Ministrica turizma Nikolina Brnjac obišla je još jedno novo ulaganje u kontinentalni turizam, vrijedno osam milijuna eura. Sa županom Krapinsko-zagorske županije posjetila je naime Terme Jezerčica.
“Ovo je snažna poruka svima koji radimo u kontinentalnom turizmu. Potrebno je triput više truda, volje, energije i sadržaja u odnosu na Jadran da bismo privukli goste. Ministrica nije dala podršku samo ovom ulaganju, već razvoju cijeloga kontinentalnog turizma. To se vidi i u prijedlogu novog Zakona o turizmu, pri čemu turističke zajednice dobivaju ovlasti i mogućnosti usavršavanja razvoja turizma koje dosad nisu imale”, rekao je Željko Kolar, krapinsko-zagorski župan.
Željko Kolar, krapinsko-zagorski župan
S nestrpljenjem se očekuju rezultati Poziva na dostavu prijedloga projekata za koje se traži sufinanciranje putem Plana oporavka. Na isti su se javile Terme Jezerčica, ali i još pet hotelijera.
Ministrica turizma uputila je čestitku na velikom projektu u Termama Jezerčica, ali i na još ciklusu ulaganja procijenjenom na 66 milijuna eura koji se ondje očekuje. “Trebamo veliku reformu turističkog sektora, kojoj je jedan od glavnih ciljeva privlačenje turista i na kontinent. Osigurali smo gotovo 300 milijuna eura da bi ti ciljevi bili ostvareni, a u pregovorima su s Europskom komisijom za nove operativne programe osigurana i dodatna sredstva. Ona će biti uložena u razvoj cjelogodišnjeg turizma te zdravstvenog i aktivnog turizma. Također smo na to mislili i pri novom Zakonu o turizmu. Putem Fonda za turizam, na županijskoj će i lokalnoj razini biti osiguran dio sredstava za razvoj kontinentalnog turizma”, poručila je Nikolina Brnjac, ministrica turizma.
Nikolina Brnjac, ministrica turizma
Radi se o obnovljenom hotelskom dijelu sa smještajnim jedinicama i restoranom te velikim vodenim zanimljivostima kojima je obogaćen vanjski dio kupališta. Novi kompleks proteže se na 1100 četvornih metara, a uređenje uključuje čak šest tobogana.
Grad Samobor i Samoborski muzej dobili su bespovratno oko 800.000, 00 eura za energetsku obnovu muzeja. Naime, Samoborski muzej prijavio je projekt „Energetska obnova zgrade sa statusom kulturnog dobra i poboljšanje mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade sanacijom vlage“.
„Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra“
Bespovratna sredstva iznose 798.736,42 Eura. Sredstva su osigurana iz Mehanizma za oporavak i otpornost te alocirana preko Ministarstva kulture i medija. U sklopu radova bit će izvedena toplinska izolacija krova i stropa prema negrijanom tavanu, poboljšana će biti energetska svojstva i zamijenjena postojeća stolarija energetski učinkovitijom, u skladu s uvjetima Konzervatorskog odjela Uprave za zaštitu kulturne baštine.
„Iznimno mi je drago da smo za energetsku obnovu muzeja ostvarili tako značajna sredstva iz Europske unije. Ovo je nastavak ulaganja u prostor muzeja nakon što je Grad Samobor u potpunosti uredio potkrovlje muzeja čime smo dobili neophodan galerijski prostor. Uz sve navedeno, istovremeno radimo na još jednom projektu vezanom za sanaciju Etno kuće pa je za očekivati da ćemo uskoro i o tome objaviti dobre vijesti. Vjerujem da će radovi biti završeni u roku te da će svim našim građanima i posjetiteljima boravak u muzeju u budućnosti biti još ugodniji. Ovom prilikom zahvaljujem Gradu Samoboru na svoj pomoći koju su nam pružili kako bismo uspješno izradili i prijavili ovaj veliki projekt za naš Samoborski muzej“ istaknula je ravnateljica Samoborskog muzeja, Nikolina Puljić Glasnović.
Promijenjen će biti i postojeći sustav grijanja iz plinskog na sustav primjene dizalice topline s ventilokonvektorima te osiguravanjem zdravih klimatskih uvjeta sanacijom vlage u objektu. Rok za izvršenje radova je najkasnije do 30.6.2026. godine. Nakon navedenih radova predstoji još i izmjena fasade.
