All posts by : admin

• 18:00h SVEČANO OTVORENJE NOĆI MUZEJA 2023.

• 17:45h Tragom životinja. Potraga kroz postav izvaneuropskih kultura (djeca i obitelji)

Krenimo na putovanje svijetom u kojem ćemo otkriti gdje se sve kriju životinje u našim vitrinama. U ovoj zabavnoj obiteljskoj potrazi vidjet ćemo mnoge neobične predmete i istražiti zanimljive priče koje oni kriju.

•  18:15h O pobjedničkim vrtovima i urbanom vrtlarenju – tematsko vodstvo autorica izložbe „Lica gladi“ kroz izložbu.

Što su to pobjednički vrtovi koji su ‘niknuli’ za vrijeme Prvog svjetskog rata u Velikoj Britaniji, Kanadi, SAD-u, ali i kod nas? Na koji način danas uzgajamo hranu u gradovima?  Poslušajte odgovore na ta i još brojna pitanja o vrtlarenju u gradovima nekada i danas od strane autorica izložbe „Lica gladi“ Tanje Kocković Zaborski i Melanije Belaj.

• 19:00h Kamišibaj priča i radionica ”Mačka koja je mnogo jela” (Luko Paljetak)

Da je zdrava i uravnotežena prehrana bitna, to već znamo. A kakve veze s time ima jedna mačka, saznat ćemo u kamišibaj priči koju će nam izvesti Udruga Kozlići. Dobrodošli su svi ljubitelji priča bez obzira na svoje godine. Nakon priče, slijedi nam radionica u kojoj ćemo izraziti svoju kreativnu stranu.

•  19:30h Obredni, magijski i religijski aspekti pokrivanja glave

Autorice izložbe „Kapa dolje! Priča o (ne)pokrivanju glave“ Aida Brenko i Mareta Kurtin održat će vodstvo kroz izložbu tematizirajući obredne, magijske i religijske aspekte pokrivanja glave. U izložbi se bavimo pokrivalima za glavu s područja Hrvatske, Europe i svijeta ne samo u prošlosti nego i danas. Zašto su mladenke poslije prve bračne noći stavljale na glavu „peču prvojutanicu“? Zašto se djeci ušivao češnjak na kapu? Kako je nastao lik ludog klobučara? Koja je veza pokrivanja glave i religija? Zainteresirani će moći razgovarati s autoricama i o drugim temama vezanim uz izložbu.

• 20:00h Koncert Ženskog vokalnog ansambla Čipkice

Čipkice su ženski vokalni etno ansambl osnovan 2008. godine od strane renomirane etno glazbenice Lidije Dokuzović. Uz hrvatsku tradicijsku glazbu, njihov bogat i šarolik repertoar obuhvaća i pjesme mnogih drugih zemalja i kontinenata, a svladavanje novih pjesama, jezika i načina pjevanja izazov je kojem se svaki puta iznova vesele.

• 21:00h O pobjedničkim vrtovima i urbanom vrtlarenju – tematsko vodstvo autorica izložbe „Lica gladi“ kroz izložbu.

Što su to pobjednički vrtovi koji su ‘niknuli’ za vrijeme Prvog svjetskog rata u Velikoj Britaniji, Kanadi, SAD-u, ali i kod nas? Na koji način danas uzgajamo hranu u gradovima?  Poslušajte odgovore na ta i još brojna pitanja o vrtlarenju u gradovima nekada i danas od strane autorica izložbe „Lica gladi“ Tanje Kocković Zaborski i Melanije Belaj.

• 21:30h Koncert Ansambla Harmonija disonance i razgovor s članicama Ansambla nakon koncerta  – u suradnji s Međunarodnom smotrom folklora.

