Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić uručio je gradonačelnicima i načelnicima 3,5 milijuna eura vrijedne ugovore za realizaciju 108 projekta iz sfere prometa i komunalne infrastrukture, opremanja poduzetničkih zona, financiranja EU projekata te razvoja infrastrukture u ruralnim područjima. U ime Grada Samobora ugovore u ukupnoj vrijednosti od nešto više od sto tisuća eura potpisala je gradonačelnica Petra Škrobot. Naglasila je kako je zahvalna što je Zagrebačka županija prepoznala važnost ovih projekata te da se nada kako će i u budućnosti financirati projekte značajne za naš grad.
Petra Škrobot
Sredstva dodijeljena za tri projekta
Sredstva Zagrebačke županije dodijeljena su Gradu Samoboru za tri projekta: Sanaciju energetske ovojnice na zgradi Područne škole Manja Vas, Sunčanu stanicu Mali Tehnopolis Samobor, te projekt Vjetar u leđa – faza VI.
Područnu školu u Manjoj Vasi trenutno pohađa 28 učenika u dvije smjene. S obzirom na to da se bilježi porast broja učenika, nužno je sanirati dotrajalu fasadu, odnosno, potrebno je izvesti energetsku obnovu zgrade. Ovom će se sanacijom stvoriti uvjeti za redovito odvijanje školskog kurikuluma, te će se znatno uštedjeti na energentima. Zagrebačka županija odobrila je 12.316,67 eura za projekt.
Projekt postavljanja solarnih elektrana na krovištima objekata u Malom Tehnopolisu Samobor predstavlja inicijativu Grada Samobora koja će značajno doprinijeti održivosti i ekonomskoj isplativosti. Kroz projekt planirano je postavljanje dviju solarnih stanica – ukupno 211 fotonaponskih ćelija na krovištima objekata br. 5 i br. 7, čime će se ukupno stvoriti kapacitet od 94,95 kW. To će rezultirati i godišnjom uštedom od oko 18 tisuća eura. Osim financijske koristi, projektom će se smanjiti emisija CO2 za 69,8 tona godišnje, što znači da je ovaj projekt ne samo financijski isplativ, već i okolišno odgovoran. Oba projekta uključuju proširenu funkcionalnost s nadzornim sustavom za praćenje energije i mogućnost punjenja četiri električna vozila. Hibridni pretvarač s baterijom omogućuje pohranu viška energije, rezervno napajanje u slučaju nestanka mreže i uštede na računima za energiju. S naprednim sustavima praćenja i mogućnošću pohrane energije, ovaj projekt predstavlja pravi korak prema budućnosti i održivom razvoju Malog Tehnopolisa Samobor. Iznos bespovratnih sredstava Zagrebačke županije dodijeljen Gradu Samoboru je 40.000,00 eura.
Grad Samobor ostvario je maksimalan iznos potpore u iznosu od 50.000,00 eura za projekt Vjetar u leđa – faza VI. Sredstva je ostvario prijavom na Javni poziv za sufinanciranje provedbe projekata financiranih iz fondova i programa Europske unije u 2024. godini Zagrebačke županije, te su dodijeljena Odlukom o dodjeli bespovratnih potpora za sufinanciranje provedbe projekata financiranih iz fondova i programa Europske unije u 2024. godini, a odnose se na pokriće vlastitog udjela u projektu Vjetar u leđa – faza VI.
Podsjećamo kako se Projekt „Vjetar u leđa – faza VI“ provodi u sklopu Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027. Europskog socijalnog fonda plus. Projektom je omogućeno zapošljavanje pomoćnika u nastavi za rad s ukupno 73 djece u svih 5 Samoborskih osnovnih škola – OŠ Bogumila Tonija, OŠ Samobor, OŠ Milana Langa, OŠ Mihaela Šiloboda i OŠ Rude. Grad Samobor za projekt Vjetar u leđa – faza VI ostvario sredstva u iznosu od 497.868,00 eura od čega Europska unija financira 300.000,00.
Sveta Ana zaštitnica je Samobora, majki i trudnica, a samoborska udruga Etno fletno nije mogla propustiti obilježavanje ovog blagdana. Mnoštvo se odazvalo i posjetilo Anin perivoj kako bi sudjelovali u tradicionalnoj manifestaciji.
