All posts by : admin

Samoborski muzej dočekao je 2023. godinu u obnovljenom ruhu, jer u potkrovlju muzeja uređen je novi izložbeni prostor, prijeko potreban za održavanje osnovnih muzejskih djelatnosti vezanih primarno za prezentaciju bogatog fundusa. Podsjetimo, do sada su izložbene djelatnosti bile organizirane u hodniku prizemlja Dvorca Livadić koji nije bio adekvatan za tu namjenu. Nedostatak adekvatnog prostora utjecao je i na ograničenu mogućnost prezentacije sadržaja kao i potrebu za dodatnim kreativnim snalaženjem prilikom realizacije bogate programske aktivnosti ove ustanove.

„Novi izložbeni prostor nalazi se u potkrovlju Samoborskog muzeja, a u osmišljavanju i realizaciji projekta, s obzirom da se radi o objektu koji ima svojstvo kulturnog dobra, aktivno sudjeluje Konzervatorski odjel Ministarstva kulture i medija kojemu i ovim putem zahvaljujem na pomoći. Radovi uređenja pri samom su kraju, čeka se još samo postavljanje rasvjetnih tijela. Očekujemo da ćemo novi prostor uskoro otvoriti javnosti, uz prigodno otvorenje izložbe „Samobor – Grad“. Izložbom ćemo predstaviti muzejske predmete iz nekoliko zbirki našeg muzeja (Umjetnička zbirka, Zbirka fotografija te Zbirka razglednica, dopisnica i čestitki) te arhivsko gradivo o Starom gradu Samoboru“ – ističe ravnateljica Samoborskog muzeja, Nikolina Puljić Glasnović.

Grad Samobor kao osnivač ustanove prepoznao je važnost ovog projekta te financirao navedene radove. Iznos radova za uređenje izložbenog prostora iznosi 562.487,50 kuna, a u tijeku je i izrada projektne dokumentacije u iznosu od 87.250,00 kuna koja obuhvaća izradu Glavnog projekta energetske obnove zgrade i elaborat racionalne uporabe energije te toplinske zaštite zgrade, arhitektonski snimak i izradu digitalnih podloga te Elaborat sanacije vlage. Navedena projektna dokumentacija osnovni je preduvjet za prijavu na predstojeće natječaje kojima će se sanirati kapilarna vlaga, dotrajala fasada te urediti stolarija muzeja.

„Iz svega navedenog, jasno se vidi da Samoborski muzej, uz potporu Grada Samobora, planira i uspješno realizira kapitalne projekte, a planova nikako ne nedostaje. Svi spomenuti radovi uvelike će doprinijeti kvaliteti realizacije programa, primarno izložbenoj djelatnosti kroz prezentaciju fundusa, ali konačno se otvara mogućnost i za organizaciju gostujućih izložbi, predavanja, okruglih stolova, stručnih skupova, radionica kao i najma prostora u adekvatne svrhe. Sve što sam navela, vidjet će se kroz bogatu programsku aktivnost u 2023. godini, a najavu događanja možete pratiti na našoj mrežnoj stranici, društvenim mrežama kao i na mobilnoj aplikaciji koju ćemo uskoro predstaviti publici“ – zaključuje ravnateljica Samoborskog muzeja, Nikolina Puljić Glasnović.

Zadovoljstvo što su radovi na uređenju izložbenog prostora pri završetku izrazila je samoborska gradonačelnica Petra Škrobot.