Harmonija disonance započela je s djelovanjem 2016. godine kao projekt na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Od 2019. godine se kao samostalni vokalni ansambl, koji surađuje s vrsnim poznavateljima i kazivačima tradicijske glazbe, bavi njenim sakupljanjem, očuvanjem i interpretacijom. Svojim djelovajem jasno ukazuju na bitnost tradicijske glazbe, pogotovo za one koji nisu njeni direktni sudionici.
Kao važni trenuci djelovanja ansambla izdvajaju se: koncert održan u suradnji s Jazz ansamblom Muzičke akademije u ciklusu Lisinski subotom (2017.), samostalni koncert Pjevati ću, ne ću stat u mûku u Crkvi svetog Donata u Zadru (2019.), objavljen album Harmony of Dissonance – Traces of Croatian Traditional Singing (2019.) HRT-ov glazbeno-dokumentarni film o ansamblu Harmonija disonance (2020.) te zajednički koncert s KUD-ovima iz različitih mjesta diljem Banije održan u sklopu Međunarodne smotre folklora Zagreb u Petrinji Pjesme moje u škatuli stoje (2022.). Prvi samostalni singl Zima objavljuju 2021., a potpisuju ga Bartol Stopić, Anja Papa i Luka Vidović.

18 – 24h Slobodno razgledavanje izložbi:

• Izložba „Lica gladi“
• Izložba „Kapa dolje! Priča o (ne)pokrivanju glave“
• Gostujuća izložba „Jedan okrug, jedan proizvod“
• Stalni postavi narodnih nošnji Hrvatske i izvaneuropskih kultura

Objava Program Etnografskog muzeja za Noć muzeja 2023. pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

U ponedjeljak, 23. siječnja 2023. započelo je podnošenje Zahtjeva na četvrti po redu Natječaj za obnovu poljoprivrednih potencijala narušenih u potresu u sklopu operacije 5.2.1. Programa ruralnog razvoja 2014.-2020., kojim je stavljeno na raspolaganje novih 2,6 milijuna eura, uz mogućnost povećanja alokacije. Rok za prijavu na Natječaj je 17. ožujka 2023. godine.

Svrha Natječaja je dodjela potpore za obnovu poljoprivrednog potencijala narušenog potresom 22.3.2020. godine i potresima od 28.12.2020. godine, kako bi se osigurao nastavak i održivost poljoprivredne proizvodnje i izvor prihoda stanovništvu ruralnih prostora te spriječilo propadanje poljoprivrednih gospodarstava i iseljavanje iz ruralnih područja. Intenzitet potpore iznosi 100 %, a prihvatljivi korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika ili registrirane u Jedinstvenom registru domaćih životinja (JRDŽ) u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu.

Završena je obrada dva natječaja za potresom pogođena područja, a obrada trećeg natječaja za potresom pogođena područja je u tijeku. Ukupno je riječ o 164 Odluke i odobrenom iznosu potpore većem od 6,6 milijuna eura, usmjerenih isključivo na obnovu poljoprivrede narušene potresom, pri čemu je na posljednjem natječaju zaprimljeno 106 zahtjeva te su do sada odobrene 62 Odluke o dodjeli sredstava.

Ministarstvo poljoprivrede u zadnjoj je godini provedbe tipa operacije 5.2.1 iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. Kroz novi Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027., Intervenciju 73.02. – „Obnova poljoprivrednog potencijala“ nastavit će se potpora za obnovu poljoprivrednog potencijala narušenog prirodnim nepogodama i katastrofalnim događajima, a za što je predviđeno 22,5 milijuna eura.

Detalji Natječaja se nalaze na poveznici.

Objava Novih 2,6 milijuna eura za obnovu poljoprivrednih potencijala narušenih potresom pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

U sklopu Noći muzeja 2023., u petak, 27. siječnja 2023. u 18.30 sati se u Vršilnici u Zaprešiću otvara izložba Sloboda mog uma. Avangardne umjetnice iz Kolekcije Marinko Sudac čiji su organizatori Grad Zaprešić i Zaklada Marinko Sudac. Grupna je to izložba isključivo umjetnica, koja će pokazati raznolike kreativne prakse umjetnica 20. stoljeća iz regije i šire.

Danas su na press konferenciji u Vršilnici medijima izložbu najavili gradonačelnik Zaprešića Željko Turk, autor postava izložbe Davor Mateković, autor vizualnog identiteta Davor Bruketa, kustosica Dorotea Fotivec Očić te povjesničar umjetnosti Feđa Vukić.

