Pčelari na području Hrvatskog zagorja, njih 87 u ovoj godini, sa svrhom očuvanja pčelinjeg fonda dobili su 20.117,65 eura. Na temu natječaja Krapinsko-zagorske županije koji je bio otvoren od 26. svibnja do 26. lipnja, u Krapini je održana konferencija za medije.
“Samo smo u posljednje tri godine za 258 korisnika dodijelili bespovratne potpore u iznosu od 72 850 eura odnosno 548 tisuća kuna. U tom iznosu nisu naznačena sredstva koja smo za edukaciju i nabavu opreme izravno dali pčelarskim udrugama”, naglasio je Željko Kolar, krapinsko-zagorski župan.
Željko Kolar, krapinsko-zagorski župan
Župan Kolar također je upozorio da je tijekom proteklih pet godina samo jedna bila prava medna.
“Sve su ekstremnije vremenske promjene koje se događaju. Ono što ne uništi mraz, unište tuča i oluja. Očigledno je da će naše potpore za očuvanje pčelinjeg fonda svake godine morati biti sve veće. S druge strane moramo dobro paziti da ostali poljoprivredni proizvođači, koristeći se raznim pesticidima, ne nanose dodatnu štetu”, dodao je.
Županijski Savez pčelarskih udruga zahvalan je Krapinsko-zagorskoj županiji na potporama. Naglašeno je tada da pčelari danas ne mogu bez šećera i da je on jedan dodatni izdatak u pčelarstvu.
Na konferenciji za medije govorila je i Tihana Husak. Radi se o višoj savjetnici za pravne poslove u Upravnom odjelu za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu.
Svakodnevno kašnjenje na posao ili fakultet, prekasan dolazak na sahranu, kašnjenje na sud, preskočen termin kemoterapije i dolazak do liječničke ordinacije nakon završenog radnog vremena postali su svakodnevica za stanovnike zapadnog dijela Zagrebačke županije. Uzrok problema – kašnjenje vlakova.
– Imala sam dogovoren pregled na Rebru u 9 sati, kupila sam kartu Laduč – Glavni kolodvor s polaskom u 7:10 i uspjela zakasniti jer je vožnja trajala gotovo dva sata umjesto 31 minute kako stoji na stranici HŽ-a. Situacija me užasno uzrujala pa mi je tlak podivljao, srećom uspjela sam obaviti pregled na koji sam čekala mjesecima, rekla nam je 66-godišnja stanovnica Laduča.
Kartomat na Glavnom
Privatna arhiva/
Putnici tvrde da linija koja vozi od Harmice preko Savskog Marofa, Brdovca i Zaprešića do Zagreba već tri godine ne funkcionira. Na internetskoj stranici Hrvatskih željeznica stoji da su odstupanja od voznog reda moguća zbog radova na pojedinim dionicama pruge s ogromnim popisom izmjena u prometovanju na toj liniji.
– Posljednjih sedam godina svakodnevno se vozim vlakom od Brdovca do Zagreba i obrnuto. Ne mogu opisati frustraciju koju osijećam jer vožnja traje sat i 40 minuta umjesto 25 minuta koliko bi trebala trajati, a strojovođa gotovo nikad ne najavi kašnjenje niti nas obavijesti zašto stojimo – tvrdi Katarina.
Dodaje kako nije u redu da se karte prodaju po punoj cijeni s obzirom na to da usluga nije zadovoljavajuća.
Karta za vlak
Privatna arhiva/
– Vozni red i propuštanje vlakova tijekom radova su užasni. Kad idem na posao između 7 i 8 sati, često u pretrpanom vlaku stojimo po pola sata da bismo propustili vlak u kojemu je dvoje ljudi. Vrhunac apsurda je kad u najvećoj gužvi pošalju jednu kompoziciju vlaka pa ljudi više ne mogu ući u vlak već na zapadnom dijelu Zagreba – ljutito objašnjava putnica.
Tihana je prije dva tjedna u potpunosti odustala od vožnje vlakom te sad od Zaprešića do radnog mjesta u Zagrebu putuje autobusom i tramvajem.
