U Rakitju je predstavljena knjiga „Žuta Bubamara“, zbirka antiratne poezije autorice Maje Vidaković, voditeljice književnog odjela svetonedeljskog ogranka Matice hrvatske.
Knjiga donosi snažnu poruku o boli, patnji i nadi kroz stihove nadahnute stvarnim događajima iz Vukovara 1991. godine. Autorica ističe kako je zbirka inspirirana 87 dana agresije na Vukovar i svjedočanstvima preživjelih branitelja i logoraša.
– „Žuta Bubamara je zbirka antiratne poezije inspirirana iskustvima stvarnih ljudi – preživjelih Vukovara i logora Srijemske Mitrovice i drugih logora. Ona je sukus istine koja se dogodila u tih 87 dana, ispričana riječima onih koji su prošli taj pakao“, kazala je Vidaković.
Maja Vidaković, autorica knjige “Žuta Bubamara”
Naslov knjige, Žuta Bubamara, nosi simboliku nade. Nastao je prema istinitom svjedočanstvu Miljenka Miljkovića, vukovarskog branitelja i logoraša, koji je, dok je bio zarobljen u kamionu na putu prema logoru u Srijemskoj Mitrovici, na svojoj nogavici ugledao žutu bubamaru. U tom trenutku, usred straha i poniženja, taj mali prizor postao mu je znak da će preživjeti i ponovno vidjeti suprugu Mariju.
– „U cijelom tom paklu, ta mala bubamara postala je simbol života i obećanja. Ona vraća nadu da dobro ipak pobjeđuje“, dodala je autorica.
Vidaković ističe kako je pisanje knjige bilo izuzetno teško i emotivno.
– „Ako je meni bilo teško, koja nisam sudionica tih događaja, možemo samo zamisliti koliko je teško onima koji su to preživjeli. Nema riječi kojima se može iskazati poštovanje i zahvalnost tim ljudima jer zahvaljujući njima imamo slobodnu domovinu Hrvatsku“, rekla je.
Knjiga je namijenjena svima – i onima koji su proživjeli rat, i mladima koji o tim događajima tek uče.
– „Voljela bih da je pročitaju branitelji, da osjete da u svojoj boli nisu sami. Ali i mladi, kako bi razumjeli da se to doista dogodilo“, poručila je Vidaković.
Autorica ističe kako zasad nema planove za nova predstavljanja, no nada se da će Žuta Bubamara putovati Hrvatskom i jednog dana imati promociju upravo u Vukovaru, gradu koji ju je najviše inspirirao.
– „Kako je Bog doveo do ovoga, vjerujem da će knjiga pronaći svoj put i do drugih krajeva Hrvatske“, zaključila je.
Klub Zapreščana u suradnji sa Srednjom školom Ban Josip Jelačić već dugi niz godina za Dan grada i Dan škole u Galeriji Anima organizira izložbu na kojoj se predstavljaju zaprešićki umjetnici raznih stilova, obično bliskih današnjim mladima. Nakon stancil art izložbe prošle godine, ovogodišnja izložba predstavlja bogat opus samozatajnog slikara Mladena Papića koji nam je […]
Savez izviđača Hrvatske i kreativna agencija HEARTH, inicijatori najnovijeg hrvatskog zelenog projekta CROŠNJICA, pozivaju Vas na predstavljanje projekta i sadnju prve hrvatske urbane Crošnjice pod nazivom Crošnjica Zaprešić.
Predstavljanje projekta i sadnja Crošnjice održat će se u petak, 17. listopada, povodom Dana grada Zaprešića, na školskom dvorištu Osnovne škole Ljudevita Gaja, Ulica Ljudevita Gaja 2, Zaprešić s početkom u 9.30 sati prema sljedećem rasporedu:
Na sadnji će, uz volontere Saveza izviđača Hrvatske i agencije HEARTH, sudjelovati učenici i nastavnici Osnovne škole Ljudevita Gaja, predstavnici Grada Zaprešića i volonteri glavnog pokrovitelja iz Atlantic grupe. Na akciji se očekuje sudjelovanje više od stotinu volontera koji će posaditi oko 200 raznih sadnica stabala i grmlja koje se sastoji od čak 24 različitih biljnih vrsti.
