All posts by : admin

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Krapinsko-zagorska županija je županija s najvećim prosječnim brojem noćenja turista po postelji u 2022. godini sa 116,90 noćenja po postelji. Slijede ju Međimurska sa 102, Istarska s 93 i Grad Zagreb s 92 noćenja po postelji.

U prvih sedam mjeseci 2023. godine ostvareno 106.690 dolazaka

Valja istaknuti da je u prvih sedam mjeseci 2023. godine ostvareno 106.690 dolazaka i 222.188 noćenja, što je 7 posto više u odnosu na prošlu godinu. Podjednaki je broj domaćih i stranih turista, odnosno Krapinsko-zagorsku županiju posjećuje 48 posto stranih te 52 posto domaćih turista. Najviše gostiju dolazi iz susjedne Slovenije, potom Poljske i Njemačke, ali vidljiv je i porast broja turista iz Danske, Češke, Bosne i Hercegovine, Italije, Nizozemske i Austrije. 

“Vidljiv je balans u broju dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista, što je nama jasan putokaz za dalje, odnosno vidimo da idemo u pravom smjeru, da smo prihvatljiva destinacija, ne samo za domaće goste, nego i za strance, kojih ima sve više”, rekao je župan Kolar te zahvalio svim djelatnicima u turizmu i kulturi koji su zaslužni za sjajne rezultate.

Kad je riječ o strukturi domaćih gostiju po županijama, i dalje prednjači Grad Zagreb, a potom slijede turisti iz Primorsko-goranske, Splitsko-dalmatinske, Istarske i Osječko-baranjske županije.

Objava Krapinsko-Zagorska županija ima najveći prosječni broj noćenja turista po postelji pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Krapinsko-zagorska županija obilježila je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, ovogodišnji Dan hrvatskih branitelja te 28. godišnjicu Operacije Oluja. Stradalim i umrlim braniteljima počast je odana minutom šutnje te polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća. Učinili su to članovi njihovih obitelji, predstavnici braniteljskih udruga te brojne državne, županijske i lokalne delegacije. Bilo je to središnje županijsko obilježavanje, održano u Krapini.

“Okupili smo se i prisjetili najveće pobjede u Domovinskom ratu. Prisjetili smo se svakog vojnika i policajca koji je zato položio svoj život. Čovjek više od toga ne može dati. Svim hrvatskim braniteljima ma gdje god bili, i onima koji su ovdje i onima koji su nas napustili i tijekom i nakon Domovinskog rata, jedna velika hvala. Nama koji smo ostali živi ostaje jedna ogromna obveza. Moramo širiti istinu o Domovinskom ratu svih 365 dana u godini. Moramo voditi brigu da naši mladi naraštaji znaju na kakvim je temeljima i uz kakvu žrtvu nastala samostalna i neovisna Republika Hrvatska i tko su najzaslužniji ljudi u njezinu stvaranju. Samo tako možemo stvarati Hrvatsku kakvu su sanjali naši branitelji, državu koja će zadržati mlade ljude i koja će mladima dati perspektivu da ovdje stvaraju obitelj”, rekao je Željko Kolar, krapinsko-zagorski župan.

Vijenac predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika oružanih snaga položio je njegov izaslanik.

“Sjever Hrvatske, pa tako i Krapinsko-zagorska županija, u ljudskom i ekonomskom potencijalu dao je veliki doprinos u obrani Hrvatske. Prema procjenama je pritom sudjelovalo 2,6 posto stanovništva, a u Hrvatskom zagorju neke su općine dale i do 8 posto svojih ljudi. Gotovo da ne postoji postrojba i mjesto gdje Zagorci nisu sudjelovali. Radi se o velikoj brojci. Hvala im na tome”, rekao je brigadir Marijan Kretić.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti državni je blagdan, koji se obilježava 5. kolovoza.