„Smatramo da je naša dužnost ulagati u komunalnu infrastrukturu kako bismo unaprijedili kvalitetu života u Samoboru, ali i čuvati kulturno – povijesnu baštinu koja je, između ostaloga, važan dio turističke ponude Samobora i zato mi je drago da nastavljamo s ulaganjem u Samoborski muzej. Značajna europska sredstva koja smo dobili će uvelike pomoći u ostvarenju našeg cilja, a to je da Samoborski muzej, koji je do nedavno bio u potpunosti zapušten, postane reprezentativna kulturna ustanova. I dalje ćemo nastojati što više projekata realizirati uz pomoć EU sredstava jer na taj način proračunska sredstva bit će uložena u druge važne projekte. Drago mi je da se uloženi trud isplatio te da rezultati rada na EU projektima postaju sve vidljiviji “ izjavila je gradonačelnica Petra Škrobot.
Uz to što sadrži fundus vrijednih zbirki, Samoborski muzej, koji je nekada bio obiteljska kuća Ferde Livadića, poznatog hrvatskog skladatelja, samoborskog gradonačelnika i velikog preporoditelja, danas je mjesto je važnih kulturnih, glazbenih i edukativnih događanja.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je s državnim tajnikom Mladenom Pavićem i ravnateljicom Uprave veterinarstva i sigurnosti hrane Tatjanom Karačić u utorak 1. kolovoza 2023. godine održala sastanak s predstavnicima Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske u Ministarstvu poljoprivrede na temu aktualnog stanja s afričkom svinjskom kugom.
Ravnateljica Karačić izvijestila je sve sudionike sastanka o trenutnom stanju s afričkom svinjskom kugom, hitnim mjerama kontrole, mjerama za suzbijanje, objektima u poslovanju s hranom određeni za klanje i preradu i programima potpore za svinjogojce.
Tijekom sastanka predstavnici Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja pozdravili su mjere koje donosi Ministarstvo poljoprivrede i izvijestili sve prisutne o poteškoćama na terenu te predložili da otkup svinja započne što prije kao i da se što prije krene s isplatama.
Ministrica Vučković naglasila je otvorenost i spremnost na komunikaciju i pomoć svim pogođenim svinjogojcima, zahvalila na prijedlozima te istaknula kako će se u narednim danima isti razmotriti.
„Ministarstvo poljoprivrede učinit će sve da se proizvođačima adekvatno pomogne, a pri tome će nadoknade biti po tržišnim cijenama, da se matični fondovi što prije obnove, a bolest što prije okonča“, kazala je ministrica Vučković.
Na istu temu, a na inicijativu župana Sisačko-moslavačke županije Ivana Celjaka, ministrica Marija Vučković sa suradnicima održala je sastanak i u Sisku s predstavnicima jedinica lokalne samouprave.
Predstavnicima jedinica lokalne samouprave s područja Sisačko-moslavačke županije također je prezentirana trenutna situacija s afričkom svinjskom kugom.
Ministrica Vučković kazala je kako je Ministarstvo već nekoliko godina itekako svjesno opasnosti s obzirom na situaciju u Europskoj uniji zbog čega su i prije pojave afričke svinjske kuge u Hrvatskoj odrađene brojne aktivnosti kako bi sustav bio spremniji.
“To je bolest koja se jako brzo širi, ali nema javnozdravstvene efekte u smislu da može štetiti ljudskom zdravlju. Učinit ćemo sve da bolest suzbijemo u što kraćem roku. Zato donosimo mjere, dopunjujemo Naredbu s novim mjerama kao i Rješenje o određivanju zona ograničenja i zaraženog područja upravo s ciljem kako bi što prije suzbili zarazu“, rekla je ministrica Vučković.
Ravnateljica Karačić kazala je kako je Sisačko-moslavačka županija proglašena zaraženom zonom u kojoj je zabranjeno premještanje držanih svinja i od njih dobivenih proizvoda iz zaražene zone u druge države članice i u treće zemlje.
Na postavljena pitanja predstavnika jedinica lokalne samouprave dani su odgovori, a pitanja su se odnosila na kategorizaciju, dezinfekcijska sredstva, mjere kontrole za suzbijanje virusa, zaražene zone.