– Vlak oduvijek kasni po par minuta, no otkad su radovi više ne možeš biti siguran ni hoće li uopće doći. Nedavno sam kupila kartu i ušla u vlak, stajali smo 10 minuta kad je kondukterka rekla da vlak danas ne vozi zbog nekog problema. Ispostavilo se da je nestalo struje, po vrućini sam pješačila do tramvajske stanice na kojoj je 40-ak ljudi čekalo prijevoz – prisjetila se Tihana.
Nakon što su putnici izbačeni iz vlaka, Tihana je pokušala dobiti povrat novca za kupljenu kartu te se uputila na blagajnu. Blagajnica ju je odbila uz objašnjenje da ne rade povrat za karte kupljene preko aplikacije te neka nazove informacije ili pošalje e-mail. Zvati nije htjela jer je cijena poziva iznosi gotovo trećinu karte, a na poslani e-mail nikad nije dobila odgovor.
Stanica Glavni kolodvor
Privatna arhiva/
Putnike posebno nervira što čak ni aplikacija HŽPP Planer, koja bi trebala u realnom vremenu obavještavati o svim kretanjima i kašnjenjima vlakova, ne funkcionira pa dobiju naopaku informaciju da vlak kreće prema voznom redu, a zapravo još nije ni došao na stanicu.
– Software aplikacije je u skladu s organizacijom. Vlak 8009, koji vozi samo do Glavnog, prema aplikaciji uredno i na vrijeme stiže do Dugog Sela iako putnici čekaju još 20 minuta na kolodvoru. – To je taj HŽ-ov virtualni svijet – ako u stvarnosti ne vozi, barem u “virtuali” ide po točnom rasporedu – komentirala je putnica.
Brojni građani Harmice, Sutle, Laduča, Savskog Marofa, Brdovca i Zaprešića koji imaju godišnje pokaze prisiljeni su promijeniti prijevozno sredstvo za putovanje do Zagreba. Iako su godišnju kartu platili 224,17 eura, sad se voze osobnim automobilima ili autobusima koji redovito zaglave u jutarnjim gužvama.
HŽ za kašnjenja inače isplaćuje naknadu u visini od 25% cijene karte za kašnjenja od 60 do 119 minuta, kao i naknadu od 50% za dulja kašnjenja. Ipak, ovo pravilo se ne primjenjuje na karte koje koštaju manje od 4 eura pa tako putnici koje ova relacija obuhvaća nemaju pravo ni na kakav povrat.
Oni s pokazom mogu tražiti vraćanje dijela iznosa pretplatne karte ako se kašnjenje uzastopno ponavlja tako što će poslati zahtjev za ostvarivanje prava putnika, iako im ništa neće nadoknaditi propušteno vrijeme.
– Radim u centru grada zbog čega mi osobni automobil nije opcija. Sve i da uspijem pronaći parkirno mjesto, ostavila bih cijelu plaću na parking. Putujem autobusom jer barem znam da će doći, ali zbog gužve i presjedanja dnevno provedem i po tri sata u javnom prijevozu – požalila se Tihana.
Za trajanja akademske godine studenti iz ovih mjesta također su u problemima jer kasne na predavanja i ispite. Na predavanje koje počinje u osam sati moraju krenuti u ranu zoru i nadati se da vlak neće previše kasniti.
Svi korisnici usluga HŽ-a na ovoj dionici slažu se da je remont pruge potreban i da sam po sebi nije problem, ali da je za ogromna kašnjenja kriva loša organizacija, loše informiranje putnika i nepouzdane informacije koje se mogu naći na internetskim stranicama.
Na pitanje o kašnjenju jedna od djelatnica odgovorila je putnici da Česi, Mađari i Nijemci imaju potpisan ugovor s “našima” i da njihovi vlakovi prometuju na vrijeme, dok domaći kasne jer treba – osloboditi prugu.
ZAGREBAČKA policija prijavila je 20-godišnjeg državljanina Crne Gore koji je u subotu oko 13 sati kod Zaprešića pokušao iz Hrvatske u Sloveniju ilegalno prebaciti deset stranih državljana.
