Predsjednici triju zabočkih nogometnih klubova, Mario Videk ( NK Rudar Dubrava Zabočka), Tihomir Vančina ( NK Mladost) i Robert Lončar ( NK Đalski) dogovorili su i realiziraju osnivanje udruge ‘Škola nogometa Zabok’.
Za predsjednika upravnog odbora jednoglasno je izabran Mate Fio, koji je ujedno i predsjednik udruge u mandatu od 4 godine, dopredsjednica udruge je Maja Gregurić, tajnik je Dalibor Tuđa dok je likvidator Tihomir Vančina.
Cilj udruge je zajedničko djelovanje i zajedničko korištenje infrastrukture koje za cilj ima poboljšanje uvjeta i kvalitete treniranja za mlade naraštaje. Time se postiže razvoj sporta, konkretno nogometa kroz ujedinjeni rad svih triju zabočkih nogometnih klubova.
Podršku inicijativi i novoj udruzi dao je i gradonačelnik Zaboka, Ivan Hanžek.
Monografiju grupe autora „Škrlet – hrvatski vinski biser“ izdao je Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a urednici su prof.dr.sc. Ivan Pejić i prof.dr.sc. Edi Maletić.
Monografija je rezultat zajedništva moslavačkih vinogradara i vinara okupljenih u nekoliko udruga, lokalnih vlasti te znanstvenika i bivših studenata Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Monografija nastoji objediniti sve postojeće stručne spoznaje o Škrletu. Povodom njezine objave, Udruga Škrlet Moslavina, Udruga Lujo Miklaužić, i Grad Ivanić-Grad organizirali su sinoć, 8. studenog 2022. godine prezentaciju monografije i kušanje vina.
Prof.dr.sc. Ivan Pejić s Agronomskog fakulteta, jedan od urednika monografije kazao je kako Škrlet vrijedna autohtona sorta. „Zbog nedostatka kvalitetnog sadnog materijala Škrleta kao autohtone sorte u Hrvatskoj, 2000. godine smo započeli s projektom njegove klonske selekcije kako bismo dobili sadnice vrhunske kvalitete koje ćemo dalje kontinuirano razmnožavati. Projekt je uspio uz pomoć članova udruga te danas imamo vrhunska vina. Sva povijest, rad, trud i nastojanja sadržana su u ovoj knjizi za koju se nadam da će biti dobar temelj budućim generacijama u širenju znanja i promocije Škrleta.“
„Ova monografija je plod predanog i dugogodišnjeg rada prof. Pejića, prof. Maletića, ali i brojnih znanstvenika i stručnjaka koji su dali doprinos u znanstvenom radu, uzgoju i promidžbi ove sorte. Uvjeren sam da je ova monografija kruna dosadašnjeg rada na Škrletu, ali i kamen temeljac za buduće generacije i projekte vezane za Škrlet“, rekao je Janko Kezele predsjednik Udruge Škrlet Moslavina.
„Ova knjiga je lijep medij koji nas spaja, što potvrđuje suradnja s Agronomskim fakultetom, županije i udruga. Monografija je perjanica dobre komunikacije na našim prostorima zadnjih 20-tak godina. Na temelju ovog izdanja, sljedeće generacije će bazirati neka nova djela i radove s kojima ćemo mi dalje promovirati ovu sortu, što kvalitativno, što marketinški“, kazao jeLovro Miklaužić, zamjenik gradonačelnika Grada Popovače i direktor Turističke zajednice Popovača.
Izdavanje monografije su omogućili Grad Popovača i Grad Kutina. Hrvoje Krmelić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj Grada Kutine čestitao je svim autorima na izdavanju knjige. „Počašćeni smo i ponosni jer se na ovaj način prezentira naša autohtona sorta, a njezine vrijednosti se mogu kroz knjigu prenositi ne samo u našem okruženju nego i van granica. Šrklet se promovira zajedno sa našim nadarenim vinarima te tu leži njegov potencijal koji se može sagledati i kao motiv održivosti razvoja gospodarstva na našim područjima. U tom će se pogledu Grad Kutina i dalje podržavati sve aktivnosti u promoviranju Škrleta i potpora vinarima.“
Monografija je izdana uz potporu Grada Ivanić-Grada. „Ova knjiga predstavlja uspjeh u istraživanju i edukaciji i temelj je svakog daljnjeg razvoja. Vjerujem da će u nadolazećim godinama doći novi znanstvenici i nove spoznaje o Škrletu. Grad Ivanić-Grad će, kao i do sada, podupirati promociju vinara i sorte te razvijati turizam i gastronomiju s ciljem veće prepoznatljivosti Škrleta i njegovog potencijala u javnosti”, rekla je Ana Gašparović, direktorica Turističke zajednice Grada Ivanić-Grada.
