Stigao je na mala vrata, a otišao kao živuća legenda. Naklonili su mu se i hajdukovci: ‘Morate ga voljeti‘

– Čestitamo, Cristiano! Hvala na svemu i sretno u mirovini.

Slavodobitno su, i s daškom ironije, Ronaldovi gorljivi suparnici dočekali njegov transfer u Saudijsku Arabiju, sugerirajući kako je velikan odjahao u suton karijere u “neozbiljnu” nogometnu sredinu.

A što bi takvi tek rekli na avangardan potez, tada, 22-godišnjeg klinca iz Španskog? Nakon neslavne osmomjesečne epizode u Speziji, u drugoj talijanskoj ligi, koja naprosto “proždire” mlade igrače, stigao je na Kantridu. U riječkom dresu bio je na marginama, pokušao se izbrusiti na posudbi u slovenskom Celju, međutim, u veljači 2015. je prelomio – “vrijeme je za nešto novo, nešto drugačije”.

Mislava Oršića, koji je prve nogometne korake napravio na Trešnjevci, put je odveo u Južnu Koreju. Zemlja Gangnam Stylea, Samsunga, K-popa… ali i nogometa?! Nikako.

Pakirajući kofere za Aziju, s 22 godine na leđima, u najdublju ladicu nogometnih želja spremio je jednu, onako, poprilično veliku, ako ne i najveću. Zaigrati za Dinamo. Gazeći travnjacima korejske lige, uz kratku epizodu i u Kini, bio je sve udaljeniji od “modrog” kluba. A sada, gotovo osam godina kasnije, odradio je svoje. Postao je “besmrtnik” u Maksimiru. Postao je omiljen. Jednostavan, skroman, pristojan.


image

Boris Kovacev/Cropix

– Ha-ha, ma skupljam i ja, ne brini – s osmijehom nam je popularni “Orša” u četiri oka odgovarao na našu molbu da nam potpiše jednu od samoljepljivih sličica za Svjetsko prvenstvo s njegovim likom, dok smo mi smatrali da bi nas mogao možda “čudno” pogledati. Bilo je to na dan polaska hrvatske reprezentacije u katarske pustinje u kojima su, upravo njegovom majstorijom, napravili povod za novi doček na Trgu bana Jelačića. Pokazat će se kasnije, bio je to doček, ali i njegov oproštaj od Zagreba, barem zasad.

‘Nemoj ići od nas, okolo svuda je tama‘

Kada je Burnley prošle zime pokucao na vrata Maksimirske 128, s kovčegom krcatim 10 milijuna eura, natpisom su navijači Dinama pokušali šarmirati svog miljenika pred njegovom kućom – “Nemoj ići od nas, okolo svuda je tama”. Rampa se spustila, a igrač s brojem 99 na dresu, dobio je novi, bogatiji ugovor.

Međutim, iz maksimirskih odaja Englezi su ga ipak otrgnuli ove zime. Četiri i pol godine od njegova povratka u rodni Zagreb. Četiri i pol godine u kojima će postati živuća legenda. “Doma” se vratio paralelno sa srebrom “vatrenih”.


image

Oršić zabija drugi gol Hrvatsku u susretu s Marokom za treće mjesto na Svjetskom prvenstvu u Kataru

Kyodo/Newscom/Newscom/Profimedia

Dok su tadašnji Dalićevi izabranici kovali drugu hrvatsku medalju u povijesti, Oršić je većini hrvatskih zaljubljenika u nogomet bio – anonimac. Niti oni nešto upućeniji nisu bili iole optimističniji oko njegova povratka, za njih je on bio tek dječak, koji je u tinejdžerskim godinama zabljesnuo u žutom dresu zaprešićkog Intera. Ujedno, u, sada već, bivši klub stigao je u prometnom prijelaznom roku. Stigli su tog ljeta Petković, Majer, Théophile… osovina europskog Dinama, međutim, kada su se začinjali uspjesi na međunarodnoj sceni, kao uvijek provjerena opcija nametalo se guranje lopte na lijevu stranu.