U zatvorskoj bolnici pretprošli tjedan umro je Mladen Šlogar zvani Žila. Čovjek za kojeg bi malo tko znao da nije pravomoćno osuđen kao ubojica Ivane Hodak, kćeri poznatog zagrebačkog odvjetnika Zvonimira Hodaka i nekadašnje ministrice vanjskih poslova Ljerke Mintas Hodak.
Je li sa Žilinim odlaskom umrla i svaka mogućnost da će se jednog dana doznati tko je doista ubio Ivanu Hodak? U pitanju je jedno od najintrigantnijih ubojstava koje, po mišljenju mnogih, nikada nije dobilo stvarni epilog, a uključivalo je aktere od visoke politike do organiziranog kriminala.
Mlada pravnica ustrijeljena je na pragu svog doma u listopadu 2008. Šlogar je, pod nevjerojatnim okolnostima, zapravo potpuno slučajno, uhićen četiri mjeseca poslije. Većina naših sugovornika iz poslovnih, policijskih i pravosudnih krugova ni dandanas ne vjeruje da je upravo Šlogar ubio Ivanu Hodak.
Mladen Šlogar (Foto: Damir Krajac / CROPIX)
Jedan čak tvrdi da je njezino ubojstvo izvela ista skupina koja će kasnije počiniti atentat na novinara i izdavača Ivu Pukanića.
Svoje sumnje obrazlažu nizom činjenica – od povezanosti Ivane Hodak s umirovljenim generalom Vladimirom Zagorcem, klijentom njezina oca, preko tadašnje veze s odvjetnikom Ljubom Pavasovićem Viskovićem do neobičnog slijeda događaja koji je rezultirao uhićenjem i na kraju pravomoćnom osudom Mladen Šlogara. Dobio je 30 godina zatvora, a sada je ispalo da mu je to bila doživotna kazna.
Šlogar je preminuo prirodnom smrću, u 76. godini. Kaznu je izdržavao u Lepoglavi, gdje je, kako opisuju ostali zatvorenici, bio jedan od povučenijih. Prešutio je i gotovo cijelo suđenje na Županijskom sudu u Zagrebu gledajući odsutno s optuženičke klupe prema sudskom vijeću. Vještak kaže da je bio narcisoidan.
Teorija urote
Na čelu sudskog vijeća bio je sudac Ivan Turudić. On je za razliku od većine ostalih uvjeren da je upravo Šlogar ubio Ivanu Hodak. Iako je čuo za teorije o mogućoj uroti oko ubojstva mlade pravnice, Turudić je u razgovoru za RTL televiziju i sada ponovio kako je imao dovoljno dokaza da osudi upravo Šlogara. Osim toga, ovdje treba podsjetiti da je i Vrhovni sud RH potvrdio Šlogaru kaznu od 30 godina zatvora.
I dok dio policijsko-pravosudne javnosti i dalje smatra da je Ivanu Hodak likvidirala ista grupa ljudi koja će kasnije ubiti Pukanića, njezin otac, odvjetnik Zvonimir Hodak, od početka je bio uvjeren da smrt njegove kćeri ima veze s obranom generala Zagorca.
Zagorec je bio Hodakov klijent te je nekoliko mjeseci prije ubojstva Ivane Hodak uhićen u Beču. Teretilo ga se u aferi s nestankom dragulja iz MORH-a, zbog čega je kasnije i pravomoćno osuđen. No Hodak je tvrdio kako su mnogi tada u Hrvatskoj strahovali od onoga što bi Zagorec, revoltiran kaznenim postupkom koji je po njegovu mišljenju bio politički motiviran, mogao izjaviti.
Sjenik u kojem je pronađen Mladen Šlogar (Foto: Milivoj Keber / CROPIX)
“Najjači motiv za ubojstvo moje kćeri imala je ona interesna skupina koja je željela poslati poruku Vladimiru Zagorcu da šuti, odnosno oni koji danas predstavljaju ugledne građane Republike Hrvatske i koji su se silno obogatili devedesetih, a koji se boje da bi ih on mogao spomenuti pred sudom”, ustvrdio je svojedobno u HTV-ovoj emisiji “Nedjeljom u 2” odvjetnik Hodak.
