Najslađi advent je završen, ali klizalište u Zaprešiću na Trgu Ivana Pavla II. i dalje radi. Klizanje traje svakog dana do kraja siječnja.
“Mi smo tu do 29. siječnja jer je radno vrijeme prilagođeno školi klizanja. Produžili smo ju zbog naših polaznika dječjih vrtića budući da nisu svi stali u prosinac. Naravno, klizalište u Zaprešiću našim je građanima također i dalje na raspolaganju”, rekao nam je Luka Sinković, voditelj Održavanja javno-prometnih, zelenih površina i tržnica u Komunalnom Zaprešić.
Luka Sinković, voditelj Održavanja javno-prometnih, zelenih površina i tržnica u Komunalnom Zaprešić
Iako su adventska događanja iza nas, na zaprešićkoj šetnici zabava ne prestaje. Uslijed klimatskih uvjeta svjedočili smo otkazivanju Snježne kraljice, ali Komunalno Zaprešić klizalištem uspješno upravlja.
“Ova godina doista je bila izazovna. U prosincu je bilo puno kiše, zbog koje nam je led za sloj zadebljao. Poslije nam je kiša radila i rupe u ledu. Nakon toga sad vladaju skoro proljetne temperature i, zbog debljine leda, rashladni stroj sam ne može hladiti dovoljno da taj led bude kako spada”, dodao je Luka. Za održavanje klizališta potrebno je gotovo desetero ljudi.
U cjelini, popularnost klizališta je dobra i Komunalno Zaprešić zadovoljno je posjećenošću. Jasno, najčešći su klizači djeca.
Za najam klizališta građani će platiti dva eura, a jedan euro za klizaljke ukoliko nemaju svoje.
Povećao se broj posjetitelja koji u 2022. iznosi 676.000, što je povećanje od 20 % u odnosu na 2021. godinu, a povećanje je vidljivo i u dolascima i noćenjima turista, gdje je ostvareno 10.688 dolazaka i 16.835 noćenja, što je povećanje za 69 % u dolascima i 61 % u noćenjima u odnosu na 2021. Otvorena su i dva nova privatna smještaja; kuća za odmor Villa Max i kuća za odmor „Katica“.
Na prvom mjestu stranih turista opet su Poljaci s ostvarenih 1.945 dolazaka i 2.017 noćenja, a važno je istaknuti da se broj turista iz Izraela povećao s 2 dolaska i 10 noćenja u 2021. na 234 dolaska i 542 noćenja u 2022. godini.
Nakon ukidanja većine epidemioloških mjera, održana su sva tradicionalna događanja
Ljeto u Mariji Bistrici je održano bez ograničenja, te su održana već tradicionalna događanja: Dan mjesnih odbora, Susret klapa, Javnopokazna vatrogasna vježba, Ljetna glazbena večer KUD-a „Lovro Ježek“, te Biciklijada 4 kapelice, Bistrička noć, Dan domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, Biciklijada Selnica Gusakovec.
Doček Nove godine u podne 2022.
Posebno treba istaknuti Zabavno – sportski vikend koji se održao zadnjeg vikenda u lipnju na nogometnom igralištu koji je privukao oko 6.000 posjetitelja u dva dana.
Ove godine je i po drugi puta održan Trail „Za dušu i tijelo Mirko Fulir“ koji je okupio oko 125 natjecatelja iz cijele Hrvatske, a posebno treba istaknuti da je važnost ovog sportskog događanja prepoznao i HTZ, te dodijelio sredstva za njegovo održavanje.
Biciklijada
„Advent u Mariji Bistrici“ je 2022. godine posjetilo preko 50.000 posjetitelja, a tu je i Doček u podne koji je ove godine zabilježio rekordnu posjećenost od oko 12.000 posjetitelja, čime se još jednom dokazalo da je ova manifestacija ključna za produljenje turističke sezone ne samo u Mariji Bistrici, već i u cijeloj županiji.
Uskok je podigao optužnicu protiv župana Zagrebačke županije Stjepana Kožića zbog sumnji da je županijskim novcem platio privatni ručak osoblju zagrebačke bolnice Merkur gdje se liječio u siječnju 2020. godine.
Tužiteljstvo je, ne navodeći identitete, priopćilo kako se Kožiću stavlja na teret da je, koristeći autoritet župana, zatražio od pročelnice Ureda župana Mirjane Oštrec Bosak da na račun reprezentacije organizira i plati dostavu hrane i pića u KB Merkur kako bi počastio medicinsko osoblje povodom njegovog izlaska iz te bolnice.