Upravo se tamo rodila legenda o Mislavu Oršiću. Opraštali su se navijači “modrih” od Luke, Dudua, Olma, Gvardiola, ali najnoviji odlazak bio je drugačiji. Gotovo pola stoljeća trajalo je poznato Dinamovo prokletstvo – dočekati “proljeće u Europi”. Nakon što su u maglovitoj maksimirskoj noći odigrali, doslovno, neviđenu utakmicu protiv Spartaka iz Trnave i na sitne komadiće poderali mit o prokletstvu, Dinamovi su igrači postali pohlepni. S pozitivnim predznakom. Brzo su probavili preskakanje skupine, a punila ih je već nova glad za penjanjem na više europske stepenice.

Epska noć na pustom Maksimiru

Dok se teško prisjetiti svih blještavih Oršićevih trenutaka u plavom dresu, jedan od prvih dogodio se u rujnu 2019. U Zagreb je stigla Atalanta, puna elana i motivacije, ipak je to je bila njihova prva povijesna utakmica u elitnom natjecanju, međutim, na “Čizmu” su ispraćeni s četiri komada u mreži. Potpis na “hat-trick” stavio je upravo on. Ipak, ta su tri gola pomalo pala u zastaru. Isključivo njegovom zaslugom, jer je priredio novu simultanku za pamćenje.

Dok je Zoran Mamić, nakon prve utakmice Tottenhama i Dinama u Londonu, morao odstupiti s klupe zbog potvrde pravomoćne presude Vrhovnog suda, grogiranu momčad hrvatskog prvaka čekao je uzvrat s dva gola zaostatka. Svjetski mediji punili su se vijestima o treneru, zapostavljajući spektar nogometa, misleći kako će Spursi u Zagrebu samo “dovršiti posao”. A onda se dogodila epska noć, noć koju će generacije desetljećima prepričavati.


image

Goran Mehkek/Cropix

Na pustom Maksimiru, u doba dok su tribine morale biti prazne zbog prevencije od virusa, pisana je “modra” bajka. Prvi, drugi, treći. Izbrojao je Oršić svoje pogotke u mrežu iza Huga Llorisa, zapečatio lajtmotiv karijere, a ishod su bile tisuće na ulicama glavnog grada, gdje je pirotehnika bila neizostavan dodatak. Masa se sjatila pod maksimirski zapad, gdje su suigrači oduševljeno u zrak bacali svog heroja, Mislava Oršića, koji je u potpunosti oživotvorio bezvremenski hit Prljavog kazališta i postao – “heroj ulice”. Bilo je to 18. ožujka 2021., upravo na drugu obljetnicu Oršićeve predstave karijere, Southampton se susreće s Tottenhamom, a Kaneu i društvu sigurno neće biti posve ugodno izaći na teren, znajući kako se ondje skriva njihov stari krvnik.

Potpisao je “smrtnu presudu” i West Hamu usred Londona, zabivši kirurški precizan pogodak iz “zone Oršić” donijevši tako Dinamu prvu povijesnu pobjedu u Engleskoj. Dva je pogotka zabio i Sevilli, od kojih je jedan bio u minimalnoj pobjedi na Maksimiru, koja je ipak bila nedovoljna za preskakanje španjolskog kluba. Ostavši u klubu i nakon udvaranja Burnleyja, osigurao je još jedno poglavlje u već debelom omažu maksimirskog mandata, a žrtva je bio treći londonski klub.

“Uništio nas je sto puta”

U prašini je ostavio Wesleyja Fofanu, braniča plaćenog 80 milijuna eura, mirno “potkopao” Kepu, vratara plaćenog također 80 milijuna eura, i u trans bacio tribine, potpisavši pobjedu Dinama nad Chelseajem, koji je samo godinu i pol dana ranije postao prvak Europe. Samo osam dana kasnije, u strijelce se upisao i na mitskom San Siru, međutim, njegov pogodak nije bio dovoljan za bodovni učinak protiv Milana. Postao je i najbolji Dinamov strijelac u europskim natjecanjima, u 70 odigranih utakmica mrežu je tresao 28 puta.


image

Dinamovi igrači slave Oršićeva tri gola koja je zabio Tottenhamu

Goran Mehkek/Cropix

Dok se potpisnik ovih redaka približava zaključnim mislima o miljeniku maksimirskih tribina, tako sve više pogled baca na društvene mreže, na kojima Oršiću zahvale i sreću upućuju svi, pa čak i oni iz redova najvećih rivala, koji su odahnuli njegovim odlaskom.