Objava Dan pobjede u Krapinsko-zagorskoj županiji pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Grad Sveta Nedelja obilježit će Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i  Dan hrvatskih branitelja prigodnim programom u petak 04. kolovoza 2023. godine.

Grad Sveta Nedelja će prigodno obilježiti Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i  Dan hrvatskih branitelja u 10,30 sati kada će kod Spomen obilježja hrvatskim braniteljima u Svetoj Nedelji (na adresi Ulica Marijana Stilinovića 1, Sveta Nedelja) biti upriličeno polaganje vijenaca te paljenje svijeća svim braniteljima i poginulim svetonedeljskim braniteljima.

PROGRAM:

• 10:30postrojavanje ispred Spomen obilježja svetonedeljskim braniteljima
• 10:35  himna Republike Hrvatske
• 10:38uvod – voditelj programa
• 10:40čitanje imena poginulih branitelja (s područja Svete Nedelje)
• 10:42 minuta šutnje u čast poginulim hrvatskim braniteljima
• 10:45  prigodno polaganje vijenaca i paljenje svijeća
• 10:50  molitva za sve sudionike i poginule branitelje Domovinskog rata – vlč. Ivan Gretić
• 10:55  obraćanje predstavnika braniteljskih udruga
• 11:00  obraćanje predstavnika Grada Svete Nedelje 11:05  prigodno osvježenje ispred Turističke zajednice Grada Svete Nedelje

Objava Obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja u Svetoj Nedelji pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Krapinsko-zagorska županija objavila je Javni poziv za podnošenje prijava za obavljanje poslova pomoćnika u nastavi za učenike s teškoćama u razvoju u sklopu projekta Baltazar 7, za školsku godinu 2023./2024. Sukladno Javnom pozivu, natječaje za zapošljavanje ukupno 77 pomoćnika u nastavi će tijekom kolovoza objaviti 29 osnovnih i srednjih škola s područja naše županije, odnosno odgojno-obrazovne ustanove koje su partneri na projektu Balzatar.

Na natječaj se mogu javiti osobe sa završenim najmanje četverogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem, dok će prednost imati osobe s iskustvom u radu kao pomoćnik u nastavi, osobe koje su sudjelovale u edukacijama za pomoćnike u nastavi te one s iskustvom u volontiranju. Župan Željko Kolar pozvao je sve zainteresirane da se prijave na natječaje za pomoćnike u nastavi i istaknuo da se izrazito ponosi postignutim u sklopu projekta Baltazar. „Na početku našeg prvog mandata detektirali smo da je potreban iskorak, da ima puno djece kojima možemo pružiti kvalitetniju nastavu i obrazovanje i pripremiti ih za život, teži u odnosu na ostale. Tad je stručnu pomoć pomoćnika u nastavi primalo 13 djece, dok će ih ove godine samo preko projekta Baltazar biti 95. Unatoč tom velikom napretku, dakako da se djeca s teškoćama u razvoju u našem društvu i dalje svakodnevno sreću s brojnim problemima i izazovima. Naš svijet je pun nesavršenosti, no mi ih nikada ne smijemo shvaćati zdravo za gotovo. Taj svijet moramo uporno poboljšavati na korist svih, a posebno onih najranjivijih. I to je ono što svakog dana čine pomoćnici u nastavi“ – poručio je župan Kolar i podsjetio da je projekt Baltazar prepoznat i od strane Europske emisije te je 2021. godine osvojio nagradu Regiostars 2021. u kategoriji Pravedna Europa: Njegovanje inkluzije i antidiskriminacija.

