centar”, rekao je uvodno.

Rekao je da oni više nikog neće čekati. “Vrijeme je da se ovo riješi. Idemo sa sažetkom koja ima oko 50 stranica. Kada se taj CGO izgradi konačno ćemo moći prema suvremenim standarima, bez ugroze za kvalitetu života stanovnika, zatvoriti odlagalište. Radimo jedno hibridno postrojenje koje zaprima i miješani otpad, i biootpad, te plastiku i otpad. Imat ćemo dodatna postrojenja na jednom mjestu”, rekao je dalje.

“Hrvatska se obvezala da će od 2018. zatvoriti sva odlagaišta miješanog otpada i izgraditi sve županijske centre za gospodarenjem otpada. Mi, s obzirom na ovu studiju, ukoliko neće biti nekakvih podmetanja i kočenja, možemo izgraditi ovo postrojenje i pustiti ga u rad 2028. godine. Tada sa svim dozvolama može početi s radom”, rekao je još.

Neće čekati sredstva EU

Rekao je da grad inzistira na stavljanje studije na Skupštinu je želi i političku podršku Skupštine vezano za lokaciju. “Zanima me tko će imati probleme s lokacijom i koje su njihove alternative”, kazao je.

“Bez grada Zagreba nije moguće postići niti jedan nacionani cilj vezan uz gospodarenje otpada”, rekao je završno te predstavio i neke detalje.

Izrađivač studije je tvrtka EKONERG koja bi trebala revidirati postojeću studiju izvodljivosti. Planira se izgradnja jedinstvenog hibridnog MBO postrojenja na Resniku na miješani komunalni otpad i suhe reciklate – papir, plastiku i metal.

Ovo postrojenje je napravljeno tako da može dobiti EU financijranje. “Ukoliko će biti bilo kakvih opstrukcija ili kašnjenja iz perspektive dobivanja EU financiranja, mi nećemo čekati. Spremni smo to u potpunosti financirati putem razvojnih kredita”, rekao Tomašević.

Tri tehnološke opcije

Studija nudi tri tehnološke opcije, ali bitno je da se sve tri opcije oslanjaju na već planirane opcije i isprobane tehnologije u Republici Hrvatskoj. U sve tri varijante investicija je vrijedna oko 140 milijuna eura.

Svaka od varijanti je dovoljna da se zatvori odlagalište Jakuševec, dodao je Tomašević te u skladu sa svim smjernicama za najbolju moguću tehnlogiju. Rekao je su se slična postrojenja radila u Ljubljani, Berlinu i Sofiji.

Tomašević je izvijestio i još dvije stvari koje su vezane za otpad, pa je tako rekao da odlagalište treba što prije zatvoriti, a posebno nakon drugog odrona.

“Pred općinskim sudom u Novom Zagrebu nakon drugog odrona pokrenut je postupak osiguranja dokaza koji bi trebao utvrditi odgovornost za štetu. Sud je naručio vještačenje koji će utvrditi i dati svoje mišljenje zašto je došlo do tih odrona.

Neuspjeli sastanci sa Županijom

Što se tiče odvoza, nema uskih grla što se tiče odlaganja na plohi na Jakuševcu. Završili su radovi koji su proširili kapacitete i sad nema zastoja.

Mogu obećati da ćemo učiniti sve što je u našoj moći da postrojenje u Resniku završi u najkraćem mogućem roku. Prozivat ću svakog tko će nam za jedan dan usporavati taj proces”, rekao je Tomašević.

Rekao je da su se tražia i druga rješenja do izgradnje centra u Resniku. Održala su se dva sastanka sa Zagrebačkom županijom.

“Ono što smo mi predložili županiji je da zauzvrat sljedeće 4 godine u zagrebačku županiju odlazi miješani komunalni otpadom”, s obzirom na situaciju. Rekao je da su na tu ideju došli jer Zagrebačka županija ima više kapaciteta.

No, iz županije su rekli da su njihovi kapaciteti zapravo 10 puta manji nego što je to propisano vladinim dokumentima. “Meni nije jasno kako je moguće da Vlada usvaja takav plan za gospodarenje otpadom.