Pročelnica je, ističe Uskok, slijedom toga potpisala narudžbenicu jednoj tvrtki kojom je naručila konzumaciju hrane i pića u iznosu od 5250 kuna. Nakon isporučene usluge i zaprimljenog računa, pročelnica je također potpisala naredbu računovodstvu da se navedeni iznos isplati tvrtki, dodaje tužiteljstvo.
Pritom je pročelnica, stoji u optužnici, napisala na poleđini računa da se račun odnosi na događaj za koji je znala da se nije dogodio te da navedeni trošak nije napravljen u službene svrhe.
Uskok dodaje da Kožića tereti i da je radi prikrivanja neosnovanog raspolaganja novcem potpisao i službenim pečatom ovjerio podnesak županije u kojem je navedeno da se trošak odnosi na ručak organiziran u sklopu priprema jednog projekta te ga je dostavio Uskoku iako je znao da navedeno ne odgovara istini.
Prema pisanju medija, hrana, 13 butelja vina te 18 litara bezalkoholnog pića naručeni su u zaprešićkom restoranu Trajbar dok su Kožić i njegova pročelnica na lažnom računu napisali da se radilo o ručku s predstavnicima Ministarstva znanosti i obrazovanja. Ministarstvo je, ističu mediji, demantiralo da su njihovi predstavnici bili na takvom ručku.
Kožić je ranije odbacio optužbe, a tijekom istrage koja je prethodila optužnici nije bio uhićen zbog male štete.
S početkom drugog polugodišta krenula je podjela besplatnih obroka za sve učenike u osnovnim školama u cijeloj Hrvatskoj. Mjera je to koju je Vlada odlučila uvesti nakon inicijative „Pravo svakog djeteta na školski obrok” a mi smo posjetili OŠ Ljudevita Gaja u Zaprešiću kako bismo provjerili kako to izgleda u praksi. Vlada je iz proračuna izdvojila 550 milijuna kuna za besplatan školski obrok svim osnovnoškolcima u Hrvatskoj što je hvalevrijedno ali škole se sada bave raznim izazovima tehničke prirode kako bi implentirali novi sustav.
“Od 1. siječnja sve osnovne škole u RH imaju osiguran topli obrok odnosno dosadašnji mliječni obrok za sve učenike. Taj obrok dosada su plaćali roditelji. Nekima je bio sufinanciran iz nekih drugih izvora ali od ove godine je on putem Vlade osiguran za sve učenike u RH. Taj cijeli projekt je jako dobar i pohvalan ali pred nas kao škole je stavljen novi izazov. Moramo reorganizirati vremena za prehranu, logistički pripremiti kuhinju i opremiti nekim novim uređajima. Ono što je jako bitno je da moramo zaposliti nove kuharice kako bi stigle te obroke i pripremiti. Poslali smo zahtjev Ministarstvu znanosti i obrazovanja za odobrenje novih zapošljavanja budući da je trenutni broj kuharica na samoj granici mogućnosti pripreme obroka za svu djecu. Nadamo se da ćemo dobiti odobrenje za povećanje broja kuharica kako bi ih mogli još kvalitetnije pripremiti”, istaknuo je ravnatelj OŠ Ljudevita Gaja Tomislav Cerinski.
Tomislav Cerinski
Veliko povećanje u broju djece koja će se hraniti u školskoj kuhinji
Nakon ove odluke u školskoj kuhinji OŠ Ljudevita Gaj hranit će se 50% više djece nego dosad.
“Dosad se u školskoj kuhinji hranilo 600-njak djece a odsad pripremamo obrok za svih naših 890 učenika. Na djeci je naravno hoće li u pojedinom danu tu hranu i jesti. Djeca nisu zadovoljna kada je neka hrana na žlicu, draži im je fast food ali te navike moramo pokušati mijenjati. Te navike moraju krenuti i od kuće, vrtića, škole. Treba poticati djecu ali i osvješćivati roditelje na važnost kuhanog obroka i na zdraviji način prehrane”, poručuje Tomislav Cerinski.
Svaka škola ima drukčiji tjedni meni
Trenutno nije zakonski propisano što mora biti u kojem obroku.