Pomoćnici u nastavi bit će zaposleni na nepuno radno vrijeme (20 sati tjedno za učenike od 1. do 4. razreda osnovnih škola, odnosno 22 sata tjedno za učenike od 5. do 8. razreda osnovnih škola i za srednje škole) te će sa školama sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme do 10 mjeseci. Natječaj za zapošljavanje pomoćnika u nastavi svaka osnovna i srednja škola partner u projektu „Baltazar 7“ objavit će na svojoj službenoj web stranici, a dodatno će biti objavljen i na web stranici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

Pomoćnik u nastavi je osoba koja pruža neposrednu potporu učeniku s teškoćama u razvoju tijekom odgojno-obrazovnog procesa u zadacima koji zahtijevaju komunikacijsku, senzornu i motoričku aktivnost učenika, u kretanju, pri uzimanju hrane i pića, u obavljanju higijenskih potreba, u svakodnevnim nastavnim, izvannastavnim i izvanučioničkim aktivnostima.

Više informacija pronađite ovdje: https://kzz.hr/natjecaj/javni-poziv-projekt-baltazar-7-za-sk-g-2023-2024/

Objava Javni poziv za podnošenje prijava za obavljanje poslova pomoćnika u nastavi za učenike s teškoćama u razvoju u projektu „Baltazar 7“ (šk. god. 2023./2024.) pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je s državnim tajnikom Mladenom Pavićem,  ravnateljicom Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije Renatom Ojurović i posebnim savjetnikom Mariom Bratulićem u srijedu 2. kolovoza 2023. godine u Ministarstvu poljoprivrede dodijelila nove ugovore o sufinanciranju zaštitnih sredstava za sprječavanje šteta od divljači u 2022. i 2023. u vrijednosti 203 tisuće eura.

„Posljednjih godina Ministarstvo poljoprivrede je putem Hrvatskog lovačkog saveza i putem ugovora s ovlaštenim osiguravateljima uložilo 14,4 milijuna eura za financiranje police osiguranja za štetu nastalu od naleta vozila na divljač za područje cijele Republike Hrvatske.Ovo Ministarstvo kontinuirano podržava i stoji uz lovoovlaštenike i poljoprivrednike u svim izazovima s kojima se suoče. Nažalost, divljač je ponekad prijetnja dobrima, ponekada i cijeloj proizvodnji i njenoj ekonomskoj isplativosti, zbog čega smo pristupili različitim vrstama pomoći, uključujući otvaranje Natječaja u okviru kojeg danas uručujemo potporu vrijednu 203 tisuće eura“, izjavila je ministrica Vučković, podsjetivši kako je Natječaj raspisan prošle godine, ali je alokacija udvostručena.

Naime, zbog izuzetno velikog interesa, Ministarstvo poljoprivrede donijelo je Odluku kojom je ukupan raspoloživ iznos udvostručen, odnosno povećan za 530 891 eura i na kraju iznosi više od milijun eura.

„Dodatna sredstva su osigurana kako bi se postigao cilj, a to je sprječavanje šteta od divljači na području Republike Hrvatske te kako bi se smanjili ekonomski gubici u poljoprivredi prouzročeni od divljači“,kazala je ministrica Vučković.

Do sada su za 195 korisnika odobrena sredstva u iznosu od 568,3 tisuće eura.

Ministarstvo poljoprivrede sufinancira električne ograde, odnosno električne pastire s pripadajućom opremom za kompletno zaštitno sredstvo – od uređaja, izvora napajanja, žica ili sajla i uzemljenja, te žičane ograde kao pletivo ili mrežu.

Prijave i dalje pristižu, a isti je Natječaj otvoren do raspodjele predviđenih sredstava, a najkasnije do 15. listopada 2023. te pozivam sve zainteresirane da se prijave.

U ime svih korisnika obratio se Ivica Santo, vlasnik OPG-a „Ivica Santo“ zahvalivši ministrici Vučković i Ministarstvu poljoprivrede na poduzetim mjerama i na svim dobrim i vrijednim projektima za poljoprivrednike.

Objava Dodijeljeni novi ugovori o sufinanciranju zaštitnih sredstava za sprječavanje šteta od divljači u 2022. i 2023. pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Ministrica turizma Nikolina Brnjac obišla je još jedno novo ulaganje u kontinentalni turizam, vrijedno osam milijuna eura. Sa županom Krapinsko-zagorske županije posjetila je naime Terme Jezerčica.

