Počinju radovi u starogradskoj ulici u Samoboru

Trgovačko društvo Odvodnja Samobor u suradnji s Gradom Samoborom ostvarilo je bespovratna sredstva iz Fonda solidarnosti Europske unije za sanaciju kanalizacije oštećene u potresu u prosincu 2020. godine u Starogradskoj ulici i dijelu ulice Gornji Kraj.

Planirani zahvat obuhvaća Starogradsku ulicu i dio Ulice Gornji Kraj u ukupnoj dužini od 1084 metra, a radovi na sanaciji kanalizacije počet će 30. siječnja 2023. godine dok je krajnji rok za završetak radova 30. svibnja 2023. godine.

Radovi će se izvoditi u dvije faze, od kojih je I. faza od križanja Ulice Ferde Livadića sa Starogradskom ulicom do križanja Starogradske ulice i Ulice Gornji Kraj, dok je II. faza izvođenja radova od križanja Starogradske ulice i Ulice Gornji Kraj do Ulice Gornji Kraj kod kućnog broja 52.

Za vrijeme trajanja radova bit će uspostavljena privremena regulacija prometa kojom će biti zatvoren promet za sva vozila osim vozila stanara i dostave gospodarskih subjekata. Obilazni pravac iz smjera centra bit će preko Ulice Josipa Jelačića, Otruševec Samoborski, Ulica Ludvić te Ulica Gornji Kraj. Navedenom trasom prometovat će i linije javnog gradskog prijevoza.

Obavještavaju se građani da se pridržavaju prometne signalizacije za vrijeme privremene regulacije prometa te se mole za strpljenje i razumijevanje.

(Izvor: Grad Samobor)

Objava Počinju radovi u starogradskoj ulici u Samoboru pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Noć muzeja u Galeriji Galženica i otvorenje izložbe kipara Mladena Mikulina

Galerija Galženica i ove će se godine pridružiti hrvatskim muzejima i galerijama u održavanju Noći muzeja. Manifestacija Noć muzeja održati će se u petak 27. siječnja, a taj će dan Galerija biti otvorena za posjetitelje od 18 do 23 sata. U sklopu Noći muzeja biti će predstavljena monografija poznatog velikogoričkog kipara Mladena Mikulina, te svečano otvorena njegova izložba. Tijekom Noći muzeja posjetitelji će se moći i sami okušati u likovnom stvaralaštvu, radom na skupnom umjetničkom djelu.

Raspored događanja tijekom Noći muzeja u Galeriji Galženica (27. 1. 2023.):

  • 18:00 / Dvorana Galženica

Predstavljanje monografije kipara Mladena Mikulina

  • 19:00 / Galerija Galženica

Svečano otvorenje izložbe kipara Mladena Mikulina

  • 19:30 – 23:00 / Galerija Galženica

Izrada skupnog umjetničkog djela – Pod stručnim vodstvom umjetnice Tare Stanić, posjetitelji će se moći uključiti u izradu skupnog umjetničkog djela nadahnutog radom iz fundusa Galerije Galženica

IZLOŽBA KIPARA MLADENA MIKULINA

  •  27. 1. 2023. u 19:00 / Galerija Galženica

Kustosica izložbe: Tea Gudek Šnajdar, povjesničarka umjetnosti

Izložba ostaje otvorena do 24. 3. 2023.

U Galeriji Galženica 27. siječnja 2023. godine otvara se izložba Mladena Mikulina, umjetnika široj javnosti poznatog po javnoj skulpturi. Ovaj umjetnik autor je više javnih skulptura i u Velikoj Gorici  (Ptica, na zemlji (1988.), Stjepan Radić (1999.), Kalvarija (2002.), Franjo Tuđman (2005.), Golubica, spomenik palim braniteljima Velike Gorice (2008.), Franjo pl. Lučić (2009.).

No, ovom izložbom pružiti će se presjek Mikulinovog opusa, od ranijih radova nastalih u drugoj polovici 1980ih, pa sve do onih recentnijeg datuma.

Mladen Mikulin isključivi je izvođač svojih kipova, te ih stvara od ideje do konačne izvedbe. Zbog suženog izbora motiva, te većih dimenzija skulptura, radovi mu odišu monumentalnošću.