“Postoje normativi po kojima se škole moraju voditi. Sve to naravno ovisi o logističkim uvjetima koje pojedina škola ima. Počevši od toga koliko je velika kuhinja, koliko su veliki blagovaonski prostori, koliko učenika dolazi, koliko odmora imamo i kako to se smjestiti unutar jedne smjene. Trenutno nismo produljivali odmore. Tek kad dobijemo nove kuharice probat ćemo da najraniji obrok bude najranije u 8.45 za razliku od 8 sati. Tjedni jelovnik će se mijenjati. Naša ideja je da u jutarnjoj smjeni to ipak bude neka laganija hrana, a u popodnevnoj malo konkretnija koja bi ih ipak malo duže držala sitima” otkrio je Tomislav Cerinski.
Od škole do škole situacija je drukčija ali mnoge za pripremu toplog obroka za sve učenike nemaju ni prostor ni osoblje stoga će biti potrebno još mnogo vremena kako bi se stvorili uvjeti za provedbu tako složene organizacijsko- kadrovske operacije.
U protekloj je 2022. godini Grad Zaprešić isplatio 227 subvencija za novorođenčad, što je za 22 subvencije više nego 2021. godine, a u odnosu na 2020. godinu to su čak 42 subvencije više. Od toga je 108 subvencija za prvo dijete u obitelji, 87 za drugo, 21 za treće dijete, za četvrto 8, za peto jedna, a dvije su za sedmo dijete u obitelji.
Kako bi se i dalje poticali demografski trendovi, Grad Zaprešić na svojoj je posljednjoj sjednici Gradskog vijeća u 2022. godini donio odluku o povećanju subvencija za novorođenčad od 1. siječnja 2023. godine. Tako subvencija sada iznosi 350 eura za prvo dijete, što je 18 eura ili 137 kuna više u odnosu na prošlogodišnji iznos od 2 500 kuna. Za drugo dijete iznosi 700 eura (što je 36 eura ili 274 kune više), dok za treće i svako sljedeće dijete iznosi 1 400 eura, a što je za čak 72 eura ili 548 kuna više u odnosu na 2022. godinu. Pravo na isplatu subvencije roditelji stječu podnošenjem obrasca.
Ovome valja dodati kako se cijena vrtića čiji je osnivač Grad za roditelje nije mijenjala, a povećane su subvencije Grada za djecu polaznike vrtića drugih osnivača i za usluge čuvanja djeteta koje pružaju obrti za obavljanje djelatnosti dadilje. Grad to subvencionira u iznosu od 190 eura za prvo, 205 eura za drugo te 285 eura za treće dijete.
U Odluci o izmjeni i dopuni Odluke o sufinanciranju programa predškolskog odgoja i obrazovanja uvrštena je kategorija sufinanciranja programa predškolskog odgoja i obrazovanja za dijete u udomiteljskoj obitelji u 100%-tnom mjesečnom iznosu u ekonomskoj cijeni redovitog 10-satnog programa predškolskog odgoja i obrazovanja u dječjim vrtićima.
Uz dovršetak izgradnje i opremanje novog objekta vrtića Maslačak i početak izgradnje Društvenog doma u Jablanovcu, gdje će biti smješten vrtić s dvije skupine, ovo su mjere koje svakako pomažu roditeljima, ali i utječu na pozitivnu demografsku sliku.
Nastavlja se trend pozitivnih turističkih pokazatelja u Zagrebačkoj županiji. Prema najnovijim podacima sustava eVisitor u Zagrebačkoj županiji je u 2022. godini ostvareno oko 56% više dolazaka i oko 48% više noćenja turista u odnosu na 2021. godinu.
U odnosu na turistički rekordnu 2019. godinu ostvareno je oko 91 % dolazaka dok je broj noćenja turista veći za oko 2 % u donosu na 2019. godinu.
Gledano prema destinacijama najviše je gostiju boravilo u Velikoj Gorici, Svetoj Nedelji, Jastrebarskom, Samoboru i Ivanić-Gradu.
Podaci iz sustava eVisitor također pokazuju kako su najbrojniji gosti pored domaćih, bili gosti s tržišta Njemačke, Italije, Nizozemske, Bosne i Hercegovine, Poljske, Austrije, SAD-a, Slovenije, Srbije, Češke i Kine.