“Ovo je snažna poruka svima koji radimo u kontinentalnom turizmu. Potrebno je triput više truda, volje, energije i sadržaja u odnosu na Jadran da bismo privukli goste. Ministrica nije dala podršku samo ovom ulaganju, već razvoju cijeloga kontinentalnog turizma. To se vidi i u prijedlogu novog Zakona o turizmu, pri čemu turističke zajednice dobivaju ovlasti i mogućnosti usavršavanja razvoja turizma koje dosad nisu imale”, rekao je Željko Kolar, krapinsko-zagorski župan.

S nestrpljenjem se očekuju rezultati Poziva na dostavu prijedloga projekata za koje se traži sufinanciranje putem Plana oporavka. Na isti su se javile Terme Jezerčica, ali i još pet hotelijera.

Ministrica turizma uputila je čestitku na velikom projektu u Termama Jezerčica, ali i na još ciklusu ulaganja procijenjenom na 66 milijuna eura koji se ondje očekuje. “Trebamo veliku reformu turističkog sektora, kojoj je jedan od glavnih ciljeva privlačenje turista i na kontinent. Osigurali smo gotovo 300 milijuna eura da bi ti ciljevi bili ostvareni, a u pregovorima su s Europskom komisijom za nove operativne programe osigurana i dodatna sredstva. Ona će biti uložena u razvoj cjelogodišnjeg turizma te zdravstvenog i aktivnog turizma. Također smo na to mislili i pri novom Zakonu o turizmu. Putem Fonda za turizam, na županijskoj će i lokalnoj razini biti osiguran dio sredstava za razvoj kontinentalnog turizma”, poručila je Nikolina Brnjac, ministrica turizma.

Radi se o obnovljenom hotelskom dijelu sa smještajnim jedinicama i restoranom te velikim vodenim zanimljivostima kojima je obogaćen vanjski dio kupališta. Novi kompleks proteže se na 1100 četvornih metara, a uređenje uključuje čak šest tobogana.

Objava Ministrica turizma obišla Terme Jezerčica pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Grad Samobor i Samoborski muzej dobili su bespovratno oko 800.000, 00 eura za energetsku obnovu
muzeja. Naime, Samoborski muzej prijavio je projekt „Energetska obnova zgrade sa statusom
kulturnog dobra i poboljšanje mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade sanacijom vlage“.

„Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra“

Bespovratna sredstva iznose 798.736,42 Eura. Sredstva su osigurana iz Mehanizma za oporavak i otpornost te alocirana preko Ministarstva kulture i medija. U sklopu radova bit će izvedena toplinska izolacija krova i stropa prema negrijanom tavanu, poboljšana će biti energetska svojstva i zamijenjena postojeća stolarija
energetski učinkovitijom, u skladu s uvjetima Konzervatorskog odjela Uprave za zaštitu kulturne
baštine.

„Iznimno mi je drago da smo za energetsku obnovu muzeja ostvarili tako značajna sredstva iz
Europske unije. Ovo je nastavak ulaganja u prostor muzeja nakon što je Grad Samobor u potpunosti
uredio potkrovlje muzeja čime smo dobili neophodan galerijski prostor. Uz sve navedeno,
istovremeno radimo na još jednom projektu vezanom za sanaciju Etno kuće pa je za očekivati da
ćemo uskoro i o tome objaviti dobre vijesti. Vjerujem da će radovi biti završeni u roku te da će svim
našim građanima i posjetiteljima boravak u muzeju u budućnosti biti još ugodniji. Ovom prilikom
zahvaljujem Gradu Samoboru na svoj pomoći koju su nam pružili kako bismo uspješno izradili i
prijavili ovaj veliki projekt za naš Samoborski muzej“ istaknula je ravnateljica Samoborskog muzeja,
Nikolina Puljić Glasnović.