Na Zemlji ima 49,7% žena i broj muškaraca blago nadmašuje broj žena. Izuzmemo li, međutim, dvije najmnogoljudnije zemlje, Kinu i Indiju, gdje ima više muškaraca, u većini zemalja i regija u svijetu ipak je nešto veći postotak žena. Moglo bi se, stoga, pretpostaviti da će se unutar kreativnog polja umjetnosti ova raspodjela spolova moći također pokazati u usporedivom postotku. Ipak, statistika ne može jednostavno tumačiti mnogo složenije povijesne, društvene, kulturološke i socijalne elemente koji utječu na život svakog pojedinca.

Kroz povijest, žene koje su težile umjetničkoj karijeri suočavale su se s izazovima kao što su društveno neodobravanje i ograničene mogućnosti obrazovanja. Kako su se te prepreke počele rušiti početkom dvadesetog stoljeća, mnoge su žene počele sudjelovati u modernističkim umjetničkim pokretima koji su tada nastajali, a neke su imale pionirsku ulogu u njima. Umjetnice su bile prisutne od samih početaka avangarde 20. stoljeća – prve ruske avangarde, futurizma, dadaizma, geometrijske umjetnosti, kasnije fluksusa, regionalne „Nove umjetničke prakse“ i drugih pravaca umjetničkog stvaranja: programirane umjetnosti, konceptualne umjetnosti, performansa, fotografije, video umjetnosti i drugih.

Tako izložba prikazuje radove Ivane Tomljenović-Meller, hrvatske umjetnice, dizajnerice, fotografkinje i jedne od rijetkih regionalnih polaznika znamenite škole Bauhaus u Dessau. Zatim, tu su i radovi talijanskih umjetnica Lucie di Luciano i Marine Apollonio, koje su ostavile značajan trag u svojim područjima umjetničkog djelovanja. Obje umjetnice zauzele su svoje zasluženo mjesto i unutar centralne izložbe 59. venecijanskog bijenala 2022. godine, The Milk of Dreams, kustosice Cecilije Alemani.

Tijekom 1970-ih pojavio se značajan broj utjecajnih umjetnica koje su ostavile neizbrisiv trag u povijesti umjetnosti, kako u regiji, tako i globalno. Na teritoriju ili prostoru bivše Jugoslavije, kao takva ključna figura, izdvaja se Bogdanka Poznanović, koja je značajno utjecala na umjetnike naredne generacije, poput na rad umjetnice Katalin Ladik. U ovom razdoblju djeluje i jedna od najznačajnijih svjetskih umjetnica performansa, Marina Abramović, koja je na izložbi predstavljena svojom zvučnom instalacijom. Unutar šireg regionalnog konteksta stvarale su i umjetnice Běla Kolářová, Galina Bitt, Ruth Wolf-Rehfeldt, Dóra Maurer, Jana Shejbalová-Želibská i druge, čiji će se radovi moći vidjeti na izložbi.

Sedamdesete godine prošlog stoljeća bile su i značajno razdoblje za afirmaciju umjetnica feminističke struje. U tom kontekstu djeluju hrvatska umjetnica Sanja Iveković, poljakinje Natalia LL i Ewa Partum, a žensko iskustvo prikazivale su i umjetnice Teresa Tyszkiewicz i Milica Kecman / Lipa Mill. Izvan regije Središnje i Jugoistočne Europe, a kao dio Kolekcije, na izložbi se izdvajaju i umjetnice Eulàlia Grau, jedna od pionirka feminističke umjetnosti u Španjolskoj, i Takako Saito, značajna predstavnica međunarodnog pokreta Fluksus.

Odmičući se od binarnog poimanja roda i spola, u razgovoru o umjetnosti se u zadnjih nekoliko godina otvorilo i pitanje reprezentacije umjetnika koji se nalaze izvan ovih kategorija. Unutar ovog diskursa, bit će izložen rad MC Coble (rođena Mary Coble).