Škrlet je autohtona sorta vinove loze relativno male ukupne populacije koja se danas dominantno uzgaja u vinskoj podregiji Moslavina. Iako se radi o sorti koja daje bijele grozdove zanimljivo je da naziv Škrlet vjerojatno dolazi od crvenkaste boje bobice u zriobi, a koja se u starijoj stručnoj literaturi često rabila za opis boje plodova. Podrijetlo riječi je latinsko: scarlatum – crvena boja. Krešimir Lenić, predsjednik Udruge vinogradara i voćara “Lujo Miklaužić” Kutina rekao je kako je ova knjiga kruna dvadesetogodišnjeg rada sudionika na selekciji Škrleta. „Knjiga ima i status službenog udžbenika na Agronomskom fakultetu pa će se s godinama još više potvrđivati njezina kvaliteta. Preporučujem svakome da ju pročita.“
Škrlet se od davnina uzgaja u Moslavini, a zadnjih desetljeća postupno se širi i u susjedna vinogorja. Trenutno je u Hrvatskoj blizu 70 ha vinograda pod Škrletom, a ova sorta ima velik potencijal. „U zadnjih desetak godina udruge su pojačano radile na predstavljanju i promociji Škrleta te time i povećanju prepoznatljivosti i vrijednosti vina Škrlet, posebno u okviru projekta brendiranje Škrleta koji je započet 2012. godine. Vjerujem da smo time dali poticaj izradi monografije koja je kruna brojnih aktivnosti u posljednjih preko dvadeset godina. Ova monografija je dokaz da se suradnjom i upornošću može doći do značajnih rezultata i uspjeha u pozicioniranju slabo poznate sorte vina na domaćem vinskom tržištu“, istaknuo je Kezele.
Proizvodi se najčešće kao svježe, suho mirno vino, ali se danas može kupiti i kušati kao mlado i odležano vino, u obliku pjenušca, predikata te kao ekološko vino. Ova vina osvajaju visoka odličja na domaćim i međunarodnim natjecanjima. Već nekoliko godina za redom potražnja za Škrletom premašuje proizvodnju.
Projekt ŽENA PODUZETNICA, koji se razvija pod pokroviteljstvom Grada Samobora, predstavit će se na 1. konferenciji o ženskom poduzetništvu, u četvrtak, 17. studenog 2022. godine s početkom u 10,00 h.
Projekt zajednički organiziraju Poduzetnički centar Samobor i Woman in Adria.
Specifični ciljevi projekta odnose se na promoviranje žene poduzetnice putem 3D ispisanog kipa ŽENE PODUZETNICE te organizaciju konferencije ŽENE&POSAO.
Projekt ŽENA PODUZETNICA je usmjeren na promicanje svijesti i dijaloga o pitanjima ravnopravnosti i položaju žena u smislu gospodarskog i društvenog razvoja. To će se postići kroz dvije temeljne aktivnosti:
Promocijom 3D ispisa Žene poduzetnice
Organizacijom konferencije pod nazivom ŽENE&POSAO
Projekt se razvija pod okriljem inkubatora Malog Tehnopolisa Samobor koji se nalazi na odličnoj lokaciji kod ulaza u Samobor te okuplja zajednicu od 18 inovativnih poduzetnika, uglavnom početnika. Predloženi projekt zagovara kampanju koja je osmišljena kako bi se uspješne poduzetnice stavile u središte pozornosti, suzbile stereotipe i dale primjer i motivaciju drugim ženama.