Prema organizaciji dolaska, ostvareno je oko 90 % individualnih dolazaka gostiju
Zadovoljstvo pokazateljima izrazila je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović zahvalivši se svima koji su doprinijeli uspješnoj turističkoj godini. „Naši vinari, OPG-ovci, hotelijeri, ugostitelji, lokalne turističke zajednice, kao i sama Turistička zajednica Zagrebačke županije dali su svoj doprinos, a ta sinergija ponovno se pokazala kao recept za najbolje rezultate“, rekla je Alilović dodavši kako će Županijska turistička zajednica nastaviti i u ovoj godini sa snažnom promocijom destinacije i svih njenih autohtonih i inovativnih sadržaja. Posebno se osvrnula na trend gradnje i iznajmljivanja kuća za odmor, kako tradicijskih tako i luksuznih, kojih u Zagrebačkoj županiji ima preko 130. „U 2022. godini interes za boravak u kućama za odmor se udvostručio u odnosu na godinu ranije“, pojasnila je Alilović.
U protekloj je 2022. godini Grad Zaprešić isplatio 227 subvencija za novorođenčad, što je za 22 subvencije više nego 2021. godine, a u odnosu na 2020. godinu to su čak 42 subvencije više. Od toga je 108 subvencija za prvo dijete u obitelji, 87 za drugo, 21 za treće dijete, za četvrto 8, za peto […]
Božić je iza nas, a na red je došlo odlaganje jelki. Saznali smo gdje građani Zaprešića ostavljaju svoje božićno drvce te kako se prema jelkama odnose tamošnja poduzeća za komunalnu djelatnost.
Bogojavljenje je označilo kraj božićnog vremena. I dio građana Zaprešića stoga je raskitilo svoje jelke i ostavilo ih na javnim površinama na području grada, gdje se od devetog siječnja vrši odvoz drvca.
Svi građani jelku mogu ostaviti na javnoj površini te će zaposlenici Komunalnog Zaprešić božićna drvca prikupiti i zbrinuti. S jelke je prije bacanja potrebno ukloniti sve ukrase. Isto tako, božićno drvce ne smije biti u vreći. Građani jelke uglavnom pravilno odlažu – bacaju ih na livadu, a ne na ulicu. Djelatnici Komunalnog Zaprešić najprije ih tovare u kamione, a zatim odvoze na obradu. Stare jelke voze se izravno na kompostiranje. Za Komunalno Zaprešić olakšanje je što ima svoj kompost kojim gnoji zelene površine na području grada.
Umjetna ili prava jelka? Pitanje je sad. Iako se sve više građana odlučuje na druge načine odlaganja nakon blagdana, poput presađivanja jelke u vrt ili kupnje plastičnog božićnog drvca, čini se da ih većina završi na gradskim ulicama.
Gradske jelke, postavljene na trgovima, također postaju dijelom komposta. U Zaprešiću je bilo ukrašeno nekoliko velikih, blistavih jelki. Ukrasi jesu uklonjeni, ali sama drvca još nisu.
Iza djelatnika Komunalnog Zaprešić puno je posla oko adventa, a ispred njih nove radne pobjede.
Nakon što su pljačkaši bankomata na širem zaprešićkom području mirovali godinu dana poslije slučaja u Podsusedu od prije mjesec dana policija je zabilježila i novi eksplozivni udar na bankomat. Na zasad neutvrđen način izazvana je eksplozija bankomata u Industrijskoj ulici u Zaprešiću, tj. naselju Šibice oko 3:40. 2022. u ovo doba godine eksplodirao je bankomat koji se nalazi veoma blizu u Laduču dok su nekoliko mjeseci ranije razvaljeni bankomati u Bistri te Prigorju Brdovečkom koji je uzrokovao i požar trgovine. Ovog puta trgovina se nije zapalila, a Policijska uprava zagrebačka je izvijestila kako nije bilo ozlijeđenih osoba. Očevid i kriminalističko istraživanje su u tijeku te će naknadno biti poznato više informacija o ovoj eksploziji.
WRC Croatia Rally prošle je godine hrvatskom turizmu donio preko 105 milijuna eura, uz više od 310 tisuća gledatelja koji su pratili brzinske ispite na hrvatskim cestama. Rezultati su to stručne studije “Socio-ekonomski utjecaji WRC Rally Croatia 2022 na prostor Središnje Hrvatske” koju je izradio Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Na predstavljanju stručne studije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu nazočio je osobni izaslanik Ministrice turizma i sporta Republike Hrvatske, državni tajnik Josip Pavić, prodekanica za strateška partnerstva i projekte Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Kosjenka Dumančić, kao i predstavnici lokalnih zajednica i županija u kojima se održavaju brzinski ispiti WRC Croatia Rallyja, izvršni predstavnici Hrvatske turističke zajednice i Hrvatskog auto i karting saveza te organizacijski tim WRC Croatia Rallyja predvođen predsjednikom organizacijskog odbora WRC Croatia Rallyja Danielom Šaškinom.