Dugometražni dokumentarni film Snajka: Dnevnik očekivanja autorice Tee Vidović Dalipi nastao u produkciji zagrebačkog Restarta u koprodukciji s talijanskim Stefilmom, Al Jazeerom Balkans i kosovskim Möbiusom, svjetsku će premijeru imati na 22. izdanju Međunarodnog festivala dokumentarnog i kratkog filma DokuFest u Prizrenu (Kosovo), jednom od najznačajnijih festivala dokumentarnog filma u jugoistočnoj Europi. Film koji zadire u kompleksnost romantičnog odnosa dvoje ljudi iz različitih kultura, Hrvatice Tee i kosovskog Roma Mirsada te intimnim promatračkim pristupom preispituje njihov idealistički pothvat balansiranja obiteljske prtljage s izazovima zasnivanja doma s potpuno drugačijim pravilima, nastajao je više od deset godina, a sniman je u Zagrebu i Zaprešiću te kosovskim gradovima Ferizaj i Lipljan. Svjetska premijera održat će se u subotu, 5. kolovoza u sklopu programa Posebne projekcije (Special Screenings) DokuFesta. Premijeri će nazočiti redateljica, producent i veći dio kosovskih protagonista filma.
Snajka: dnevnik očekivanja
/Press
Snajka: Dnevnik očekivanja je participativno-opservacijski dokumentarac o hrvatsko-romskom paru, Tei i Mirsadu, njihovoj kćerki Fridi i pokušaju zajedničkog života, razapetog između pritisaka obitelji i kompromisa na koje su oboje spremni pristati. Mirazi koje su dobili ekonomski su i kulturalno praktički nespojivi pa je pred njima nezahvalan izazov balansiranja vlastite obiteljske prtljage, prikvačene kao ostavština prošlih generacija na putu između Hrvatske i Kosova. Povezani željom da pronađu rješenje za nerealna očekivanja svojih obitelji, Tea i Mirsad upustiti će se u kompleksnu igru prilagodbe što će se u konačnici pokazati utegom u njihovoj vlastitoj intimi. Ovaj izuzetno osoban film razotkriva niz obiteljskih rituala, tradicijskih stereotipa, pa i kulturnog rasizma, u kojima dvoje zaljubljenih pokušavaju pronaći pravu mjeru između zadovoljavanja slike koju o njima imaju njihovi roditelji i potrebe da zadrže svoje autentično ja i žive prema vlastitim vrijednostima.
Redateljica i scenaristica je Tea Vidović Dalipi, montažerka Jelena Maksimović, a snimateljice Tea Vidović Dalipi i Dinka Radonić. Dizajn zvuka potpisuje Luka Gamulin, a miks Tihomir Vrbanec. Snimatelji zvuka su Hrvoje Radnić i Erol Billibani, kolorist Marco Duretti, a dizajner grafika Zlatko Zlatković.
Film je nastao u hrvatsko-talijansko-kosovskoj produkciji. Producent filma je Oliver Sertić (Restart), dok su koproducenti Stefano Tealdi (Stefilm) i Bujar Kabashi (Möbius), uz TV kuću Al Jazeera Balkans.
Hrvatska premijera filma održat će se krajem kolovoza na 21. izdanju Liburnia Film Festivala.
Tea Vidović Dalipi (1986.) je sociologinja, istraživačica migracija i kulturnih identiteta i redateljica-debitantica. Školovala se u Zagrebu na Filozofskom fakultetu te u Erfurtu u Njemačkoj. Završava Mirovne studije u Zagrebu i započinje dugogodišnju suradnju s Centrom za mirovne studije gdje je razvijala programe vezane za azil i migracije. Aktivna je članica civilnog društva u Hrvatskoj gdje surađuje s brojim pojedincima, organizacijama i incijativama čiji je fokus zaštita ljudskih prava i djelovanje u zajednici. Velika želja da svlada tehniku kojom će moći dijeliti svoje viđenje migracija i svijeta, pretvorila se u produkciju filma ‘Snajka: Dnevnik očekivanja‘, snimanog punih deset godina.
U Zlatar Bistrici održalo se 18. Natjecanje orača Krapinsko-zagorske županije. Ove godine naslov najboljeg otišao je u Lobor dok je drugi otišao u Mače.
Bez pluga i motike nema kruha !
Već 18. izdanje natjecanja orača Krapinsko-zagorske županije održalo se i ove godine u Zlatar Bistrici. Natjecanje je održano u dvije kategorije – plug ravnjak i plug premetnjak. Natjecanje se uspjelo održati napokon protekli vikend nakon što je bilo odgođeno uslijed vremenskih neprilika.
“Nakon svih nedaća koje smo imali vremenski, ipak smo uspjeli organizirati takmičenje na izuzetno visokoj razini. Meni je osobito drago da je i Kuharić bio danas prisutan ovdje kao višestruki pobjednik i čovjek koji je sudjelovao na svjetskom prvenstvu i vjerujem da će on biti mentor svojim kolegama i jedno nadahnuće, da postignu što bolji rezultat na državnom prvenstvu i da prezentiraju orače Krapinsko zagorske županije u najboljem mogućem svjetlu“- rekao je župan Kolar.