“Uništio nas je sto puta, ali za njega se vidi da je prije svega čovjek”, “Bili sa sjevera ili s juga, ovog čovjeka morate voljeti”, “Primjer čovjeka i nogometaša”… samo su neki od komentara.

U prilog komentarima ide i čast koju je dobio prije nekoliko mjeseci. Na zagrebačkom Resniku, osvanuo je grafit s njegovim likom, a sa strane stoji poznati citat, kojima je dodatno kupio vjernost Dinamovih navijača. Na pitanje novinara o interesu “većih inozemnih klubova”, Oršić, koji je kao dječak pohodio sjevernu i istočnu tribinu Maksimira, ubrzo je korigirao pitanje.

– Prvo da vas ispravim, mislim da nema većeg kluba od Dinama.


image

Matija Djanjesic/Cropix

Nakon što je Hrvatska u epskoj bitki srušila Brazil, u kojoj je briljirao njegov donedavni klupski suigrač Dominik Livaković, u izjavi poslije utakmice kratko je poručio:

– Ja ostajem sigurno u Dinamu, a ako Livija ne prodamo sad, onda nećemo nikad.

Niti mjesec dana kasnije, došlo je do promjene. Livaković zasad ostaje, a on je otišao. Ipak, uz zdravorazumski pristup svih njegovih poklonika, Orša je zaslužio odlazak u najjaču ligu svijeta, a gledatelji će na Otoku, za razliku od Maksimira, njegove velemajstorske poteze i “čišćenje paučine” moći gledati iz neposredne blizine. A zaživi li uistinu kad u budućnosti bajka i nedosanjani san o novom stadionu na istoku Zagreba, Mislav Oršić morao bi na tom zdanju imati svoj kutak, mali hram, pa čak i tribinu nazvanu u njegovu čast, a broj 99 mogao bi otići u povijest, kako se to i radi diljem svijeta u čast velikih igrača. Sudeći prema privrženosti klubu, ali i ljubavi koju je dobivao posljednjih godina s tribina, ovo nije Oršićevo “zbogom” Maksimiru, nego vjerojatno tek kratko – “doviđenja”.

Vrijedne donacije za OB Zabok

Održano svečano primanje donatora u OB Zabok. Tvrtka Hon-ing donirala je za Odjel ginekologije i porodništva u Općoj bolnici Zabok dva televizora u ukupnoj vrijednosti od 10.000 kuna.

” Zahvaljujem od srca na ovoj vrijednoj donaciji televizora tvrtki Hon-ing koji će olakšati boravak naših rodilja, trudnica, ginekoloških pacijentica na odjelu ginekologije i porodništva OB Zabok i bolnice hrvatskih veterana. Želimo da u svakoj sobi bude televizor kako bi našim rodiljama učinili boravak što ugodnijim , a porod što ljepšim iskustvom”, zahvalio je voditelj odjela ginekologije i porodništva u OB Zabok Rajko Fureš.

Rajko Fureš

“Prije svega moram reći da je tvrtka Hon-ing jedna društveno odgovorna tvrtka. To nije prva donacija od tvrtke Hon-ing našoj bolnici. Od srca im se zahvaljujem i nadam se da ćemo i u budućnosti nastaviti suradnju”, poručio je ravnatelj OB Zabok i bolnice hrvatskih veterana Tihomir Vančina.

