Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je s ravnateljicom Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije Renatom Ojurović u utorak, 6. prosinca 2022. godine, u nazočnosti saborske zastupnice Nade Murganić, županice Karlovačke županije Martine Furdek – Hajdin i predsjednika Uprave Hrvatskih šuma Nediljka Dujića sudjelovala na početku jesenske sadnje nove šume u okviru projekta „Karlovac Karst – razminiranje, obnova i zaštita šuma na kršu u Natura 2000 područjima u jugozapadnom dijelu Karlovačke županije“.
Ministrica Vučković je, obilježavajući početak sadnje 210 hektara nove šume, čestitala i zahvalila svima uključenima u projekt, Ministarstvu unutarnjih poslova koje u partnerstvu s Hrvatskim šumama kontinuirano radi na razminiravanju diljem Hrvatske te Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU na sufinanciranju ovoga projekta iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014 – 2020.“, čija je ukupna vrijednost veća od 241 milijuna kuna, dok je za biološku obnovu šuma planiran iznos od 18,7 milijuna kn. Naglasila je kako je riječ o važnom projektu kojem je cilj razminiranje, obnova i zaštita šuma na projektnom području koje je zbog ratnih djelovanja bilo onečišćeno minsko-eksplozivnim sredstvima, zbog čega nije bilo moguće gospodariti šumama, a za što će se u rasadnicima Hrvatskih šuma proizvesti gotovo 383 tisuće sadnica hrasta kitnjaka i restaurirati šume hrasta kitnjaka unutar ekološke mreže Natura 2000.
Do sada je zahvaljujući sredstvima naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma razminirana površina od 1 191 784 m2, u vrijednosti 13,2 milijuna kuna, te je kupljeno 14 pick-up vozila za vatrogasne djelatnosti, dok se u sljedećem dvogodišnjem razdoblju planirana kupnja četiri vatrogasna vozila za gašenje šumskih požara ukupne vrijednosti šest milijuna kuna. U razdoblju od 2016. temeljem godišnjih programa potpore male vrijednosti za poticanje razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja gospodarskim subjektima na području Karlovačke županije osigurano je sufinanciranje investicija u ukupnom iznosu od 7,4 milijuna kuna, dok je u okviru Programa dodjele potpora male vrijednosti za poticanje razvoja poduzetnicima koji obavljaju djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja u 2022. u županiji osigurano financiranje investicija u ukupnom iznosu od 1,8 milijuna kuna.
Do sada je iz Programa ruralnog razvoja u Karlovačkoj županiji isplaćeno više od 668 milijuna kuna od 810 milijuna kuna odobrene potpore, od čega je više od 46 milijuna kuna ugovoreno i 33 milijuna kuna isplaćeno za ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje isplativosti šuma. Također, u okviru Mjere 7 za temeljne usluge i obnovu sela, ugovoreno je projekata u vrijednosti 160 milijuna kuna, što uključuje i pet ulaganja u vatrogasne domove, pet ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, 9 ulaganja u dječje vrtiće te 12 ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta.
U ponedjeljak 5. prosinca 2022. održalo se Savjetovanje Saveza društva „Naša djeca“ Hrvatske u hotelu Academia u Zagrebu, uz partnere UNICEF i Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Na svečanom savjetovanju Središnji koordinacijski odbor akcije „Gradovi i Općine – prijatelji djece“ dodijelio je Gradu Samoboru Povelju za naj – akciju pod nazivom „Nisi sam“ kroz koju je izdana i publikacija.
Publikacija i likovni radovi nastali su u suradnji Dječjeg foruma Grada Samobora s odgojiteljicama Darijom Todorović, Mirnom Jajčević i skupinom „Suncokreti“ iz područnog objekta DV Grigor Vitez u Galgovu, a govore o prihvatu djevojčice u odgojnu skupinu iz ratom zahvaćene Ukrajine.
Djeca su provodila brojne aktivnosti kako bi osmislili toplu i podržavajuću okolinu za dijete koje je stiglo iz ratom pogođene Ukrajine. Podrška, empatija, tople riječi, veselje i igra ono je što opisuje odgojnu skupinu koja se ponijela kao velesila bez puno priprema u organiziranju kvalitetne atmosfere, pune podrške i topline.