Crošnjica je šumica posađena na maloj površini koju čine autohtone i udomaćene biljne vrste. Ovu šumicu čini više skupina bilja – stabla, grmovi i prizemno rašće. Nastala je prema Miyawaki metodi (po poznatom japanskom botaničaru, dr. Akira Miyawaki) u kojoj se započinje sadnjom svih slojeva šume istovremeno, a sadi se gusto – dvije do tri biljne vrste na kvadratnom metru, na području od svega nekoliko desetaka do par stotina kvadratnih metara.
Ovakva metoda podrazumijeva i neizostavnu obradu tla na lokaciji sadnje i to prvenstveno kroz meliorativne zahvate (podrivanje, navoz gnojiva, oranje, frezanje). Sadnja Miyawaki metodom donosi više pogodnosti te su ovakve šumice jednostavne za sadnju, samoodržive su i zahtijevaju vrlo malo održavanja.
Visoka bioraznolikost biljnih vrsta znači da će drveće biti otpornije, a veća otpornost dovodi do boljeg zdravlja biljnih vrsta što osigurava veći utjecaj u ekosustavu poput regulacije temperature i smanjenja onečišćenja zraka.
Foto: Screenshot Crošnjica
Koliko brzo raste?
Crošnjica Zaprešić prva je urbana Crošnjica koja će biti posađena u Hrvatskoj, nakon što je u svibnju posađena prva medonosna Crošnjica kao pilot projekt u općini Kamanje. Crošnjica Zaprešić sastoji se od čak 196 različitih sadnica te ukupno 24 različite biljne vrste koje će biti posađene u gusto na svega 200 m2.
Crošnjica u Zaprešiću služit će i kao svojevrsne učionica u prirodi za učenike osnovne škole, ali i sve druge zainteresirane. Djeca i mladi učit će kroz Crošnjicu o mnogim biljnim vrstama koje ju čine, a kako se šumica razvija tako će se na malom uzorku moći simulirati proces koji u prirodi traje značajno duži period vremena.
Zahvaljujući utjecaju čovjeka, konkretno obradi tla, pozitivnom utjecaju na mehanička i hranidbena svojstva tla te njezi biljaka u ranoj fazi razvoja, ovakve šumice mogu izrazito iskoristiti svoj potencijal rasta te postići puno veći debljinski i visinski prirast u odnosu na nenjegovane biljke. Tako već u nekoliko vegetacijskih sezona uzgojena stabla počinju dobivati formu odraslih stabala te se već par godina nakon sadnje može prošetati pravom šumicom.
Na Trgu osam sela održala se ovogodišnja manifestacija Jesen u Pušći u organizaciji Udruge žena na čelu s predsjednicom Dragicom Milić te uz pomoć Općine i općinskog načelnika Filipa Bernardića. Prekrasan dan obilježilo je i lijepo vrijeme.
Jesenski dan uljepšali su izlagači i kulturno-umjetnički program uz svirku Grupe Novi sjaj. “Ovo je tradicionalna mala zahvala za plodove koje smo i ove godine dobili. Program je bogat, svake godine to ide štengu više i bolje. Kad se Udruga žena ujedini i kad svi imaju isti cilj, onda i dolazimo do ovakvih manifestacija. Naravno, njima su ovdje podrška i Udruga branitelja, lovci, nogometaši i ostale udruge. Cijelo vrijeme govorimo, naglašavamo i ponavljamo da je to jedno zajedništvo kroz koje možemo napraviti puno lijepih stvari”, rekao je načelnik Općine Pušća.
Filip Bernardić, načelnik Općine Pušća
“Potrudile smo se maksimalno i već možemo reći da je to tradicija jer je ovo četvrta godina. Veselim se što se svi zajedno možemo družiti i nadam se da će svima ovdje biti ugodno”, naglasila je predsjednica Udruge žena Pušća. “Udruge i služe da se ljudi nađu, druže, razmijene neka iskustva te da se svi skupa na kraju krajeva dobro proveselimo i zabavimo”, dodao je Bernardić.
“Mene više možda ne, ali sigurno neke iz Pušće iznenadi kada dođu ovamo. Začude se kad vide da mi imamo nekoga tko se bavi nakitom, bućinim uljem, vinom. To je stoga dobro. Mislim da kroz sljedeću godinu i godine koje su pred nama to možda trebamo samo probati i globalizirati, ne sad u neke sfere, ali da još više ljudi iz okolice dođe kod nas u Pušću vidjeti što mi kao Puščani nudimo”, zaključio je općinski načelnik. I ova Jesen u Pušći završila je u znaku druženja, okusa, kreativnosti, boja i glazbenog duha.