Tihomir Vančina

“Nakon još jedne uspješno završene godine Hon-ing slavi 30 godina postojanja htjeli smo još jedom donacijom doprinijeti da bude što više djece u županiji i olakšati našim rodiljama boravak u bolnici”, rekao je voditelj prodaje u Hon-ing-u Matija Krznar.

Matija Krznar

MK Zagorski orlovi uvijek prisutan u humanitarnim akcijama

Moto klub “Zagorski orlovi“ donirao je  vrijedan monitor vitalnih funkcija za Odjel pedijatrije i poklone za djecu na odjelu u vrijednosti od oko 10.000 kuna koje su većinom prikupili sami članovi.

“Zahvaljujem Moto klubu Zagorski orlovi na ovoj vrijednoj donaciji monitora vitalnih funkcija za našu djecu. To je uređaj koji je jako važan u našem radu. Osobito u ovim zimskim mjesecima kad imamo velik broj hospitalizirane djece. Još jednom se iskreno zahvaljujem jer je to za nas iznimno vrijedna donacija”, kazao je voditelj odjela pedijatrije OB Zabok Boris Adašević.

Boris Adašević

” Važnost i usluge naše pedijatrije u županiji vide se i kroz broj pacijenata. Evo neki dan smo imali rekordan broj pregledane djecu. Kroz našu hitnu ambulantu je prošlo preko 120-ero djece. U cijeloj Hrvatskoj vlada ova virusna priča i ovaj aparat će sigurno doprinijeti da naša djeca imaju bolju skrb”, otkrio je Tihomir Vančina.

“Ovo je samo jedna u nizu humanitarnih akcija našeg moto kluba. Od 2014. smo krenuli s poplavom. Svake godine imamo ih nekoliko. Moto Mrazovi u našem Oroslavju, donirali smo djeci u Klaićevoj bolnici neke aparatiće za liječenje i poklon paketiće kao što smo danas donirali ovaj aparat i pakete za djecu”, napomenuo je predsjednik MK Zagorski orlovi Ivan Šalec.

Ivan Šalec

Ove vrijedne donacije liječnicima i medicinskom osoblju olakšati će rad, a pacijentima osigurati bolju skrb i ugodniji boravak u Općoj bolnici Zabok i bolnici hrvatskih veterana.

Objava Vrijedne donacije za OB Zabok pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Sve više građana nezadovoljno korištenjem pirotehnike tijekom blagdana

Nakon još jednih božićnih blagdana koji su protekli uz korištenje pirotehnike i vatrometa, na društvenim mrežama može se pronaći sve više nezadovoljnih komentara građana ovom tradicijom. Razumljivo, najviše su nezadovoljni roditelji male djece kao i vlasnici kućnih životinja.

Ove godine zabilježeno nekoliko smrti kućnih ljubimaca

I dok veliki dio građana koristi pirotehniku i smatra je nezaobilaznom tradicijom u vrijeme božićnih praznika, iz godine u godinu sve je veći broj onih koji je smatraju nepotrebnim bacanjem novaca, smetnjom ali i opasnošću kako za ljude tako i životinje. Među njima je i Ivan kojeg smo sreli u šetnji sa svojim psom: ” Ponajviše je problem što pucnjava budi malu djecu, a o utjecaju na životinje da ne pričam. Recimo na novu godinu u mojoj zgradi golubovi su se doslovno zabijsli u zid koliko su ih detonacije uznemirile, a znate da ptice ne lete po noći. Pa i vidjeli ste na televiziji da je od straha od detonacija uginula i ona labradorica.”

Nikolina majka male djevojčice nam je prokomentirala kako se brinula kako će večer proći no sve je završilo dobro: ” Nismo imali problema sa spavanjem, čulo se pucanje to je, ali svom srećom dijete čvrsto spavala pa se nije budilo”.

U šetnji sa svojom ljubimicom sreli smo i Zdenku koja nije bila zadovoljna korištenjem pirotehnike tijekom novogodišnje noći: ” Moja pesekica je skoro uginula od straha. Srce joj je lupalo ko ludo, ja ne znam gdje je veselje u tom bombanju. To stvarno nije lijep, jer u Zaprešiću ima pumo male djece i malih životinja koji to sve straši.”