Kako ojačati djecu u prolaženju kroz krizne događaje na način učenja, nošenja sa teškim situacijama i pružanju podrške, osnovna je zadaća roditelja, odgojitelja i svih u sustavu. Ovo je primjer jedne takve dobre prakse, uz aktivno uključivanje djece, njihovu participaciju u pružanju podrške i empatije djevojčici iz Ukrajine.
Djeca su naučila i kako se suočiti sa životnim nedaćama te što sve mogu učiniti da nekome, konkretno u ovom slučaju djevojčici iz Ukrajine, uljepšaju dan.
Osvrt na akciju izašao je i u Zborniku radova ” Zajedno rastemo: Djetinjstvo – kulture i mogućnosti” Učiteljskog fakulteta u Zagrebu.
Grad Samobor koji već godinama s ponosom nosi titulu „Grad Samobor – Prijatelj djece“ zadovoljavajući stroge kriterije, ovom Poveljom dobio je priznanje zajedno s Dječjim forumom i dječjim vrtićem Grigor Vitez za uspješno provedenu akciju prihvata djeteta iz Ukrajine.
Na svečanosti dodjele nagrade su prisustvovale iz Grada Samobora, Vlatka Šalamun Milaković; viša stručna suradnica za društvene djelatnosti i razvojne projekte i Bernardica Horvat Petravić; pedagoginja Dječjeg vrtića Grigor Vitez i voditeljica Dječjeg foruma Samobor.
Inače, ovo je osma Povelja Gradu Samoboru što potvrđuje kvalitetu programa i uspješnost akcija provedenih s djecom. Grad Samobor je izuzetno ponosan na svu djecu i sve dosad provedene akcije kroz Dječji forum, koje su popraćene nagradama.
Izbor najboljih hrvatskih gradova već pet godina provodi se od strane Gradonačelnik.hr. Radi se o rangiranju gradova u nekoliko kategorija; gospodarstvo, obrazovanje i mladi, kvaliteta života, EU fondovi i Smart city, prema mjerljivim kriterijima. Ove godine s područja Zagrebačke županije najviše nagrada osvojili su gradovi sa zapadnog djela županije.
Prestižna priznanja za Samobor, Svetu Nedelju i Zaprešić
U kategoriji srednjih gradova za nagradu Smart City ove godine našli su se Zaprešić, Koprivnica, Makarska, Poreč i Sveta Nedelja. Ove godine ovu prestižnu nagradu osvojio je grad Zaprešić, koji je sam razvio svoju Strategiju razvoja pametnog grada za razdoblje od 2021. do 2026. godine te se sukladno njoj i razvija u grad s implementiranim pametnim rješenjima te ide u korak s trendovima digitalizacije. Konačni cilj ove strategije je implementacija pametnih rješenja s ciljem olakšanja života samih građana. Nagradu je na svečanom proglašenju u Opatiji primio pročelnik UO za financije i gospodarski razvoj Miljenko Šoštarić.