Program konferencije je usmjeren je na sljedeće teme:
Korištenje 3D tehnologija u promociji ženskog poduzetništva
Počeci poduzetništva žena u Samoboru
Mogućnosti financiranja ženskog poduzetništva
Primjeri uspješnih i motivirajućih poduzetničkih priča
Izazovi i mogućnosti za podršku ženama u poslovanju
Program uključuje govornice iz različitih područja, uključujući nadležna tijela i institucije, udruge i ostale relevantne dionike iz svijeta poduzetništva.
Kotizacija je besplatna a događanje će se održati u konferencijskoj dvorani Malog Tehnopolisa Samobor, 1. kat. Adresa je Ulica Vladka Mačeka 7, Samobor, s početkom u 10 sati.
Za pitanja i prijavu molimo kontaktirajte Renatu Razum, telefon 091 3325 348 ili na email renata@pcsamobor.hr
Nakon devet hrvatskih gradova, euro je doputovao i u Krapinu. Riječ je o edukativnoj i informativnoj putujućoj izložbi „Euro na kotačima” na kojoj će svi građani moći dobiti potrebne informacije i odgovore na sva pitanja vezana uz uvođenje eura, a Krapinčani i Krapinčanke ju mogu posjetiti do danas do 15 sati, kod FINE (Ulica Frana Galovića).
Ovaj edukativni projekt u sklopu informativne kampanje o zamjeni hrvatske kune eurom zajednički provode Vlada Republike Hrvatske i Hrvatska narodna banka, a zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek pojasnila je kako je izložbu dosad posjetilo više od 8 tisuća ljudi.
-S obzirom da je riječ o suvremenoj, interaktivnoj izložbi, dojmovi posjetitelja svih uzrasta su dobri. Izložba je dio informativne, edukativne kampanje, a cilj nije uvjeriti ljude da je euro dobar za Hrvatsku, već da građani dobe dobiju dodatne, korisne informacije o uvođenju eura – rekla je Švaljek.
Primjerice, izložba ih uči kako se snaći u trgovinama i naviknuti se na nove cijene koje će od 1. siječnja biti drugačije nego dosad.
-Podučavamo ljude da je zamjena kune eurom najjednostavnija, najbezbolnija i potpuno besplatna, ako polože svoje kune na račune i tada se kunski računi automatizmom pretvaraju u eure 1. siječnja – kazala je Švaljek.
Krapinski gradonačelnik Zoran Gregurović poručio je kako je ova izložba izuzetno bitna, pogotovo za najmlađe jer svaka promjena sa sobom nosi i nepoznanice, izazove i određene strepnje. Naglasio je i kako će uvođenje eura uvelike olakšati poslovanje.
-Nedavno sam bio na sastanku s gospodarstvenicima s ovog područja, a znamo da je u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske gospodarstvo izuzetno jako i izvozno orijentirano, koji su oduševljeni uvođenjem eura jer će njima biti puno lakše poslovati. Bit će manje rizika, kad je riječ o tečajnim razlikama i prvenstveno za ovaj gospodarski kraj to je jako bitno – rekao je Gregurović pozvavši građane da posjete izložbu, postave pitanja i dobe potrebne informacije.
Izložbu je u srijedu, zajedno sa zamjenicom guvernera Hrvatske narodne banke i gradonačelnikom Gregurovićem posjetila i dekanica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Krapinčanka Sanja Mališ koja je istaknula kako je ovo povijesni trenutak za Hrvatsku.
-Sretni smo što su naši studenti mogli iz prve ruke dobiti dodatne informacije koje se tiču praktične primjene eura u našim uvjetima. Posjetili smo ovu izložbu koja je predstavljena na interaktivan način i prilagođena je svim dobnim uzrastima i sigurna sam da će svi građani dobiti korisne informacije – rekla je Mališ.
Adrijan Poznić, student Ekonomskog fakulteta, ujedno i edukator ove izložbe objasnio je da čak 90 posto građana nema nikakvih strahova od uvođenja eura, a najčešća pitanja građana tiču se plaćanja kovanicama. Naime, građane u velikoj mjeri zanima mogu li kovanicama na kojima su nacionalni motivi plaćati u drugim državama Europske unije, a jedno od češćih pitanja je i što će se dogoditi ako ne stignu zamijeniti sve novčanice na vrijeme.