“Samobor je prekrasan grad pun kulture. Tu su se događale velike ljubavi, pa čak se i snimao dio filma “Tko pjeva, zlo ne misli”. Udruga Etno Fletno odlučila je obnoviti taj dio kulture. Htjeli smo da ljudi ne dođu samo na misu nego da se zadrže jer je tako i prije bilo. Oduvijek se ovdje, na Anindolu, pjevalo i plesalo do večeri.
Počeli smo organizirati i priređivati sve potrebno već u pet sati ujutro. Zaista sam sretna što smo ovo organizirali i što je došlo mnogo mještana iz Samobora, ali i iz okolice”, rekla je predsjednica Udruge Etno Fletno Samobor Marija Lindić.
predsjednica Udruge Etno Fletno Samobor Marija Lindić
Uz razne domaće i tradicionalne proizvode imali smo priliku razgovarati s Brigitom Mihinom koja je objasnila tradiciju i naslijeđe medičarskih obrta.
“Sinu sam prepustila naš medičarski obrt “Arko” i on je već naučio tajne našeg zanata. Tradicijski obrt medičarstva prenosi se s generacije na generaciju. Moj djed, Ivan Arko, 1941. godine osnova je taj obrt koji se do danas održao”, rekla je bivša voditeljica medičarskog obrta “Arko” Brigita Mihina.
Uz kotlovinu, medenjake, licitare i glazbu posjetitelji su imali prilike kušati “Gvirc” odnosno medovinu. Tradicionalno alkoholno piće na bazi meda.
“Ime “Gvirc” potječe iz Austrije, a kod nas se zove i medovina. Tako su i svi licitari preuzeli ime “Gvirc” za tradicionalno piće.
Nekima je piće ukusno, a nekima previše slatko. Ukusi su različiti, ali reakcije su uglavnom pozitivne ako je “Gvirc” kvalitetno napravljen. Prepoznaje se i kvaliteta meda i kvaliteta pripreme”, objasnila je Mihina.
Uz tradicionalnu misu na Anindolu, raznu ponudu hrane i pića i živu muziku obilježeno je još jedno Anino u Samoboru. Udruga Etno-fletno na kratko će se zasluženo odmoriti za vrijeme kolovoza, ali već u rujnu počinje s radom i organizacijom mnoštva drugih manifestacija.
U Zadru je KUD Hruševec Kupljenski održao zajednički nastup s KUD-om Zadarski tanac na Narodnom trgu i tako se predstavio zadarskoj publici. Zajedničkim koncertom, pjesmom, plesom i glazbom prikazali su tradicijsku baštinu jadranske i kontinentalne Hrvatske. KUD Zadarski tanac vrlo aktivno čuva i promiče tradiciju jadranskog folklora te se može pohvaliti bogatim fundusom narodnih nošnji, […]
Ministarstvo demografije i useljeništva odobrilo je Gradu Klanjcu sufinanciranje projekta „KAKTI – Klanječke AKTIvnosti za djecu“ u iznosu od 30.000 eura. Projekt je namijenjen djeci predškolskog uzrasta i nižih razreda osnovne škole.
“Ukupno je četiri aktivnosti, dvije za djecu predškolske dobi, a dvije za učenike nižih razreda osnovne škole. Predškolci će imati priliku učenja engleskog jezika dva puta tjedno u tri skupine po 20-ero djece. Bit će organiziran i fitnes za djecu mlađe i starije grupe našeg vrtića. Djecu trebamo učiti da budu aktivnija i više borave u prirodi. Usmjeravat ćemo ih da budu što više u sportu i čim manje za mobitelima, tabletima i televizijom.
Za školarce od prvog do četvrtog razreda osnove škole imamo školu sviranja tambure, a održavat će se dva puta tjedno u trajanju od jednog sata. Na taj način stvaramo mlađe generacije koje će moći pratiti školski folklor i naš dječji KUD. Na posljetku organizirat ćemo Gimnastičku početnicu. Kroz razne radionice i s pomoću raznih sprava djeca će se više kretati i razvijati jer mislimo da im je to najpotrebnije”, objasnio je gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek.
gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek
Projekt će započeti sredinom rujna i trajat će do sredine svibnja 2025. godine. Organizirane radionice bit će van vrtićkog i školskog vremena, a sve aktivnosti bit će potpuno besplatne za zainteresirane.