Grad Samobor ove je godine dobio nagradu za najbolji je veliki grad za gospodarstvo u Hrvatskoj. Iza Samobora su tako u ekonomskoj kategoriji velikih gradova ostali Varaždin, Koprivnica, Krapina i Pula. U ime Grada Samobora plaketu je preuzela samoborska gradonačelnica Petra Škrobot koja je i prokomentirala: “Iznimno mi je drago da je Grad Samobor ponio titulu najboljeg grada u kategoriji Gospodarstvo u izboru za Najbolji grad. To potvrđuje koliko je snažno samoborsko gospodarstvo te koliko se naši vrijedni gospodarstvenici uspješno nose sa svim izazovima. Ova nagrada je njihova zasluga, a Grad je tu da pomogne kroz potpore i poticaje. Bez snažnog gospodarstva, novih investicija i inovacija, nema napretka u cjelini stoga ćemo se i dalje truditi da kroz odrađene mjere i potpore budemo podrška sadašnjim i budućim samoborskim gospodarstvenicima te da stvaramo povoljnu gospodarsku klimu“
Grad Sveta Nedelja osvojio je nagradu Najbolji srednji grad u kategoriji kvaliteta života u Republici Hrvatskoj. No ove je godine Grad Sveta Nedelja ušao i u samo finale u kategoriji gospodarstvo, gdje je bio najbolji protekle 4 godine, te u kategoriji SmartCity. Nagradu je preuzeo gradonačelnik Dario Zurovec i tom prilikom istaknuo: „Sveta Nedelja je ove godine bila finalist u tri kategorije, a nakon 4 godine titule najboljeg grada za gospodarstvo, s ponosom mogu reći – Sveta Nedelja najbolji je grad srednje veličine u kategoriji Kvaliteta života! Rezultat je to svih nas zajedno. Ovo je moj drugi mandat u kojem ste mi dali povjerenje i pružili podršku. Ovim putem se još jednom zahvaljujem našim stanovnicima, gospodarstvenicima, Gradskom vijeću, djelatnicima i ostalima koji su doprinijeli postizanju ovog zavidnog rezultata. Svjestan sam da nas očekuje još dosta posla, a vjerujem da ću u konačnici i ovo ukazano povjerenje opravdati. Ovo je motivacija za još veće korake naprijed i za još više truda i rada. Zajedno možemo sve!“.
Grad Zaprešić postao je ponosni nositelj titule Grad prijatelj djece. Nakon dugogodišnjih ulaganja u sigurno i zdravo okruženje, zdravlje, obrazovanje, kulturu, sport, te ostale aktivnosti namijenjenih djeci nagrađeni su ovom titulom koju dodjeljuje Savez društava Naša djeca Hrvatske. Akcija Gradovi prijatelji djece u Hrvatskoj je započela još 1999. godine na 10. obljetnicu Konvencije ujedinjenih naroda o pravima djeteta. Od tada pod strogim uvjetima vode ju Savez društava Naša djeca Hrvatske i Hrvatsko društvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju pod pokroviteljstvom Ureda UNICEF-a za Hrvatsku pod strogim uvjetima.
“Obuhvaća sva područja života, potreba i aktivnosti djece u lokalnoj zajednici. Pri odluci hoće li neki grad ili općina postati prijatelj djece ovisi i o samoj djeci. Ako djeca smatraju da oni ne zadovoljavaju kriterije onda ih oni moraju ispuniti. Zaprešić je uspio ispuniti sve kriterije i od danas se nalazi u prestižnom društvo od 89 gradova koji nose taj počasni naziv” rekla je predsjednica Koordinacijskog odbora Gradovi prijatelji djece Aida Salihagić Kadić.
40% zaprešićkog proračuna ide za potreba mladih
U Gradu Zaprešiću ponosni su na ovu titulu koja im je priznanje za sve ono što čine da djeci u gradu stvore što bolje uvjete u svim segmentima njihovih života.
“Mi smo odavno donijeli strategiju usmjerenu na naše mlade. 40% proračuna ide za naše mlade, predškolsko obrazovanje, za osnovnoškolsko, za naše vrtiće, za investicije u iznosu od preko 90 milijuna kuna. Tu dolaze dvorane, skate parkovi, igrališta za djecu. Rekao bih da je to taj prvi dio materijalna osnova ali jednako važno ili možda čak i važnije je ukupni rad svih u zajednici. Svih onih u vrtićima, školama i ostalim ustanovama koji daju sebe da našoj djeci i svima nama bude bolje. Siguran sam i da će novi vrtić s 200 novih mjesta biti doprinos ovim našim promišljanjima. Rekao bih da je rad s našom djecom privilegija kojom stvaramo bolju budućnost”, poručio je gradonačelnik Zaprešića Željko Turk.
Gradonačelnik je istaknuo da nisu ciljano išli na ovu titulu ali su aktivnosti koje provode dovele do toga da postanu Grad prijatelj djece što će im biti podstrek za daljnja ulaganja u dobrobit djece i mladih.