Promijenjen će biti i postojeći sustav grijanja iz plinskog na sustav primjene dizalice topline s
ventilokonvektorima te osiguravanjem zdravih klimatskih uvjeta sanacijom vlage u objektu. Rok za
izvršenje radova je  najkasnije do 30.6.2026. godine. Nakon navedenih radova predstoji još i izmjena
fasade.

„Smatramo da je naša dužnost ulagati u komunalnu infrastrukturu kako bismo unaprijedili kvalitetu
života u Samoboru, ali i čuvati kulturno – povijesnu baštinu koja je, između ostaloga, važan dio
turističke ponude Samobora i zato mi je drago da nastavljamo s ulaganjem u Samoborski muzej.
Značajna europska sredstva koja smo dobili će uvelike pomoći u ostvarenju našeg cilja, a to je da
Samoborski muzej, koji je do nedavno bio u potpunosti zapušten, postane reprezentativna kulturna
ustanova. I dalje ćemo nastojati što više projekata realizirati uz pomoć EU sredstava jer na taj način
proračunska sredstva bit će uložena u druge važne projekte. Drago mi je da se uloženi trud isplatio te
da rezultati rada na EU projektima postaju sve vidljiviji “ izjavila je gradonačelnica Petra Škrobot.

Uz to što sadrži fundus vrijednih zbirki, Samoborski muzej, koji je nekada bio obiteljska kuća Ferde
Livadića, poznatog hrvatskog skladatelja, samoborskog gradonačelnika i velikog preporoditelja, danas
je mjesto je važnih kulturnih, glazbenih i edukativnih događanja.

Objava Za sanaciju Samoborskog muzeja odobreno oko 800 tisuća eura pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je s državnim tajnikom Mladenom Pavićem i ravnateljicom Uprave veterinarstva i sigurnosti hrane Tatjanom Karačić u utorak 1. kolovoza 2023. godine održala sastanak s predstavnicima Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske u Ministarstvu poljoprivrede na temu aktualnog stanja s afričkom svinjskom kugom.

Ravnateljica Karačić izvijestila je sve sudionike sastanka o trenutnom stanju s afričkom svinjskom kugom, hitnim mjerama kontrole, mjerama za suzbijanje, objektima u poslovanju s hranom određeni za klanje i preradu i programima potpore za svinjogojce.

Tijekom sastanka predstavnici Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja pozdravili su mjere koje donosi Ministarstvo poljoprivrede i izvijestili sve prisutne o poteškoćama na terenu te predložili da otkup svinja započne što prije kao i da se što prije krene s isplatama.

Ministrica Vučković naglasila je otvorenost i spremnost na komunikaciju i pomoć svim pogođenim svinjogojcima, zahvalila na prijedlozima te istaknula kako će se u narednim danima isti razmotriti.

„Ministarstvo poljoprivrede učinit će sve da se proizvođačima adekvatno pomogne, a pri tome će nadoknade biti po tržišnim cijenama, da se matični fondovi što prije obnove, a bolest što prije okonča“, kazala je ministrica Vučković.

Na istu temu, a na inicijativu župana Sisačko-moslavačke županije Ivana Celjaka, ministrica Marija Vučković sa suradnicima održala je sastanak i u Sisku s predstavnicima jedinica lokalne samouprave.

Predstavnicima jedinica lokalne samouprave s područja Sisačko-moslavačke županije također je prezentirana trenutna situacija s afričkom svinjskom kugom.

Ministrica Vučković kazala je kako je Ministarstvo već nekoliko godina itekako svjesno opasnosti s obzirom na situaciju u Europskoj uniji zbog čega su i prije pojave afričke svinjske kuge u Hrvatskoj odrađene brojne aktivnosti kako bi sustav bio spremniji.