„S kulturno-povijesnog aspekta Samoborski muzej je od velike važnosti za grad Samobor i njegove građane kojima muzej mora biti dostupan kao vrijedna kulturna institucija. Stanje u kojem smo zatekli muzej bilo je neprihvatljivo te smo odmah odlučili uložiti u njegovu obnovu. Smatramo da je naša dužnost čuvati kulturno – povijesnu baštinu koja je, između ostaloga, važan dio turističke ponude Samobora. U tom segmentu želimo napraviti značajan pomak, jer Muzej kao nekadašnja obiteljska kuća Ferde Livadića, poznatog hrvatskog skladatelja, samoborskog gradonačelnika i suca, velikog preporoditelja i svestranog čovjeka 19. stoljeća to zaslužuje. Zaslužuju to i naši sugrađani, jer uz to što sadrži fundus vrijednih zbirki, Samoborski muzej mjesto je važnih kulturnih, glazbenih i edukativnih događanja, a uređenjem novog prostora, koji je do sada bio u potpunosti zapušten, stvorit će se još više mogućnosti za održavanje raznih događanja kroz koje će se posjetiteljima približiti naša bogata povijesna i kulturna baština. Uređenje novog galerijskog prostora samo je dio projekta obnove muzeja, jer u pripremi je dokumentacija za energetsku obnovu zgrade muzeja i vjerujem da će i ti radovi ubrzo započeti“ – ističe gradonačelnica Samobora, Petra Škrobot.

Objava U potkrovlju Samoborskog muzeja uređen je novi izložbeni prostor pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Udruga Životna linija i Hrvatski savez udruga za mentalno zdravlje organiziraju akciju širenja svijesti o problemu depresije na ovogodišnji „Plavi ponedjeljak“ (engl. Blue Monday), kao navodni „najdepresivniji dan u godini“. Akcija se održava na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, u blizini sata, u ponedjeljak 16. siječnja od 12:00 do 14:00 sati. Građani će moći dobiti savjete o tome što učiniti u slučaju pojave depresije.

Građanima će volonteri udruge dijeliti poklone koje su za ovu prigodu donirali sponzori. Ukupno će biti podijeljeno 500 poklon paketa. Pozivamo sve građane da nam se obrate bez zadrške, podijele s nama svoja iskustva s depresijom pa čak i daju vlastite savjete o tome kako je prevladati.

Depresija je vrlo ozbiljna i česta bolest, koja je predstavljala problem u Hrvatskoj već prije pandemije i potresa. Dugotrajna izolacija i smanjeno kretanje u uvjetima pandemije COVID-19 ostavili su duboke psihološke posljedice, što u velikoj mjeri može dovesti do pogoršanja postojeće depresije ili stvaranja novih slučajeva.

Najgora posljedica depresije svakako je samoubojstvo jer su depresivne osobe uvelike izložene riziku od suicida. Dapače, depresija je jedan od vodećih uzroka suicida. Brojne posttraumatske stresne reakcije izazvane pandemijom i potresima mogle bi dodatno povećati stopu suicida u Hrvatskoj ukoliko se ne osigura pomoć. Svim suicidalnim osobama preporučamo broj Centar za krizna stanja i prevenciju suicida: 01/2376470 (radi od 0 do 24 sata), gdje pomoć mogu dobiti anonimno.

Građani mogu prepoznati depresiju kao stanje karakterizirano tugom, gubitkom zanimanja za život i zadovoljstvo, osjećajem krivnje i bezvrijednosti, poremećajima spavanja, apetita, koncentracije i osjećajem umora. Kako bi se postavila dijagnoza depresije ti simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna. Udruga Životna linija i Hrvatski savez udruga za mentalno zdravlje svakako savjetuju građanima traženje pomoći, o čemu će biti više riječi na spomenutoj akciji.

Objava Akcija na Trgu bana Josipa Jelačića „Plavi ponedjeljak – Budi hrabar, potraži pomoć” pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Zagrebačka županija u 2023. godini nastavlja s intenzivnim ulaganjima u razvoj sporta i tehničke kulture. Ugovore vrijedne 1,2 milijuna eura danas je zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec dodijelio predstavnicima Zajednice športskih udruga i saveza Zagrebačke županije (935,7 tisuće eura), Županijskog školskog sportskog saveza (122.770 eura), Parasportskog saveza Zagrebačke županije (53.090 eura) i Zajednice tehničke kulture Zagrebačke županije (109.230 eura).

„Dodijeljena sredstva za svaki savez i zajednicu veća su nego što su bila prethodnih godina. Zagrebačka županija ove je godine za sport izdvojila više od 1,2 milijuna eura, što je povećanje za skoro 9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Za potrebe Zajednice tehničke kulture osigurano je 109.230 eura što je također povećanje od 26 posto u odnosu na 2022. godinu“, rekao je Kolarec dodavši da su osim ovih sredstava za sport tokom godine osigurana i sredstva za nagrađivanje uspješnih sportaša te organizaciju velikih sportskih događaja.