Održan je 20. Medeni sejem u Krapini. Jubilarno izdanje bilo je u znaku meda i mednih delicija te je obilježeno prvog, subotonjeg jutra u prosincu. Uz brojne udruge te 27 izlagača, na sajmu je svatko mogao naći nešto za sebe.
“Uz med imamo i razne pčelinje proizvode. To je kozmetika s pčelinjim otrovom, propolisom i matičnom mliječi. Sve se uklapa u mednu priču, ali tražimo i druge beneficije od pčelinjih proizvoda”, rekao nam je pčelar Ivan Curiš.
“Kakav pčelice med donesu, tako jest. Ja ga samo vrcam. Dodataka nema. Bitno je područje na kojem se one nalaze te sve treba napraviti na vrijeme da bi med bio kvalitetan”, rekao nam je pčelar Josip Krog.
Posjetitelji su mogli uživati i u ukusnom gulašu.
Vjerovali ili ne, članovi Gljivarskog društva “Krasnica” iz Krapine tog su jutra ubrali vrganje.
Bilo je tu prigodnih, božićnih ukrasa, jaslica i vjenčića, drvenih suvenira, igračaka te licitarskih proizvoda.
Zahvala je upućena Ministarstvu poljoprivrede jer je prepoznalo i novčano podržalo Medeni sejem u Krapini. Za sljedeću godinu sajam je planiran na još višoj razini. Ovog puta upriličen je tijekom jutarnjih sati na središnjem gradskom trgu, onom Ljudevita Gaja. Dio je to programa u sklopu ovogodišnjeg Prosinca u Krapini, održan i ususret Danu Grada Krapine.
Protekli vikend održan je 14. tradicionalni humanitarni međunarodni šaranski kup u organizaciji ŠRD Šaran Zaprešić. Iako ova manifestacija ima natjecateljski karakter, svima je bilo najbitnije vratiti osmijeh na lica djeci iz Dječjeg doma Laduč koja su upoznala patnju u najranijim godinama svog života.
“Želja nam je da kao ribiči i ljubitelji prirode pomognemo u ovo doba godine. Uvijek to bude negdje oko svetog Nikole. Do sada smo pomogli mnogim obiteljima s težim imovinskim statusom, mnogim udrugam i dječjim domovima. U protekle dvije godine preuredili smo kompletnu kuću i krovište Ivani iz Jakovlja. Ovaj put skupljamo za Dječji dom Laduč i za obitelj Pavelić. Odaziv je jako dobar”, otrkio je organizator i član ŠRD Šaran Zaprešić Željko Nikić.
Velik broj ekipa s jednim ciljem
Ove godine okupila se 31 ekipa iz Hrvatske i inozemstva koja ne propušta pomoći potrebitima radeći ono što voli.
“Zadnji par godina uvijek se odazovemo. Kup je super i ekipa je opuštena. Što se humanitarnog dijela tiče ja mislim da bi svako na kraju godine trebao odvojiti nešto da se pomogne toj djeci i obitelji kojima je potrebno”, poručio je Damir Brdar koji je rodom iz Bosanske Posavine ali živi u Austriji.
“To je natjecanje humanitarnog karaktera, u kojem se svi dobro družimo. Ribolov je tu najmanje bitan, bitno je da pomognemo ljudima”, rekao nam je član ŠRD Šaran Dominik Grgac.
“Iza nas je već jedna teška noć i težak dan uz puno druženja. Nakon 14 godina uzastopnog nastupanja na ovom kupu imamo mnogo prijatelja. Svaku godinu ćemo se i dalje sa zadovoljstvom vraćati i pomoći koliko god budemo mogli”, saznali smo od Mateja predstavnika Vinarije Šipek.
Jezero Zajarki je jedno od najomiljenijih mjesta za šaranski ribolov u Europi
Ovo jezero inače privlači velik broj zaljubljenika u ribolov iz čitavog svijeta te glasi kao jedno od najbogatijih kapitalnim šaranima u Europi.