Vlasnike ljubimaca brine i to što posljedice straha i šoka od pirotehnike kod kućnih ljubimaca traju i podulje vrijeme nakon što su ih doživjele.

” Životinje to ne mogu tako brzo zaboraviti, jer njima je to ipak veći stres. Imaju sto puta jači sluh i pucanje im predstavlja problem. Ja sam svog psa odveo prije početka proslave u šetnju, a poslije smo je pokrili sa dekom i držali s nama, pa je bila ok.” otkrio nam je svoju tehniku Ivan.

Anika nam je rekla kako je ona svom psu morala dati i lijekove za smirenje: ” Dala sam svom psu komadić normabela da se smiri jer se užasno tresla, tek se pred jutro bila smirila. Evo već nekoliko dana nakon nove godine nije još došla skroz sebi. Užasno je tužna i ne da se u straha od mene. Žao mi je da jadne životinje ovoliko trpe radi naših gluposti.”

Zato je važno da upravo u blagdansko vrijeme više pripazimo i mislimo kako na naše bliženje tako i na čovjekove najbolje četveronožne prijatelje

Objava Sve više građana nezadovoljno korištenjem pirotehnike tijekom blagdana pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Kako je prošla implementacija eura na našim tržnicama?

Građani se lagano prilagođavaju na Euro i svakom kupnjom plaćenom u staroj valuti još jedan dio kuna odlazi u prošlost. Provjerili smo nakon dućana i kako se građani kao i prodavači snalaze na placu.

S 200 kuna po dvije mrkve ipak ne prolazi

Nakon što smo bili provjerili situaciju u trgovinama, naša ekipa posjetila je i plac te provjerila sa prodavačicama i kupcima kako se snalaze sa novom valutom. Naravno pitali smo i na koji način su se zaokruživale cijene te plaćaju li građani više u eurima ili kunama.

“Mi pitamo naše kupce kako žele plaćati ili u kunama ili u eurima. Prilagodimo se tome kako tko od njih taži. Naravno imali smo i slučajeva da nam ljudi dođu s 200 kuna kupiti svije mrkve, ali naprosto nemamo toliko eura svakome za uzvratiti.” Otkrila nam je prodavačica Mihaela sa samoborske tržnice. Sličnu priču ispričala nam je i Luce sa zaprešićke tržnice: “Dolaze nam ljudi s kunama i s eurima, svakome se prilagodimo i nema nikakvih problema. Nitko nam dosada nije došao s prevelikim novčanicama, mi smo se pripremili unaprijed pa nismo zaista imali nikakvih problema.”

Građani su pak podijeljeni oko postupanja prodavača i trgovaca, dok su neki zadovoljni kako sve funkcionira drugima smeta da se neki od njih ne pridržavaju preporuka vlade te ne vraćaju eure na proizvode koji se plate u kunama.

“Promijenila sam par eura da imam i do sada nisam imala problema pri plaćanju s kunama kao i s eurima na placu. Isto se moramo prilagoditi kao nekada s lipama, bila jedna, svije ili tri. Isto smo se navikli.” rekla nam je Anika. Gospodina Zdravka iz Samobora zasmetao je ipak odnos nekih trgovaca prema kupcima: “Trgovci vele nismo mi mjenjačnica ili banka pa da vam mijenjamo novce. To bi po meni trebalo kazniti jer zakon se treba poštovati. Država određuje kako se stvari trebale kretati, a onda oni rade po svome. To nije u redu.”

S prodavačima smo provjerili kako su preračunali cijene u eure te jesu li proizvodi uslijed zaokruživanja cijena i doista poskupjeli. Kako većina njih tvrdi, cijene se nisu mijenjale već su samo preračunate. No tome ipak na kraju mogu posvjedočiti česti posjetioci tržnica.