U brdovečkoj kino dvorani Kerekesh teatar odigrao je posljednju predstavu prije odlaska na zasluženi godišnji odmor. Puna dvorana orila je smijehom zbog predstave „Imovina“. Posljednja predstava prije odmora omogućila je potpuno opuštenu atmosferu i mogućnost improvizacije glumaca s publikom.
“Imovina je prvi put u Brdovcu, ali sudeći po reakcijama siguran sam da će biti interesa za ovom predstavom po Zagorju. Dogodilo se nešto čarobno i volim reći da je improvizacija majka kazališne umjetnosti. Ovaj put su nam se sve kazališne čakre otvorile. U sedam mjeseci Kerekesh teatar odigrao je 238 predstava i drago mi je da je posljednja bila u Brdovcu – kraju u kojem se družimo najčešće” , rekao je glumac u predstavi “Imovina” i voditelj Kerekesh teatra Jan Kerekeš.
glumac u predstavi “Imovina” i voditelj Kerekesh teatra Jan Kerekeš
“Predstavu smo igrali puno puta po cijeloj Hrvatskoj i inozemstvu, ali ovo mi je prvi put u Brdovcu. Divna publika inspirirala nas je i odmah smo dobili krila ulaziti u interakciju s njom” komentirao je glumac Luka Petrušić.
glumac Luka Petrušić
“Ovo mi je prva predstava u suradnji s Kerekešima i stvarno ju volim. Igramo ju već četiri godine i i dalje uživamo”, dodala je glumica Mirna Medaković Stepinac.
glumica Mirna Medaković Stepinac
Unatoč vremenu godišnjih odmora publike nije nedostajalo.
“Bilo je stvarno mnogo publike. Nisam to očekivala s obzirom na to da je vrijeme godišnjih odmora i ljudi možda nisu kod kuće. Međutim, dvorana je bila puna, publika je uživala i samim time smo i mi uživali”, nadovezala se Stepinac.
Iduća predstava u Brdovcu
Brdovec će 25. kolovoza ugostiti i predstavu “Babinjak”.
“To je prva naša predstava u kojoj ne glume ni senior ni junior Kerekeš. Nama je to odlično jer smo pripazili da ostane naš potpis humora pošto je i tata pisao tekst. Pobrinuli smo se da se publika zabavi kao da smo i mi u predstavi. Djevojke to odlično glume i svatko tko dođe će se zabaviti”, objasnio je Jan Kerekeš.
Kerekesh teatar svoj rođendan proslavit će na 10. varaždinskim kazališnim večerima od 23. kolovoza do 1. rujna. U Varaždinu će svi posjetitelji imati prilike pogledati komedije koje do sada nisu stigli, a nakon toga kreću i novi projekti po Zagrebu.
Nakon bogatog programa obilježavanja Dana općine Lobor, u petak je održan centralni dio obilježavanja – svečana sjednica Općinskog vijeća, koja je prošla u tonu velikih investicija u proteklom jednogodišnjem dobu, a među njima i najveći projekt u povijesti općine – Centar za starije osobe Lobor vrijedan preko 6,138 milijuna eura.
Svečanu sjednicu otvorio je predsjednik Općinskog vijeća, Dragutin Adanić istaknuvši kako je ona prigoda kako bi se prisjetili i pohvalili svojim radom kojeg su ostvarili u protekloj godini.
– U Loboru najbolje rečeno – od Janinog do Janinog. Zadovoljni smo ostvarenim rezultatima, mada znamo da uvijek moramo više i bolje – rekao je Adanić dodavši kako su uspjeli implementirati mnoge projekte u suradnji s partnerima na državnoj i županijskoj razini.
Ujedno je zahvalio svim članicama i članovima loborskih udruga na nesebičnom doprinosu kvaliteti rada lokalne zajednice, kao i načelnici i svim djelatnicima Općine Lobor na predanom i uspješnom radu.