„Zagrebačka županija gradi škole i dvorane u našim gradovima i općinama kako bi svako dijete imalo jednaku šansu za bavljenje sportom i učenje, a s tom ćemo praksom rado nastaviti i u godinama koje su pred nama“, rekao je Kolarec.

Vladimir Bregović, predsjednik Zajednice športskih udruga i saveza Zagrebačke županije, zahvalio je Županiji na dobivenim sredstvima koja su ove godine i povećana. „Tu ćemo razliku iskoristiti za nadgradnju i pomoć vrhunskom sportu, da vrhunski sportaši nemaju potrebu odlaziti u zagrebačke klubove nego da im sve što trebaju za rad i napredovanje omogućimo u Zagrebačkoj županiji“, rekao je Bregović.

„Županijski školski športski savez Zagrebačke županije zasigurno je najjači savez u Republici Hrvatskoj koji usmjerava talentirane osnovnoškolce dalje u sportske klubove. Također, radimo na tome da naša djeca imaju što više aktivnosti na raspolaganju te da one u što većem broju budu besplatne“, rekla je Ivančica Valek, predsjednica tog Saveza.

„Iza Parasportskog saveza Zagrebačke županije stoje veliki rezultati, dvije paraolimpijske medalje, ali vjerujte mi da oni ne bi bili mogući bez velike podrške Zagrebačke županije koja iz godine u godinu raste“, rekao je njegov predsjednik Darko Matić dodavši da se svaki euro utrošen u sportaše s invaliditetom višestruko vraća.

Predsjednik Zajednice tehničke kulture Zagrebačke županije Ivan Vlainić istaknuo je da je ta Županijska zajednica najvrjednija sastavnica tehničke kulture na državnoj razini. „Kao perpetuum mobile Zajednica uvijek daje više nego što se u nju uloži. U 20 godina koliko djeluje kroz nju je procirkuliralo više od 2000 učenika i mladih, od kojih je jedan od njih bio i Mate Rimac, a isto tako okupljamo i odrasle te hobiste i umirovljenike“, rekao je Vlainić dodavši da tehnička kultura nije samo robotika u kojoj postižu sjajna priznanja, već koketira i s umjetnošću u filmskoj i fotografskoj sekciji, a postoji i preklapanje sa sportom u zrakoplovnoj djelatnosti.

„Ovaj povećani iznos dodijeljenih sredstava garantira da će se brojnost sudionika povećati, ali i da će se dignuti kvaliteta neformalnih sadržaja koji obogaćuju onaj formalni dio obrazovanja u tehničkoj kulturi“, zahvalio je Vlainić.

Objava Zagrebačka županija: U 2023. godini više sredstava za sport i tehničku kulturu pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Uvođenjem eura kao službene valute u Hrvatskoj, promijenile su se i cijene naplate parkiranja na području Zaprešića. Tako od 1. siječnja cijena satne parkirališne karte u II. zoni iznosi 0,40 EUR, dok se u I. zoni sat parkiranja plaća 0,50 EUR. Zaprešić je i dosad bio među hrvatskim gradovima s najnižim cijenama parkiranja no, dok […]

The post Izmjene u organizaciji i naplati parkiranja first appeared on Grad Zaprešić.

Druga mala Skupština članova pomlatka i mladeži DVD-a Zaprešić održana je 7. siječnja. Nakon intoniranja državne i vatrogasne himne članovi pomlatka su gostima i prisutnim roditeljima pročitali izvješća o radu u 2022. godini. Rad je prije svega uključivao treninge i natjecanja, a koji su onda malim vatrogascima donijeli odlične rezultate. Muški pomladak je osvojio 1. […]

The post Odlične mlade snage DVD-a Zaprešić first appeared on Grad Zaprešić.

U Krapini se održalo potpisivanje Ugovora o financiranju Vatrogasne zajednice Grada Krapine. Ugovor vrijedan 75 tisuća eura tako su potpisali gradonačelnik Zoran Gregurović i predsjednik Vatrogasne zajednice grada Krapine Vjekoslav Kranjčec.