Naknadno je komentirao i tezu koju je navodno tijekom prvog ispitivanja nakon uhićenja iznio sam Šlogar. Uvjeravao je istražitelje da je Ivanu ubio iz osvete njezinu ocu, koji ga je još 1995. razočarao jer mu nije pronašao posao.
Naime, Šlogar je ostao bez posla u teniskom centru, gdje je upoznao i Hodaka koji mu je navodno obećao pomoći. No to obećanje nije ispoštovao pa će 13 godina poslije Šlogar ubiti Ivanu Hodak. Hladna osveta ili tek sumanuta priča, sada se više nikada neće doznati.
U tu priču nije vjerovao ni sam odvjetnik Hodak. “Ne vjerujem u konstrukciju o nekakvom tipu Šlogaru, kojem sam ja prije 15, 16 godina obećao da ću ga zaposliti kad je izgubio posao, pa sad on čeka 15, 16 godina i ubija moju kćer.
Moćni političar
Je li je on ubio ili ne, ja nisam siguran, iako postoje indicije da je zaista on to učinio. On je bivši službenik JNA, 11 godina je radio u vojsci, imao je pištolj, bio vičan oružju”, rekao je Hodak u intervjuu za Pravdu.
Šlogar se, ako je stvarno bio ljut na njega, trebao obračunati s njim ili s njegovom suprugom, a ne s djevojkom koja mu ništa nije učinila.
“On je instrumentaliziran, on je upotrijebljen da se na taj način pošalje jedna brutalna poruka i meni i mom klijentu Vladimiru Zagorcu da ne idemo preduboko, da na sudu ne izvodimo nikakve ekshibicije, da ne počnemo s pričama ovim ili onim”, rekao je.
Zagorec je, naime, u to vrijeme bio moćan političar i poduzetnik. Osim što je bio pomoćnik ministra obrane, bio je uključen i u trgovinu oružjem te nekretninski biznis, a iz 2004. ostala je zapamćena otmica njegova sina. Zbog te otmice i iznude ukupno milijun i pol eura bila je osuđena skupina predvođena poduzetnikom Hrvojem Petračem.
Zaprešićki policajci koji su uhvatili Mladena Šlogara (Foto: Damir Krajac / CROPIX)
Dakle, pokraj Zagorca i Petrača, te svega što se uz njih dotad vezalo, teorija o Šlogaru kao počinitelju ubojstva Ivane Hodak činila se nevjerojatnom. Tim više što Šlogar, nakon što je pucao u mladu pravnicu, nije bacio oružje, nego ga je držao u sjeniku u kojem je kao beskućnik spavao. Policija je pištolj ondje pronašla slučajno tražeći zapravo cigarete za koje se sumnjalo da ih Šlogar preprodaje.
Oružje je pronađeno u prosincu 2008., da bi dva mjeseca poslije, kada je vještačenjem utvrđeno da je to doista oružje kojim je ubijena Ivana Hodak, policija lišila slobode Šlogara.
Dakle, vremenska linija bila bi ovakva: još 1990-ih Šlogar se naljutio na Hodaka jer mu nije sredio posao pa je 2008. ubio njegovu kćer, sačuvao oružje i mirno dočekao uhićenje u veljači 2009. godine. Bizarno da bizarnije ne može biti. Ipak, istražitelji vjeruju da je upravo Šlogar Ivanin ubojica.
Uvjereni Turudić
Doista bi bila znanstvena fantastika da ste vi bili oružje u rukama nekog tko je ubojstvom mlade djevojke želio nekomu poslati poruku”, rekao je, obrazlažući presudu, sudac Ivan Turudić koji nije mogao sakriti zgroženost Šlogarovim činom te činjenicom da se nimalo nije pokajao niti izrazio žaljenje.
“To što ste učinili suprotno je svim civilizacijskim normama i Božjim zakonima”, u osebujnom obrazloženju presude istaknuo je sudac Turudić, podsjetivši da je Šlogar tijekom policijskog ispitivanja izjavio: “Svakog mi je žao, ali ljudi moraju paziti kad se rugaju.”