“Sama posjećenost ovog jezera od stranaca od stranaca dovoljno govori koliko je ovo jezero popularno. Tu dolazi cijela Europa. Rusa je bilo puno dok sve ovo nije krenulo, dolaze i Šveđani koji imaju tisuće jezera. Francuzi imaju kao najjače jezero na svijetu gdje ljudi ostavljaju velike novce a u tjedan dana ne ulove niš, a kod nas dođe netko tko ni udicu ne zna kak spada zavezati i ulovi šarana od 30 kila”, otkrio nam je ribočuvar Zlatko Poturica.
“To cijela Europa zna da je jezero u Zaprešiću bogato kapitalnom ribom. Uvijek volimo ovdje doći. Iz razloga da pomognemo, a i da se ulovi kapitalna riba kaj je cilj nama ribičima mati neku uspomenu s kapitalnom ribom. Zasad smo imali uspjeha. Ulovili smo 2 kapitalne ribe, jednog šarana od preko 30 kg i jednog od 23 kg”, pokazao nam ih je Beat iz Vinarije Šipek koja je bila najuspješnija ekipa na humanitarnom šaran kupu
“Pored humanitarnog dijela imamo i sportski koji je uvijek kod nas značajan jer je ovo jedno od najpoznatijih jezera u Europi i love se velike ribe. Uvijek se natjecanje bazira na 3 najveće ribe. Šaranaši su poznati po tome da vole natjecanje pa ovaj dio također nije zanemariv. Love se zaista ribe od preko 30 kila. Tu je bilo i svjetskih rekorda”, pojasnio nam je Željko Nikić kako funkcionira natjecanje.
“Odazvalo se kao i uvijek puno ekipa. Malo vrijeme ne ide na ruku, ali ljudi su zadovoljni. Jezero je lijepo, dobro, održava se. Ima nas nekoliko koji brinu da sve bude čisto, i jednog zaposlenog koji brine oko smeća. Brinemo da nema smeća, da bude zelenila, da voda bude čista, da šetačima oko jezera bude ugodno. Postavili smo i ove klupe oko jezera da šetači mogu sjesti i odmoriti” otkrio je član ŠRD Šaran Dario Lučić.
Humanitarna pomoć ide u prave ruke
Za obitelj jednog pokojnog člana ŠRD Šaran te za štićenike Dječjeg doma Laduč na kraju je skupljeno preko 50 tisuća kuna koji će biti iskorišteni za organizaciju brojnih aktivnosti i izleta.
“Ja se zahvaljujem svima koji su sudjelovali u ovoj akciji i što su mislili na nas vodeći se tri dana jednom humanitarnom mišlju. Jedno veliko hvala ŠRD Šaran Zaprešić, svim njihovim članovima i ostalim akterima ove plemenite akcije” rekla je predstojnica Dječjeg doma Laduč Tina Baričević.
Ekipe na humanitarnom međunarodnom šaran kupu i ove godine su pokazale da ribiči osim što pecaju velike ribe imaju i veliko srce.
Sveta Nedelja je proteklog vikenda ugostila 10 judo klubova Zagrebačke županije s ukupno 253 mladih boraca koji su se natjecali na. 5. Judo prvenstvu Zagrebačke županije, u uzrasnim kategorijama od U10 do U18.
Radost su nam i ovoga puta donijeli mladi borci JK Sakura koji su osvojili 3 zlatne, 7 srebrnih i 1 brončanu medalju. U ekipnom poretku Sakurina ženska ekipa u kategoriji U18 osvojila je 1 mjesto.
Rezultati:
1. mjesto:
Lavi FILIPOVIĆ, U10 -27 kg
Manuela ROŽIĆ, U18 -48 kg
Jakov Babić, U18 -90 kg
2. mjesto:
Sebastijan BARBIĆ, U10 -24 kg
David SKLEDAR, U10 -30 kg
Noa PASANEC, U12 – 50 kg
Karlo LOVRINOVIĆ, U12 -55 kg
Karla DABIĆ, U18 -48 kg
Sara GOLUBIĆ, U18 -57 kg
Karlo Vešligaj, U18 -90 kg
3. mjesto:
Eva DUGAC, U10 -25 kg
Nastupili su i Petar BLAGOJEVIĆ, Patrik Juraj BOŠNJAK i Franjo KLARIĆ.