– Pred nama je još puno rada i obveza kojih se ne bojimo i znamo da ćemo ih odraditi na radost i zadovoljstvo svih građana općine Lobor – rekao je Adanić te svima čestitao blagdan sv. Joakima i Ane.
Načelnica Općine Lobor i saborska zastupnica, Ljubica Jembrih, u svom je govoru istaknula kako je u protekloj godini bilo mnogo izazova, no zahvaljujući zajedništvu, solidarnosti i upornosti, prevladane su sve prepreke.
– Svaki izazov pokazao je koliko je naša zajednica snažna i koliko možemo postići kada radimo zajedno. Ova godina donijela je i mnoge uspjehe. Realizirali smo brojne projekte koji su unaprijedili kvalitetu života u našoj općini. Obnovili smo ceste, uredili javne prostore, poboljšali komunalnu infrastrukturu i poduzeli korake kako bismo našu općinu učinili još boljim mjestom za život. Gradimo Centar za starije osobe Lobor gdje ćemo, osim kvalitetnog i stručnog smještaja i usluga našim starijima, otvoriti novih 50-tak radnih mjesta – kazala je Jembrih dodajući da posao tu ne završava, nego da i dalje slijedi rad na novim projektima.
– Ispred nas stoji realizacija još brojnih projekta – Loborski sportski centar, proširenje dječjeg vrtića, uređenje općinskih cesta, rekonstrukcija i izgradnja Vatrogasnog doma, subvencije za mlade, djecu, učenike, studente, naše umirovljenike, a i poduzetnike, OPG-ovce i gospodarstvenike – navela je Jembrih te podsjetila na proteklih osam godina u kojima je Općina Lobor, kroz razne natječaje i projekte, uspjela osigurati dodatna sredstva u proračunu u vrijednosti od 11.157.133,58 eura, odnosno 84.063.460.631,00 kn.
Kada se u obzir uzme da je izvorni dio općinskog proračuna oko 550 tisuća eura, odnosno oko 4 milijuna kuna, ove brojke još više dobivaju na težini. Posebnu zahvalu Jembrih je uputila Vladi Republike Hrvatske, predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, svim resornim ministarstvima i državnim službama na suradnji i partnerstvu, na svim programima i projektima, reformama i pomoći.
Jembrih je ujedno pozvala župana Krapinsko-zagorske županije na zajedničku suradnju na projektu dogradnje i rekonstrukcije OŠ Franje Horvata Kiša, rekonstrukcije Područne škole Petrova Gora, ali i projekt koji se odnosi na obnovu ceste.
– Riječ je o nastavku rekonstrukcije županijske ceste 2128 kako je dogovoreno u prvoj fazi, odnosno potpuno kompletno presvlačenje novim asfaltom od benzinske postaje Pribolšan do Ulice Matije Gupca, te druga faza od Ulice Matije Gupca do Velike Petravogorske. Loborci, naši mještani, to zaslužuju i ja vjerujem da će se i ti projekti realizirati na dobrobit svih nas – zaključila je Jembrih te zahvalila Općinskom vijeću na suradnji, ali i svim udrugama koje svojim radom iz dana u dan obogaćuju život općine Lobor.
Riječ gostiju
Uime gradonačelnika i načelnika prisutne je pozdravio načelnik Općine Jesenje, Dario Cvrtila koji je tom prigodom pohvalio rad Općine i načelnice, kao i općinske vijećnike.
– Općina Lobor je primjer nama drugima po uspješnosti povlačenja, kako nacionalnih, tako i EU sredstava. U ovom jednogodišnjem razdoblju realizirani su mnogi projekti o kojima smo danas slušali. To je samo dio onoga što je načelnica, zajedno sa svojim timom i Općinskim vijećem. ostvarila – rekao je Cvrtila te svima njima čestitao na uspjesima, a svim mještanima Dan općine i Dan župe.
Župan Krapinsko-zagorske županije, Željko Kolar, kazao je kako je lijepo doći u sredinu koja napreduje iz godine u godinu.
