Za samo 25 dana prikupljena su 2,4 milijuna eura za liječenje Lave Petrušić, djevojčice koja boluje od spinalne mišićne atrofije. Novac je prikupljen i Lava leti za Ameriku, ali dalje ide i njezina misija.
Naime njezini će roditelji osnovati udrugu „Lavina dobrih djela“, koja će se baviti dječjim neuromuskularnim bolestima. Dodatno prikupljen novac služit će kao pomoć ostaloj djeci u potrebi. Nova zaklada nastavit će rad za druge Lave i Laviće.
Održan humanitarni koncert “Djeca za Lavu”
U sportskoj dvorani Osnovne škole Antuna Augustinčića u Zaprešiću održan je humanitarni koncert „Djeca za Lavu“. Lava je ujedinila cijelu Hrvatsku, a osobito Zaprešić. Građani su i ovog puta pokazali veliko srce.
“Još smo jednom pokazali da imamo najbolje susjede u Hrvatskoj!”, poručila je mama PetraPetrušić.
Petra Petrušić, Lavina mama
Umjesto klasične kupnje ulaznica, posjetitelji su uplaćivali donaciju na Lavin bankovni račun. Zaprešićka djeca koja se bave glazbom i plesom priredila su odličan program, čemu su dokaz bile tribine pune posjetitelja.
Inicijativu za koncert dala je svestrana dirigentica Sara Blažev. Nastupili su Plesni studio Jeté, Zaprešićke mažoretkinje Jelačićke, mlađi orkestar Tamburaškog zbora Gaj, Dječji Puhački orkestar Zaprešić, Dječji zbor Glazbene škole Zlatka Balokovića, Max teatar i dječja sekcija Kulturno-umjetničkog društva Kupljenovo.
Što je začetnica priredbe drugo mogla nego izraziti zadovoljstvo odazivom pozvanih. Lavina mama u Lavino je ime zahvalila svima, a napose Zaprešićanima.
Odbojkašice Neba upisale su uvjerljivu novu pobjedu u super ligi u susretu protiv HAOK Rijeke. Zaprešićanke su bile bolje u sva tri seta, te time ostvarile 3 pobjedu u posljednje 4 utakmice proljetnog djela prvenstva.
OK Nebo – HAOK Rijeka CO, 3:0
Publika je Zaprešićkom hramu odbojke imala prilike pogledati još jedno odlično izdanje Nebašica. Djevojke su upisale uvjerljivu pobjedu protiv momčadi s kojom se direktno bore za osmo mjesto, odnosno sredinu tablice.
Mato Dragičević, trener OK Nebo
” Moram priznat da Rijeka danas nije bila na uobičajenoj razini, zapravo mi smo dobro odigrali taktički i obrambeno. Nismo im dali disati i oni se nisu uspjeli razmahati kako inače znaju. Sve ciljeve zadane prije tekme smo ispunili, tako da smo mi cijelo vrijeme i vodili igru.” rekao je Mato Dragičević, trener OK Nebo.
Nebo se polako približava ispunjenju svojih glavnih ciljeva sezone, ostanku u Superligi te daljnjem iskoraku u odbojkaškom razvoju samih igračica.
” Naravno da nam je sve podređeno ovogodišnjem cilju a to je ostanak u Superligi. Sada smo na oko 90% mogućnosti da u njoj ostanemo, ali nama je i cijela ova sezona uz to priprema za sljedeću. Znali smo da će utakmice s njenog početka biti različite kvalitete od ovih kasnijih utakmica, jer napredujemo iz tekme u tekmu i to se zaista vidi.” pojasnio je Dragičević.
Također iskusna pojačanja pristigla tijekom zimske pauze pokazala su se kao pun pogodak.
” Iznimno sam zadovoljan pojačanjima i to ne samo na utakmicama nego i na treninzima. One nam daju jako potrebni iskustvo koje nemaju naše mlade igračice, te nam donose stabilnost i dodatnu kvalitetu kadra.” otkrio je trener OK Neba.