Na izložbi će se predstaviti izbor iz Mikulinove dugogodišnje karijere, koji će pružiti odličan uvid u rad ovog kipara.

Zanimljivost iz njegove karijere je kako je 1981. godine, prije upisa na Likovnu akademiju, izradio kamenu bistu poznatog glazbenika Jima Morrisona, koja je uz dopuštenje konzervatora bila postavljena na grob slavnog glazbenika u pariškom groblju Pere Lachaise. Skulptura je nakon nekoliko godina ukradena, a Mikulin je za grob izradio novu posmrtnu masku čije postavljanje na grob glazbenika je u završnoj fazi. Prije putovanja posmrtne maske Jima Morrisona u Pariz, biti će izložena na ovoj izložbi u Galeriji Galženica.

Mladen Mikulin hrvatski je kipar rođen u Velikoj Gorici 1958. godine. Na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti diplomirao je kiparstvo u klasi Branka Ružića 1986. godine.

Svoju prvu samostalnu izložbu skulptura izrađenih od metalnog lima pripremio je 1986. godine u zagrebačkoj „Galeriji Nova“, a 1990. bio je najmlađi kipar čiji je rad uvršten u veliku izložbu „Tisuću godina hrvatskog kiparstva“ u zagrebačkom Muzejsko-galerijskom prostoru. Iako je 1981. godine, prije upisa na Likovnu akademiju, izradio kamenu bistu poznatog glazbenika Jima Morrisona, koja je uz dopuštenje konzervatora bila postavljena u pariškom groblju Pere Lachaise, službeno je prvi put izlagao u Parizu 1992., na međunarodnoj izložbi „Mlado slikarstvo“ (Jeune Peinture) u Grand Palaisu, gdje se predstavio skulpturom limene ptice.

Dobitnik je natječaja za spomenik Grgi Martiću koji je izveden u bronci i postavljen u istoimenoj zagrebačkoj ulici, a u zagrebačkom parku Maksimir izradio je brončani kip „Hrvatskog sokola“. Mikulin je, po posebnim narudžbama, autor još desetak javnih spomenika. Dobitnik je više nagrada i priznanja, među kojima je nagrada za kiparstvo na Salonu mladih 1987., nagrada na Trećem trijenalu hrvatskog kiparstva i posebna nagrada Zagrebačkog salona 1990. Sudjelovao je na mnogim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu.

Živi i radi na svom imanju u Vukovini pored Velike Gorice. Profesor je na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Kao vanjski suradnik i/ili gostujući profesor predavao je i na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu (od 2009.), Filozofskom fakultetu u Zagrebu (Odsjek za povijest umjetnosti, od 2013. do 2017.) te na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (od 2016.).

Objava Noć muzeja u Galeriji Galženica i otvorenje izložbe kipara Mladena Mikulina pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Noćnim pohodom na Cesargrad započinje obilježavanje 450. obljetnice Seljačke bune

Turistička zajednica Biser Zagorja i Hrvatsko planinarsko društvo Cesargrad, u suradnji s Muzejima Hrvatskog zagorja, Družbom vitezova Zlatnog kaleža iz Donje Stubice, Kulturnim centrom Klanjec i uz potporu Grada Klanjca, u subotu 28. siječnja 2023. zanimljivim programom obilježit će početak slavne Seljačke bune.

Početak je to brojnih suradničkih programa kojima će se tijekom cijele godine obilježavati 450. obljetnica ovog iznimnog i jednog od najupečatljivijih povijesnih događaja.

Program u Klanjcu započinje u 17 sati na Trgu Antuna Mihanovića. Okupljanju “klanječkih kmetova” pridružit će se i članovi planinarskih društava, susjedi iz Slovenije…, a nakon puntanja na čelu sa seljačkim vođom Ilijom Gregorićem, oko 18 sati krenut će se s bakljama u rukama u noćni pohod prema utvrdi Cesargrad.