– Da, može se s kovanicama plaćati bilo gdje, a u slučaju da ne stignu zamijeniti sve novčanice na vrijeme, u HNB-u se mogu zamijeniti u neograničenom roku – objasnio je Poznić.
Kako je kazala zamjenica guvernera HNB-a Švaljek, prednosti uvođenja eura su brojne, a jedna od najvažnijih je nestanak valutnog rizika što je vrlo bitna novina za gospodarstvenike, osobito one koji uvoze iz zemalja Eurozone ili u njih izvoze. Hrvatskoj uvođenjem eura raste kreditni rejting, postaje atraktivnija investitorima, ali i turistima koji više neće imati mjenjačkih troškova, kao ni Hrvati kada odu u druge države Eurozone.
S njom se složio i gradonačelnik Gregurović koji je istaknuo da iako je pred njima izazovan posao pripreme proračuna za iduću godinu, svjesni su svih pozitivnih stvari koje sa sobom nosi euro.
– U ovom trenutku to je jako puno posla, posebno za naše odjele financija koji moraju to sve ukalkulirati, i proračunske korisnike koji su sastavni dio proračuna. U ovoj godini kada se proračuni pripremaju, nikome nije lako, no siguran sam da iduće godine kada prođemo ove početke muke. kada će proračun biti u potpunosti u eurima, kada se naviknemo i kada ćemo imati onaj osjećaj koliko će nešto iznositi u eurima, sigurno biti puno lakše – zaključio je gradonačelnik.
Gradska knjižnica Ante Kovačića dugi niz godina njeguje suradnju s HPD-om Zaprešić, a cilj Planinarskog tjedna je planinarsku tematiku približiti građanima svih generacija, od onih najmlađih do odraslih koji do sada nisu imali prilike otkriti sve ljepote i čari planina. Program 6. Planinarskog tjedna doveo je u Zaprešić najpoznatije alpinističke i planinarske legende: Milana Majerovića-Stilinovića, […]
U zaprešićkom lovačkom domu izložene su fotografije o životu makedonske manjine u Hrvatskoj, a najviše ih je bilo s nastupa fenomenalne etno skupine Ezerki.
“Fotografirali li smo sva događanja na kojima su bili Ezerki. Ne možete to ni prebrojati. Samo 5 velikih koncerata imali smo u Lisinskom. Hrpa kulturnih ljeta po gradovima, u Slavonskom Brodu, Osijeku, 2 put na Špancir festu… U raznim teatrima, u Splitu, Rijeci… Ne možete to nabrojati s obzirom da je to 27 godina kontinuiranog rada. Danas smo zamislili večer da se Makedonci i Hrvati druže. Da upoznaju našu običaje, hranu , glazbu i da se malo zabavimo i da zaplešemo”, rekla je predstavnica makedonske nacionalne manjine u Zagrebačke županije Lena Đapić.
Lena Đapić
Makedonci i Hrvati njeguju veoma prijateljske odnose, vjerojatno jer ih povezuje sličan mentalitet.
“Spaja nas široka duša i toplo srce. Mislim da je to ključ dobrih odnosa”, istaknula je predsjednica Županijske skupštine ZŽ Martina Glasnović koja je nazočila ovom događanju.
Martina Glasnović
Odlična suradnja sa Zaprešićem
Makedonska nacionalna manjina Zagrebačke županije ima odličnu suradnju s Gradom Zaprešićem tako je u gradskoj knjižnici još 2018. otvoren makedonski kutak.
“Zaprešić ima sluha za našu kulturu. To je prva takva knjižnica u ZŽ. Mi smo ovdje kroz dugi niz godina i kocerata odgojili nekakvu svoju publiku u Zaprešiću. Najbolje upoznavanje je naravno preko glazbe”, napomenula je Lena Đapić.
U Dugom Selu nastava na makedonskom jeziku
Sve veseli da je ove godine po modelu C započelo održavanje nastave na makedonskom jeziku u jednom razrednom odjeljenju OŠ Ivana Benkovića u Dugom Selu.
“Naime tamo se doselio 6 makedonskih obitelji. Djeca su im narasla i krenula u 1. razred. Jedna od njih je učiteljica i to je potaknula. Najzanimljivije je da im se priključilo i 10 učenika koji su Hrvati.”, otkrila je Lena Đapić.