Okupljeni su istaknuli važnost ovog natjecanja i poruku koje ono šalje .
“Moramo se zapitati što ćemo jesti u budućnosti jer Vlada može djelomično sa svojim odlukama nadomjestiti štetu, ali ne može nadomjesti proizvodnju. Biti ćemo još više ovisni o uvodu hrane nego sada, a procjene su, da će samo zemlje koje su neovisne u proizvodnji hrane stvarno imati svoju neovisnost. Prema tome trebamo, očigledno, mijenjati sustav poticaja, dati snažniju podršku poljoprivrednim proizvođačima koji imaju proizvode koji idu na tržište i od kojeg žive čitave obitelji. Svaka parcela je potencijal, trebaju nam orači, OPG-ovci, poljoprivrednici koji će to zemljište, a koje je sada odmoreno, vratiti natrag u poljoprivrednu proizvodnju.“ rekao je župan Kolar.
“Dosta ljudi se bavi poljoprivredom, a dosta ljudi koji se ne mogu baviti time, ustupaju svoja zemljišta i poljoprivreda nam je vrlo važna. Malo nam vrijeme nije bilo povoljno, no, evo, treći puta smo pokušali u uspjeli organizirati natjecanje. Hvala u ime Općine organizatorima i suorganizatorima.“ rekla je kod otvorenja načelnica Mikulec.
Na kraju naravno treba istaknuti i ovogodišnje pobjednike – Domagoj Vuk iz Lobora pobijedio je u kategoriji premetnjaka dok je Stjepan Počekal iz Mača u kategoriji ravnjaka.
Pčelari na području Hrvatskog zagorja, njih 87 u ovoj godini, sa svrhom očuvanja pčelinjeg fonda dobili su 20.117,65 eura. Na temu natječaja Krapinsko-zagorske županije koji je bio otvoren od 26. svibnja do 26. lipnja, u Krapini je održana konferencija za medije.
“Samo smo u posljednje tri godine za 258 korisnika dodijelili bespovratne potpore u iznosu od 72 850 eura odnosno 548 tisuća kuna. U tom iznosu nisu naznačena sredstva koja smo za edukaciju i nabavu opreme izravno dali pčelarskim udrugama”, naglasio je Željko Kolar, krapinsko-zagorski župan.
Željko Kolar, krapinsko-zagorski župan
Župan Kolar također je upozorio da je tijekom proteklih pet godina samo jedna bila prava medna.
“Sve su ekstremnije vremenske promjene koje se događaju. Ono što ne uništi mraz, unište tuča i oluja. Očigledno je da će naše potpore za očuvanje pčelinjeg fonda svake godine morati biti sve veće. S druge strane moramo dobro paziti da ostali poljoprivredni proizvođači, koristeći se raznim pesticidima, ne nanose dodatnu štetu”, dodao je.
Županijski Savez pčelarskih udruga zahvalan je Krapinsko-zagorskoj županiji na potporama. Naglašeno je tada da pčelari danas ne mogu bez šećera i da je on jedan dodatni izdatak u pčelarstvu.
Na konferenciji za medije govorila je i Tihana Husak. Radi se o višoj savjetnici za pravne poslove u Upravnom odjelu za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu.
Svakodnevno kašnjenje na posao ili fakultet, prekasan dolazak na sahranu, kašnjenje na sud, preskočen termin kemoterapije i dolazak do liječničke ordinacije nakon završenog radnog vremena postali su svakodnevica za stanovnike zapadnog dijela Zagrebačke županije. Uzrok problema – kašnjenje vlakova.
– Imala sam dogovoren pregled na Rebru u 9 sati, kupila sam kartu Laduč – Glavni kolodvor s polaskom u 7:10 i uspjela zakasniti jer je vožnja trajala gotovo dva sata umjesto 31 minute kako stoji na stranici HŽ-a. Situacija me užasno uzrujala pa mi je tlak podivljao, srećom uspjela sam obaviti pregled na koji sam čekala mjesecima, rekla nam je 66-godišnja stanovnica Laduča.
Kartomat na Glavnom
Privatna arhiva/
Putnici tvrde da linija koja vozi od Harmice preko Savskog Marofa, Brdovca i Zaprešića do Zagreba već tri godine ne funkcionira. Na internetskoj stranici Hrvatskih željeznica stoji da su odstupanja od voznog reda moguća zbog radova na pojedinim dionicama pruge s ogromnim popisom izmjena u prometovanju na toj liniji.