Ispred planinarske kuće, članovi Družbe vitezova Zlatnog kaleža iz Donje Stubice, na svoj uvijek atraktivan način, uprizorit će sukob kmetova i Cesargradske straže, a uz svjetlosnu instalaciju na zidinama utvrde, predstavnici Muzeja seljačkih buna upoznat će posjetitelje sa zanimljivim povijesnim podatcima o važnosti seljačkog oružanog ustanka koji je započeo u noći s 27. na 28. siječnja 1573. upravo napadom na Cesargrad.

Posjetitelji će moći razgledati i zanimljive srednjovjekovne izloške za koje se pretpostavlja da su pronađeni na Cesargradu i susjednom slovenskom Kunšperku, a večernje druženje u toploj planinarskoj kući ili oko prigodno zapaljenih vatri na proplanku ispred kuće, nastavit će se uz ponudu hrane, kuhano vino, čaj i glazbeni program domaćeg Buna benda.

Organizatori pozivaju sve zainteresirane posjetitelje da im se pridruže, a noćni pohod prema Cesargradu primjeren je i za starije te obitelji s djecom s obzirom da je riječ o usponu koji nije zahtjevan i traje otprilike 30-tak minuta.

Zato nemojte propustiti ovo prisjećanje na najpoznatiju pobunu malog čovjeka za pravicu u našim krajevima! Jer Buna traje!!!

Objava Noćnim pohodom na Cesargrad započinje obilježavanje 450. obljetnice Seljačke bune pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Grad Zaprešić radi na povećanju sigurnosti u Malekovićevoj ulici

U listopadu protekle godine održana je tribina o sigurnosti prometa u Ulici Jože Malekovića u Zaprešiću s ciljem smanjenja prometnih nezgoda na toj dionici. Upravo vezano za kritično križanje Malekovićeve i Starčevićeve ulice završena je nova studija. Više saznajte u narednim minutama.    

Na inicijativu građana kao i vijećnika Gradske četvrti Centar Zaprešić protekle godine održala se tribina o sigurnosti prometa u Malekovićevoj ulici s naglaskom na njeno križanje s Stričevićevom ulicom. Upravo vezano za navedeno križanje izrađena je nova studija.

Ivana Hotko, savjetnica za promet Grada Zaprešića.

” Dakle radi se cesti koja je pod upravljanju hrvatskih cesta, a grad Zaprešić unazad dvije godine kontinuirano traži povećanje sigurnosti kao i reviziju tog raskrižja. S naše strane nebrojeno puta smo razgovarali s Hrvatskim cestama, došli smo do toga da su Hrvatske ceste u suradnji s Prometnim fakultetom, po zadnjem očitovanju dostavili reviziju na navedenom raskrižju.” pojasnila je Ivana Hotko, savjetnica za promet Grada Zaprešića.

Sve dosada prikupljene mjere kao i sama studija poslane su u ispostavu Zagreb koja je trenutačni u fazi naručivanja prometnog elaborata.

” O izradi prometnog elaborata naknadno će se moći uz suglasnost ministarstva izvesti te mjere. Prema onome što je dostavljeno, predloženo je da se iz glavnih prilaza naprave zvučne trake koje bi upozoravale vozače da se nalaze na sporednoj cesti te da uspore. Također suženje same prometne trake usporiti će sam promet.” rekla je Hotko.

No usprkos sve postavljene signalizacije i uspornika nema pomoći ako nesavjesni vozači ne prilagode brzinu vožnje uvjetima na cesti. Zato je po tome pitanju obavještena i policija.

” Međutim tu uvijek pričamo o nekolicini vozača koji ne poštuju prometnu signalizaciju. Policija je upoznata s time, mi smo im već nekoliko puta ukazali na to. Nadzor brzine je nekoliko puta, u sklopu njihovih mogućnosti, bio mjeren na navedenoj lokaciji. Tako da će se i dalje raditi na tome.” istaknula je savjetnica za promet Grada Zaprešića.

Zato je važno da svi sudionici u prometu na navedenoj lokaciji pojačaju pažnju a te smanje brzinu prometovanja svojih vozila.

Objava Grad Zaprešić radi na povećanju sigurnosti u Malekovićevoj ulici pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

MRK Zaprešić odigrao prvu pripremnu utakmicu za prvenstvo

Nakon zimske stanke, počele su pripreme za nastavak sezone. MRK Zaprešić ima tri pripremne utakmice prije početka prvenstva.