I zato tražim od Vlade i ministarstva da se utvrde stvarni potencijali za odlaganje MKO-a u Zagrebačkoj županiji, te kako su ti podaci završili u nacionalnom planu usvojenom prije samo sedam mjeseci. Tražimo da se ispitaju sve opcije za preuzimanje odlagališta iz županije iz Resnika.

Trebalo se odlagati u Zaprešiću, ali oni su rekli da su im kapaciteti barem 10 puta manji, pojasnio je Tomašević.

Rekao je da se opstruira napredak ovog projekta. “Zagrebački HDZ je protiv lokacije, te isto koju je zagrebački HDZ izglasao prije nekoliko godina. Kako to nazvati ako ne opstrukcijom?”, rekao je.

Ako Zaprešić ima potencijale, a ne pristane na suradnju, tako će ih se tretirati po pitanju naknada nakon što se otvori postrojenje.

Objava Tomašević otkrio kad će otvoriti postrojenje u Resniku: ‘Nećemo više čekati ni dana’ pojavila se prvi puta na Zagreb.info.

Muzej krapinskih neandertalaca ponovno najposjećeniji u Zagorju

Predstavljeni su rezultati rada Muzeja Hrvatskog zagorja za prošlu godinu. Vrhunske brojke pokazuju da je bilo gotovo 313 tisuća posjetitelja. Galerija Antuna Augustinčića najmanje je posjećena, ali i ondje je zabilježena lijepa brojka. Muzeji Hrvatskog zagorja ukupno su u prošloj godini imali 312806 posjetitelja, što je 11298 više nego godine prije. Najviše posjetitelja ugostio je Muzej krapinskih neandertalaca, kojim su tijekom 2023. godine prošle 143 tisuća posjetitelja. “Muzej krapinskih neandertalaca ipak se uvijek ističe najvećim brojkama. Najviše je tu bilo izložbene djelatnosti, to jest čak sedam organiziranih što autorskih što gostujućih tematskih izložbi. Ovdje je prapovijesna tema ispričana na suvremen način pomoću tehnologije. Po novom imamo i prvi hologram neandertalke u prirodnoj veličini sa svim anatomskim karakteristikama. Na hologramu je radila antropologinja Davorka Radovčić iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja. Također je postavljena nova multimedijska instalacija Ledeno doba te su u stalnom postavu i novi info kiosci”, rekao je Jurica Sabol, ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja.

Jurica Sabol, ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja

Godina koja je iza nas bila je za Muzeje Hrvatskog zagorja obljetnička. Obilježeno je tako 450 godina Seljačke bune i 30 godina rada Muzeja Hrvatskog zagorja kao najkompleksnije baštinske ustanove u ovom dijelu Europe. Također je obilježeno 50 godina Muzeja seljačkih buna i 70 godina rada najstarijeg muzeja, kumrovečkog „Starog sela“.

Objava Muzej krapinskih neandertalaca ponovno najposjećeniji u Zagorju pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Postavljaju se uspornici po Mariji Gorici

Na području Općine Marija Gorica već je postavljeno nekoliko uspornika dok su i drugi u planu. Naime Općina Marija Gorica već duže ima probleme s brzim vozačima koji ne poštuju ograničenja brzine. Brzoj i obijesnoj vožnji želi se doskočiti na ovaj način.

“Nikad divljaštvu ne možeš doći na kraj 100% ali evo pokušavamo smiriti vožnju na našem području. To smo počeli s onim prvim semaforom koji smo stavili u Trsteniku. Sad smo na cijeloj cesti prema Januševcu napravili uspornike. Planiramo ga napraviti i u Kraju Donjem uz dječje igralište na Vodovodnoj ulici. Mislim da s time bar djelomično možemo usporiti promet na cestama. Mislim da će savjesni vozači uvijek paziti ali imamo ovih mladih i nadobudnih koji ne poštuju propise pa za njih imamo nešto drugo” , poručila je načelnica Općine Marija Gorica Marica Jančić.

Zbog brze vožnje oštećen i most

Zbog nepažljive i objesne vožnje su pak nastala oštećenja na mostu u Trsteniku tako da će njemu biti potrebna sanacija.

“Imali smo prometnu nezgodu. Automobil se zabio u ogradu mostića. Da nije bilo te zaštite tko zna gdje bi vozač automobila završio. Sad čekamo zapisnik Policijske postaje Zaprešić pa ćemo i to popraviti”, rekla je načelnica Jančić.