dr. sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
“Vlada RH je zaista prepoznala važnost ovakvih događaja za promociju Hrvatske kao poželjne destinacije sportskog turizma i s velikom radošću prihvatila partnerstvo u organizaciji WRC-a osiguravši ukupno 3 milijuna eura za 2022., 2023. i 2024. godinu. Imajući u vidu važnost promocije koju sport nudi isto tako će se iduće godine organizirati niz drugih sportskih manifestacija kojima će partner biti Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske”, istaknuo je Josip Pavić, državni tajnik Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske.
Rezultati provedene studije otkrivaju da je utrke uživo pratilo 310.000 gledatelja, što se snažno odrazilo na povećani broj noćenja turista na području županija koje su ugostile brzinske ispite. WRC Croatia Rally time je potvrdio svoj status jedinstvene regionalne manifestacije s obzirom na to da je trećina posjetitelja stiglo iz zemalja srednje, zapadne i jugoistočne Europe. Ukupni ekonomski učinci za Republiku Hrvatsku procjenjuju se na preko 105 milijuna eura.
“Prije svega, riječ je o jednom mega sportskom spektaklu čije učinke Hrvatska dosad nije imala ni na jednom sportskom, kulturnom ili bilo kojem drugom događanju. Rezultati studije iz 2022. godine pokazali su da je ovaj projekt i ekonomski i društveno održiv te da bi Hrvatska i nadalje trebala ostati domaćin WRC-a”, rekao je dr. sc. Oliver Kesar, profesor s katedre za turizam Ekonomskom fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Prošlogodišnji WRC Croatia Rally rezultirao je i velikim interesom medija, čak 400 predstavnika medija stiglo je u Hrvatsku i izvještavalo o uzbudljivim brzincima i umijeću najboljih reli vozača današnjice. Zanimljivo je da je i prosječna potrošnja po gledatelju Croatia Rallyja veća od prosjeka i iznosi 263 eura, dok ukupni proračunski prihodi premašuju 12 milijuna eura.
Trećina posjetitelja WRC Croatia Rallyja stiglo je izvan Hrvatske, od čega najviše iz susjednih Slovenije i Mađarske, ali i drugih zemalja Europe poput Češke, Rumunjske, Finske, Norveške, Belgije i ostalih. Procjenjuje se kako je WRC Croatia Rally generirao do 170 tisuća noćenja, s pozitivnim učinkom na popunjenost smještajnih kapaciteta u Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Zagrebačkoj, Karlovačkoj i Primorsko-goranskoj županiji, kao i u Gradu Zagrebu.
“Veliko nam je zadovoljstvo što je ova stručna studija dala i znanstvenu potvrdu naših tvrdnji da dolazak ovakvog globalnog sportskog natjecanja u Hrvatsku donosi i značajne pozitivne učinke, sa snažnom tendencijom daljnjeg rasta. Hvala profesoru Kesaru, njegovom timu i Ekonomskom fakultetu koji su izradili ovu stručnu studiju, ali i svim partnerima s kojima ćemo i ove godine neumorno raditi na tome da Hrvatsku u što boljem svjetlu prezentiramo na svjetskoj reli sceni”, dodao je Daniel Šaškin, predsjednik organizacijskog odbora WRC Croatia Rallyja.
Predstavljanje stručne studije “Socio-ekonomski utjecaji WRC Rally Croatia 2022 na prostor Središnje Hrvatske”
WRC Rally Croatia u svojoj drugoj godini održavanja, prošle 2022. još je jednom istaknuo svoj potencijal kao jedne od najperspektivnijih sportskih manifestacija u Hrvatskoj i regiji, čiji doprinos razvoju auto-moto sporta, turističke ponude i promociji Hrvatske u budućnosti može dodatno rasti. Svjetsko prvenstvo u reliju i ove se godine vraća u Hrvatsku po treći puta gdje će se od 20. do 23. travnja elitni reli vozači boriti za bodove i što bolji plasman u ukupnom poretku.
Više informacija o WRC Croatia Rallyju dostupno je na webu, a sve novosti moguće je pratiti i na službenim Facebook, Instagram i Twitter stranicama.