Grad Zaprešić nastavlja sufinancirati rad Gradske knjižnice Ante Kovačića i u 2023. godini, za što su u proračunu osigurana sredstva u iznosu od 467.900,00 eura (3.525.392,55 kuna). Ugovor o obavljanju djelatnosti narodne knjižnice potpisali su zamjenik gradonačelnika Zaprešića Alan Labus i pomoćnica ravnateljice Knjižnica grada Zagreba Ismena Meić. Ovim iznosom sufinancirat će se plaće za […]
Županijska skupština Zagrebačke županije donijela je Proračun za 2023. godinu koji iznosi 1.636.069.637,12 kuna/217.143.757 € i veći je u odnosu na Rebalans I. za 12,29 posto. Izvorni proračun Zagrebačke županije za 2023. godinu iznosi 730.111.245,82 kn/96.902.415,00 € i veći je za 13,29 posto u odnosu na Rebalans I. proračuna iz 2022. godine. Proračun je prihvaćen s 29 glasova „za“, 4 glasa „protiv“ i 3 „suzdržana“.
Kao i prethodnih godina, najveći iznos Izvornog proračuna, gotovo 207 milijuna kn/27,43 milijuna eura, namijenjen je Upravnom odjelu za odgoj i obrazovanje u kojem je za kapitalnu izgradnju u školstvu osigurano 110,6 milijuna/14,7 milijuna eura. Studenti i srednjoškolci i u 2023. godini mogu računati na izdašne stipendije, a u planu je i nastavak projekta Prsten potpore.
Za Upravni odjel za gospodarstvo i fondove EU planirano je 90,1 milijun kn/ gotovo 12 milijuna eura. Poduzetnici i iduće godine mogu računati na bespovratne potpore u iznosu od 7,5 milijuna kn/ milijun eura, gotovo 18 milijuna kn/2,4 milijuna eura osigurano je za energetske obnove škola i domova zdravlja, dok je 27,3 milijuna kn/3,6 milijuna eura planirano za Centar za kompetentnost, a za pripremu i provedbu EU projekata osigurano je 4 milijuna kn/550 tisuća eura. Novi projekt bit će poticanje digitalnih kompetencija poduzetnika i OPG-ova.
Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje upravljat će s gotovo 76 milijuna kn/10,07 milijun eura od čega se najveći iznos, 12 milijuna kuna/1,6 milijuna eura odnosi na pokriće gubitaka ustanova u zdravstvu – Doma zdravlja ZŽ, SB Naftalan i Zavoda za hitnu medicinu ZŽ. Gotovo 13,3 milijuna kn/1,76 milijuna eura osigurano je za kapitalna ulaganja. Sufinancirat će se 8 T1 timova hitne medicinske pomoći za što je osigurano 6,1 milijun kn/813,6 tisuća eura, a novost je sufinanciranje 2 tima sanitetskog prijevoza za što je osigurano 1,3 milijuna kuna/172,5 tisuće eura. Nešto više od 10 milijuna kuna/1,3 milijuna eura osigurano je za liječničke specijalizacije. Milijun kuna/133 tisuće eura osigurano je za ambulante u ruralnim krajevima koje s obzirom na mali broj pacijenata posluju s gubitkom. Umjesto dosadašnjih 1000 kuna, naknada za svaku novorođenu bebu isplaćivat će se u iznosu od 150 €.
Za Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo planira se 28,7 milijuna kn/3,8 milijuna eura. Poljoprivrednici mogu računati na bespovratne potpore u ukupnom iznosu od 3,6 milijuna kuna/478 tisuća eura, milijun kn/133 tisuće eura osigurano je za potpore za sjetvu i sadnju, 800 tisuća kn/106 tisuća eura za energetsku učinkovitost na OPG-ovima, a gotovo 2 milijuna kn/252 tisuće eura osigurano je za ekološku poljoprivredu. Gradovima i općinama namijenjeno je 5 milijuna kn/664 tisuće eura za razvoj infrastrukture na ruralnim područjima. U odnosu na dosadašnjih milijun kuna, sada je za vrtiće u ruralnim područjima osigurano 3 milijuna kn/398 tisuća eura.