– Čestitam Općini na realizaciji brojnih projekata koji su često financijski zahtjevni- poručio je Kolar. Čestitao je i na budućem projektu Centra za starije osobe Lobor na kojem je Krapinsko-zagorska županija partner.
Uime predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, prisutnima se obratima saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Krapine, Zoran Gregurović.
– Dolazim ovdje na Dan općine već dugo i prije par godina sam rekao da ono što mogu reći za Ljubicu da se bori kao lavica za svoju općinu i danas stojim kod te svoje izjave i mogu to sa sigurnošću potvrditi. Ljubica živi svoje mjesto, ona živi Lobor i kada čujete sa koliko zanosa govori i Loboru, onda znate koliko je spremna napraviti da Lobor postane još bolji, a i znamo da je puno toga napravila – rekao je Gregurović.
Dodao je kako Lobor ima brojne udruge koje rade kroz cijelu godinu i organiziraju manifestacije i događanja.
– To daje sliku da ovo mjesto živi. Badava sav asfalt, kanalizacija i sve što se napravi ako u tome mjestu nema života, a u Loboru ima života – poručio je Gregurović.
Svečanoj sjednici prisustvovao je i ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, koji se okupljenima obratio uime predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Andreja Plenkovića.
– Ljudi moji, ako zakaže tehnika, ja vidim da ovdje nisu zakazali ljudi – rekao je Piletić pritom se osvrnuvši na projekte koji se odrađuju na području općine, a od interesa su za sve mještane.
Dodao je kako nije zakazala ni podrška ostalih načelnika i gradonačelnika, kao ni Županije ni kolege saborskih zastupnika.
– Mi smo ovdje danas mogli čuti da bez vrtića, bez onog predškolskog kvalitetnog obrazovanja i podrške roditeljima, nije moguće razvijati jednu sredinu. Ljubica i njezini su to shvatili prije nekoliko godina kada su odlučili graditi vrtić – rekao je ministar te dodao kako treba razmišljati i o našim starijima zbog čega je i donijeta odluka o financiranju 18 projekata izgradnje centara za starije osobe diljem Hrvatske.
– Danas ćemo svjedočiti potpisivanju ugovora za početak radova upravo ovdje u Loboru – rekao je Piletić.
Dodao je kako je se u Loboru vidi sinergija i odlična suradnja koja može biti primjer za sve dijelove Hrvatske. Ujedno je čestitao načelnici Jembrih i njenom timu na uspjesima te im poželio da im se i ubuduće ostvare svi zacrtani ciljevi.
Kreće izgradnja Centra za starije osobe Lobor vrijednosti 6,138 milijuna eura
Svečana sjednica iskorištena i za potpisivanje ugovora o izgradnji Centra za starije osobe Lobor, najvećeg projekta u povijesti Općine Lobor vrijednog 6.138.292,68 eura. Na svečanosti su potpisani ugovori sa odabranim izvođačem radova, stručnim te projektantskim nadzorom. Ugovore je s njima potpisala načelnica Jembrih budući da je Općina Lobor nositelja projekta.
– Centar će imati 93 stalna smještajna kapaciteta, odnosno kreveta, i 180 stalnih korisnika. Bit će tu mjesta za dementne osobe i osobe koje trebaju palijativnu skrb, što je također velika potreba na našem području, a takvog oblika skrbi trenutno nema. Druga bitna činjenica je otvaranje novih 40 do 50 radnih mjesta. To je veliko ulaganje u budućnost, jer, osim adekvatnog smještaja koji su zaslužili mještani starije životne dobi, tu je i mogućnost zapošljavanja osoba s područja općine Lobor i susjednih općina, kako visokoobrazovanih, tako i niže rangiranih radnih mjesta – naglasila je nakon potpisivanja Jembrih.
Projektantski nadzor raditi će LAD 1 studio d.o.o., a ugovor je potpisao Mladen Mutak, dok će stručni nadzor raditi Zajednica ponuditelja JAM-ING d.o.o, čiji ugovor je potpisao Lovro Jambreković. Izvođač radova je Vodolim d.o.o., a ugovor je sa načelnicom Jembrih potpisao direktor tvrtke Vanja Brundula.