“To je bolest koja se jako brzo širi, ali nema javnozdravstvene efekte u smislu da može štetiti ljudskom zdravlju. Učinit ćemo sve da bolest suzbijemo u što kraćem roku. Zato donosimo mjere, dopunjujemo Naredbu s novim mjerama kao i Rješenje o određivanju zona ograničenja i zaraženog područja upravo s ciljem kako bi što prije suzbili zarazu“, rekla je ministrica Vučković.

Ravnateljica Karačić kazala je kako je Sisačko-moslavačka županija proglašena zaraženom zonom u kojoj je zabranjeno premještanje držanih svinja i od njih dobivenih proizvoda iz zaražene zone u druge države članice i u treće zemlje.

Na postavljena pitanja predstavnika jedinica lokalne samouprave dani su odgovori, a pitanja su se odnosila na kategorizaciju, dezinfekcijska sredstva, mjere kontrole za suzbijanje virusa, zaražene zone.

Objava Održani sastanci s predstavnicima udruga uzgajivača svinja Hrvatske i predstavnicima jedinica lokalne samouprave Sisačko-moslavačke županije na temu afričke svinjske kuge pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Dugometražni dokumentarni film Snajka: Dnevnik očekivanja autorice Tee Vidović Dalipi nastao u produkciji zagrebačkog Restarta u koprodukciji s talijanskim Stefilmom, Al Jazeerom Balkans i kosovskim Möbiusom, svjetsku će premijeru imati na 22. izdanju Međunarodnog festivala dokumentarnog i kratkog filma DokuFest u Prizrenu (Kosovo), jednom od najznačajnijih festivala dokumentarnog filma u jugoistočnoj Europi. Film koji zadire u kompleksnost romantičnog odnosa dvoje ljudi iz različitih kultura, Hrvatice Tee i kosovskog Roma Mirsada te intimnim promatračkim pristupom preispituje njihov idealistički pothvat balansiranja obiteljske prtljage s izazovima zasnivanja doma s potpuno drugačijim pravilima, nastajao je više od deset godina, a sniman je u Zagrebu i Zaprešiću te kosovskim gradovima Ferizaj i Lipljan. Svjetska premijera održat će se u subotu, 5. kolovoza u sklopu programa Posebne projekcije (Special Screenings) DokuFesta. Premijeri će nazočiti redateljica, producent i veći dio kosovskih protagonista filma.

Snajka: dnevnik očekivanja

/Press

Snajka: Dnevnik očekivanja je participativno-opservacijski dokumentarac o hrvatsko-romskom paru, Tei i Mirsadu, njihovoj kćerki Fridi i pokušaju zajedničkog života, razapetog između pritisaka obitelji i kompromisa na koje su oboje spremni pristati. Mirazi koje su dobili ekonomski su i kulturalno praktički nespojivi pa je pred njima nezahvalan izazov balansiranja vlastite obiteljske prtljage, prikvačene kao ostavština prošlih generacija na putu između Hrvatske i Kosova. Povezani željom da pronađu rješenje za nerealna očekivanja svojih obitelji, Tea i Mirsad upustiti će se u kompleksnu igru prilagodbe što će se u konačnici pokazati utegom u njihovoj vlastitoj intimi. Ovaj izuzetno osoban film razotkriva niz obiteljskih rituala, tradicijskih stereotipa, pa i kulturnog rasizma, u kojima dvoje zaljubljenih pokušavaju pronaći pravu mjeru između zadovoljavanja slike koju o njima imaju njihovi roditelji i potrebe da zadrže svoje autentično ja i žive prema vlastitim vrijednostima.

Redateljica i scenaristica je Tea Vidović Dalipi, montažerka Jelena Maksimović, a snimateljice Tea Vidović Dalipi i Dinka Radonić. Dizajn zvuka potpisuje Luka Gamulin, a miks Tihomir Vrbanec. Snimatelji zvuka su Hrvoje Radnić i Erol Billibani, kolorist Marco Duretti, a dizajner grafika Zlatko Zlatković.