Ljudi koji se sjećaju Šlogara pamte kako se volio kretati među jet-setom, te kako je uvijek bio elegantno odjeven. Doduše, radilo se o kopijama, no Šlogar je očito bio fiksiran na to.
“Zlo što ste ga učinili nerazmjerno je onomu što ste smatrali da je Hodak učinio vama. Ta kao da ste mačku biciklom pogazili”, zgražao se i dalje sudac Turudić.
“Neshvatljivo je da ste s toliko životnog iskustva pokazali toliko bešćutnosti i da ste pritom, kako je potvrdio vještak psihijatar, bili potpuno svjesni svih svojih postupaka. Osim toga, kasnije ste vrlo detaljno opisali ubojstvo”, podsjetio je sudac u presudi. Po njegovu mišljenju, sudskom vijeću nisu toliko bile bitne neke nelogičnosti iz Šlogarove obrane.
Posljednji ispraćaj Ivane Hodak, na fotografiji su njezini roditelji Ljerka Mintas Hodak i Zvonimir Hodak (Foto: Damjan Tadic / CROPIX)
Naime, nakon uhićenja u veljači 2009., policiji je krivo opisao vremenske uvjete tog 6. listopada 2008., kada je šećući gradom nabasao na Ivanu Hodak koja je dolazila u stan svojih roditelja. Osim toga, tvrdio je da je na putu do Hatzove ulice kupio šampon protiv prhuti u trgovini Lush, što, međutim, nije dokazano. Vještak psihijatar, ispitan uoči objave presude, objasnio je da je Šlogar, kod kojeg je utvrđen narcisoidni poremećaj ličnosti, takvo što mogao reći da si da na značaju.
“Imat ćete 30 godina vremena razmišljati o tome što ste učinili. Jer nanijeli ste bol cijeloj Ivaninoj obitelji, ali i svim građanima koji nisu mogli vjerovati kada su čuli što se dogodilo, pa su počele kolati razne teorije zavjere. Ovo sudsko vijeće nije, međutim, sudilo po reakcijama javnosti, već po prezentiranim dokazima. I doista bi bila znanstvena fantastika da ste vi bili oružje u rukama nekog tko je ubojstvom mlade djevojke želio nekomu poslati poruku”, osvrnuo se sudac na glasine iz javnosti koje su dopirale u sudnicu.
Znanstvena fantastika
I tužiteljica Dunja Pavliček u svom je završnom govoru istaknula kako u postupku nisu pronađeni nikakvi dokazi koji bi ukazivali na to da je ubojstvo Ivane Hodak bila poruka njezinu ocu i njegovu klijentu, generalu Vladimiru Zagorcu.
Šlogarov branitelj, odvjetnik Antonio Zujić, tvrdio je pak da je Šlogarova obrana na policiji “zvučala kao ranije napisana”. Zujića je začudilo i što je DNK vještačenjem u obzir uzeta samo hrvatska nacija, dok istodobno upravo Županijski sud u Zagrebu sudi međunarodnoj skupini čiji su pripadnici izjavljivali da imaju neke informacije o ubojstvu Ivane Hodak.
Branitelj je mislio na nikada potvrđeni dio iskaza Amira Mafalanija, jednog od osuđenih atentatora na Ivu Pukanića, koji je navodno izjavio da zna nešto o pištolju kojim je mlada pravnica ubijena. Slučajno ili ne?
Zagrebačka policija je dovršila kriminalističko istraživanje nad 20-godišnjim državljaninom Crne Gore zbog sumnje da je u subotu koristio automobil zagrebačkih registarskih oznaka u koji je smjestio čak deset stranih državljana. Dvoje od njih je završilo u prtljažnom prostoru.
Zaustavljen je na naplatnoj postaji Zaprešić, no 20-godišnjak je naglo ubrzao vozilo i skrenuo na državnu cestu prema Sloveniji.
Potom je zaustavio auto i pokušao pobjeći, no policija ga je uhitila.