Za Upravni odjel za promet i komunalnu infrastrukturu planira se gotovo 100 milijuna kn/13,1 milijuna eura, a najveći dio odnosi se na županijski linijski prijevoz putnika za što je osigurano 42,1 milijun kn/5,6 milijuna eura od čega je 75 posto pomoć Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te za sanaciju cestovnih klizišta na županijskim i lokalnim cestama u iznosu od 34,5 milijuna kn/4,6 milijuna eura, za što su sredstva osigurana iz Fonda solidarnosti EU.
U Proračunu za iduću godinu za vatrogastvo i civilnu zaštitu osigurano je 6,3 milijuna kn/817,7 tisuća eura. Za kulturu se planira 4,2 milijuna kn/559 tisuća eura, a za sport nešto više od 9 milijuna kn/1,2 milijuna eura. Za Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša osigurano je 122 milijuna kn/16,2 milijuna eura, od čega je 88,6 milijuna kn/11,7 milijuna eura namijenjeno obnovi zgrada oštećenih potresima.
S više od 5,3 milijuna kuna/703 tisuće eura financirat će se izgradnja integralnog informacijskog sustava Zagrebačke županije.
Upravni odjel za poslove Županijske skupštine i opću upravu raspolagat će s gotovo 22 milijuna kuna/2,9 milijuna eura. Za projekte nacionalnih manjina osigurano je 2,4 milijuna kuna/314 tisuća eura, a za predstojeće izbore za nacionalne manjine osigurano je 800 tisuća kuna/106 tisuća eura.
Na sjednici je donesen i drugi rebalans proračuna za 2022. godinu koji iznosi 1.443.819.248,00 kn, što je manje za 0,9 posto u odnosu na prvi rebalans. Izvorni proračun temeljem novog rebalansa iznosi 631.704.518,00 kn što je smanjenje u odnosu na prvi rebalans za 1,98 posto. Rebalans II. je donesen radi povećanja bespovratnih potpora za poduzetnike, povećanja za pokriće troškova energenata u osnovnim i srednjim školama, pokrića troškova redovne djelatnosti Zavoda za hitnu medicinu ZŽ, potrebe preraspodjele sredstava unutar postojećih projekata sukladno dosadašnjoj realizaciji, otvaranja novih projekata i aktivnosti te usklađivanja prihoda s rashodima.
Donesena je odluka o visini turističke pristojbe za 2024. godinu u Zagrebačkoj županiji. Pristojbe se kreću od 10 kn/1,33€ do 12 kn/1,59€ po osobi i noćenju za boravak u smještajnim objektima, ovisno o pojedinom gradu i općini (12 kn Samobor, Velika Gorica, Jastrebarsko, ostale JLS 10 kn), odnosno od 8 kn/1,06€ u kampovima. Visina godišnjeg paušala za osobe koje pružaju usluge smještaja u domaćinstvu po krevetu iznosi 350 kn/46,45€, a na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG) po 200 kn/26,54€ i to za sve jedinice lokalne samouprave na području Zagrebačke županije. Visina godišnjeg paušalnog iznosa za osobe koje pružaju usluge smještaja u domaćinstvu u kampu za svaku smještajnu jedinicu iznosi 500 kn/66,36€, a na OPG-u po 250 kn/33,18€. Turistička pristojba koju plaća vlasnik kuće, apartmana ili stana za odmor u godišnjem paušalnom iznosu za sebe i članove uže obitelji za sve jedinice lokalne samouprave na području Zagrebačke županije iznosi za prvog i drugog člana po 60 kn/7,96€, a za svakog sljedećeg 25 kn/3,32€.
Pored već dosad osiguranih 33,8 milijuna kn/4,5 milijuna eura, članovi Skupštine dali su zeleno svjetlo za dodatnih gotovo 900 tisuća kuna/116,3 tisuće eura uslijed poskupljenja nabave specijalizirane opreme u sklopu projekta Regionalni centar kompetentnosti u strukovnom obrazovanju – Industrija 4.0 te ovlastili župana da potpiše izmjene i dopune sporazuma o sufinanciranju istog.