U Luki se uz pokroviteljstvo Općine i načelnika Darka Kralja u organizaciji općinske Udruge umirovljenika održala Lučka kestenijada i gljivarijada. Uz ukusne pečene kestene, mještani su uživali i u odličnom gulašu. Umirovljenici zapravo nastoje stalno pronalaziti nove načine kako bi se što više družili.
Mirisi pečenih kestena i svježe ubranih gljiva proširili su se u subotu Lukom. Kak’ se šika, druženje je prošlo uz svirku Rajka&Roberta. “Okupljanje je bilo dobro, glazba je bila dobra. Najbitnije je da su ljudi većinom zadovoljni, koliko sam vidio. Gulaš je bio jako dobar, nema se što reći. Vrijeme nas je poslužilo i sve je prošlo u redu”, rekao je Darko Cipriš, predsjednik Udruge umirovljenika Općine Luka.
Darko Cipriš, predsjednik Udruge umirovljenika Općine Luka
“Prošle godine krenula je kestenijada. Bila je zamišljena samo za umirovljenike, ali se malo proširila. Ove godine došla je ideja da bi se radila i gljivarijada, što smo prihvatili u suradnji s načelnikom Kraljem. To smo probali riješiti i ispalo je kako je ispalo. Po meni je jako dobro“, dodao je Cipriš.
Od vrganja i lisičarki do raznovrsnih drugih jestivih vrsta
Mještani Luke mogli su se educirati kod stola s gljivama Udruge gljivara Zagorski vrganj. “Upravo zbog toga što možemo reći da ljudi u Zagrebačkoj i Krapinskoj-zagorskoj županiji najviše ubiru samo vrganje i lisičke, mi smo se potrudili izložiti velik broj ostalih jestivih gljiva. Ljudi su vrlo zainteresirani i često pitaju za razne vrste”, kazao je predsjednik Ivan Besednik, predsjednik Udruge.
“Svima kažem da se učlane u neko gljivarsko društvo, ima ih dosta ovdje u našim krajevima. U Krapinsko-zagorskoj imate četiri, Zagrebačka županija ima, Brdovec također, i Samobor ima svoje gljivarsko društvo. Učite o gljivama i educirajte se! Gljiva je prvenstveno zdrava za prehranu, a boraviti u prirodi uvijek je lijepo”, dodao je.
“Uzeli smo gospodina Besednika jer je meni bilo bitno da čovjek da informaciju o nekim gljivama i drago mi je što ljudi puno pitaju. Potrudio se oko toga, a on je ujedno šef zabave što se tiče kuhanja”, istaknuo je Darko Cipriš. “Ajmo reći da je godina bila loša što se tiče gljiva kad su bile zaista visoke temperature i velike suše. Sad se nešto popravlja, što vidite i na našem stolu. Ima prekrasnih gljiva i nadamo se, ukoliko će potrajati to lijepo vrijeme, da će na kraju krajeva biti i uspješna sezona“, poručio je Ivan Besednik.
“Kad ljudi dolaze po drugu porciju, znaš da je dobro”
Posjetitelje je dodatno grijao i gulaš, koji je bio nezaobilazni dio događanja. “Počašćen sam sudjelovanjem u ovoj fešti, a drago mi je što me Zagorski vrganj primio u svoje društvo. To što znam želim podijeliti među ljudima da uživaju u gastronomskoj ponudi. Koliko znam, toliko napravim”, rekao je kuhar Stjepan Horvat.
Stjepan Horvat, kuhar
“U gulašu ima mesa, bogat izbor gljiva, malo krumpira, puno truda i okusa. Lijepo je kad nije vodenast, nego kompaktan gulaš, umak ili tako nešto”, naglasio je kuhar. “Ja gledam sviđa li im se po tome, naprimjer, što u porcijama ne ostaje ništa. Ili, kad ljudi dolaze po drugu porciju, onda znam da je dobro pripremljeno”, bio je zadovoljan.
Općinskog načelnika pitali smo kakav je njemu gulaš. “Ja bih jedino stavio još malo soli”, rekao je u svom stilu. “Šalim se, gulaš je zaista odličan i vidi se da su ga radili profesionalci. Udruga gljivara iz Zaboka zna što radi i ima certifikat. Sigurni smo da se nikomu ništa neće dogoditi”, kazao je DarkoKralj.