– Posljednjih sedam godina svakodnevno se vozim vlakom od Brdovca do Zagreba i obrnuto. Ne mogu opisati frustraciju koju osijećam jer vožnja traje sat i 40 minuta umjesto 25 minuta koliko bi trebala trajati, a strojovođa gotovo nikad ne najavi kašnjenje niti nas obavijesti zašto stojimo – tvrdi Katarina.
Dodaje kako nije u redu da se karte prodaju po punoj cijeni s obzirom na to da usluga nije zadovoljavajuća.
Karta za vlak
Privatna arhiva/
– Vozni red i propuštanje vlakova tijekom radova su užasni. Kad idem na posao između 7 i 8 sati, često u pretrpanom vlaku stojimo po pola sata da bismo propustili vlak u kojemu je dvoje ljudi. Vrhunac apsurda je kad u najvećoj gužvi pošalju jednu kompoziciju vlaka pa ljudi više ne mogu ući u vlak već na zapadnom dijelu Zagreba – ljutito objašnjava putnica.
Tihana je prije dva tjedna u potpunosti odustala od vožnje vlakom te sad od Zaprešića do radnog mjesta u Zagrebu putuje autobusom i tramvajem.
– Vlak oduvijek kasni po par minuta, no otkad su radovi više ne možeš biti siguran ni hoće li uopće doći. Nedavno sam kupila kartu i ušla u vlak, stajali smo 10 minuta kad je kondukterka rekla da vlak danas ne vozi zbog nekog problema. Ispostavilo se da je nestalo struje, po vrućini sam pješačila do tramvajske stanice na kojoj je 40-ak ljudi čekalo prijevoz – prisjetila se Tihana.
Nakon što su putnici izbačeni iz vlaka, Tihana je pokušala dobiti povrat novca za kupljenu kartu te se uputila na blagajnu. Blagajnica ju je odbila uz objašnjenje da ne rade povrat za karte kupljene preko aplikacije te neka nazove informacije ili pošalje e-mail. Zvati nije htjela jer je cijena poziva iznosi gotovo trećinu karte, a na poslani e-mail nikad nije dobila odgovor.
Stanica Glavni kolodvor
Privatna arhiva/
Putnike posebno nervira što čak ni aplikacija HŽPP Planer, koja bi trebala u realnom vremenu obavještavati o svim kretanjima i kašnjenjima vlakova, ne funkcionira pa dobiju naopaku informaciju da vlak kreće prema voznom redu, a zapravo još nije ni došao na stanicu.
– Software aplikacije je u skladu s organizacijom. Vlak 8009, koji vozi samo do Glavnog, prema aplikaciji uredno i na vrijeme stiže do Dugog Sela iako putnici čekaju još 20 minuta na kolodvoru. – To je taj HŽ-ov virtualni svijet – ako u stvarnosti ne vozi, barem u “virtuali” ide po točnom rasporedu – komentirala je putnica.
Brojni građani Harmice, Sutle, Laduča, Savskog Marofa, Brdovca i Zaprešića koji imaju godišnje pokaze prisiljeni su promijeniti prijevozno sredstvo za putovanje do Zagreba. Iako su godišnju kartu platili 224,17 eura, sad se voze osobnim automobilima ili autobusima koji redovito zaglave u jutarnjim gužvama.
HŽ za kašnjenja inače isplaćuje naknadu u visini od 25% cijene karte za kašnjenja od 60 do 119 minuta, kao i naknadu od 50% za dulja kašnjenja. Ipak, ovo pravilo se ne primjenjuje na karte koje koštaju manje od 4 eura pa tako putnici koje ova relacija obuhvaća nemaju pravo ni na kakav povrat.
Oni s pokazom mogu tražiti vraćanje dijela iznosa pretplatne karte ako se kašnjenje uzastopno ponavlja tako što će poslati zahtjev za ostvarivanje prava putnika, iako im ništa neće nadoknaditi propušteno vrijeme.
– Radim u centru grada zbog čega mi osobni automobil nije opcija. Sve i da uspijem pronaći parkirno mjesto, ostavila bih cijelu plaću na parking. Putujem autobusom jer barem znam da će doći, ali zbog gužve i presjedanja dnevno provedem i po tri sata u javnom prijevozu – požalila se Tihana.
Za trajanja akademske godine studenti iz ovih mjesta također su u problemima jer kasne na predavanja i ispite. Na predavanje koje počinje u osam sati moraju krenuti u ranu zoru i nadati se da vlak neće previše kasniti.