Dodjela priznanja
Kako to obično biva, svečana sjednica bila je prilika za dodjelu općinskih priznanja.
Tako su priznanje za aktivno sudjelovanje udruge i nesebičan doprinos Loboru kao zajednici dobili udruga Črni Tomaši povodom 5. obljetnice postojanja, dok su Kulturno turističko društvo Loborfest i Udruga sveta Ana KZŽ priznanje dobile povodom 15. obljetnice postojanja.
Za 20. obljetnicu priznanje je dobila Udruga vinara i vinogradara “Kliet”, dok je za 30. obljetnicu priznanja pripalo udruzi Loborske mažorektinje.
Plaketu za aktivno sudjelovanje i nesebičan doprinos Loboru kao zajednici dobio je Dom za odrasle osobe Lobor-grad, a preuzela ga je ravnateljica Darinka Sviben.
Priznanje za značajne uspjehe ostvarene učenjem i radom tijekom osnovnoškolskog obrazovanja dobili su Diana Plancutić, Lea Balić, Leo Levak, Lana Pavlek, Nika Smetiško, Sven Hudić i Timon Kos.
Priznanje zbog odličnih rezultata na državnoj maturi dobile su Korina Mendek i Brčić Lana, dok je priznanje za osvojeno 1. mjesto u kategoriji plugova premetnjaka na 19. natjecanju orača Krapinsko-zagorske županije dobio Domagoj Vuk.
Uime nagrađenih, obratila se ravnateljica Doma za odrasle osobe Lobor-grad Darinka Sviben.
Svečanoj sjednici su, između ostalog, prisustvovali i Franjo Gregurić, bivši predsjednik Vlade i počasni građanin općine Lobor, zatim saborski zastupnici Anita Krok Curiš i Goran Kaniški, državni tajnik Zdravko Tušek te župan Varaždinske županije Anđelko Stričak. Tu su još bili i načelnik Općine Kumrovec Robert Šplajt i načelnik Općine Novi Golubovec Boris Tušek te načelnik Općine Jarmina Goran Ileković, načelnik Općine Desinić Zvonko Škreblin i predsjednik Uprave Janafa Stjepan Adanić.
Dodajmo da su uoči svečane sjednice, centrom Lobora prodefilirane udruge s područja općine, i to od Vatrogasnog doma do crkve Svete Ane gdje je potom održana sveta misa.
Župan Zagrebačke županije uručio je gradonačelnicima i načelnicima s područja županije vrijedne ugovore za realizaciju 108 projekta iz sfere prometa i komunalne infrastrukture.
Ukupna vrijednost ugovora 3,5 milijuna eura
Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić uručio je gradonačelnicima i načelnicima vrijedne ugovore za realizaciju 108 projekta iz sfere prometa i komunalne infrastrukture, opremanja poduzetničkih zona, financiranja EU projekata te razvoja infrastrukture u ruralnim područjima.
“Zahvaljujući ovim sredstvima gradovi i općine mogu realizirati svoje projekte kojima se jača gospodarstvo, potiče ravnomjeran razvoj svih dijelova županije te podiže razina kvalitete života građana.” rekao je župan Stjepan Kožić.
Ovim sredstvima olakšat će se provedba projekata na području gradova i općina Zagrebačke županije.
” Naravno da je svaki dodatni prihod iz vanjskih izvora dobrodošao. To će nam uvelike olakšati provedbu samih projekata koje smo prijavili.” rekla je gradonačelnica Samobora Petra Škrobot.
” Mi smo prijavili četiri projekta koji su vrijedni 120.000 eura i za njih smo dobili potporu Zagrebačke županije. Oni se odnose na sfere prometa, komunalne infrastrukture i obrazovanja.” istaknuo je gradonačelnik Zaprešića Željko Turk.
” Taman lijepo za početak godišnjeg odmora županija nas je lijepo obradovala sa ovakvim poklonom. Mi smo se javili sa dva projekta i zaista smo dobili lijepe novce za izgradnju nogostup te asfaltiranje.” napomenuo je Danijel Drviš načelnik Općine Bistra.