Ako pogledamo dosadašnju praksu organizacije ovakvih (ili sličnih) izložbi, izdvaja se povjesničarka umjetnosti Lucy R. Lipard, koja je svojom kustoskom strategijom značajno utjecala na vidljivost umjetnica. Ona je još 1971. ustvrdila da je „posve moguće i potrebno odbaciti besmislene klišeje ‘ženske’ umjetnosti temeljene na površnim karakteristikama kao što su delikatnost, ljepota, bljedoća, slatkoća i nedostatak strukture.“ Današnji rad umjetnica (i drugih „marginaliziranih“ skupina) je izrazito heterogen, izražen u cijelom spektru mediju, a teme koje obrađuju odnose se na pitanja koja se mogu primijeniti na cijelo čovječanstvo. Stanovit je napredak unutar svijeta umjetnosti postignut zahvaljujući zajedničkom naporu aktivno angažiranih umjetnika, povjesničara umjetnosti, istraživača i kustosa diljem svijeta, svih različitih dobi i podrijetla. Unutar te misije ostvarena je izložba Sloboda mog uma. Avangardne umjetnice iz Kolekcije Marinko Sudac. Fokus izložbe tako nije ograničen na jednu temu, tehniku ili područje djelovanja, već na slobodu stvaranja umjetnica.

Ova izložba prva je u sklopu višegodišnjeg projekta koji će zajednički raditi organizatori, a s ciljem postavljanja Grada Zaprešića kao značajnog kulturnog odredišta izvan metropole.

Kustosica izložbe je Dorotea Fotivec Očić, dok postav izložbe potpisuje Davor Mateković i studio Proarh, a vizualni identitet Bruketa&Žinić&Grey.

Izložba se može besplatno pogledati sve do 10. veljače 2023., a detalje o izložbi i radnom vremenu možete pronaći na https://vrsilnica.hr/noc-muzeja-2023/.

IZLOŽENE UMJETNICE:

Marina Abramović, Galina Bitt, MC Coble, Lucia di Luciano, Nuša Dragan, Eulàlia Grau, Sanja Iveković, Katalin Ladik, Milica Kecman / Lipa Mill, Běla Kolářová, Natalia LL, Dóra Maurer, Ewa Partum, Bogdanka Poznanović, Takako Saito, Jana Shejbalová-Želibská, Ivana Tomljenović-Meller, Teresa Tyszkiewicz, Ruth Wolf-Rehfeldt i druge.

Objava U Zaprešić stiže izložba svjetskog glasa – Sloboda mog uma. Avangardne umjetnice iz Kolekcije Marinko Sudac pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Udruga vinogradara, vinara i podrumara zaprešićkog kraja „Trilikum“ obilježila je početak radova u vinogradima.  Tradicionalna vinska ceremonija na blagdan svetog Vinka obavljena je u Hruševcu Kupljenskom. Obavljen je blagoslov i obredna rezidba vinove loze u vinogradu predsjednika udruge Stjepana Đurinskog ne bi li tekuća godina bila i više nego bogata grožđem.

“Prema onom kakvo je vrijeme na Vincekovo kaže se da će takva biti godina. Mi idemo s vjerom i nadom prema naprijed. Tu je sve kak veliju u božjim rukama jer je naša tvornica na otvorenom. Bit će kak nam dragi Bog da i sveti Vinko” rekao je predsjednik Udruge vinogradara, vinara i podrumara zaprešićkog kraja „Trilikum“ Stjepan Đurinski.

Zaštinik vinara sveti Vinko

Najpoznatiji španjolski mučenik sveti Vinko umro je u mukama, a vinari se s njim poistovjećuju jer prema vjerovanju baš na ovaj dan započinje vegetativni ciklus vinove loze i njihova cjelogodišnja muka i briga o vinogradu.

“Sveti Vinko bio je poznati španjolski mučenik i đakon iz Zaragoze. Povezan je s vinarima jer se njegov blagdan održava kad počinju radovi u vinogradima. Postao je tako na neki način zaštitnik vinogradarstva i vinarstva u Hrvatskoj i svijetu” otkrio je župnik župe sv. Jurja mučenika Pušća Franjo Tkalčec koji je blagoslovio vinovu lozu.