Darko Kralj, načelnik Općine Luka
“Gljive još ne djeluju, što ne znači da za koju vuru neće početi. Zasad smo svi živi i zdravi, a mislim da ćemo tako i dalje”, nastavio je načelnik u šaljivom tonu. “Ovo je naša druga, tradicionalna gljivarijada i kestenijada. Bilo je lijepo i dobro posjećeno, već je dosta sati i još ima puno ljudi. Nadam se da će sljedeće godine biti još bolje te još i više ljudi. Zahvaljujem našoj udruzi umirovljenika, koja je to fino organizirala. Mi smo to kao Općina pomogli”, zaključio je načelnik Općine Luka.
Podršku Lučanima došla je dati i Udruga umirovljenika iz Jakovlja na čelu s predsjednicom Brankom Majcen. Najmlađi su pak uživali na napuhancu. Vrijeme je bilo lijepo, a druženje sadržajno.
U emisiji Zapadna strana na Televiziji Zapad gostovao je mladi gimnastičar Luka iz Svete Nedelje, zajedno sa svojim trenerom Rokom iz gimnastičkog kluba Trešnjevka. Iako ima samo nekoliko godina, Luka već ostvaruje iznimne rezultate — državni je prvak u svojoj kategoriji i dobitnik priznanja za najboljeg sportaša Svete Nedelje.
Trener Roko ističe da je Luka osvojio zlatnu medalju u višeboju, što znači da je bio najbolji na svih šest gimnastičkih sprava: parteru, konju s hvataljkama, karikama, preskoku, ručama i preči.
„To nam je potvrda da radimo dobro kao tim“, rekao je trener. „Luka trenira čak šest puta tjedno po tri sata, što je iznimno zahtjevno, ali on to odrađuje s puno volje i koncentracije.“
Iako treninzi nisu laki, Luka priznaje da mu ništa nije teško. Najviše voli vježbe na parteru i zagrijavanje na početku treninga, a posebno uživa u akrobacijama na trampolinu.
„Može već napraviti i dupli salto naprijed i nazad“, ponosno dodaje trener.
Luka je s treninzima počeo još kao dvogodišnjak. Već tada su se, kaže trener, mogle vidjeti njegove iznimne fizičke predispozicije — fleksibilnost, dobro držanje i snaga.
„U gimnastici su te osobine ključne, ali ništa ne ide bez rada i truda. Luka je od početka pokazivao ozbiljnost i upornost“, objašnjava Roko.
Uz sve obveze, Luka redovito pohađa školu i na treninge odlazi odmah nakon nastave. Iako njegov raspored nije nimalo lagan, kaže da mu nije naporno jer voli ono što radi. Osim gimnastike, Luka voli i nogomet, no gimnastika mu ostaje najveća ljubav. Do sada je nastupio na brojnim natjecanjima diljem Hrvatske – od Osijeka do Zadra – a uskoro ga čeka novo državno prvenstvo u Rijeci, gdje će se natjecati pojedinačno po spravama.
„To znači da svaka sprava nosi zasebnu medalju – čak šest mogućnosti za pobjedu“, objašnjava trener. „Luka je jako elegantan i precizan u izvedbi, pa vjerujem da će opet ostvariti sjajan rezultat.“
Trener je na kraju poslao poruku svim mladim sportašima i roditeljima:
„Nikad nije kasno početi. Ljudi često misle da gimnastika mora krenuti vrlo rano, ali i kasnije se može vježbati rekreativno. To je sport koji razvija cijelo tijelo i donosi puno zadovoljstva.“
Mali Luka primjer je kako rad, disciplina i podrška okoline mogu dovesti do velikih uspjeha već u najmlađoj dobi. Uz osmijeh i vedrinu, on pokazuje da je gimnastika – više od sporta, to je način života.
Povodom 30. obljetnice grada Zaprešića, u srednjoj školi Bana Josipa Jelačića održana je međunarodna razmjena učenika u sklopu DSD programa – Deutsches Sprachdiplom. Program omogućuje učenicima stjecanje međunarodno priznate diplome o znanju njemačkog jezika, uključujući vještine čitanja, pisanja, slušanja i govorenja.
DSD program – učenje jezika kroz praksu
Profesorica Ida Globočnik, voditeljica programa, istaknula je da je DSD namijenjen odabranim učenicima škole.
“Učenici pripremaju četiri godine za ispite, a mogu polagati dvije razine diplome: DSD 1 na A2–B1 razini i DSD 2 na B2–C1 razini. Program omogućuje da znanje jezika bude stvarno primjenjivo u svakodnevnom životu i u budućnosti, u studiju i poslu.”