Film je nastao u hrvatsko-talijansko-kosovskoj produkciji. Producent filma je Oliver Sertić (Restart), dok su koproducenti Stefano Tealdi (Stefilm) i Bujar Kabashi (Möbius), uz TV kuću Al Jazeera Balkans.

Hrvatska premijera filma održat će se krajem kolovoza na 21. izdanju Liburnia Film Festivala.

Tea Vidović Dalipi (1986.) je sociologinja, istraživačica migracija i kulturnih identiteta i redateljica-debitantica. Školovala se u Zagrebu na Filozofskom fakultetu te u Erfurtu u Njemačkoj. Završava Mirovne studije u Zagrebu i započinje dugogodišnju suradnju s Centrom za mirovne studije gdje je razvijala programe vezane za azil i migracije. Aktivna je članica civilnog društva u Hrvatskoj gdje surađuje s brojim pojedincima, organizacijama i incijativama čiji je fokus zaštita ljudskih prava i djelovanje u zajednici. Velika želja da svlada tehniku kojom će moći dijeliti svoje viđenje migracija i svijeta, pretvorila se u produkciju filma ‘Snajka: Dnevnik očekivanja‘, snimanog punih deset godina.

U Zlatar Bistrici održalo se 18. Natjecanje orača Krapinsko-zagorske županije. Ove godine naslov najboljeg otišao je u Lobor dok je drugi otišao u Mače.

Bez pluga i motike nema kruha !

Već 18. izdanje natjecanja orača Krapinsko-zagorske županije održalo se i ove godine u Zlatar Bistrici. Natjecanje je održano u dvije kategorije – plug ravnjak i plug premetnjak. Natjecanje se uspjelo održati napokon protekli vikend nakon što je bilo odgođeno uslijed vremenskih neprilika.

“Nakon svih nedaća koje smo imali vremenski, ipak smo uspjeli organizirati takmičenje na izuzetno visokoj razini. Meni je osobito drago da je i Kuharić bio danas prisutan ovdje kao višestruki pobjednik i čovjek koji je sudjelovao na svjetskom prvenstvu i vjerujem da će on biti mentor svojim kolegama i jedno nadahnuće, da postignu što bolji rezultat na državnom prvenstvu i da prezentiraju orače Krapinsko zagorske županije u najboljem mogućem svjetlu“- rekao je župan Kolar.

Okupljeni su istaknuli važnost ovog natjecanja i poruku koje ono šalje .

“Moramo se zapitati što ćemo jesti u budućnosti jer Vlada može djelomično sa svojim odlukama nadomjestiti štetu, ali ne može nadomjesti proizvodnju. Biti ćemo još više ovisni o uvodu hrane nego sada, a procjene su, da će samo zemlje koje su neovisne u proizvodnji hrane stvarno imati svoju neovisnost. Prema tome trebamo, očigledno, mijenjati sustav poticaja, dati snažniju podršku poljoprivrednim proizvođačima koji imaju proizvode koji idu na tržište i od kojeg žive čitave obitelji. Svaka parcela je potencijal, trebaju nam orači, OPG-ovci, poljoprivrednici koji će to zemljište, a koje je sada odmoreno, vratiti natrag u poljoprivrednu proizvodnju.“ rekao je župan Kolar.

“Dosta ljudi se bavi poljoprivredom, a dosta ljudi koji se ne mogu baviti time, ustupaju svoja zemljišta i poljoprivreda nam je vrlo važna. Malo nam vrijeme nije bilo povoljno, no, evo, treći puta smo pokušali u uspjeli organizirati natjecanje. Hvala u ime Općine organizatorima i suorganizatorima.“ rekla je kod otvorenja načelnica Mikulec.

Na kraju naravno  treba istaknuti i ovogodišnje pobjednike – Domagoj Vuk iz Lobora pobijedio je u kategoriji premetnjaka dok je Stjepan Počekal iz Mača u kategoriji ravnjaka.

Objava Natjecanje orača Krapinsko-zagorske županije pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.