Objava Kako je prošla implementacija eura na našim tržnicama? pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Kako je počela priča sa Snježnom kraljicom

Danas se vozila prva od dvije ženske slalomske utrke svjetskog kupa na Sljemenu. Dok se naše uzdanice Leona Popović i Zrinka Ljutić bore za što bolje pozicije, o samim začecima Snježne kraljice pričao nam je dugogodišnji direktor Skijališta Sljeme Dragutin Žiljak. Prva utrka svjetskog kupa na Sljemenu, tj. prva Snježna kraljica održana je 2005., a sa aktivnostima koje su prethodile tome započelo se mnogo ranije.

“Sve je počelo negdje 2000. kad sam velikog ljubitelja Sljemena pokojnog gradonačelnika Milana Bandića uspio uvjeriti da bi bilo lijepo da na krilima uspjeha Janice i Ivice Grad Zagreb dobije jednu takvu manifestaciju svjetskog karaktera. Tad je na Sljemenu bio metar i pol snijega čega neće biti tako skoro. Bile su to velike muke i ulaganja. Tad je Sljeme bilo park prirode i nije bilo jednostavno ni jedno drvo srušiti a kamoli graditi objekte. Zato samo mi objekte renovirali”, otkrio je bivši direktor Skijališta Sljeme Dragutin Žiljak.

Dragutin Žiljak

Ispunjavanje uvjeta

Trebalo je zadovoljiti mnoge preduvjete kako bi se udobrovoljilo predstavnike Međunarodne skijaške federacije.

“Kurt Hoch je došao na Sljeme. Obišao je sve i sjeo sa mnom i Vedranom Pavlekom na vrh Sljemena i rekao ako želite utrku morat ćete uložiti sredstva. Prvo treba asfaltirati cestu s bistranske strane koja je bila šumski put prije toga da TV ekipe mogu doći do gore. Vodu smo dopeljali iz Markuševca sa 16 kilometara cjevovoda do jezera na dnu crvenog spusta. Postavili smo kompletnu rasvjetu sa 64 stupa koji su imail po 6-8 reflektora. Tri trafostanice smo postavili i rezervne agregate. Generalno smo obnovili našu trosjedežnicu koja je datirala od 1988. Renovirali smo Hotel Tomislavov dom , a na temeljima nekadašnjeg Dom izviđača izgrađen je Hotel Snježna kraljica. Naravno kupili smo opremu i strojeve. Ispod zemlje je trebalo ugraditi cjevovode za vodu, zrak, struju i signalizaciju. Bio je to velik i ogroman posao koji smo uz puno muke, truda i odricanja napravili “, prisjetio se bivši direktor Skijališta Sljeme Dragutin Žiljak.

Bez utrke ne bi bilo ni skijališta

Da nije bilo utrke svjetskog kupa, na Sljemenu ne bi bilo ni ovakvog skijališta kojeg građani Zagreba u velikom broju koriste već godinama.

“Nije bilo nekih velikih interesa za ulaganje prije. Isto tako Zagreb ne bi sportske dvorane, Jarun i sve ono što je dobio za vrijeme Univerzijade”, ističe bivši direktor Skijališta Sljeme Dragutin Žiljak.

Utrka na maloj nadmorskoj visini

Organizacija utrke svjetskog kupa na ispod 1000 metara nadmorske visine bio je veliki izazov.

“Izuzetno je veliki napor i strahovito je teško pripremiti stazu pogotovo kad je ovako toplo. Zato su i Kinezi uzeli mog sina Igora za Olimpijske igre jer su znali ako ovdje može proizvesti snijeg može ga i tamo. Inače on je 5 generacija na Sljemenu. Mi smo najstarija obitelj žičničara da to tak nazovemo u svijetu”, kazao je Dragutin Žiljak.

Najgledanija ženska utrka u svijetu

“Ženski slalom je najgledanija utrka u svjetskom kupu. Gleda ga otprilike 400 milijuna ljudi. Prije svjetskog kupa advent u Zagrebu nije bio na takvom glasu. Kad je počeo svjetski kup Zagreb je došao na svjetsku turističku kartu” ističe Dragutin Žiljak.