Trener Dragičević najavio je i češće rotacije u momčadi kako bi i one mlađe i neiskusnije igračice polako počele hvatati konce i stjecati više nego potrebno super ligaško iskustvo.
” Apsolutno će se povećati rotacije u momčadi kako su cure to i zaslužile svojim marljivim radom. Ova ekipa nije samo prva postava uz igračice koje često ulaze kao zamjene već svih 14 igračica. Bez njih ne možemo ništa na treningu niti išta dodatno uigravati. Uostalom i one pomalo ulaze, a sigurno će još više prilika dobiti u nastavku kada osiguramo ostanak.” kazao je Dragičević.
U sljedećem 19. kolu super lige OK Nebo ide u goste u Split posljednjoj momčadi lige – OK Brda.
Dana 1. ožujka 2023. godine gradonačelnik Grada Svete Nedelje Dario Zurovec donio je Odluku o isplati prigodnih jednokratnih naknada „Uskrsnica“ umirovljenicima i nezaposlenim osobama s područja grada Svete Nedelje, u iznosu od 35,00 eura odnosno 263,71 kunu (Prilikom preračunavanja koristi se fiksni tečaj konverzije, koji iznosi 7,53450 HRK za 1,00 EUR, a koji je utvrdilo Vijeće Europske unije), prema sljedećim kriterijima:
Prijavljeno prebivalište na području grada Svete Nedelje,
Visina osnovne mirovine (bez dodataka) ne prelazi iznos od 398,17 eura odnosno 3.000,00 kuna,
Nezaposlenost koja se dokazuje podnošenjem Potvrde o nezaposlenosti od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (samo nezaposlene osobe koje neće biti na popisnoj listi dostavljenoj od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje).
Isplata će se obavljati po naseljima u Društvenim domovima i zgradi Gradske uprave razdoblju od 20. ožujka do 30. ožujka 2023. godine kako slijedi:
naselje Bestovje, 20. ožujka od 9,00 do 13,00 sati na adresi: DD Bestovje, Prudnjaki 2a, Bestovje
naselje Brezje, 21. ožujka od 9,00 do 13,00 sati na adresi: Franje Gredelja 4, Brezje
naselja Jagnjić Dol-Mala Gorica-Srebrnjak, 22. ožujka od 9,00 do 13,00 sati na adresi: Augusta Šenoe 34, Mala Gorica
naselja Kerestinec-Kalinovica-Žitarka, 23. ožujka od 9,00 do 13,00 sati na adresi: Rimski trg 1, Kerestinec
naselje Novaki, 24. ožujka od 9,00 do 13,00 sati, na adresi: Novačka cesta 16, Novaki
naselje Orešje, 27. ožujka od 9,00 do 13,00 sati, na adresi: Trg lipa 30, Orešje
naselje Rakitje, 28. ožujka od 9,00 do 13,00 sati, na adresi: Rakitska cesta 4, Rakitje
naselje Strmec, 29. ožujka od 9,00 do 13,00 sati, na adresi: Vladimira Nazora 13, Strmec
naselja Sveta Nedelja-Svetonedeljski Breg, 30. ožujka od 9,00 do 13,00 sati, na adresi zgrade Gradske uprave, Trg Ante Starčevića 5 (prizemlje).
Isplata će se obavljati uz predočenje osobne iskaznice, odreska mirovine za mjesec veljaču ili ožujak 2023. godine ili drugog odgovarajućeg dokumenta kojim se dokazuje visina osnovne mirovine za mjesec veljaču ili ožujak 2023. godine i temeljem Potvrde o nezaposlenosti od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nezaposlenih osoba koje neće biti evidentirane na popisnoj listi dobivenoj od strane HZZ.
Ukoliko građani koji ostvaruju ovo pravo ne podignu „Uskrsnicu“ u svom naselju, slobodni su istu podići na bilo kojoj od drugih navedenih lokacija.