Velike prijepore među stanovništvom izazvalo je postavljanje stupića koji odvajaju kolnik od biciklističke staze, no oni su prema zakonskoj regulativi zbog male širine staze morali na nekim mjestima biti postavljeni.

Objava Postavljaju se uspornici po Mariji Gorici pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Županija osigurala sredstva za HGSS Stanicu Zlatar Bistrica

Krapinsko – zagorska županija nastavila sa financiranjem županijskog HGSS-a. Za ovu godinu potpisan je tako novi ugovor vrijedan 10 tisuća eura, a župan je stanici Zlatar Bistrica uruči i nešto više od 14.000 eura vrijednu komunikacijsku opremu.

Životni poziv a ne posao

I u novoj 2024. godini Krapinsko-zagorska županija nastavila je s ulaganjima u HGSS Stanicu Zlatar Bistrica. S novih 10.000 eura za ovu godinu ulaganje županije u HGSS na svome području doseglo je ukupan iznos od 185.000 eura.

“Krapinsko-zagorska županija dosad je u rad Hrvatske gorske službe spašavanja Stanice Zlatar Bistrica uložila oko 185 tisuća eura, odnosno 1,4 milijuna kuna. Od toga se 60 tisuća eura odnosi za izgradnju i opremanje njihovog sjedišta u Zlatar Bistrici, 75 tisuće eura na redovnu djelatnost, 35 tisuće eura za novo vozilo, a ostatak na donacije opremu.” rekao je župan Željko Kolar.

Sama stanica je osnovana prije 10 godina a sa uređenim prostorima i svom opremom jedna je od najopremljenijih i uređenijih u Hrvatskoj.

“Moram zahvaliti iznimnoj ekipi, koja je počela na ovome raditi prije toliko godina. No jednostavno je raditi kada u Županiji imate podršku ljudi koji razumiju i koji su na prvu prepoznali ono što je bitno, ne samo za Krapinsko-zagorsku županiju, jer ova stanica i čitav sustav funkcionira unutar Hrvatske. Dobili smo jednu krasnu instituciju koju Županija podupire materijalno i moralno i na svaki drugi način, kao što i priliči tom sustavu.” naglasio je bivši načelnik Zlatar Bistrice Žarko Miholić.

“Stanica trenutno ima 41 člana, od kojih imamo 15 gorskih spašavatelja, ostali su pripravnici i suradnici i svi rade volonterski, brinu za sigurnost ljudi i imovine. U prošloj godini imali smo oko 30 akcija i sve su uspješno završene.“ istaknuo je pročelnik HGSS-a Stanice Zlatar Bistrica, Darko Berljak.

Osim samog potpisivanja ugovor stanici je donirana i komunikacijska oprema vrijedna nešto više od 14.000 eura putem koje će posao gorskih spašavatelja biti lakši i sigurniji.

Objava Županija osigurala sredstva za HGSS Stanicu Zlatar Bistrica pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Zagrebačka Arena sinoć je bila Hrvatska u malom: ‘Kako je Bog providio koncert, srca nam do neba’

Prvi veliki koncert domoljubne glazbe koji je održan u organizaciji Laudato TV-a oduševio je zajedništvom, a jednim srcem kucalo je svih 18.500 posjetitelja u Areni Zagreb.

Pozornicom najveće dvorane u zemlji prošlo je 25 izvođača, redom poznatih imena hrvatske glazbe, a ukupno 150 glazbenika izmjenjivalo se na bini u obliku slova ‘V’, simbola pobjede. Samo tri mjeseca prošlo je od ideje do realizacije koncerta koji se pokazao pravim festivalom domoljubne glazbe.

Dobro poznate pjesme

Okupljeni su imali prilike poslušati dobro poznate pjesme ispjevane domovini u koje je udahnut nov život i u novim izvedbama koje je glazbeno pratio orkestar pod ravnanjem Ante Gele. Stihovi koji su bodrili i hrabrili ljude u najtežim trenucima hrvatske povijesti, kao i one pjesme koje su nas ispunjale ponosom i srećom u radosnim trenucima orili su se Arenom tijekom trosatnog koncertnog spektakla.