” Mi u Jakovlju smo zadovoljni jer smo dobili sredstva za rekonstrukciju jednog djela nogostupa na Zagrebačkoj cesti, za nastavak izgradnje staze na mjesnom groblju u kraljevom Vrhu kao i za izradu projektne dokumentacije za još tri projekta.” naglasila je načelnica Jakovlja Sanja Borovec.
” Mi smo mala sredina i doista hvala Zagrebačkoj županiji i županu Kožiću koji su prepoznali rad naših malih sredina. Ovo nam predstavlja kotačić zamašnjak da možemo dalje.” rekla je načelnica Marije Gorice Marica Jančić.
” Dio sredstava nam je odobren za izgradnju oborinske odvodnje u Lukavcu Sutlanskog, za uređenje vrtića u Dubravici te nam je sufinancirana projektna dokumentacija za biciklističku stazu. Za njih nam je dobro došla ovakva pomoć od Zagrebačke županije a na nama je dalje da te projekte uspješno provedemo.” rekao je načelnik Marin Štritof.
Kako je istaknuto na dodjeli ugovora Zagrebačka županija postala je i predvodnik gospodarskog razvoja Republike Hrvatske.
Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić uručio je gradonačelnicima i načelnicima 3,5 milijuna eura vrijedne ugovore za realizaciju 108 projekta iz područja prometa i komunalne infrastrukture, opremanja poduzetničkih zona, financiranja EU projekata te razvoja infrastrukture u ruralnim područjima. Najviše sredstava, odnosno 1,6 milijuna eura osigurano je kroz Upravni odjel za promet i komunalnu infrastrukturu za 32 […]
Koliko je važan projekt revitalizacije kumrovečke pruge istaknula nam je i načelnica Kraljevec na Sutli. Osim poboljšanja kvalitete života svih građana veliki utjecaj imala bi i na razvoj turizma.
Prometna povezanost je preduvjet razvoja
Uz Sutlu koja predstavlja jedan od glavnih turističkih aduta općine Kraljevec na Sutli velika nada se polaže i u najavljenu revitalizaciju Kumrovečke pruge. Ona bi kao i nekad predstavljala glavnu prometnu žilu kucavicu kako za domicilno stanovništvo tako i za sve turiste.
” Mi smo udaljeni 45 minuta od Glavnog kolodvora u Zagrebu što znači vi ste za 45 minuta u apsolutnoj prirodi ovdje u Kraljevcu na Sutli. Mislim da bi zbog toga velik dio ljudi došao ovdje ali i u ostale destinacije poput Klanjca i Kumrovca koji imaju veliku turističku ponudu. Ta pruga bi tako i za turiste i za domaće jer ako vama treba 45 minuta do glavnog kolodvora onda smo defakto i mi predgrađe Zagreba.” rekla je Blanka Stipčić Berić načelnica Općine Kraljevec na Sutli.
Velike nade u polažu se i u potporu ovome projektu od strane novog državnog tajnika Žarka Tušeka.
” Gospodinu Tušeku čestitam od srca na imenovanju te se isto tako od srca nadam s obzirom da je on iz Zagorja da će on zaista nešto poduzeti što se toga tiče. Po meni ovo bi trebao biti prioritet broj jedan, što se tiče Zagorja, jer na ostalim lokacijama prometnice i pruge su se ipak u ovome periodu gradile jedino ovdje ne.” istaknula je načelnica Općine Kraljevec na Sutli.
Pruga bi predstavljala kotač zamašnjak doseljenju novog stanovništva kao i razvoju gospodarstva.
” Ovo je zaista veliko područje i ova pruga bi ga cijelog pokrenula. Pogotovo što se tiče broja stanovnika odnosno doseljenja novih stanovnika. Također pokrenula bi i gospodarstvo jer da bi gospodarstvo zaživjelo preduvjet je da se osigura t pristup i prometna povezanost bilo prometnicama ili željeznicom.” naglasila je Stipčić Berić.
Osim svih ovih benefita koja ova pruga donosi, treba istaknuti također kako ona predstavlja i ekološki najprihvatljivije rješenje od ostalih oblika prijevoza.