Dobrovoljno vatrogasno društvo Ivanec održalo je svoju godišnju skupštinu na kojoj su se okupili članovi i kolege vatrogasci iz brojnih prijateljskih društava. Zadovoljni realizacijom programa u prošloj godini, još više planova zadali su si i u ovoj. I u ovom društvu zamjetno je pomlađivanje članstva, a uspjeli su oformiti i ekipu podmlatka. Ono po čemu […]
U Muzeju Matije Skurjenija do 23. ožujka otvorena je izložba akademskog umjetnika Željka Karaule naziva Mozaik snova. Radi se o slikama velikog formata u tehnici ulje na platnu koje su, kako kaže sam autor, nastale u jednom dahu, a gledatelja uvlače svojim spletom pastelnih boja. Na otvorenju pred brojnom publikom Paula Bučar, autorica predgovora kataloga, […]
Grad Zaprešić sudjeluje u projektu “Dobra energija – Solarna energija za energetsku tranziciju” čiji je nositelj Istarska županija, a uz Zaprešić, partneri su gradovi Poreč, Pula, Cres, Čakovec i Ivanić Grad te Istarska regionalna energetska agencija (IRENA), Zelena energetska zadruga (ZEZ), Greenstaat Energy AS i Stiftelsen Seed Forum Norway. Cilj je projekta povećanje kapaciteta za […]
U Osnovnoj školi Antuna Augustinčića obilježen je Dan ružičastih majica koji je Hrvatski sabor proglasio 2017. kao Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja. Tako su učenici i radnici odjenuli su ružičaste majice i pripremili prigodan program. U pripremi Dana ružičastih majica sudjelovali su svi učenici OŠ Antuna Augustinčića bilo da su pisali poruke protiv nasilja bilo da su nastupili u priredbi koja je održana u prepunom holu škole te tako podsjetili na važnost međusobnog poštovanja.
“U našoj školi inače se tradicionalno organizirao Dan borbe protiv vršnjačkog nasilja. Prije korone uvijek smo imali veliku predstavu i priredbu i drago mi je da sad to možemo ponovno organizirati. Pripreme su trajale već neko vrijeme, učenici su tijekom veljače imali i neke radionice vezane za cyberbullying i vršnjačko nasilje. Sudjelovali su učenici od 1. do 8. razreda a u programu priredbe uglavnom učenici od 1. do 4. razreda” izjavila je zamjenica ravnateljice OŠ Antuna Augstinčića Iva Letica.
Iva Letica
Nasilje prestaje ovdje
Učenici i profesori na ružičastim majicama imali su ispisanu poruku nasilje prestaje ovdje čime žele skrenuti pozornost na problem sve učestalijeg vršnjačkog nasilja u školama, koje može ostaviti teške psihičke posljedice.
“Ova poruka je je jako važna. Važna je da ih osvijesti da kad vide nasilje da kažu nemoj to raditi ili da nekoga od odraslih upozore da dođe i to spriječi. Poruka je jako važna zato što je nažalost cijelo društvo manje senzibilizirano za nasilje jer smo jako izloženi tome. Televizija, internet i društvene mreže u tome ne pomaže jer djeca više nisu toliko osjetljiva na to nasilje. Sve je to postalo normalno, ali nije normalno kad te netko vrijeđa i kaže ružnu riječ ali preko društvenih mreža ponekad je takva komunikacija uobičajna. Zato je važno da pričamo o otme i izvještavamo o tome. Iako uobičajno koriste ružne riječi, svaka ta riječ boli. Voljela bih da bude i više ovakvih događaja poput današnjih jer se djeca tome jako vesele” poručila je Iva Letica.
Obilježavanje Dana ružičastih majica u svijetu je započelo 2007. u Kanadi kao znak podrške dječaku koji je trpio vršnjačko nasilje u školi samo zato što je bio odjeven u ružičastu majicu koja je simbolizirala potporu njegovoj teško bolesnoj majci.