“To je odlična vijest i jako dobar primjer kao što je i knjižnica ovdje u Zaprešiću. To svakako treba biti primjer drugim gradovima i općinama.” poručila je Martina Glasnović.
Zbog povećanja troškova Zagrebačka županija je u proračunu za 2023. predvidjela i povećanje sredstava tako će makedonska nacionalna manjina za svoje potrebe dobiti 100 tisuća kuna umjesto dosadašnjih 85.
U tijeku je šesti Planinarski tjedan u Zaprešiću. Članovi Hrvatskog planinarskog društva Zaprešić tim povodom imaju izložbu fotografija „Fotografije iz gojzerica“.
Otvorena je u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića od sedmog do 30. studenog ove godine.
“Ovo je već tradicionalni planinarski tjedan. Zahvala ide zaprešićkoj gradskoj knjižnici, koja je inicijator. Mi smo se naravno pridružili na prvi poziv i animirali članove da čim više počnu fotografirati u planinama na našim izletima. Tako građane svake godine možemo počastiti s jednom ovakvom izložbom. Ne samo izložbom nego i predavanjima koja slijede u tjednu”, rekao nam je Darko Matić, predsjednik Hrvatskog planinarskog društva Zaprešić.
Darko Matić, predsjednik Hrvatskog planinarskog društva Zaprešić
Fotografije su nastale na planinarenjima po hrvatskim i europskim planinama.
“Znali smo imati i tematske izložbe. Međutim, članovima smo ovog puta pustili na volju. Fotografije iz gojzerica, jednostavno. Na zajedničkim te samostalnim izletima u planinama svatko je fotografirao ono što mu oku odgovara. Ovo je rezultat”, dodao je Matić.
Današnja tehnologija svakom omogućava da koliko-toliko bude fotograf. Međutim, ove fotografije iz gojzerica doista kao da su snimili pravi fotografi. Valja reći da su nekolicina ovih planinara članovi fotografskoga kluba, ali fotografije su zapravo većinom nastale mobitelom.
Svjež zrak da se osjetiti i putem fotografija. Magle nije bilo, pa pogledi pucaju na sve strane.
Deseti Tjedan Svjetskog saveza mladih Hrvatska (u nastavku: SSMH) “Vrijednosti u vremenu promjena” nastavljen je okruglim stolom pod nazivom “Sport i Hrvati!” u utorak 8. 11. 2022. godine s početkom u 19 sati na Kinezološkom fakultetu, Horvaćanski zavoj 15.
Okrugli stol “Sport i Hrvati!” otvorila je Sara Horvat, članica SSMH, i ukratko je predstavila udrugu te pozvala dekana Kineziološkog fakulteta Maria Baića da pozdravi sve prisutne.
Okrugli stol “Sport i Hrvati!” obilježila je panel rasprava podijeljena u tri kruga pitanja. Prvi krug pitanja odnosio se na sport kao identitet i percepciju sporta u Hrvatskoj. U drugom krugu govorilo se o ulaganju u sport i stanju njegove infrastrukture, dok se treći krug pitanja odnosio na pitanja mladih i izazove s kojima se susreću u sportu.
Na okruglom stolu govorili su: Igor Bišćan, Danira Bilić, Franjo Arapović i Barbara Matić, a moderator je bio Mislav Krstulović.
Igor Bišćan istaknuo je kako je nogomet u velikoj prednosti pred drugim sportovima jer posjeduje najveću bazu djece. Naveo je kako su Hrvati kao nacija genetski predodređeni za ekipne sportove, s nogometom na čelu. Kao jedan od najvećih problema, Bišćan je izdvojio velik broj mladih talenata koji ne uspiju u potpunosti ispuniti svoj potencijal. Ukazao je na to kako svako razdoblje nosi svoje probleme i uvjete te bi se trebalo prilagoditi vremenu, okolini i drugačijim uvjetima odrastanja mladih nada. Zaključio je kako je najveći izazov u razvoju i radu ispunjenje mogućnosti na najvišoj razini kroz vlastito iskustvo i znanje.