Gradonačelnik Zaprešića Željko Turk član je Udruge Trilikum

Obilježavanju blagdana svetog Vinka uz snijeg, kuhano vino, kobase, špek, gulaš i dobru kapljicu prisustvovao je i gradonačelnik Zaprešića Željko Turk koji je također član Udruge Trilikum.

” U pravilima protokola inače nema alkohola. Ovo je rijetka prilika kad je vino sastavni dio protokola. Uz obilježavanje Vincekova i početka rezidbe i prvih radova u vinogradu popit ćemo čašu vina koji je proizvod ovog našeg truda. Udruga Trilikum sa svojim predsjednikom koji je današnji domaćin na svojim ovim prekrasnim padinama ima stvarno dobru organizaciju. Zadovoljstvo mi je što održavamo tradiciju i okupljamo ovako naše članove. Komentiramo kako se u našim bačvama razvija vino od prošle godine ali se plako počinjemo pripremati i za novu vinogradarsku godinu” izjavio je gradonačelnik Zaprešića Željko Turk.

Gradonačelnik je pohvalio i sve bolju kvalitetu vina u udruzi Trilikum, a njezin predsjednik dodao da je tome tako jer mnogo ulažu u edukaciju samih članova kojih ima 50-ak.

Objava Udruga Trilikum obilježila Vincekovo pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

U sklopu provedbe projekta postavljanja kartozida i kartohoda, Državna geodetska uprava darovala je Osnovnoj školi Antuna Augustinčića kartohod Zaprešića. Riječ je o digitalnoj ortofotokarti izrađenoj na temelju službenih podataka DGU-a u mjerilu 1:5000 i dimenzija 8×10 metara. Predstavljanju kartohoda prisustvovali su načelnik Sektora za državnu izmjeru Marijan Marjanović, voditelj Službe za topografsku izmjeru i državne […]

The post Predstavljen kartohod u OŠ Antuna Augustinčića first appeared on Grad Zaprešić.

U Poslovno-tehnološkom inkubatoru Krapinsko-zagorske županije održana je konferencija za medije na kojoj su predstavljene realizirane aktivnosti iz resora poljoprivrede u 2022. godini s osvrtom na planove za 2023. godinu. Tako je naglašeno da je županija  za razne potpore u poljoprivredi u 2023. godini osigurala 507.160 eura.

Proračun za poljoprivredu ponovno uvećan za 10 posto

U Krapini je održana konferencija za medije na kojoj su predstavljene provedene aktivnosti KZŽ-a iz resora poljoprivrede. Tako se na ostvareno u protekloj godini osvrnula pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu, Sanja Mihovilić.

“Provedeni su natječaji za potpore poljoprivrednim udrugama, za modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednika, za uzgoj zagorskog purana, zatim potpora za pripremu projektne dokumentacije, potpora za povećanje ekološke proizvodnje, potpore za stočarstvo, za očuvanje pčelinjeg fonda, za zaštitu višegodišnjih nasada od padalina, zatim potpora za povećanje poljoprivredne proizvodnje te mjera promocije. Kroz ove natječaje, dobivenim sredstvima korisnici su nabavljali opremu za preradu proizvoda, berače, rashladne komore, povećavali proizvodnju, nabavljali goveda i junice, očuvali pčelinje zajednice, okrupnjavali zemljišta, kupovali plastenike, sadili voćnjake te radili na promociju i brendiranju vlastitih proizvoda“ rekla je Mihovilić.

Na navedeno se nadovezao i župan Kolar: „Ispunjavamo naše obećanje! Ponovno smo povećali ukupan proračun za poljoprivredu iz vlastitih sredstava za 10 posto, te ćemo to raditi i 2024. i 2025. Moram reći i da smo svake godine pratili zainteresiranost naših proizvođača za određene mjere te smo, u slučaju potrebe osiguravali i dodatna sredstva da bi što veći broj poljoprivrednika dobio bespovratnu potporu.“

Župan se osvrnuo i na sredstva koja su poljoprivrednici dobili uslijed dvije elementarne nepogode koje su pogodile Zagorje u istoj godini – tuča pa zatim suša.