Svi korisnici usluga HŽ-a na ovoj dionici slažu se da je remont pruge potreban i da sam po sebi nije problem, ali da je za ogromna kašnjenja kriva loša organizacija, loše informiranje putnika i nepouzdane informacije koje se mogu naći na internetskim stranicama.
Na pitanje o kašnjenju jedna od djelatnica odgovorila je putnici da Česi, Mađari i Nijemci imaju potpisan ugovor s “našima” i da njihovi vlakovi prometuju na vrijeme, dok domaći kasne jer treba – osloboditi prugu.
ZAGREBAČKA policija prijavila je 20-godišnjeg državljanina Crne Gore koji je u subotu oko 13 sati kod Zaprešića pokušao iz Hrvatske u Sloveniju ilegalno prebaciti deset stranih državljana.
U zatvorskoj bolnici pretprošli tjedan umro je Mladen Šlogar zvani Žila. Čovjek za kojeg bi malo tko znao da nije pravomoćno osuđen kao ubojica Ivane Hodak, kćeri poznatog zagrebačkog odvjetnika Zvonimira Hodaka i nekadašnje ministrice vanjskih poslova Ljerke Mintas Hodak.
Je li sa Žilinim odlaskom umrla i svaka mogućnost da će se jednog dana doznati tko je doista ubio Ivanu Hodak? U pitanju je jedno od najintrigantnijih ubojstava koje, po mišljenju mnogih, nikada nije dobilo stvarni epilog, a uključivalo je aktere od visoke politike do organiziranog kriminala.
Mlada pravnica ustrijeljena je na pragu svog doma u listopadu 2008. Šlogar je, pod nevjerojatnim okolnostima, zapravo potpuno slučajno, uhićen četiri mjeseca poslije. Većina naših sugovornika iz poslovnih, policijskih i pravosudnih krugova ni dandanas ne vjeruje da je upravo Šlogar ubio Ivanu Hodak.
Mladen Šlogar (Foto: Damir Krajac / CROPIX)
Jedan čak tvrdi da je njezino ubojstvo izvela ista skupina koja će kasnije počiniti atentat na novinara i izdavača Ivu Pukanića.
Svoje sumnje obrazlažu nizom činjenica – od povezanosti Ivane Hodak s umirovljenim generalom Vladimirom Zagorcem, klijentom njezina oca, preko tadašnje veze s odvjetnikom Ljubom Pavasovićem Viskovićem do neobičnog slijeda događaja koji je rezultirao uhićenjem i na kraju pravomoćnom osudom Mladen Šlogara. Dobio je 30 godina zatvora, a sada je ispalo da mu je to bila doživotna kazna.
Šlogar je preminuo prirodnom smrću, u 76. godini. Kaznu je izdržavao u Lepoglavi, gdje je, kako opisuju ostali zatvorenici, bio jedan od povučenijih. Prešutio je i gotovo cijelo suđenje na Županijskom sudu u Zagrebu gledajući odsutno s optuženičke klupe prema sudskom vijeću. Vještak kaže da je bio narcisoidan.
Teorija urote
Na čelu sudskog vijeća bio je sudac Ivan Turudić. On je za razliku od većine ostalih uvjeren da je upravo Šlogar ubio Ivanu Hodak. Iako je čuo za teorije o mogućoj uroti oko ubojstva mlade pravnice, Turudić je u razgovoru za RTL televiziju i sada ponovio kako je imao dovoljno dokaza da osudi upravo Šlogara. Osim toga, ovdje treba podsjetiti da je i Vrhovni sud RH potvrdio Šlogaru kaznu od 30 godina zatvora.
I dok dio policijsko-pravosudne javnosti i dalje smatra da je Ivanu Hodak likvidirala ista grupa ljudi koja će kasnije ubiti Pukanića, njezin otac, odvjetnik Zvonimir Hodak, od početka je bio uvjeren da smrt njegove kćeri ima veze s obranom generala Zagorca.
Zagorec je bio Hodakov klijent te je nekoliko mjeseci prije ubojstva Ivane Hodak uhićen u Beču. Teretilo ga se u aferi s nestankom dragulja iz MORH-a, zbog čega je kasnije i pravomoćno osuđen. No Hodak je tvrdio kako su mnogi tada u Hrvatskoj strahovali od onoga što bi Zagorec, revoltiran kaznenim postupkom koji je po njegovu mišljenju bio politički motiviran, mogao izjaviti.