Posebno su oduševile izvedbe hrvatske himne u izvedbi članica zbora ‘Zvjezdice’, plesna točka završno kolo iz opere ‘Ero s onoga svijeta’ i zajednička završna izvedba pjesme ‘Moja domovina’. Na početku koncerta, koji je održan na 32. obljetnicu međunarodnog priznanja RH od Svete Stolice, molitvu za Hrvatsku predmolio je apostolski nuncij u RH mons. Giorgio Lingua. Uslijedila je pjesma ‘Zdravo djevo’ u izvedbi Vokalista trogirske katedrale.

Spektakl u Areni pod nazivom “Domu mom” (Foto: Laudato TV)

Raznovrsnost

Publiku je za nastavak domoljubnog koncerta podgrijala Klapa ‘Sv. Juraj’ HRM pjesmom ‘Ratnici svjetla’, a Dražen Žanko otpjevao je svoju legendarnu ‘Od stoljeća sedmog’. Slavonske zvuke donijeli su ‘Najbolji hrvatski tamburaši’ otpjevavši ‘Croatio, ponosna u duši’ i ‘Živila Hrvatska’, ‘Suzu za zagorske brege’ publika je u glas otpjevala s Adalbertom Turnerom Jucijem dok su ponos Like branili Ana Žagar i Ličke drvosječe pjesmama ‘Košulja’ i ‘Lička kapa’.

Pjesmu ‘Dajem ti srce’ otpjevala je ženska klapa Cesarice, a Arenom se orila ‘To je tvoja zemlja’ u izvedbi Đanija Stipaničeva koji je otpjevao i ‘Kome bi šumilo more moje sinje’ u pratnji Klape Cambi. Publiku je oduševila ‘Zemlja dide mog’ koju je svirajući na bijelom klaviru otpjevala Meri Cetinić. ‘Ne damo te pismo naša’ izveo je Tomislav Bralić i klapa Intrade koji su razgalili posjetitelje pjesmom ‘Croatio, iz duše te ljubim’. Uz pratnju supruga Joška Banova Zorica Kondža je otpjevala pjesmu ‘Bodulska balada’, a vratila se i kasnije u programu senzacionalno izvedenom pjesmom ‘Lupi petama’.

Kulminacija programa

Arena je razdragano plesala tijekom drugog izlaska Klape ‘Sv. Juraj HRM’ i stihova pjesme ‘Mi smo hrvatski mornari’, a opće veselje upotpunili su vatreni efekti na sceni dok su njome nastupali Zaprešić boys. ‘Opća opasnost’ je započela nastup istoimenom pjesmom te nastavila s ‘Tri rijeke’. Mladu generaciju izvođača na koncertu ‘Domu mom’ predstavljali su Iva Ajduković, Pava, Goran Orešković, Dino Petrić i Josip Palameta, a zajedno su otpjevali ‘Mojoj lijepoj zemlji Hrvatskoj’.

Kulminacija koncerta bila je u završnici tijekom nastupa željno iščekivanih imena. Dražen Zečić uz pjesmu ‘Pravi Hrvat ne umire nikada’ otpjevao je i ‘Poljubi zemlju’. Miroslav Škoro izveo je neizostavne domoljubne pjesme ‘Ne dirajte mi ravnicu’ i ‘Sude mi’. Mate Buliću je prepuna Arena skandirala nakon otpjevanih ‘Domu mom’ i ‘Moja Hercegovina’, a Tiho Orlić je oduševio s izvedbama pjesama ‘Ruža Hrvatska’ i ‘Lijepa li si’.

U spektakularnoj završnici ovog velikog koncerta organizatori su na oduševljenje publike najavili idući koncert ‘Domu mom’ koji će se održati 30.11.2024. u 20 sati u Zadru, u velikoj dvorani Krešimira Ćosića.

Nakon zagrebačkog koncerta komentari posjetitelja odišu oduševljenjem:

“E, to je koncert. Bilo je odlično!”

“Ne uspoređujte koncerte! Neki nisu ni slova važni za komentirati, ali ovaj je. Bravo ljudi, napokon nešto normalno! Svaka čast organizatoru i odazvanima. Samo da je više ovakvih koncerata”, napisala je jedna naša čitateljica.