Danira Bilić istaknula je kako je hrvatski sport u svjetskim razmjerima simbol uspješnosti. Govorila je o važnosti i snazi sporta kao kohezivnog čimbenika koji može dovesti do ujedinjenja u društvu. Bilić napominje kako se funkcioniranje sporta još uvijek mijenja te da je važno da se stvaraju bolji uvjeti s ciljem postizanja većih uspjeha. Istaknula je važnost obrazovanja sportaša kako bi nakon završetka karijere mogli nastaviti s radom na upravljačkim pozicijama i pridonijeti razvoju sporta. Ukazala je na problem pronalaska novog izvora financiranja i ulaganja u razvoj sporta. Naglasila je kako je od iznimne važnosti poticati djecu da se od malih nogu bave sportom pod nadzorom stručnjaka. Zaključila je kako je najvažnije znati prepoznati talent i usmjeravati ga da se u potpunosti razvije.
Franjo Arapović prisjetio se svojih uspjeha u karijeri. Govoreći o uspjesima istaknuo je kako su Hrvati naklonjeni sportu i da ga doživljavaju kao dio identiteta koji im je blizak, ali unatoč tome, nekolicina se podcjenjivački odnosi prema postignutim rezultatima. Arapović se osvrnuo i na pitanje ulaganja i infrastrukture te je istaknuo kako se svake godine sve više ulaže u sport, ali da je potrebno bolje urediti financiranje. Naglasio je kako je bitno da se država skrbi o obrazovanju sportaša i nakon njihove karijere. Zaključio je kako je vidljiv rast i napredak u svim sportovima, kako postoji kvalitetna struka, no da je potrebno više sredstava kako bi se zadržalo mlade nade u Hrvatskoj.
Barbara Matić osvrnula se na svoje nedavne uspjehe. Prisjetila se svojih početaka i Janice Kostelić koja ju je svojim uspjesima nadahnula da se nastavi baviti sportom nepoznatim široj javnosti kako bi ostavila svoj trag i približila judo većem broju ljudi. Istaknula je kako judo kao sport u Hrvatskoj napreduje uz
pomoć Saveza, ali naglasila je kako i dalje postoje brojni problemi poput loših uvjeta rada i nedovoljnog financiranja. Zaključila je kako se povećava broj mladih koji se bave borilačkim vještinama, ali nemaju dovoljno sredstava što im otežava ionako teške uvjete treniranja.
Ovom prilikom najavljujemo i okrugli stol „Pravo na dijete ili prava djeteta“ koji će se održati danas, u srijedu 9. 11., s početkom u 19 sati na kojem će o pitanjima surogat majčinstva, medicinski pomognute oplodnje i najboljem interesu djeteta u kontekstu udomiteljstva i posvojenja govoriti dr. sc. Barbara Preložnjak, dr. sc. Mirjana Radan, Krešimir Miletić, univ. spec. act. soc. te Matija Štahan, mag. litt. comp. Okrugli stol održat će se u Auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, Trg Republike Hrvatske 14.
U Krapini se održalo obilježavanje Dana Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije. Tim povodom održalo se otvorenje novih prostora komore te prigodno uručivanje redovnih godišnjih zahvalnica i plaketa.
Tradicija obrtništva u Krapini potječe još iz srednjeg vijeka
Jedna od najjačih gospodarskih snaga KZŽ-a su njeni obrtnici i zaposlenici, kojih preko 6500 djeluje na području Zagorja. Njihova važnost istaknuta je upravo na obilježavanju dana Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije.
“Moram reći da obrtništvo u Krapini ima stvarno dugu tradiciju. Znamo da je Krapina postala slobodno kraljevsko trgovište i od onda se ovdje kontinuirano ono razvija. Moram priznati i čestitiji svim obrtnicima koji rade i privređuju, jer na taj način ne samo da zapošljavaju druge nego i pune gradski kao i županijski proračun. Mi onda možemo onda ta sredstva ulagati u druge nužne stvari, stoga im zahvaljujem.” rekao je gradonačelnik Krapine, Zoran Gregurović. Na njega se nadovezao i župan Kolar koji je istaknuo sljedeće: “Znanje koje oni imaju i tradiciju ulaganja u ljude i nove tehnologije, ali i dio tradicijskih obrta koji odražava našu kulturu je od nemjerljive važnosti za Krapinsko-zagorsku županiju.”