Za početak su odigrali utakmicu s Rukometnim klubom Zagreb. Razgovarali smo s trenerom Igorom Požegom, koji je zadovoljan makar po završetku utakmice sam nije znao rezultat. Ipak je ovo samo jedna od pripremnih utakmica prije početka prvenstva.

“Kao prvo, rezultat ove utakmice doista nije bitan. Uvijek želimo igrati s PPD-om jer se radi o mladoj i poletnoj ekipi. Na taj način vidimo gdje smo u trkačkom dijelu te kakvi smo došli s pauze nakon Božića i Nove godine. Imamo pojačanja da vidimo kako ona dišu s našom ekipom, stoga sam maksimalno zadovoljan ovom utakmicom”, rekao nam je trener.

Igor Požeg, trener

U Klubu su dva nova, definitivno ciljana pojačanja na dosada deficitarnim pozicijama. Radi se o Ivanu Kurtušiću i Goranu Blaževiću. Uz trenutno standardnog Zvonimira Grbavca, koji je bio prvo lijevo krilo, Goran je došao ne samo kao krilo. On zna igrati i vanjskoga, a tomu su težili u utakmici protiv RK Zagreb.

Sljedeća utakmica igra se već u subotu, kad u Zaprešić dolazi prvoligaš koji je od ove sezone u trećoj ligi. To je Rukometni klub Ivanić Grad, MRK-u Zaprešić dobra pripremna utakmica za dalje.

Objava MRK Zaprešić odigrao prvu pripremnu utakmicu za prvenstvo pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Izlažu se radovi svjetski poznate umjetnice koja je protiv pornografije protestirala – erotikom: Cenzurirali su ju…

Natalia LL u umjetničkom je svijetu, ali i u široj javnosti, najpoznatija po radu “Consumer Art” koji datira u sedamdesete godine prošlog stoljeća. U tom radu nekoliko žena u pozama koje nalikuju onima iz pornografskih filmova, jedu, primjerice bananu, puding ili kobasicu, no na senzualan, dvosmislen način. Rad je kritika eksploatacije žena u pornografskim filmovima, u ovom slučaju one same preuzimaju kontrolu nad narativom…. Rad čine video dugačak šesnaest minuta i popratne fotografije, pretežito crnobijele, no ima i onih u boji.

Natalia LL, dvostruki L je od prezimena Lach-Lachowicz, bila je jedna od pionirki feminizma u umjetnosti, i međunarodno je prepoznata. Više su ju puta cenzurirali u rodnoj Poljskoj, podsjetimo kako su istraživanja pokazala da je u bivšoj Jugoslaviji od socijalističkih zemalja ipak bilo najviše slobode. Cenzurirali su ju, potom, i kasnije, kada je na vlast u Poljskoj došla konzervativna, desna struja. Kako je izvijestio ravnatelj muzeja Jerzy Miziołek, koji je čini mi se pod pritiskom i popustio, uz spominjanje štete za mlade ljude, poljsko Ministarstvo kulture zahtijevalo je uklanjanje instalacije. Instalacije koja je predstavljala kritiku patrijarhalne konzervativne sredine.

Rano se razboljela, još krajem sedamdesetih, pa je odustala od jačeg eksponiranja, no poživjela je relativno dugo, preminula je u Vroclavu prošle godine, bilo joj je osamdeset pet godina. Posjetila je u više navrata i Hrvatsku, gdje je surađivala s Marinkom Sudcem (Institut za istraživanje avangarde). Naziv je izložbe “Sloboda mog uma – avangardne umjetnice iz Kolekcije Marinko Sudac”, moći će se pogledati u preuređenoj Vršilnici u Zaprešiću.