Ida Globočnik, voditeljica programa
Učenici iz Bavarske boravili su u Zaprešiću sedam dana. Sudjelovali su na nastavi, radionicama keramike i licitara, posjetili školu i lokalne znamenitosti. Obilazili su Nove dvore, Vršilnicu, dvorac i Banskog Josipa Jelačića, te uživali u kulturnim događanjima, koncertima i roštiljanju na jezeru.
Posjetili su i Zagreb, gdje su razgledali Gornji grad, Katedralu, Dolac i Manduševac, te Goethe institut kako bi bolje razumjeli njemački jezik i kulturu. Tijekom boravka u Samoboru i okolici, učenici su upoznali i lokalnu povijest, uključujući njemačka prezimena u Rudama i Samoboru.
“Učenici su mogli kušati lokalne specijalitete, poput kremšnita, i usporediti ih s kolačima iz svoje regije. Tako uče kroz iskustvo, upoznavajući povijest, običaje i jezik.”
Ova razmjena doprinosi učenju jezika, međunarodnoj suradnji i kulturnoj razmjeni. Razmjena potiče stvaranje prijateljstava i pruža mladima iskustva koja nadilaze školsku učionicu.
U novoizgrađenoj Vukovarskoj ulici u Zaprešiću simbolično je postavljeno poprsje general – bojnika Blage Zadre, a svečano su ga, uoči 34. godišnjice pogibije, otkrili generalova supruga Kata te sinovi Tomislav i Josip. Blago Zadro rođen je 1944. godine u mjestu Ledinac, a kao desetogodišnjak otišao je iz rodne Hercegovine i s obitelji se preselio u […]
U sklopu obilježavanja 34. obljetnice ustrojavanja Odreda veze 40. Pukovnije veze Glavnog stožera Hrvatske vojske. Održalo se u Centru za mlade Bunker u Samoboru održana je svečana promocija monografije „Odred veze GSHV – 40. pukovnija veze GSHV u Domovinskom ratu“.
Svečanost je započela polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća u spomen na poginule branitelje kod spomen ploče ispred bivše vojarne u Parku Odreda veze ZZNG-a. Među poginulima su i Samoborci Anđelko Tule i Tomislav Vužić Mohenski, koji su život izgubili obavljajući odgovorne i zahtjevne poslove u službi Domovine.
U ime Grada Samobora vijenac su položili gradonačelnica Petra Škrobot i gradski vijećnik Hrvoje Pemper. Počast su odali i predstavnici Udruge hrvatskih branitelja Odreda veze Glavnog stožera HV-a – 40. pukovnije veze, uz roditelje poginulih branitelja, izaslanika predsjednika Republike Hrvatske generala-pukovnika u miru Marijana Marekovića, izaslanika potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja generala Ivana Pokaza, te predstavnike Koordinacije udruga branitelja Domovinskog rata Samobora i Svete Nedelje, institucija i ustanova. Molitvu je predvodio fra Vatroslav Frkin.
Monografija kao trajni zapis o hrabrosti i služenju Domovini
Monografiju su predstavili njezini autori brigadir u mirovini Marko Perčinić, ratni zapovjednik Odreda veze ZZNG-a i predsjednik Udruge hrvatskih branitelja te brigadir Dražen Čovran.
Publikacija donosi detaljan prikaz djelovanja Odreda veze od samih početaka do završetka Domovinskog rata, uz brojna svjedočanstva pripadnika postrojbe i uspomene na one koji su u službi Domovine položili svoje živote. Autori su naglasili kako je u ratnim okolnostima bilo od presudne važnosti uspostaviti i održavati komunikacijske veze između Glavnog stožera i operativnih zona, a pripadnici Odreda veze upravo su na tom području pokazali iznimnu stručnost, požrtvovnost i hrabrost.
Na kraju svečanosti predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Odreda veze GSHV – 40. pukovnije veze, Marko Perčinić, uručio je zahvalnice i primjerke monografije pokroviteljima tiskanja i uzvanicima. Bile su tu riječi zahvale svima koji su pridonijeli nastanku ovog vrijednog izdanja.
Ovim događajem obilježena je 34. obljetnica postrojbe koja je, iako često samozatajna, imala neprocjenjivu ulogu u stvaranju, obrani i izgradnji Hrvatske vojske i države.