Hrvati su talentirani za skijanje

Iako skup sport poput skijanja zahtijeva mnogo odricanja roditelja, da nije bilo skijališta vjerojatno ne bi bilo i današnjih  odličnih skijaša poput Filipa Zubčića, Leone Popović, Zrinke Ljutić, braće Kolega i Istoka Rodeša.

“Nažalost država ne odvaja dovoljno sredstava za sport, a skijanje je jako skup sport. Ispod 50-100 tisuća eura ni jedna obitelj ne može napraviti od svog djeteta vrhunskog skijaša kojeg bi kasnije dobrusili taj dijamant u reprezentaciji. Hrvatski skijaški savez nema dovoljno sredstava da napravi jednu široku bazu od 15-20 klubova. Da to onda bude masovan sport pa da se onda iz te široke baze dignu gore oni koji će biti u svjetskom vrhu poput Leone Popović i Zrinke Ljutić koja će voziti na Snježnoj kraljici. To je jedna beskonačna ljubav i tvrdoglavost roditelja, naravno uz djecu koja grizu. To je sad već i u svijetu prepoznato ja mislim nakon treće medalje u nogometu, taj naš dišpet. Unatoč svemu mi bumo najbolji” zaključio je Dragutin Žiljak.

Iako danas nemamo takve veličine kao što su bili Janica i Ivica , hrvatski skijaši i skijašice i dalje pokazuju da smo veoma talentirani za ovaj sport unatoč tome što skijališta u Hrvatskoj možemo izbrojati na prste jedne ruke.

Objava Kako je počela priča sa Snježnom kraljicom pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Svečani prijem brončanog Joška Gvardiola u Svetoj Nedelji

Gradonačelnik Grada Svete Nedelje Dario Zurovec u pratnji zamjenika Gabrijela Deaka i predsjednika Gradskog vijeća Mateja Vrdoljaka danas je svečano primio najboljeg nogometaša/stopera i našeg reprezentativca Joška Gvardiola.

Joško, trenutno jedan od najtraženijih nogometaša, u vijećnicu je stigao u pratnji članova obitelji, majke Sanje, oca Tihomira i sestre Franke. Gradonačelnik Zurovec mu je tom prilikom od srca mu čestitao na svim postignutim uspjesima, ne samo onima sa svjetskog prvenstva u Kataru, te uručio Javno priznanje Grada Svete Nedelje za izvanredan uspjeh. „Iako smo svi kao nacija, ali i šire, iznimno ponosni na postignuti rezultat na svjetskom nogometnom prvenstvu, moram ipak reći kako mi ipak najveći ponos predstavlja uspjeh ovako mladog i talentiranog nogometaša. Joško, tvoje nevjerojatne sposobnosti koje su rezultat dugogodišnjeg truda i ulaganja, ali i velikog odricanja, samo su dokaz kako je sve moguće kada to zaista želiš. Postati najbolji stoper na svijetu sa samo 20 godina – ostavlja nas sve bez teksta!

Siguran sam da je uspjehu pridonio svakako i život u Svetoj Nedelji“ našalio se na kraju gradonačelnik Dario Zurovec. „Roditeljima našeg Joška mogu samo izraziti najveće poštovanje jer ovakav uspjeh sina sigurno ne bi bio moguć i bez vašeg velikog truda, zalaganja i odricanja. Isto tako, drago mi je da ste upravo Svetu Nedelju prepoznali kao mjesto svog doma. Čestitke od srca!“ nadodao je gradonačelnik Dario Zurovec.

Upravo zbog mjesta prebivališta gradonačelnik Dario Zurovec je s Joškom Gvardiolom svečano otkrio novu ulaznu tablu koja će u budućnosti krasiti ulaze u grad, a koja kaže – Grad Sveta Nedelja – Ulaz (ne) brani Joško Gvardiol.

Objava Svečani prijem brončanog Joška Gvardiola u Svetoj Nedelji pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Schengenski prostor stanovnicima na granici ulijeva strah: “Prije je bilo ljepše spavati”

Nakon ponoći prvog siječnja ove godine, Policijska postaja Zaprešić prestala je sa službom i na stalnom graničnom prijelazu za međunarodni promet putnika u cestovnom prometu Harmica te međunarodnom željezničkom prijelazu Dobova. Republika Hrvatska ušla je u schengenski prostor.