Grad je za rad svojih vatrogasaca osigurao 75.000 eura

U Gradskoj vijećnici u Krapini održalo se potpisivanje Ugovora o financiranju Vatrogasne zajednice Grada Krapine. Vatrogasna zajednica će tako za ovu godinu dobiti sredstva u visini od 75.000 eura.

” Grad Krapina svake godine osigurava sredstva u proračunu za rad svojih vatrogasaca. To se odnosi na rad dobrovoljnih vatrogasnih društava kao i javne vatrogasne postrojbe Grada Krapine. Naravno, svake godine mi iz proračuna osiguramo veća sredstva nego što je to propisano zakonom, jer su upravo vatrogasci prvi koji izađu na intervenciju i koji su prvi na pomoči kada god to zatreba.” rekao je Zoran Gregurović.

Navedena sredstva bit će raspoređena na sve subjekte u zajednici od DVD-a do JVP-a.

” Vatrogasnu zajednicu grada Krapine čine JVP Grada Krapine te četiri dobrovoljna vatrogasna društva – DVD Krapina, DVD Škarićevo, DVD Lepajci i DVD Donja Šemnica. Temeljem ovog ugovora za dobrovoljna vatrogasna društva osigurano je 75.000 eura dok je za rad JVP-a osigurano 32.000 eura. Tako da možemo reći da je preko 100.000 eura iz proračuna osigurano za rad vatrogasaca uz sva sredstva iz decentraliziranih funkcija te drugih izvora.” pojasnio je gradonačelnik Krapine.

Vatrogastvo na razini grada Krapine jako je dobro i na razini operative, opreme kao i vozila. No kao i kod večine nikada nije dovoljno vatrogasne opreme jer je ona jako skupa, a i same intervencija postaju sve skuplje.

” Kaj se toga tiče, tu bi se posebno zahvalio gradonačelniku koji za nas već godinama ima sluha i daje nam uvijek više nego kaj se traži po zakonu. Evo recimo samo jedan primjer, DVD Krapina prijavio se na EU natječaju za dodjelu bespovratnih sredstava za kupnju opreme koja je oštećena i uništena na područjima koje je pogodio potres. Dobili smo veliki iznos od pola milijuna kuna, no za taj iznos se može kupiti jako malo opreme.” rekao je predsjednik Vatrogasne zajednice Krapine Vjekoslav Kranjčec.

Objava Potpisivanje Ugovora o financiranju Vatrogasne zajednice Grada Krapine pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Najslađi advent je završen, ali klizalište u Zaprešiću na Trgu Ivana Pavla II. i dalje radi. Klizanje traje svakog dana do kraja siječnja.

“Mi smo tu do 29. siječnja jer je radno vrijeme prilagođeno školi klizanja. Produžili smo ju zbog naših polaznika dječjih vrtića budući da nisu svi stali u prosinac. Naravno, klizalište u Zaprešiću našim je građanima također i dalje na raspolaganju”, rekao nam je Luka Sinković, voditelj Održavanja javno-prometnih, zelenih površina i tržnica u Komunalnom Zaprešić.

Iako su adventska događanja iza nas, na zaprešićkoj šetnici zabava ne prestaje. Uslijed klimatskih uvjeta svjedočili smo otkazivanju Snježne kraljice, ali Komunalno Zaprešić klizalištem uspješno upravlja.

“Ova godina doista je bila izazovna. U prosincu je bilo puno kiše, zbog koje nam je led za sloj zadebljao. Poslije nam je kiša radila i rupe u ledu. Nakon toga sad vladaju skoro proljetne temperature i, zbog debljine leda, rashladni stroj sam ne može hladiti dovoljno da taj led bude kako spada”, dodao je Luka. Za održavanje klizališta potrebno je gotovo desetero ljudi.

U cjelini, popularnost klizališta je dobra i Komunalno Zaprešić zadovoljno je posjećenošću. Jasno, najčešći su klizači djeca.

Za najam klizališta građani će platiti dva eura, a jedan euro za klizaljke ukoliko nemaju svoje.