“Mnogi poljoprivrednici su preorali i ponovno posijali određene proizvode koje im je totalno uništila suša koja je bila u 7., 8., i 9. mjesecu. To je jedan realitet za koji se nadamo da se više neće dogoditi.Zahvala ministarstvu i Vladi na naknadi štete, ovo je prvi puta da je jedan ozbiljniji iznos nadoknađen za štete poljoprivrednicima, negdje oko 54 posto. Ukupan iznos štete je 9,3 milijuna kuna, mi smo dobili 5 milijuna i 57 tisuća povrata za 347 korisnika od 369 zahtjeva.“ rekao je župan Kolar.

U suradnji s agronomskim fakultetom i jednom tvrtkom županija je došla u poziciju da može osigurati mjeru potpore za kupnju loznih cjepova autohtonih vrsta vinove loze.

“Za tu namjenu smo osigurali 30.000 eura što u prijevodu možemo reći za 30.000 sorata da je to zapravo jedan euro potpora, jer je recimo procjena da će biti dva eura biti jedna sadnica. Znači 50 % potpore, s time da ćemo mi taj iznos povećati na 60.000 eura u 2024. i na 80.000 eura u 2025. godini.”

Župan Kolar je pozvao poljoprivrednike da se prijavljuju na županijske potpore jer imaju veliku šansu da za dobivanje iste jer se njihovih čak 81 % prijava ocijeni prihvatljivim.

Objava KZŽ osigurala 507.160 eura za potpore u poljoprivredi u ovoj godini pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Tradicionalne velikotaborske radionice ove su godine na rasporedu 28. i 29. siječnja u terminima od 11 do 12 i od 14 do 15 sati oba navedena dana.

Inspiracija za radionice namijenjene školskoj djeci i odraslima su dekorativni oslici iz prve polovice 19. stoljeća kojima je ukrašeno nekoliko prostorija na prvome katu Velikog Tabora. Zidne slike karakterizira niz crvenih, sivih i oker vertikalnih ploha unutar kojih su prostoručno naslikani biljni i vitičasti motivi.

Upravo te motive sudionici radionice će naučiti, starinskim načinom, uz pomoć „indiga“, prenijeti na akvarel papir, a potom ih oslikati bojama kakve su i na zidovima. Od dobivenih sličica svatko će moći izraditi svoj ukrasni magnet ili magnetni označivač stranica knjige.

No, prije slikanja i izrade predmeta svi koji dođu na početak radionice u 11 ili u 14 sati moći će, uz vodstvo muzejske pedagoginje i autorice radionice, Kristine Pavlović, pogledati zidne oslike in situ, na mjestu gdje se nalaze.

Radionice su besplatne, a ulaz u muzej se naplaćuje.

Objava Zimske radionice u Dvorcu Veliki Tabor pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

U sklopu izložbe kipara Mladena Mikulina koja će se u Galeriji Galženici otvoriti 27. siječnja u 19 h, dvije skulpture postavljene su izvan galerije, na prostor Trga Stjepana Radića. Radi se o skulpturi „Miroslav Krleža“ koja prikazuje književnika kako sjedi, a prigodno je postavljena ispred Knjižnice Galženica. Druga je skulptura „Golubica“, izrađena od nehrđajućeg čelika.

Ovaj umjetnik autor je više javnih skulptura u Hrvatskoj, osobito u Zagrebu (Spomenik fra Grgi Martiću (1994.), Hrvatski sokol u Maksimiru (1996.), Čovjek s kolutom (2003.) i Velikoj Gorici (Ptica, na zemlji (1988.), Stjepan Radić (1999.), Kalvarija (2002.), Franjo Tuđman (2005.), Golubica, spomenik palim braniteljima Velike Gorice (2008.), Franjo pl. Lučić (2009.).

No, ovom izložbom pružiti će se presjek Mikulinovog opusa, od ranijih radova nastalih u drugoj polovici 1980ih, pa sve do onih recentnijeg datuma. Mladen Mikulin isključivi je izvođač svojih kipova, te ih stvara od ideje do konačne izvedbe. Zbog suženog izbora motiva, te većih dimenzija skulptura, radovi mu odišu monumentalnošću.