Branka Galić dugogodišnja je stanovnica dijela na samoj granici između Harmice i Dobove. Ondje je od početka i nastanka granice, do dan-danas kad je dočekala da granice konačno nema. Ipak, kao teškoću vidi manjak sigurnosti jer smatra da će migranti vjerojatno i dalje tražiti svoje puteve.

“Moram reći da me je ovo zateklo jer je posljednjih dana bilo puno ilegalnih migracija raznih stranih državljana, i to ne glavnom cestom nego stranputicom. Osjećala sam se prilično sigurnom dok su policijske kontrole bile jake. Dosta se pazilo. Vjerujem da će tako biti i dalje makar je policija službeno uklonjena s granica. Ipak, bilo je ljepše spavati kad se znalo da su službenici tu i danju i noću”, rekla je Branka.

Branka Galić, stanovnica Harmice

Hrvatska je ušla u schengenski prostor i granica više ponovno nema. Puno ljudi koji žive između Hrvatske i Slovenije svoju zemlju ima i obrađuje u susjednoj državi.

Miro je stanovnik Selske ceste u Dobovi i na traktoru više neće morati stajati u koloni vozila. Prijatelje ima i u Hrvatskoj i u Sloveniji te će za njega život biti drugačiji – lakši, a ne teži.

Miro Kovačević, stanovnik Dobove

U novoj smo godini nekoliko dana, obilježenih promjenom. Veliko veselje kad su ljudi za doček nove godine ovim povodom na druženje došli s kolačima je prošlo, a sad se nastavlja normalan život. Ako vjerujemo Božinoviću kad kaže da ulazak u schengenski prostor ne znači otvaranje prostora za nezakonite migracije i kriminal, čini se da granica nikomu neće nedostajati.

Objava Schengenski prostor stanovnicima na granici ulijeva strah: “Prije je bilo ljepše spavati” pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Izložba fotografija 17. bjelovarskog salona fotografije „Šuma okom šumara“ u Krapini

U Galeriji grada Krapine započela je priprema izložbe fotografija 17. bjelovarskog salona fotografije „Šuma okom šumara“ koja se u Galeriji već tradicionalno održava u mjesecu siječnju pa njome i započinje nova izložbena sezona.

17. bjelovarski salon fotografije održan je u Bjelovaru u lipnju 2022. u organizaciji HŠD Ogranak Bjelovar. U Krapini se izložba održava u suorganizaciji POU Krapina, Galerije grada Krapine i HŠD Ogranak Zagreb. Na izložbi se mogu vidjeti i fotografije naše sugrađanke Marije Hlebec koja je u okviru 17. bjelovarskog salona fotografije kao nagrađivana autorica imala samostalnu izložbu.

Otvorenje izložbe je u utorak 10. siječnja 2023. u 18,00 sati, a izložba ostaje otvorena do 21. siječnja 2023. godine.

Objava Izložba fotografija 17. bjelovarskog salona fotografije „Šuma okom šumara“ u Krapini pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Nastavlja se projekt besplatnog željezničkog prijevoza djece i učenika

Nastavlja se projekt besplatnog željezničkog prijevoza djece i učenika

Nastavlja se projekt besplatnog željezničkog prijevoza djece i učenika

Vlada RH donijela je zaključak o nastavku pilot-projekta besplatnoga javnog željezničkog prijevoza djece i učenika osnovnih i srednjih škola na području Hrvatske do kraja 2024. godine, a što koriste i brojni stanovnici Zaprešića. Radi se o projektu koji obuhvaća neograničena svakodnevna putovanja vlakom od mjesta stanovanja do mjesta školovanja i povratno te povremena putovanja, a […]

The post Nastavlja se projekt besplatnog željezničkog prijevoza djece i učenika first appeared on Grad Zaprešić.