Obilježena je 150. obljetnica rođenja hrvatske spisateljice i prve hrvatske novinarke. Marija Jurić Zagorka rodila se 1873. godine, a DubravkaVidović na njezin ju je rođendan utjelovila u krapinskoj Gradskoj knjižnici.
Obzor, Časopis za ženu i dom Hrvatica, Ženski list… Sve su to publikacije u kojima je Marija Jurić Zagorka sudjelovala, pokrenula ih ili uređivala. U Gradskoj knjižnici u Krapini na rođendan ove spisateljice i novinarke održana je performansa Dubravke Vidović, koja je govorila o Zagorki i odlično ju utjelovila.
Marija Jurić bila je prva profesionalna europska novinarka i najčitanija hrvatska književnica. Potpora u novinarskom radu i književnosti bio joj je Josip Juraj Strossmayer, koji ju je nagovorio na pisanje romana. Zagorka se borila protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije te za prava žena.
Zbog svojeg je novinarskog rada više su ju puta zatvarali i progonili. Nudili su joj novac da prestani pisati. Upotrebljavala je čak 26 pseudonima jer se u onom vremenu vjerovalo da žene ne mogu pisati o politici. Veliku podršku imala je i od Frane Supila te Stjepana Radića. Smjestila se među osobe koje su puno zasluženo poštovanje stekle tek nakon svoje smrti.
Svojim djelima, ali i imenima koja je izmislila, ostavila je velik trag. Damir, Gordana, Jadranka, Siniša… Prije njezina doba, ta imena nije nosio ni jedan Hrvat.
Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić uručio je Davorinu Gajniku, ravnatelju Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije, ugovore ukupne vrijednosti nešto veće od 986.000,00 eura. Putem njih županija će financirati rad 8 T1 timova hitne pomoći i 2 tima sanitetskog prijevoza.
Zagrebačka županija odlučila je i u 2023. godini financirati rad još 6 dodatnih T1 timova.
Kako bi osigurala ujednačenu dostupnost hitne medicinske pomoći svim stanovnicima, Zagrebačka županija osigurala je 986.148 eura kojima će se financirati rad 8 T1 timova hitne pomoći i po prvi puta rad 2 tima sanitetskog prijevoza. Od navedenog iznosa, s 813.608 eura Županija će se financirati rad 3 T1 tima u Samoboru, 3 T1 tima u Zaprešiću i po 1 T1 tim u Ivanić-Gradu i Svetom Ivanu Zelini, dok će sa 172.540 eura biti financiran rad 2 tima sanitetskog prijevoza – u Svetom Ivanu Zelini i Vrbovcu.
Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije
“Jedina smo županija koja nema županijsku opću bolnicu na svom području, iznimno smo tranzitna županija koju presijecaju brojne autoceste i brze ceste, a tu je i međunarodna zračna luka i naš specifičan teritorijalni oblik – sve su to rizici koji mogu dovesti do nesreća i potrebe za intervencijama hitne pomoći.“ rekao je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić.
Naime, Zagrebačkoj županiji je, temeljem Mreže hitne medicinske pomoći koju je donijelo Ministarstvo zdravstva, utvrđeno 45 T1 timova, od kojih Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije ugovara s HZZO-om 43 T1 tima, a 2 T1 tima obavezna je financirati Zagrebačka županija. S obzirom da utvrđeni broj T1 timova nije dostatan kako bi se osigurala ujednačena dostupnost i kvaliteta ove zdravstvene djelatnosti za sve stanovnike, a prijedlozi Zagrebačke županije za izmjenu mreže hitne medicine prema resornom Ministarstvu do sada nisu uvaženi, Zagrebačka županija odlučila je i u 2023. godini financirati rad još 6 dodatnih T1 timova.
“Prije smo o tome govorili kao o nadstandardu, no potrebe na terenu govore o tome da s ovom brojkom od 51 T1 tim jedva uspijevamo održavati sustav funkcionalnim. Ono za što se zalažemo je da se Mreža hitne medicine izmijeni na način da Zagrebačkoj županiji bude osigurano ukupno 60 T1 timova, no do toga do sada nažalost nije došlo.“ istaknuo je Kožić.