Sedmogodišnji dječak preminuo je u četvrtak, tjedan dana nakon operacije krajnika, u Kliničkoj bolnici Sveti Duh gdje je dovezen hitnom pomoći bez vitalnih funkcija. Vijest o smrti djeteta Jutarnjem listu potvrdio ravnatelj bolnice, dr. Igor Alfirević.
Naime, dječak je bio otpušten iz bolnice prošlog tjedna, a u četvrtak je dovezen u teškom stanju na Objedinjeni hitni bolnički prijem gdje su ga liječnici pokušali reanimirati. Nažalost, kažu u bolnici, reanimacija nije uspjela i dijete je preminulo. Iz bolnice su potvrdili informaciju da je dječaku prije tjedan dana učinjena tonzilektomija na Klinici za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata . Šest dana po otpustu, kolima Zavoda za hitnu medicinu iz Zaprešića dovezen je u ranim jutarnjim satima u KB Sveti Duh bez vitalnih funkcija, a smrt je proglašena nakon neuspješne reanimacije.
Bolnica je o ovom strašnom događaju izvjesila Ministarstvo zdravstva i policijsku postaju u Črnomercu. Pokrenut je i postupak unutarnjeg nadzora kako bi se ispitale sve okolnosti oko ovog slučaja. Dodatne odgovore o točnom uzroku smrti dječaka trebali dati obdukcija koja će se provesti u Zavodu za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Ona će reći i je li ova tragedija posljedica operacije ili nekog drugog zdravstvenog problema.
O mogućim komplikacijama povezanima s operacijom krajnika koja se u kirurgiji smatra jednostavnim rutinskim zahvatom razgovarali smo s otorinolaringolozima prof.dr. Davorom Vagićem, ravnateljem KBC-a Sestre milosrdnice i prof.dr. Ratkom Prstačićem, s Klinika za ORL KBC-a Zagreb.
– Mi godišnje operiramo tristotinjak djece ili dvoje dnevno a komplikacije su vrlo rijetke, no valja reći – događaju se. Na sreću, smrtnih ishoda nismo imali. Naime, komplikacije su uvijek moguće kod bilo kojeg pa i najjednostavnijeg rutinskog zahvata uključujući i operaciju krajnika – kaže prof.dr. Prstačić i dodaje da se kod uklanjanja krajnika kirurzi najviše boje akutnog krvarenje.
– Može primjerice doći do arterijskog krvarenja, a djeca su mala i ne treba im puno da iskrvare. Kritična su prva 24 sata, a toliko djeca i ostaju u bolnici nakon zahvata. Kritičan je i sedmi dan nakon operacije kad počinju opadati tzv. fibrinske naslage (kraste) na rani jer se može dogoditi da se skine veći sloj a onda dolazi i do većeg krvarenja. Dodatna je opasnost ako se to dogodi dok dijete spava, krv se u tom slučaju aspirira, bronhi se napune krvlju, nastaje problem s disanjem i o može biti kobno – objašnjava prof.dr. Prstačić.
– Komplikacije nakon operacije krajnika moguće su čak i nakon dva tjedna od zahvata kod pacijenata koji imaju neke hematološke bolesti ili ako uzimaju veće količine analgetika što može poremetiti koagulaciju. Prije nekoliko godina Austrija je primjerice u jednoj godini imala nekoliko smrtnih slučajeva nakon operacije krajnika. Nije se utvrdilo što je bio razlog učestalijih komplikacija jer se slično nije ponovilo, ali u konačnici Austrijanci su ipak smanjili broj tonzilektomija. U pravilu vrlo se rijetko događa da neko dijete ima komplikacije nakon operacije što uglavnom završi ponovnom hospitalizacijom ali smrtni slučajevi, srećom su vrlo rijetki – zaključuje prof.dr. Vagić
Krvarenje jednog ili dva djeteta bude ponovo hospitalizirani. Mogući komorbiditeti, druge vrste. Apscesu djeca koju boli grlo ne šiva se ide se do mišića koji bude ranjen i u 2 tjedna treba zarasti. Djecu manje boli nego odrasle fibrinske naslage krasta i kad padne onda krvari ako se to dogodi prerano onda jače krvari pa je potrebna intervencija.