“Predivan koncert s puno mladih.”

“Kad je u Zagrebu koncert domoljubnih, ni spomena! A, kad dolaze cajke, mjesec dana prije, svi mediji vrište”, “Kako je Bog providio ovaj koncert, kao nagradu i slavlje našim hrvatskim rukometnim pobjednicima. Srca nam do neba!!!!!

Objava Zagrebačka Arena sinoć je bila Hrvatska u malom: ‘Kako je Bog providio koncert, srca nam do neba’ pojavila se prvi puta na Zagreb.info.

Zlatko Dalić objavio snimke gdje je bio u subotu navečer: ‘Kako je ovo emotivno, predivno’

Domoljubni koncert ‘Domu mom‘ u zagrebačkoj Areni nije propustio ni izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić. Na društvenim mrežama pohvalio se atmosferom s koncerta.

“Hrvatsku sine voli”, poručio je Dalić i oduševio svoje pratitelje.

Izbornik je objavom skupi velik broj pozitvnih komentara svojih pratitelja.

“Volimo, volimo i te kako…samo nas raseliše…a dišemo za domovinu više nego oni”, “Kako je ovo emotivno. Predivno”, “Bravoooo svaki dan Arenu puniti”, “Hvalim te Bože da je to u Zagrebu”, “Zemljo moja ponosna, zemljo vjere , kulture , zemljo heroja , čuvajmo naše svetinje”, “Svaka čast Zlatko, predivno”, “Ajmooooooooooo izborniče”, nizale su se pohvale i emotivni komentari.

Objavio je još dva videa – pjesmu iz opere ‘Ero s onoga svijeta‘ te klapu koja pjeva Thompsonovu pjesmu ‘Ratnici svjetla‘.

Izbornik Dalić je, podsjetimo, nedavno bio i na Hrvatskoj noći u Suwag Energie Areni u Frankfurtu, gdje je tisuće Hrvata stiglo su u Njemačku iz svih dijelova svijeta.

Koncert je započeo himnom i molitvom, a prepunu Arenu zabavljalo je čak 150 izvođača, predvođenih s 25 jakih imena hrvatske estrade, među kojima su Mate Bulić, Meri Cetinić, Dražen Zečić, klapa Intrade, Tomislav Bralić, Zaprešić Boysi i brojni drugi.

Objava Zlatko Dalić objavio snimke gdje je bio u subotu navečer: ‘Kako je ovo emotivno, predivno’ pojavila se prvi puta na Zagreb.info.

Zlatko Dalić uživao na domoljubnom koncertu u Areni: ‘Hrvatsku sine voli‘

Domoljubni koncert ‘Domu mom‘ u zagrebačkoj Areni nije propustio ni izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić. Na društvenim mrežama pohvalio se atmosferom s koncerta, a posebno je, čini se, uživao u hitovima Tomislava Bralića i klape Intrade.

“Hrvatsku sine voli”, poručio je Dalić i oduševio svoje pratitelje.

<!––>

Osim tog, objavio je još dva videa – pjesmu iz opere ‘Ero s onoga svijeta‘ te klapu koja pjeva Thompsonovu pjesmu ‘Ratnici svjetla‘.

<!––>

<!––>

Koncert u Areni Zagreb započeo je sinoć himnom i molitvom, a nakon toga na pozornici su se izmjenjivali sa svojim nastupima Miroslav Škoro, Meri Cetinić, Tomislav Bralić, klapa Intrade, Mate Bulić, Zaprešić Boysi i drugi…

Nakon himne i molitve krenuo domoljubni spektakl u Areni: Škori prvo poseban zvižduk, a onda ludilo na ‘Sude mi‘

U subotu je na koncertu Domu mom u zagrebačku Arenu pristiglo 20 tisuća mladih i starih, sa svih strana Lijepe naše i izvan njenih granica. Obgrljeni zastavama, šalovima i kapama u bojama Hrvatske, započeli su koncert i sami, pa se tribinama orila pjesma “Oj, hrvatska mati”, dok se pozornica još pripremala.