Završio u pritvoru
Naime, policija ga sumnjiči da je počinio kazneno djelo “Protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma” u pokušaju.
Policijski kombi, ilustracija (Foto: Ante Cizmic / CROPIX)
Prema policijskom izvješću, sumnja se da je 20-godišnjak to radio iz koristoljublja i to za unaprijed dogovorenu neutvrđenu novčanu naknadu, a zadaća mu je bila da strancima omogući kretanje na teritoriju Republike Hrvatske te daljnji odlazak u Republiku Sloveniju.
Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja, 20-godišnji državljanin Crne Gore je predan pritvorskom nadzorniku, dok je posebno izvješće podneseno nadležnom državnom odvjetništvu, poručili su iz zagrebačke policije.
Krapinsko-zagorsku županiju radno je posjetilo Veleposlanstvo SAD-a. Ugostili su ih župan Kolar, pročelnica Upravnog odjela Krapinsko-zagorske županije za nabavu i fondove Europske unije i predsjednica Upravnog vijeća zabočke Bolnice, direktorica Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije, zamjenica ravnateljica Zagorske razvojne agencije, ravnatelj Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske i voditeljica projekata Europske unije u Agenciji.
Razgovor se dotakao i onkološkog centra u Zaboku. Župan Kolar napomenuo je pritom da će isti biti iskorak u liječenju bolesnika i obrazovanju liječnika. Radi se naime o 15 milijuna dolara koje je u stvaranje centra uložio Medicinski centar Sveučilišta u Pittsburghu.
“Naši pacijenti liječit će se po najmodernijim tehnologijama u zdravstvu. Liječnici će pak moći učiti od najvećih svjetskih stručnjaka na tom području. Ogroman je to iskorak za naše cjelokupno zdravstvo”, rekao je ŽeljkoKolar, krapinsko-zagorski župan.
Željko Kolar, krapinsko-zagorski župan
Mark Fleming, otpravnik poslova u Veleposlanstvu SAD-a, poručio je da Krapinsko-zagorska županija ima dojmljiv centar za ekonomiju i gospodarstvo. “Razgovarali smo o ekonomskom potencijalu; zbilja jednom izrazito razvojnom sustavu koji ovdje postoji i nečemu što će se samo još jače razvijati. Vrlo sam zadovoljan i na suradnji koja se događa s Medicinskim centrom u Pittsburghu. To je izrazito dobro za ovdašnje ljude i za obrazovanje liječnika, ali i za Županiju”, rekao je.
Župan Kolar napomenuo je da Veleposlanstvo SAD-a može pomoći i u promociji zagorskog turizma te da Županija tu vidi dodatan prostor za suradnju.
Općina Dubravica proslavila je svoj dan mnoštvom događanja, među kojima naravno treba izdvojiti svečanu sjednicu Općinskog vijeća. U sklopu nje načelnik kao i predsjednik općinskog vijeća iskoristili su priliku predstaviti sve odrađene projekte, najaviti nove ali i zahvalit svima koji su pomogli u njihovoj provedbi.
Na blagdan sv. Ane proslavljen Dan općine Dubravica
Na svečanoj sjednici općinskog vijeća Općine Dubravica povodom dana općine Načelnik Štritof kao i predsjednik OV-a Stiperski osvrnuli su se na provedbu projekata na području općine. Istaknuli su neke od najvažnijih projekata ali i to kako se općina uvijek prijavi na sve moguće EU projekte kako bi oz godine u godinu povećala životni standard svojih stanovnika.
„Trudom i zalaganjem, uz pomoć Zagrebačke županije i resornih ministarstava, uspjeli smo u proteklih godinu dana realizirati gotovo sve što smo zacrtali. S obzirom na blizinu Zagreba i Zaprešića siguran sam da će naše područje postati u budućnosti vrlo poželjno mjesto za život. Puno ulažemo u djecu predškolske i školske dobi, u suradnji sa Zagrebačkom županijom i državom omogućili smo vrlo povoljan javni prijevoz, učinili smo značajne pomake s ciljem turističke prepoznatljivosti našega kraja…“ istaknuo je načelnik Štritof.