Objava Klizalište u Zaprešiću sve do kraja ovog mjeseca! Cijena dva eura pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Povećao se broj posjetitelja koji u 2022. iznosi 676.000, što je povećanje od 20 % u odnosu na 2021. godinu, a povećanje je vidljivo i u dolascima i noćenjima turista, gdje je ostvareno 10.688 dolazaka i 16.835 noćenja, što je povećanje za 69 % u dolascima i 61 % u noćenjima u odnosu na 2021. Otvorena su i dva nova privatna smještaja; kuća za odmor Villa Max i kuća za odmor „Katica“.

Na prvom mjestu stranih turista opet su Poljaci s ostvarenih 1.945 dolazaka i 2.017 noćenja, a važno je istaknuti da se broj turista iz Izraela povećao s 2 dolaska i 10 noćenja u 2021. na 234 dolaska i 542 noćenja u 2022. godini.

Nakon ukidanja većine epidemioloških mjera, održana su sva tradicionalna događanja

Ljeto u Mariji Bistrici je održano bez ograničenja, te su održana već tradicionalna događanja: Dan mjesnih odbora, Susret klapa, Javnopokazna vatrogasna vježba, Ljetna glazbena večer KUD-a „Lovro Ježek“, te Biciklijada 4 kapelice, Bistrička noć, Dan domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, Biciklijada Selnica Gusakovec.

Posebno treba istaknuti Zabavno – sportski vikend koji se održao zadnjeg vikenda u lipnju na nogometnom igralištu koji je privukao oko 6.000 posjetitelja u dva dana.

Ove godine je i po drugi puta održan Trail „Za dušu i tijelo Mirko Fulir“ koji je okupio oko 125 natjecatelja iz cijele Hrvatske, a posebno treba istaknuti da je važnost ovog sportskog događanja prepoznao i HTZ, te dodijelio sredstva za njegovo održavanje.

„Advent u Mariji Bistrici“ je 2022. godine posjetilo preko 50.000 posjetitelja, a tu je i Doček u podne koji je ove godine zabilježio rekordnu posjećenost od oko 12.000 posjetitelja, čime se još jednom dokazalo da je ova manifestacija ključna za produljenje turističke sezone ne samo u Mariji Bistrici, već i u cijeloj županiji.

Objava Uspješna turistička 2022. godina u Mariji Bistrici pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Uskok je podigao optužnicu protiv župana Zagrebačke županije Stjepana Kožića zbog sumnji da je županijskim novcem platio privatni ručak osoblju zagrebačke bolnice Merkur gdje se liječio u siječnju 2020. godine.

Tužiteljstvo je, ne navodeći identitete, priopćilo kako se Kožiću stavlja na teret da je, koristeći autoritet župana, zatražio od pročelnice Ureda župana Mirjane Oštrec Bosak da na račun reprezentacije organizira i plati dostavu hrane i pića u KB Merkur kako bi počastio medicinsko osoblje povodom njegovog izlaska iz te bolnice.

Pročelnica je, ističe Uskok, slijedom toga potpisala narudžbenicu jednoj tvrtki kojom je naručila konzumaciju hrane i pića u iznosu od 5250 kuna. Nakon isporučene usluge i zaprimljenog računa, pročelnica je također potpisala naredbu računovodstvu da se navedeni iznos isplati tvrtki, dodaje tužiteljstvo.

Pritom je pročelnica, stoji u optužnici, napisala na poleđini računa da se račun odnosi na događaj za koji je znala da se nije dogodio te da navedeni trošak nije napravljen u službene svrhe.

Uskok dodaje da Kožića tereti i da je radi prikrivanja neosnovanog raspolaganja novcem potpisao i službenim pečatom ovjerio podnesak županije u kojem je navedeno da se trošak odnosi na ručak organiziran u sklopu priprema jednog projekta te ga je dostavio Uskoku iako je znao da navedeno ne odgovara istini.