Koncert je okupio najpoznatijih 25 hrvatskih izvođača, pljeskali su im Dalmatinci, Zagrepčani, Zagorci, oni koji su došli s Kvarnera, ali i iz Bosne i Hercegovine, Kanade, Njemačke… a mahali su s tribina i oni koji su zbog koncerta došli čak iz Australije. Ovaj svečani domoljubni koncert u Areni započeo je Himnom Lijepe Naše. Uz anđeoske glasove članica grupe Zvjezdice, hrvatsko je srce kucalo sve jače. KUD Jedinstvo iz Splita oduševili su scensko-plesnim nastupom završnog kola iz opere “Ero s onog svijeta”.

Prije 32 godine, 13. siječnja 1992., Sveta Stolica je na čelu s papom sv. Ivanom Pavlom II. priznala Hrvatsku kao neovisnu i suverenu državu, pa je tom prilikom apostolski nuncij u Hrvatskoj Giorgio Lingua blagoslovio dvoranu molitvom, nakon čega su Vokalisti trogirske katedrale otpjevali “Zdravo djevo”. Sve pjesme pratio je orkestar kojim je ravnao Ante Gelo.

“Nije ovo tipičan koncert, ovo je obiteljsko okupljanje”, rekao je voditelj koncerta Marin Periš i podsjetio tko nam je omogućio da se danas slobodno okupljamo i pjevamo kao jedno, pa tako uveo u pjesmu “Ratnici svjetla”, koju su otpjevali Klapa sveti Juraj HRM. Oni što su uz pjesmu plakali, najglasnije su pjevali. Dražen Žarko je potom otpjevao “Od stoljeća sedmog”, a nastupili su i Najbolji hrvatski tamburaši. Adalbert Turner Juci otpjevao je pjesmu “Suza za zagorske brege”, pa skinuo svoj šešir i naklonio se publici.

Na koncertu su pjevali i veličanstvena Ana Žagar s Ličkim drvosječama, a ženska klapa Cesarice očarala je pjesmom “Dajem ti srce”. Đanija Stipaničeva je pratila i klapa Cambi uz najdraže note o moru i pobjedi. Diva dalmatinske pjesme Meri Cetinić na bijelom klaviru odsvirala je i otpjevala “Zemlju dide mog”, a Tomislav Bralić i klapa Intrade podsjetili su da ovakve trenutke ne dajemo nikome.

Pozornicu su zapalili Zaprešić boysi u čast pobjede hrvatskih vaterpolista i rukometaša dan prije koncerta, te otpjevali jednoglasno s cijelom Arenom svoju pjesmu u čast Vukovaru, a atmosfera se nastavila uz dobri stari rock i Opću opasnost. Zorica Kondža ukrala je svu pozornost svojim jedinstvenim glasom i izvedbom pjesme “Lupi petama”, te drugim omiljenim domoljubnim pjesmama.

Domovini je pjevao i željno iščekivani Dražen Zečić koji je zabavio sve prisutne uz svoje hitove. Poseban zvižduk dočekao je Miroslava Škoru koji je zapjevao “Ne dirajte mi ravnicu”, a onda podigao atmosferu pjesmom “Sude mi”. Neponovljivi Mate Bulić pjevao je pjesmu koja nosi naziv samog događaja, a onda i pjesmu “Moja Domovina”. “Drago mi je što večeras mogu pozdraviti sve one koji su se molili za moje ozdravljenje. Hvala vam”, rekao je okupljenima.

Jednu od najemotivnijih domoljubnih balada “Ruža Hrvatska” otpjevao je Tiho Orlić, pa ujedinio sva grla i srca pjesmom “Lijepa li si”.

Ovakav doživljaj sigurno bi popunio još pet koncertnih dvorana, pa su tako najavili i reprizu u Zadru 30.11. “Ideja je da ovo postane tradicija”, rekao je Periš i prepustio pozornicu svim izvođačima da za kraj otpjevaju “Moja domovina”. Uz neumorne uzvike i pljesak, publika se opraštala s izvođačima, a kako su ih dočekali, tako su ih i otpratili stihovi s tribina: “Zovi, samo zovi, svi će sokolovi za te život dati…”

Veličanstveni prizori iz Arene: Domoljubni koncert započeo himnom, pogledajte fotografije

U zagrebačkoj Areni održan je domoljubni koncert “Domu mom” na kojem su tisuće posjetitelja zabavljali čak 25 izvođača, koji su izveli neke od najljepših domoljubnih pjesama.