Sjenik u kojem je pronađen Mladen Šlogar (Foto: Milivoj Keber / CROPIX)
“Najjači motiv za ubojstvo moje kćeri imala je ona interesna skupina koja je željela poslati poruku Vladimiru Zagorcu da šuti, odnosno oni koji danas predstavljaju ugledne građane Republike Hrvatske i koji su se silno obogatili devedesetih, a koji se boje da bi ih on mogao spomenuti pred sudom”, ustvrdio je svojedobno u HTV-ovoj emisiji “Nedjeljom u 2” odvjetnik Hodak.
Naknadno je komentirao i tezu koju je navodno tijekom prvog ispitivanja nakon uhićenja iznio sam Šlogar. Uvjeravao je istražitelje da je Ivanu ubio iz osvete njezinu ocu, koji ga je još 1995. razočarao jer mu nije pronašao posao.
Naime, Šlogar je ostao bez posla u teniskom centru, gdje je upoznao i Hodaka koji mu je navodno obećao pomoći. No to obećanje nije ispoštovao pa će 13 godina poslije Šlogar ubiti Ivanu Hodak. Hladna osveta ili tek sumanuta priča, sada se više nikada neće doznati.
U tu priču nije vjerovao ni sam odvjetnik Hodak. “Ne vjerujem u konstrukciju o nekakvom tipu Šlogaru, kojem sam ja prije 15, 16 godina obećao da ću ga zaposliti kad je izgubio posao, pa sad on čeka 15, 16 godina i ubija moju kćer.
Moćni političar
Je li je on ubio ili ne, ja nisam siguran, iako postoje indicije da je zaista on to učinio. On je bivši službenik JNA, 11 godina je radio u vojsci, imao je pištolj, bio vičan oružju”, rekao je Hodak u intervjuu za Pravdu.
Šlogar se, ako je stvarno bio ljut na njega, trebao obračunati s njim ili s njegovom suprugom, a ne s djevojkom koja mu ništa nije učinila.
“On je instrumentaliziran, on je upotrijebljen da se na taj način pošalje jedna brutalna poruka i meni i mom klijentu Vladimiru Zagorcu da ne idemo preduboko, da na sudu ne izvodimo nikakve ekshibicije, da ne počnemo s pričama ovim ili onim”, rekao je.
Zagorec je, naime, u to vrijeme bio moćan političar i poduzetnik. Osim što je bio pomoćnik ministra obrane, bio je uključen i u trgovinu oružjem te nekretninski biznis, a iz 2004. ostala je zapamćena otmica njegova sina. Zbog te otmice i iznude ukupno milijun i pol eura bila je osuđena skupina predvođena poduzetnikom Hrvojem Petračem.
Zaprešićki policajci koji su uhvatili Mladena Šlogara (Foto: Damir Krajac / CROPIX)
Dakle, pokraj Zagorca i Petrača, te svega što se uz njih dotad vezalo, teorija o Šlogaru kao počinitelju ubojstva Ivane Hodak činila se nevjerojatnom. Tim više što Šlogar, nakon što je pucao u mladu pravnicu, nije bacio oružje, nego ga je držao u sjeniku u kojem je kao beskućnik spavao. Policija je pištolj ondje pronašla slučajno tražeći zapravo cigarete za koje se sumnjalo da ih Šlogar preprodaje.
Oružje je pronađeno u prosincu 2008., da bi dva mjeseca poslije, kada je vještačenjem utvrđeno da je to doista oružje kojim je ubijena Ivana Hodak, policija lišila slobode Šlogara.
Dakle, vremenska linija bila bi ovakva: još 1990-ih Šlogar se naljutio na Hodaka jer mu nije sredio posao pa je 2008. ubio njegovu kćer, sačuvao oružje i mirno dočekao uhićenje u veljači 2009. godine. Bizarno da bizarnije ne može biti. Ipak, istražitelji vjeruju da je upravo Šlogar Ivanin ubojica.
Uvjereni Turudić
Doista bi bila znanstvena fantastika da ste vi bili oružje u rukama nekog tko je ubojstvom mlade djevojke želio nekomu poslati poruku”, rekao je, obrazlažući presudu, sudac Ivan Turudić koji nije mogao sakriti zgroženost Šlogarovim činom te činjenicom da se nimalo nije pokajao niti izrazio žaljenje.
“To što ste učinili suprotno je svim civilizacijskim normama i Božjim zakonima”, u osebujnom obrazloženju presude istaknuo je sudac Turudić, podsjetivši da je Šlogar tijekom policijskog ispitivanja izjavio: “Svakog mi je žao, ali ljudi moraju paziti kad se rugaju.”
Ljudi koji se sjećaju Šlogara pamte kako se volio kretati među jet-setom, te kako je uvijek bio elegantno odjeven. Doduše, radilo se o kopijama, no Šlogar je očito bio fiksiran na to.