Davorin Gajnik, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije
U ime Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije vrijedne ugovore preuzeo je ravnatelj Davorin Gajnik pritom zahvalivši Županiji na pomoći i suradnji bez koje bi rad Zavoda bio vrlo otežan. „Zagrebačka županija ima oko 300.000 stanovnika, od toga gradovi Samobor, Sveta Nedelja i općina Stupnik koji zajedno imaju 60.000 stanovnika, imaju ugovoreno 5 T1 timova, što je po 1 T1 tim u smjeni – kao što imaju i gradovi poput Ozlja i Čazme.“
Županija je uložila i dodatnih 27 milijuna kuna u kupnju 80 vozila u proteklih 8 godina.
„Od 2014. godine do danas se godišnji iznos decentraliziranih sredstava za kupnju vozila nije promijenio. Tada smo mogli godišnje kupiti 10 vozila, sada je to nemoguće. Naši automobili godišnje prijeđu 80.000 do 100.000 kilometara i trebalo bi svake godine promijeniti po jedno vozilo u svakoj od osam ispostava, a tu je i HZZO koji nam plaća samo 1,75 kn goriva po prijeđenom km i da nije bilo pomoći Zagrebačke županije, Zavod ne bi mogao raditi, a naši stanovnici imali bi daleko ne kvalitetniju zdravstvenu zaštitu“, naglasio je Gajnik.
Velimir Zajec nastupit će idućeg utorka, 7. ožujka od 19 sati u Svetoj Nedelji. Ipak, neće biti na nekom nogometnom terenu već će u Knjižnici Mihaela Šilobode predstaviti svoju biografiju koja je lani izašla iz tiska.
“Još od prošlogodišnje velike promocije knjige stalno dobivam pozive mnogih Dinamovaca i zaljubljenika u sport diljem Zagreba i Hrvatske, a takve pozive mi je uvijek teško odbiti.
Nažalost, zbog raznih obveza u Grčkoj nismo do sada mogli napraviti puno promocija po Dinamovim sredinama, ali sad ćemo to pokušati nadoknaditi. Veselim se tim druženjima i razgovorima ne samo s navijačima, već i s brojnim svojim prijateljima, suigračima i igračima”, rekao je Velimir Zajec uoči promocije.
Sveta Nedelja ipak nije slučajno izabrana kao jedna od prvih stanica promocije knjige. U tom gradu je Zajec živio do preseljenja u Zagreb.
“Moj otac, koji mi je donio prve kopačke u životu iz Afrike, radio je u Krškom na aerodromu pa smo živjeli u Svetoj Nedelji, tada općini, dok se nismo preselili Zagreb. Zato se veselim povratku u grad u kojem sam nekad živio”, dodao je Zajec.
Ulaz na promociju je slobodan, a nakon kratkog razgovora Zajec će svim zainteresiranima potpisivati njhove primjerke knjiga. Knjige će se na licu mjesta moći kupiti po promotivnoj cijeni od 40 eura za tvrdi uvez i 35 eura za meki uvez.
Knjiga “Zeko – biografija Velimira Zajeca” puštena je prije godinu dana u prodaju, a na 480 stranica kroz razgovore s 96 sugovornika i više od 100 arhivskih članaka, autor knjige Sanjin Španović ispričao je Zajecovu karijeru ne samo kao kapetana Dinama, već i onu kao igrača Panathinaikosa, te trenera i direktora ova dva kluba i otkrio brojne nepoznate detalje povezane i s brojnim hrvatskim i grčkim nogometnim legendama.
Također, u knjizi se nalazi i preko 150 fotografija od kojih brojne nisu nikad dosad viđene u javnosti. Knjiga je naišla i na brojne komplimente i pohvale ne samo brojnih čitatelja, već i Dinamovih igrača i trenera, novinara i književnih kritičara.