150 izvođača

Nastupilo je čak 150 izvođača, predvođenih s 25 jakih imena hrvatske estrade, među kojima su Mate Bulić, Meri Cetinić, Dražen Zečić, klapa Intrade, Tomislav Bralić, Zaprešić Boysi i brojni drugi.

Koncert je započeo himnom Republike Hrvatske, a evo i prvih fotografija:

“Dočekali smo i taj dan, da domoljubna pjesma odjekuje Hrvatskom! Upravo smo se vratili s američko-kanadske turneje i vidjeli s kojom žudnjom naši Hrvati iz dijaspore žele čuti našu domaću pjevanu riječ. Sa željom u srcu da se, kao i uvijek, objedini duša domovinske i iseljene Hrvatske, sve pozivamo da zapjevaju zajedno s nama”, izjavila je Ana Žagar iz sastava Ličke drvosječe uoči koncerta.

Koncert ‘Domu mom’ okupio je doajene glazbene scene i mlade generacije zajedno na pozornici. Mladi koji jednako snažno vole svoju zemlju nisu krili uzbuđenje što su nastupili na 400m2 velikoj pozornici koju je u najvećoj dvorani u zemlji gradila Ivas grupa. Pozornicu je rasvjetljavalo 300 rasvjetnih tijela, a posjetitelji su sve što se događa mogli vidjeti i na 170 LED ekrana.

Objava Veličanstveni prizori iz Arene: Domoljubni koncert započeo himnom, pogledajte fotografije pojavila se prvi puta na Zagreb.info.

Općina Kumrovec ušla u petu skupinu po indeksu razvijenosti

Jedinice lokalne samouprave razvrstavaju se prema indeksu razvijenosti u osam skupina. Općina Kumrovec ove se godine pomaknula iz četvrte u petu skupinu. Činjenica da je Općina Kumrovec ušla u petu skupinu koja je prva iznadprosječna prema indeksu razvijenosti pokazatelj je razvoja općine, ali isto tako razlog za nezadovoljstvo jer će im na raspolaganju biti manje sredstava iz EU Fondova.

“Nažalost ušli smo u veću tu petu skupinu po indeksu razvijenosti. Kad sagledamo sve činjenice s jedne strane bilo je logično po onome što smo sve odradili u posljednjih nekoliko godina da uđemo iz četvrte u petu skupinu. S druge strane nismo baš previše sretni jer to znači da ćemo morati sudjelovati sa većim svojim udjelom kad se javljamo na projekte putem EU fondova. Dosad smo mogli možda računati i na stopostotni iznos, a sad će to biti omjer 80% naprema 20%. To naprimjer znači da ako se prijavimo za projekt vrijedan dva milijuna eura moramo osigurati 400 tisuća eura što je za nas velik novac”, rekao je načelnik Općine Kumrovec Robert Šplajt.

U Općini Kumrovec očekuju da će Vlada republike Hrvatske imati sluha za njihove probleme s osiguravanjem vlastite komponente u realizaciji projekata putem Europskih fondova.

“Nadamo se da će Vlada uvidjeti taj naš problem i svih ostalih općina i gradova koji se razvijaju. Naravno sreća je što se razvijamo i svi mi želimo da naši stanovnici bolje žive. Nadamo se da će pomaknuti tu granicu s četvrte na petu ili šestu da se i mi možemo ravnomjerno prijavljivati na sve projekte kao i ovi manje razvijeni. Mi tu na kontinentu imamo skromne fiskalne mogućnosti. Nismo na obali dolje u Dalmaciji i na Jadranu. Svaka općina i grad na kontinentu mnogo radi i stvara da bi se mogli ravnomjerno nositi s razvojem Hrvatske”, poručio je načelnik Šplajt.

Šplajt je pohvalio novi vladin model osiguranja fiskalne održivosti vrtića, kojim će gradovi i općine dobiti sredstva koja će im rasteretiti proračune ali opet istaknuo da će novom indeksacijom oni dobiti manje nego da su ostali u četvrtoj skupini.

Objava Općina Kumrovec ušla u petu skupinu po indeksu razvijenosti pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.