Na izložbi će se predstaviti izbor iz Mikulinove dugogodišnje karijere, koji će pružiti odličan uvid u rad ovog kipara.

Zanimljivost iz njegove karijere je kako je 1981. godine, prije upisa na Likovnu akademiju, izradio kamenu bistu poznatog glazbenika Jima Morrisona, koja je uz dopuštenje konzervatora bila postavljena na grob slavnog glazbenika u pariškom groblju Pere Lachaise. Skulptura je nakon nekoliko godina ukradena, a Mikulin je za grob izradio novu posmrtnu masku čije postavljanje na grob glazbenika je u završnoj fazi. Prije putovanja posmrtne maske Jima Morrisona u Pariz, biti će izložena na ovoj izložbi u Galeriji Galženica.

Svečano otvorenje izložbe Mladena Mikulina biti će u petak, 27.1.2023. u 19 sati. Izložba se može razgledati do 24.3.2023. Ulaz je besplatan.

Objava Skulpture Mladena Mikulina privremeno postavljene na Trgu Stjepana Radića u Velikoj Gorici pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Djelatnici Zimske službe Komunalca intenzivno već treći dan kroz 24-satno dežurstvo čiste snijeg s prometnica. U brdskim predjelima Samobora napadalo je i do 80 cm snijega, a najviše ga je u Samoborskom gorju i na Žumberku.

Sve ekipe Zimske službe su na terenu, a od ukupno 30 zadataka čišćenja, Komunalac obavlja 17 zadataka, dok preostalih 13 obavljaju vanjski suradnici koji su višegodišnji kooperanti u zimskoj službi i svi su s područja grada Samobora. Uz njih angažirane su i dodatne snage.

Građani se mole za strpljenje i razumijevanje, a za sva pitanja mogu kontaktirati bazu zimske službe na broj telefona 01/3325-507, koji je dostupan od 0 do 24 sata.

(Izvor: Grad Samobor)

Objava Djelatnici samoborske zimske službe rade punom parom pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Snažan vjetar i otežani vremenski uvjeti uzrok su povećanog broja vatrogasnih intervencija. Na području Primorsko-goranske županije u promatranom 24-satnom razdoblju bilježimo 14 tehničkih intervencija, a na spomenutim intervencijama ukupno je angažirano 45 vatrogasaca sa 14 vatrogasnih vozila iz JVP-ova Rijeka, Mali Lošinj, Crikvenica i Krk te DVD-a Kraljevica, San Marino i Klana.

Komentirajući vatrogasne intervencije, županijski vatrogasni zapovjednik Mladen Šćulac je kazao kako je proteklog vikenda zabilježeno oko 200 tehničkih intervencija uslijed nevremena u kojima su vatrogasci pretežito uklanjali srušena stabla, telefonske stupove te podizali i sanirali krovove. „Uz ove tehničke intervencije, vatrogasci DVD-a Lokve i JVP-a Delnice u noći sa subote na nedjelju borili su se za požarom stambenog objekta te ovim putem skrećem pažnju na dodatan oprez u sezoni grijanja“, rekao je Šćulac.

Uslijed vjetra i padalina intervencije su zabilježene i na području Virovitičko-podravske županije gdje su vatrogasci odradili 9 tehničkih intervencija u kojima su sudjelovala 32 vatrogasca sa 10 vatrogasnih vozila iz JVP Slatina te DVD-a Voćin, Orahovica, Četekovac i Čačinci.

I na području Karlovačke županije je odrađeno 12 tehničkih intervencija uslijed obilnih padalina, a prema trenutno dostupnim podacima, na spomenutim intervencijama sudjelovao je ukupno 33 vatrogasca sa 15 vatrogasnih vozila iz JVP-ova Karlovac i Ogulin te DVD-a Debela Kosa, Duga Resa, Stara Sela, Jurovski Brod, Žakanje, Vojnić, Cetingrad, Belavići i Generalski Stol.

Objava Zbog loših vremenskih uvjeta povećan broj vatrogasnih intervencija pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.