Zoran Gregurović, gradonačelnik Grada Krapine
Povodom obilježavanja dana Obrtničke komore u Krapini su svečano otvoreni i njeni novi prostori za koji je kao i za mnoge druge potrebe komore sredstva osigurala KZŽ. “Evo, znamo da je stari prostor na Trgu Ljudevita Gaja vrlo prepoznatljiv po svom natpisu iznad ulaza, no međutim taj prostor nije pratio vrijeme, a kako se tempo života ubrzava, tako sve raste, pa je i taj je prostor postao skučen. Ali će sigurno ostati zabilježeno u povijesti da je ovdje bila kolijevka obrtništva, ne samo u Krapini, nego i na čitavom ovom području.” naglasio je gradonačelnik Gregurović.
Istaknut i problem koji muči gospodarstvo ne samo KZŽ-a nego i šire, a to je problem nedostatka radne snage koji županija pokušava riješiti u suradnji sa školama . “Svi imamo problema s radnom snagom, no nadamo se da će se to riješiti u suradnji s našim srednjim školama. Puno se ulaže, Obrtnička komora obilazi osnovne škole kako bi učenicima objasnila što s obrtničkim školama mogu dalje.” rekao je predsjednik Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije, Nenad Kučiš.
Željko Kolar, župan Krapinsko-zagorske županije
Župan Kolar je pak istaknuo: “Županija stipendira učenike za školovanje za obrtnička i strukovna zanimanja, pomažemo sudjelovanje obrtnicima na raznim sajmovima, a pomogli smo i pri uređenju ovih novih prostora“.
Na svečanoj skupštini Obrtničke komore održala se i dodjela godišnjih priznanja i zahvalnica, među kojima valja istaknuti dodjelu zlatne plakete Mirku Blažićeviću.
Na kraju je naglašeno i kako je u KZŽ-u u zadnjih desetak godina po prosječno isplaćenoj plaći zabilježen skok s 18. na 4. mjesto od svih hrvatskih županija.
Zamjenik župana Damir Tomljenović uručio je gradonačelniku Grada Jastrebarsko Zvonimiru Novoselu 10,7 milijuna kuna vrijedan ugovor za obnovu gradskog muzeja te župniku župe Sveta Jana Josipu Gonanu 4,2 milijuna kuna vrijedne ugovore za sanaciju klizišta i izradu projektne dokumentacije za obnovu crkve sv. Ane u Gorici Svetojanskoj.
„Otkako smo u travnju ove godine raspisali javni poziv za financiranje obnove zgrada javne namjene oštećenih potresom zaprimili smo 82 prijave, a potpisali 68 ugovora ukupne vrijednosti nešto više od 85 milijuna kuna. Riječ je o decentraliziranim sredstvima i vjerujem da će nas ta pomoć Vlade RH pratiti sve dok ne obnovimo i posljednji objekt u Zagrebačkoj županiji“, rekao je Tomljenović, istaknuvši kako Zagrebačka županija obnovu javnih objekata putem javnog poziva financira u sto-postotnom iznosu.
Tomljenović je podsjetio kako je Gradu Jastrebarsko za obnovu i izradu projektne dokumentacije Zagrebačka županije prethodno već dodijelila 1,2 milijuna kuna vrijedne ugovore.
„Oštećenja muzeja su od prizemlja do potkrovlja sve veća i ozbiljnija, a ova obnova obuhvatit će kompletnu sanaciju i statičku rekonstrukciju zgrade muzeja“, rekao je Novosel zahvalivši Zagrebačkoj županiji na dodijeljenim sredstvima.
Kustosica muzeja Jelena Škrabe naglasila je kako će se obnovom osigurati rad Muzeja za još jedno stoljeće.
Crkva sv. Ane u Gorici Svetojanskoj nakon potresa kategorizirana je crvenom naljepnicom. „Obnova je već započela s milijun kuna pomoći od strane Ministarstva kulture, a zahvaljujući sredstvima Županije moći ćemo nastaviti daljnje radove na učvršćenju crkve i izgradnji svetišta“, rekao je župnik Josip Gonan.