U ime Zagrebačke županije, ali i kao izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora i predsjednika Vlade RH, prisutnima se obratio zamjenik župana Ervin Kolarec.
“Zagrebačka županija ima sjajnu suradnju s Vladom RH. Prvi smo u državi potpisali ugovore za javnolinijski prijevoz, a osigurali smo i značajna sredstva za obnovu potresom pogođenih područja. Vlada nam je dodijelila 4,5 milijuna eura za hitnu sanaciju posljedica olujnog nevremena. Ovo govorim iz razloga jer smatram da u sinergiji s Vladom RH možemo zajedničkim snagama puno napraviti da i Općina Dubravica i Zagrebačka županija idu naprijed“, rekao je Kolarec.
Za doprinos njezinu razvoju, Općina Dubravica ove je godine javnim priznanjima zahvalila Josipu Mikelecu, Borisu Mediću, Arsenu Šaruniću, Večeslavu Bergmanu, Branku Štritofu i tvrtkama Karbon Zaprešić, Mac Montaža i Apex logistika.
POLICIJA sumnjiči 20-godišnjaka da je u subotu, za unaprijed dogovorenu novčanu naknadu, preuzeo kao putnike deset stranih državljana koje je namjeravao prevesti do Slovenije.
Igre na sreću popularne su u društvima od početka vremena, u današnjem vremenu njihova popularnost je na svojevrsnom vrhuncu.
Već dugi niz godina milijuni ljudi diljem svijeta uživaju u casino igrama. Dok su do prije par godina ljubitelji ove vrste igara svoju sreću iskušavali u fizičkim poslovnicama casina, danas su popularnija virtualna casina u kojima je puno jednostavnije iskušati svoju sreću, a šanse za osvajanje velikih dobitaka su još i veće.
Najbolja online casina u Hrvatskoj možete pronaći na https://kasinoikladenje.com/, ova online casina su licencirana za poslovanje na području Hrvatske i potpuno sigurna, a njihove stranice posjeduju SSL certifikat, što znači da su vaši podaci zaštićeni i spriječeno je njihovo dijeljenje s trećim stranama.
Koje su prednosti igranja u online casinima?
Iako fizička casina imaju nezamjenjivu atmosferu i nude cjelokupno iskustvo zahvaljujući ljudima koji vas okružuju, svjetlima i prepoznatljivim zvukovima i mirisima, koji dodatno podižu uzbuđenje i bude osjećaje tokom igranja, istina je da su online casina praktičnija i nude privatnije i osobnije iskustvo.
Kako bi zaigrali svoju omiljenu casino igru u online casinu ne morate napuštati udobnost svoga stana, a u isto vrijeme, možete zaigrati na stranicama neku od ponuđenih igara, u pokretu, gdje god se nalazili. Sve što vam je potrebno je računalo ili pametni telefon i internetska veza.
Osim što su dostupna svugdje online casina nude svojim registriranim igračima i razne druge bonuse i pogodnosti koje im uvelike mogu povećati šanse za osvajanje dobitaka.
Koje igre na sreću nude online casina?
U online casinima možete zaigrati sve vrste igara koje nude i fizička casina, a kada krenete istraživati ponudu igara, najveći problem će vam biti koju igru odabrati od bogate i raznolike ponude.
Ponuđene igre u casinima najčešće se dijele u dvije skupine, a to su slot igre ili igre na automatima i igre na stolu.
Slot igre najčešće su prve igre na koje većina igrača pomisli kada se spomenu igre na sreću. Upravo slot igre čine najširi dio ponude kada je riječ o online casinima. Slot igre funkcioniraju na istom principu kao i automati koji su nekada bili jako popularni u fizičkim poslovnicama casina. Igrač postavlja ulog i pokrene kolone sa sličicama, likovima ili brojevima, a visina dobitka ovisi o podudaranju određenog broja dobitnih kolona.
Slot igre pravi su primjer igara na sreću jer za igranje nije potrebno nikakvo znanje i iskustvo, a za male uloge igrači mogu ostvariti velike dobitke.