Prema pisanju medija, hrana, 13 butelja vina te 18 litara bezalkoholnog pića naručeni su u zaprešićkom restoranu Trajbar dok su Kožić i njegova pročelnica na lažnom računu napisali da se radilo o ručku s predstavnicima Ministarstva znanosti i obrazovanja. Ministarstvo je, ističu mediji, demantiralo da su njihovi predstavnici bili na takvom ručku.

Kožić je ranije odbacio optužbe, a tijekom istrage koja je prethodila optužnici nije bio uhićen zbog male štete.

S početkom drugog polugodišta krenula je podjela besplatnih obroka za sve učenike u osnovnim školama u cijeloj Hrvatskoj. Mjera je to koju je Vlada odlučila uvesti nakon inicijative „Pravo svakog djeteta na školski obrok” a mi smo posjetili OŠ Ljudevita Gaja u Zaprešiću kako bismo provjerili kako to izgleda u praksi. Vlada je iz proračuna izdvojila 550 milijuna kuna za besplatan školski obrok svim osnovnoškolcima u Hrvatskoj što je hvalevrijedno ali škole se sada bave raznim izazovima tehničke prirode kako bi implentirali novi sustav.

“Od 1. siječnja sve osnovne škole u RH imaju osiguran topli obrok odnosno dosadašnji mliječni obrok za sve učenike. Taj obrok dosada su plaćali roditelji. Nekima je bio sufinanciran iz nekih drugih izvora ali od ove godine je on putem Vlade osiguran za sve učenike u RH. Taj cijeli projekt je jako dobar i pohvalan ali pred nas kao škole je stavljen novi izazov. Moramo reorganizirati vremena za prehranu, logistički pripremiti kuhinju i opremiti nekim novim uređajima. Ono što je jako bitno je da moramo zaposliti nove kuharice kako bi stigle te obroke i pripremiti. Poslali smo zahtjev Ministarstvu znanosti i obrazovanja za odobrenje novih zapošljavanja budući da je trenutni broj kuharica na samoj granici mogućnosti pripreme obroka za svu djecu. Nadamo se da ćemo dobiti odobrenje za povećanje broja kuharica kako bi ih mogli još kvalitetnije pripremiti”, istaknuo je ravnatelj OŠ Ljudevita Gaja Tomislav Cerinski.

Veliko povećanje u broju djece koja će se hraniti u školskoj kuhinji

Nakon ove odluke u školskoj kuhinji OŠ Ljudevita Gaj hranit će se 50% više djece nego dosad.

“Dosad se u školskoj kuhinji hranilo 600-njak djece a odsad pripremamo obrok za svih naših 890 učenika. Na djeci je naravno hoće li u pojedinom danu tu hranu i jesti. Djeca nisu zadovoljna kada je neka hrana na žlicu, draži im je fast food ali te navike moramo pokušati mijenjati. Te navike moraju krenuti i od kuće, vrtića, škole. Treba poticati djecu ali i osvješćivati roditelje na važnost kuhanog obroka i na zdraviji način prehrane”, poručuje Tomislav Cerinski.

Svaka škola ima drukčiji tjedni meni

Trenutno nije zakonski propisano što mora biti u kojem obroku.

“Postoje normativi po kojima se škole moraju voditi. Sve to naravno ovisi o logističkim uvjetima koje pojedina škola ima. Počevši od toga koliko je velika kuhinja, koliko su veliki blagovaonski prostori, koliko učenika dolazi, koliko odmora imamo i kako to se smjestiti unutar jedne smjene. Trenutno nismo produljivali odmore. Tek kad dobijemo nove kuharice probat ćemo da najraniji obrok bude najranije u 8.45 za razliku od 8 sati. Tjedni jelovnik će se mijenjati. Naša ideja je da u jutarnjoj smjeni to ipak bude neka laganija hrana, a u popodnevnoj malo konkretnija koja bi ih ipak malo duže držala sitima” otkrio je Tomislav Cerinski.

Od škole do škole situacija je drukčija ali  mnoge za pripremu toplog obroka za sve učenike nemaju ni prostor ni osoblje stoga će biti potrebno još mnogo vremena kako bi se stvorili uvjeti za provedbu tako složene organizacijsko- kadrovske operacije.

Objava Krenula podjela besplatnih školskih obroka za sve osnovnoškolce pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.