image

Marinko Sudac i Natalia Lach-Lachowicz

Kolekcija Marinko Sudac


image

Natalia Lach Lachowicz

Kolekcija Marinko Sudac

Marinko Sudac s gradom Zaprešićem sada priprema veliku izložbu u Zaprešiću, u sklopu nadolazeće Noći muzeja sljedećeg petka, na kojoj izlaže važne žene umjetnice, a jedna od njih upravo je Natalia LL. Kako navode iz Instituta: “Njezin istaknuti rad je serija Consumer Art iz 1972. g. U tim fotografskim i video radovima, mlade žene pred objektivom (sugestivno) konzumiraju tada teško-dobavljive namirnice poput banana, kobasica, pudinga. U narednim desetljećima, iako su stvoreni bez direktne feminističke agende, ovi radovi promakli su se u neke od najvažnijih radova o ženskom pitanju. Bilo da je prvotna namjera umjetnice bila kritika socijalne situacije u tadašnjoj Poljskoj i/ili komentar na poimanje ženskog identiteta, važna je činjenica da Natalia LL žene u svojim radovima postavlja u obrnutu dinamiku “ženskog pogleda” u kojem su one akteri i kontroliraju svoju situaciju”.


image

Natalia II na prosvjedu za prava seksualnih manjina u New Yorku 1977

Press


image

Natalia LL, Consumer ARt, 1972., 4xcb fotografija, 4×294 x233 mm

Press

Naime, rad “Consumer Art” je potaknuo i na druge polemike te pitanje je li bilo u to doba u Poljskoj uopće bilo konzumerizma, ili je na ovu autoricu snažan utjecaj vršila umjetnost sa Zapada, što je, djelomice, točno, no kasnije se pojasnilo da je riječ o priči o nedostatku potrošnje nasuprot konzumerističkom svijetu. No, nije jedina tema u radu ove umjetnice koja je bila cenzurirana. Primjerice, neke je radove ostvarila u suradnji s tadašnjim partnerom i umjetnikom Andrzejem Lachowiczom. To je bilo doba umjetničkih parova, pa je Marina Abramović surađivala s Ulayem, a Sanja Iveković s Daliborom Martinisom. S Lachowiczom se potom Natalia LL rastala, no njih dvoje čitav su život ostali bliski, i živjeli su i djelovali u neposrednom susjedstvu jedno pored drugoga, savjetovali su se.

S prijateljima je i sa suprugom ova umjetnica sedamdesetih osnovala galeriju Permafo u Vroclavu, bio jedno od rijetkih mjesta gdje su promovirani novi mediji (fotografija, film, performans), već popularni na Zapadu. Djelovala je od 1970. do 1981. Djelatnost galerije prekinuta je uvođenjem izvanrednog stanja u Poljskoj, podsjetimo, u prosincu 1981. proglasio ga je general Wojciech Jaruzelski. No, tijekom galerije, neki su radovi bili zabranjivani. Naime, postavila svoju izložbu “Intimna fotografija”. Instalacija se sastoji od velikih panoa postavljenih u obliku paravana s lagano odškrinutim vratima. Vanjske stranice bile su obložene autoportretima ove umjetnice, a s unutrašnje eksplicitnim fotografijama vođenja ljubavi. Izložba je cenzurirana, nakon što je bila otvorena samo jedan dan, a instalacija je uklonjena. U radu, pak, “Teror baršuna” prikazivala je sebe odjevenu kao dominu.


image

Natalia LL, CONSUMER ART, 1972., cb fotografija platno 1050 x1050 mm

Press


image

Natalia LL, consumer art, 1972., cb fotografija platno 1050×1050 mm

Press

Fotografija ju je privukla brzo nakon studija, još šezdesetih, isprva nehotice. U jednom je intervjuu rekla: “Željela sam studirati slikarstvo, upisala sam Umjetničku akademiju. No, nisam se uspjela upisati kod profesora kojeg sam željela, Eugieniusza Gepperta, i dobro da je tako ispalo, jer bi po svoj prilici danas bila osrednja slikarica. Shvatila sam da fotografija posjeduje magiju i snagu, na koju se lako navući”.