Na sjednici je donesen i godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite, plan unapređenja zaštite od požara, plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, kao i revizija procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije. Također, odobreni su planovi rada za 2023. godinu Koordinaciji za ljudska prava, Povjerenstvu za ravnopravnost spolova i Savjetu mladih.
Na Aktualnom satu vijećnike je zanimalo planira li Zagrebačka županija sufinancirati cijene smještaja korisnika u privatnim domovima, planira li Županija organizirati prijem za učenike i mentore koji su sudjelovali na natjecanjima te da li su osigurana dodatna financijska sredstva školama za pokriće troškova osposobljavanja zaposlenika, prvenstveno iz sfere zaštite na radu i zaštite od požara.
Vezano za obnovu zgrade Pučkog otvorenog učilišta u Zaprešiću koja je nastradala u potresu, postavljeno je pitanje o izvoru financiranja obnove. Ostala vijećnička pitanja odnosila su se na to što je u proteklih godinu dana učinjeno po pitanju integriranog javnog prijevoza, koliko je do sada realiziranih projekata iz Saveza Alpe-Jadran te hoće li biti vraćen drugi sanitetski tim na području Ivanić-Grada, Kloštar Ivanića i Križa. Također, postavljeno je i pitanje o mjerama koje Dom zdravlja ZŽ poduzima kako bi privukao specijaliste na svoje područje.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za treće tromjesečje 2022. u odnosu na isto razdoblje 2021. porasla je u svim županijama.
Najveći porast bio je u Krapinsko-zagorskoj županiji, za 9,2%, Virovitičko-podravskoj i Istarskoj za 9,1 posto, Karlovačkoj za 8,8 posto te Dubrovačko-neretvanskoj 8,7 posto. Porasle su i bruto plaće u svim županijama, a najviše u Istarskoj županiji.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za treće tromjesečje 2022. isplaćena je u Gradu Zagrebu, u iznosu od 8 968 kuna i jedina koja je prelazila 8 tisuća. Slijede plaće u Zagrebačkoj županiji, gdje je prosječna neto plaća iznosila 7 726 kuna, Primorsko-goranskoj 7 631, Karlovačkoj 7 466, u Istarskoj 7 380 kuna te Krapinsko-zagorskoj 7 372 kune.
I u rujnu su na godišnjoj razini povećane plaće u svim županijama. Najviše u Krapinsko-zagorskoj i Požeško-slavonskoj, za 8,9 posto, u Karlovačkoj za 8,6 posto, Virovitičko-podravskoj za 8,5 posto te Varaždinskoj za 8,4 posto. Jedina prosječno isplaćena neto plaća iznad 9 000 bila je u Gradu Zagrebu, a po prosjeku slijede plaće u Zagrebačkoj, Primorsko-goranskoj, Karlovačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Istarskoj županiji, svima iznad 7 000 kuna.
„Prije svega treba zahvaliti našim poduzetnicima, gospodarstvenicima i obrtnicima koji iz godine u godinu pokazuju da zagorsko gospodarstvo ima čvrste temelje, koje ne mogu poljuljati gospodarske krize ili pandemije. Među zagorskim gospodarstvenicima, poduzetnicima i obrtnicima postoji puno osoba koje nadilaze ustaljene okvire u poslovanju te svojim djelovanjem svakodnevno daju doprinos tom jednom nadstandardu, koji omogućuje da Krapinsko-zagorska županija bude u vrhu po gospodarskim rezultatima. Pritom posebno dolazi do izražaja njihova opredijeljenost za ulaganje u ljude, znanje, obrazovanje i nove tehnologije – što su osnovni preduvjeti za razvoj, na čemu im najiskrenije čestitamo i zahvaljujemo. Krapinsko-zagorska županija će im kao i dosad, i dalje pružati podršku u njihovim nastojanjima da Zagorje zajedno učinimo još jačim“, rekao je župan Željko Kolar.