“Zlo što ste ga učinili nerazmjerno je onomu što ste smatrali da je Hodak učinio vama. Ta kao da ste mačku biciklom pogazili”, zgražao se i dalje sudac Turudić.
“Neshvatljivo je da ste s toliko životnog iskustva pokazali toliko bešćutnosti i da ste pritom, kako je potvrdio vještak psihijatar, bili potpuno svjesni svih svojih postupaka. Osim toga, kasnije ste vrlo detaljno opisali ubojstvo”, podsjetio je sudac u presudi. Po njegovu mišljenju, sudskom vijeću nisu toliko bile bitne neke nelogičnosti iz Šlogarove obrane.
Posljednji ispraćaj Ivane Hodak, na fotografiji su njezini roditelji Ljerka Mintas Hodak i Zvonimir Hodak (Foto: Damjan Tadic / CROPIX)
Naime, nakon uhićenja u veljači 2009., policiji je krivo opisao vremenske uvjete tog 6. listopada 2008., kada je šećući gradom nabasao na Ivanu Hodak koja je dolazila u stan svojih roditelja. Osim toga, tvrdio je da je na putu do Hatzove ulice kupio šampon protiv prhuti u trgovini Lush, što, međutim, nije dokazano. Vještak psihijatar, ispitan uoči objave presude, objasnio je da je Šlogar, kod kojeg je utvrđen narcisoidni poremećaj ličnosti, takvo što mogao reći da si da na značaju.
“Imat ćete 30 godina vremena razmišljati o tome što ste učinili. Jer nanijeli ste bol cijeloj Ivaninoj obitelji, ali i svim građanima koji nisu mogli vjerovati kada su čuli što se dogodilo, pa su počele kolati razne teorije zavjere. Ovo sudsko vijeće nije, međutim, sudilo po reakcijama javnosti, već po prezentiranim dokazima. I doista bi bila znanstvena fantastika da ste vi bili oružje u rukama nekog tko je ubojstvom mlade djevojke želio nekomu poslati poruku”, osvrnuo se sudac na glasine iz javnosti koje su dopirale u sudnicu.
Znanstvena fantastika
I tužiteljica Dunja Pavliček u svom je završnom govoru istaknula kako u postupku nisu pronađeni nikakvi dokazi koji bi ukazivali na to da je ubojstvo Ivane Hodak bila poruka njezinu ocu i njegovu klijentu, generalu Vladimiru Zagorcu.
Šlogarov branitelj, odvjetnik Antonio Zujić, tvrdio je pak da je Šlogarova obrana na policiji “zvučala kao ranije napisana”. Zujića je začudilo i što je DNK vještačenjem u obzir uzeta samo hrvatska nacija, dok istodobno upravo Županijski sud u Zagrebu sudi međunarodnoj skupini čiji su pripadnici izjavljivali da imaju neke informacije o ubojstvu Ivane Hodak.
Branitelj je mislio na nikada potvrđeni dio iskaza Amira Mafalanija, jednog od osuđenih atentatora na Ivu Pukanića, koji je navodno izjavio da zna nešto o pištolju kojim je mlada pravnica ubijena. Slučajno ili ne?
Zagrebačka policija je dovršila kriminalističko istraživanje nad 20-godišnjim državljaninom Crne Gore zbog sumnje da je u subotu koristio automobil zagrebačkih registarskih oznaka u koji je smjestio čak deset stranih državljana. Dvoje od njih je završilo u prtljažnom prostoru.
Zaustavljen je na naplatnoj postaji Zaprešić, no 20-godišnjak je naglo ubrzao vozilo i skrenuo na državnu cestu prema Sloveniji.
Potom je zaustavio auto i pokušao pobjeći, no policija ga je uhitila.
Završio u pritvoru
Naime, policija ga sumnjiči da je počinio kazneno djelo “Protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma” u pokušaju.
Policijski kombi, ilustracija (Foto: Ante Cizmic / CROPIX)
Prema policijskom izvješću, sumnja se da je 20-godišnjak to radio iz koristoljublja i to za unaprijed dogovorenu neutvrđenu novčanu naknadu, a zadaća mu je bila da strancima omogući kretanje na teritoriju Republike Hrvatske te daljnji odlazak u Republiku Sloveniju.
Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja, 20-godišnji državljanin Crne Gore je predan pritvorskom nadzorniku, dok je posebno izvješće podneseno nadležnom državnom odvjetništvu, poručili su iz zagrebačke policije.