Jedom je prigodom rekla: “Činilo mi se da je to fotografija koja vam dozvoljava da promijenite svakodnevnicu, često banalnu, u tajanstveni, jedinstveni događaj”. To se možda najbolje odražava na seriji “Egzistencija”, kojom je snimala poznate ljude oko sebe, primjerice svoju sestru, u povišenom, no nedefiniranom emocionalnom stanju. U to doba čita autore kao što su Sartre, Kierkegaard, Camus i Dostojevski, zanima ju poetika talijanske kinematografije. Bio je to duh vremena, pa je poput njezinih kolega na ovim prostorima, kritizirala umjetnost zatvorenu isključivo u galerijske okvire, zanimala ju je umjetnost koja dopire do i koja zanima širok krug ljudi. Prepoznala ju je, među ostalim, i znamenita američka kritičarka Lucy Lippard, njezina vršnjakinja, zajedno su često kasnije surađivale

Kako navode iz Instituta za avangardu: “u kasnim 70-ima, nakon teške bolesti, umjetnica svoj fokus usmjerava na mitološke teme. U 1980-im i 1990-im godinama u mnogim djelima Natalije LL radi se o uvećanim fotografskim slikama njezine glave, često s ekspresivnim izražajem lica. Za razliku od lica nekadašnjih modela čije su širom otvorene oči izražavale stanje zadovoljstva i vanjske aktivnosti, ovdje zatvorene oči umjetnice sugeriraju unutarnju napetost, simultanost sna ili transa, ali i agresivnu udubljenost, borbu za opstanak i erupciju energije.

Njezini se radovi nalaze u zbirkama Međunarodnog centra za fotografiju u New Yorku; Centre Pompidou u Parizu, Musée National d‘Art Moderne, Pariz; Muzej dekorativne umjetnosti, Prag; Ludwigov muzej, Köln; Museum Kunstpalast, Düsseldorf; i Nacionalni muzeji u Gdańsku-Oliwa, Poznan, Varšava i Wrocław, sudjelovala je na većini značajnih izložbi o feminizmu, ali i pop artu: Gender Check – Rollenbilder in der Kunst Osteuropas, mumok, Beč (2009.), World Goes Pop, Tate Modern, London (2015.), Ludwig Goes Pop + East Side Story, Ludwig muzej, Budimpešta (2015.), FEMINISTISCHE AVANTGARDE der 1970er-Jahre, ZKM, Karlsruhe (2017.). I sama je u Poljskoj organizirala izložbu umjetnica, Women‘s Art 1978.

Zaklada Kosciuszko pozvala je Nataliu LL 1977. u New York, gdje se družila s nekima od najpoznatijih umjetnica tog vremena – Anom Mendietom, Ginom Pane, Carolee Schneemann. Tamo je sudjelovala i u LGBTQ+ demonstracijama, što je ostalo dokumentirano na fotografijama na kojima ona drži fotografiju kadra iz njezine serije Post-consumer Art (1975.). Iz Instituta za avangardu pišu: “U kasnijim razdobljima, Natalia LL usredotočila je svoju umjetnost na vlastito iskustvo ili unutarnje iskustvo pojedinca (fotografska serija Sanjanje, 1978. ili performans Piramida, 1979.) te proživljavanje snažnih emocija (serije Stanje panike ili Panična sfera iz 1991.)”.

Vincekovo u Mariji Bistrici

I ove godine Vincekovo se slavi u Mariji Bistrici u nedjelju 22. siječnja. Program počinje u 12 sati, dočekom gostiju na Trgu pape Ivana Pavla II, a odlazak u klet i vinograd Josipa Frajtaka u Podgorje Bistričko planiran je za 12.30 sati.

Tamo 13 sati slijedi program prema starim narodnim običajima, rezidba i zalijevanje trsova, uz nastup KUD-a Lovro Ježek, Limene glazbe KUD-a Lovro Ježek i udruge kuburaša Marija Bistrica.

Svi će se posjetitelji moći okrijepiti kuhanim vinom i domaćim kobasicama uz glazbeni program za kojega će biti zaduženi “Bistrički licitari”.

Objava Vincekovo u Mariji Bistrici pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Predstavljen novi ravnatelj SB Krapinske Toplice 

U Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice održana je konferencija za novinare na kojoj je predstavljen novi ravnatelj bolnice Danijel Javorić Barić. On je jednoglasno izabran na Upravnom vijeću za ravnatelja, a dosada je bio član Upravnog vijeća bolnice.