Dok je za slot igre glavni faktor sreća, kod igara na stolu potrebna je određena vještina i znanje, jedini dio igre na koji igrači ne mogu utjecati je koje će karte dobiti, sve ostalo je poznavanje igre i strategija.
Jedna od najpopularnijih casino igara na stolu je blackjack, a tu su i jako popularni poker i rulet, koji se na online stranicama najboljih casina mogu zaigrati u nekoliko inačica. Kada je riječ o ruletu najpopularnija je europska inačica, dok američka i francuska još uvijek nisu toliko zastupljene. Ono što je veliki hit među ljubiteljima igara na stolu je i igranje uživo, sa stvarnim krupjeom.
Kako povećati šanse za dobitak?
Bonusi i promocije uobičajen su način privlačenja novih igrača na registraciju na stranicama online casina.
Najpopularniji, a najčešće i najvelikodušniji među bonusima je bonus dobrodošlice koji se dodjeljuje novim igračima nakon otvaranja korisničkog računa. Ovaj bonus u većini slučajeva se sastoji od 100% bonusa na uplatu prvog pologa do određenog iznosa, te besplatnih vrtnji na određenim slot igrama. Ovi bonusi odlična su prilika za igrača da testiraju nove igre i potencijalno ostvare dobitke.
Osim bonusa dobrodošlice jako su popularni, ali i nešto rjeđi bonusi bez depozita koji donose besplatne vrtnje za određene slot igre igračima bez uplate vlastitih sredstava. Ovaj bonus nije moguće unovčiti, već samo dobitke ostvarene njime.
Bonusi nisu jedina pogodnost koju igrači ostvaruju nakon registracije, veliki broj online casina nudi i različite vremenski ograničene akcije svojim vjernim igračima kako bi ih potaknuli na aktivnost. Jedna od najpopularnijih su cashback ili risk-free oklade kojima se igračima vraća određeni postotak uloženog u slučaju gubitka.
Ono što igrači trebaju imati na umu je da iako su bonusi i promocije odlična prilika za povećanje šansi za dobitak, oni su vezani određenim uvjetima i pravilima korištenja, kao i isplate dobitaka ostvarenih bonusom pa bi se igrači trebali dobro informirati prije nego se odluče na korištenje određenog bonusa.
Iako mnogi iskusni igrači tvrde da postoje različiti sistemi kojima si možete povećati šanse za dobitak, istina je da ne postoji garancija za uspjeh i garantirana zarada kada su u pitanju igre na sreću i iz tog razloga, uvijek igrajte odgovorno i ne ulažite više nego ste spremni izgubiti.
Zagrebačka policija privela je na sud maloljetnika koji je u Zaprešiću, u subotu oko 11 sati, vrijeđao policajce, skrivio prometnu nesreću upravljajući automobilom bez vozačke dozvole i pobjegao s mjesta događaja.
Policija je izvijestila da je maloljetnik, krećući se Sesvetskom cestom u smjeru istoka, tijekom usporenog kretanja po kolniku zbog prometne gužve, vrijeđao policajce koji su se službenim vozilom kretali iz suprotnog smjera. Nakon toga, policajci su maloljetniku koji je upravljao vozilom davali zvučne i svjetlosne signale kako bi se zaustavio, što on nije učinio, već je povećao brzinu i nastavio vožnju Sesvetskom cestom u smjeru istoka.
Dolaskom do raskrižja s Glavnom ulicom, maloljetnik je prošao kroz crveno svjetlo na semaforu i potom naletio na automobil zagrebačkih oznaka koji se kretao iz suprotnog smjera.
Nakon prometne nesreće, nastavlja policija, maloljetnik je napustio mjesto događaja, a da s drugim sudionikom nije popunio Europsko izvješće, niti je ostavio svoje osobne te podatke o vozilu.
Policajci su nedugo potom pronašli maloljetnika i vozilo kojim je upravljao pa je zbog grubog kršenja prometnih propisa, vrijeđanja policajca i opasnosti od ponavljanja prekršaja priveden na Općinski sud u Sesvetama.