Županijska uprava ima povjerenje u mlade, školovane, odgovorne i ambiciozne ljude

U Krapinskim toplicama održana je konferencija za medije na kojoj je predstavljen novi ravnatelj bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske toplice. Tom prigodom župan Kolar zahvalio se i bivšoj ravnateljici na svemu odrađenome.

” Dajemo im mogućnost da pokažu što znaju i da upravljaju velikim sustavima. Tada 31-godišnjoj Željki  dali smo odgovornost da vodi Specijalnu bolnicu Krapinske Toplice i mogu reći da je ona to sa svojim radom opravdala. Pogotovo u drugom mandatu kada je bilo izuzetno teških trenutka kako za nju ravnateljicu tako i za nas osnivače. Htio bi se Željki posebno zahvaliti jer je do zadnjeg dana radila punim kapacitetom.” rekao je župan Željko Kolar.

Dosadašnja ravnateljica osvrnula se i na najvažnije stavke provedene tijekom njenog mandata.

” Trudila sam se da osiguramo kvalitetne i suvremene usluge svim našim pacijentima. Ulagali smo prvenstveno u medicinsku opremu i uvodili kontinuirano nove postupke, metode, tehnologije i koliko smo bili u mogućnosti ulagali smo u terapijske i smještajne prostore. Ukupno je u investicijsko održavanje i nabavu opreme uloženo preko 45 milijuna kuna što županijskih, što vlastitih bolničkih“ – kazala je ravnateljica  Žnidarić, dodajući da je drugi fokus bio osiguravanje dovoljnog broja stručnog, medicinskog osoblja. „Tu smo imali veliki problem jer nam je u sljedećih nekoliko godina znatan dio liječnika odlazio u mirovinu, a dio je ih je već otišao. Zbog toga smo od 2015. godine kontinuirano upućivali mlade liječnike na specijalističko usavršavanje i danas imamo 20-ak specijalizanata i to je neki zalog za budućnost. Za troškove plaća tih liječnika i popratne troškove uloženo je preko 23 milijuna kuna.“ – zaključila  je donedavna ravnateljica Žnidarić.

Javorić Barić predstavio je i svoje planove među kojima je na prvome mjestu stabilizacija financijskog poslovanja.

” Stanje je izazovno, ali nije besperspektivno. Priča hrvatskog zdravstva se djelomično može preslikati i na našu bolnicu, no vjerujem da imamo određenih novih ideja koje bi svojom realizacijom mogle potaknuti stabilizaciju, prije svega na mjesečnoj razini, a onda tim pozitivnim tempom utjecati i na rješavanje dospjelih i nedospjelih obveza. Također, pred nama je realizacija velikog projekta, obnove stare zgrade, koji će dati novu vizuru bolnici, koji će apsolutno doprinijeti stabilizaciji troškova energenata, ali će i znatno poboljšati dojam svega onoga što je projektom obuhvaćeno. O nekim stvarima još ne bi govorio, to ću ostaviti za razgovor za Stručnim vijećem i najužim timom, a u narednim danima očekujem da ćemo održati predstavljanje najužeg tima ravnatelja“ – rekao je novi ravnatelj Javorić Barić.

Župan se osvrnuo i na upit novinara vezan za navodno stranačko kadriranje pri izbora ravnatelja.

” Ja sam za vrijeme svojeg mandata postao “poznat po tome da kadroviram stranački”, od 10 pročelnika samo jedna pročelnica ima stranačku iskaznicu i ona je došla iz Ministarstva raditi kod nas na tri i pol godine jer je imala iskustvo i znanje koje drugi nisu imali. Kao što znate, od sedam ravnateljica i ravnatelja zdravstvenih ustanova jedino je gospođa Nada Dogan stranački opredijeljena. Prema tome, brojke govore same po sebi. Što se tiče ravnatelja naših ostalih institucija i ustanova, nitko nije stranački opredijeljen, točnije nitko nije član stranke.” pojasnio je župan Kolar.

Na kraju, župan Kolar je donedavnoj ravnateljici Željki Žnidarić kao simboličan znak zahvale uručio i buket cvijeća.

Objava Predstavljen novi ravnatelj SB Krapinske Toplice  pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

HBOR i poslovne banke potpisali Sporazume o suradnji na poslovima subvencioniranja kamata iz sredstava NPOO-a

HBOR i petnaest poslovnih banaka potpisali su danas Sporazume o suradnji na poslovima subvencioniranja kamata iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

HBOR-u je u okviru NPOO-a povjerena provedba financijskih instrumenata subvencije kamatnih stopa u iznosu od gotovo 80 milijuna eura, temeljem čega su danas potpisani Sporazumi s poslovnim bankama koje će kroz svoje široke prodajne kanale omogućiti povoljne uvjete financiranja velikom broju poduzetnika i javnih subjekata.

Poslovne banke uključene u provedbu financijskog instrumenta su – Agram banka d.d, Banka Kovanica d.d., Croatia banka d.d., Erste&Steiermärkische Bank d.d., Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo / HPB d.d., Istarska kreditna banka Umag d.d., Karlovačka banka d.d., KentBank d.d., Nova hrvatska banka d.d., OTP banka d.d., Podravska banka d.d., Privredna banka Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d., Slatinska banka d.d. i Zagrebačka banka d.d.

U situaciji značajnog kontinuiranog rasta kamatnih stopa na financijskim tržištima, subvencija kamatnih stopa važan je instrument ublažavanja posljedica krize za poslovne subjekte i subjekte javnog sektora. Osim toga, subvencija kamatnih stopa pozitivno utječe na gospodarstvo, jer potiče spremnost gospodarskih subjekata za ulaganja, a samim time i povećanje volumena investicija na tržištu RH. Očekuje se da bi do lipnja 2026. uz Financijski instrument subvencije kamatnih stopa bilo moguće podržati i do 400 milijuna eura investicijskih kredita privatnih poduzetnika i javnog sektora. Ovaj instrument pomoći će hrvatskom gospodarstvu i društvu da postanu održiviji, otporniji i spremniji za izazove i prilike koje donose zelena i digitalna tranzicija.

Subvenciju je moguće dodijeliti putem kredita za ulaganja u osnovna sredstva, od pokretanja poslovanja, do modernizacije i proširenja kapaciteta. Iznos subvencije po pojedinom kreditu je ograničen na 500 tisuća eura za male i srednje poduzetnike, odnosno na 1 milijun eura za ostale subjekte, kako bi povoljnije uvjete mogao koristiti što veći broj korisnika kredita. Subvencija do najviše 3 postotna boda se dodjeljuje ovisno o namjeni i vrsti ulaganja, a može iznositi do 75 posto kamatne stope za zelenu i digitalnu tranziciju, do 65 posto kamatne stope za ulaganja na posebna područja RH ili u istraživanja, razvoj i inovacije te za ulaganja javnog sektora za ublažavanje posljedica potresa, odnosno do 50 posto kamatne stope za ostala ulaganja u konkurentnost i otpornost.

Dodatni benefit za korisnike NPOO subvencija, a u konačnici i za gospodarstvo te cjelokupno društvo RH, je prilagodba vlastitog poslovanja „zelenim“ standardima, budući da sva ulaganja u okviru NPOO-a moraju zadovoljavati načelo nečinjenja bitne štete okolišnim ciljevima (Do No Significant Harm – DNSH).

Objava HBOR i poslovne banke potpisali Sporazume o suradnji na poslovima subvencioniranja kamata iz sredstava NPOO-a pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Kreće rekonstrukcija Društvenog doma u Jablanovcu

Kreće rekonstrukcija Društvenog doma u Jablanovcu

Kreće rekonstrukcija Društvenog doma u Jablanovcu

Početkom veljače započet će radovi potpune rekonstrukcije Društvenog doma u Jablanovcu, a ugovor vrijedan gotovo 2,5 milijuna eura (s PDV-om) potpisali su gradonačelnik Željko Turk i Tomislav Bolotin, direktor tvrtke Magnum Supra d.o.o. koja je po provedenom postupku javne nabave izabrana za izvođača radova kao najpovoljniji ponuditelj. „Veseli me što smo se danas simbolično okupili […]

The post Kreće rekonstrukcija Društvenog doma u Jablanovcu first appeared on Grad Zaprešić.