Traži se 196 pomoćnika u nastavi i 1 stručni komunikacijski posrednik

Upravni odjel za odgoj i obrazovanje Zagrebačke županije objavio je Javni poziv za prijavu kandidata za izvršavanje poslova pomoćnika u nastavi/stručnog komunikacijskog posrednika u osnovnim i srednjim školama kojima je osnivač Zagrebačke županija za školsku godinu 2023./2023.Javnim pozivom traži se 196 pomoćnika u nastavi i 1 stručni komunikacijski posrednik koji će biti zaposleni u 39 osnovnih i srednjih škola, partnera na projektu Prsten potpore VI.

Zainteresirani kandidati, koji zadovoljavaju uvjete Javnog poziva (punoljetnost, završena najmanje četverogodišnja srednja škola i da se protiv njih ne vodi kazneni postupak), svoju prijavu s traženom dokumentacijom mogu dostaviti do petka, 4. kolovoza 2023. godine na adresu: Zagrebačka županija, Upravni odjel za odgoj i obrazovanje, Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb ili predati osobno u pisarnicu Zagrebačke županije na istoj adresi.

Izabrani kandidati sklopit će Ugovor o radu na određeno vrijeme sa školom u kojoj će zasnovati radni odnos, a planirani početak rada je 4. rujna 2023. godine.

Tekst Javnog poziva i obrazac prijave kandidata dostupni su na web stranici www.zagrebacka-zupanija.hr, pod rubrikom Natječaji, a sve dodatne informacije mogu dobiti na broj 01/6009-491.

Ovim putem pozivamo sve zainteresirane kandidate koji zadovoljavaju uvjete, imaju afinitet prema djeci s teškoćama u razvoju, otvoreni su i odgovorni da se prijave na Javni poziv. Inače, projekt „Prsten potpore“ u Zagrebačkoj županiji provodi se devetu godinu zaredom i omogućava učenicima s teškoćama u razvoju da uz potporu pomoćnika u nastavi sudjeluju u svim odgojno-obrazovnim aktivnostima, kako u redovnoj nastavi tako i u izvannastavnim aktivnostima te se razvijaju u skladu sa svojim mogućnostima.

Objava Traži se 196 pomoćnika u nastavi i 1 stručni komunikacijski posrednik pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Svetonedeljskim vatrogascima stiže novo vozilo

Vatrogasna zajednica Grada Sveta Nedelja dobila je gradska proračunska sredstva za unapređenje rada vatrogastva i njihovu bolju opremljenost kroz Kapitalni projekt „Razvoj i unapređenje vatrogastva“.

Osigurana financijska sredstva iskoristit će se za nabavu navalnog vatrogasnog vozila s dodatnom nadogradnjom za potrebe rada DVD Rakitje. Za vozilo je proveden postupak javne nabave te izabrana najpovoljnija ponuda, te je danas, 27. srpnja 2023. godine potpisan Ugovor vrijedan 278.850,00 € (bez PDV-a) o nabavi vatrogasnog vozila sa teretnim prostorom i opremom između Vatrogasne zajednice Grada Sveta Nedelja i tvrtke Ziegler d.o.o. „Ovo je još jedno od kontinuiranih ulaganja u našu gradsku vatrogasnu zajednicu. U slučajevima posljednjih vremenskih nepogoda ukazala se prilika za navalnim visinskim vozilom te se nadam da ćemo u skoroj budućnosti uspjeti realizirati nabavu istog. Ovim putem apeliram i na Vladu RH i resorno ministarstvo da prepoznaju potrebe jedinica lokalne samouprave za profesionalnim vatrogasnim postrojbama. Prvi primjer može biti naša vatrogasna zajednica koja po svojoj veličini i obujmu posla, ali i vrhunskoj opremljenosti, ima sve predispozicije da postane profesionalna“,naglasio je zamjenik gradonačelnika Grada Svete Nedelje Gabrijel Deak.

 „I ovom prilikom zahvaljujemo Gradu na stalnim ulaganjima u vatrogastvo. Zbog njih oprema i vozila s kojima radimo je na vrhunskoj razini što znatno povećava sigurnost naših vatrogasaca, njihovog rada na terenu, a time i sigurnost naših građana. Novo vozilo pružit će nam novi način rada i djelovanja, poglavito u težim uvjetima rada. Većinski će biti pozicionirano u DVD Rakitje koje trenutno ima jedno starije vozilo na raspolaganju“, rekao je predsjednik Vatrogasne zajednice Grada Svete Nedelje Ivica Petravić. Dodao je kako DVD Rakitje ima najveći broj ispitanih i obučenih vatrogasaca na području Grada Svete Nedelje.

Navalno vozilo prvo izlazi na intervenciju jer je opremljeno opremom za gašenje svih vrsta požara. Dostava vozila predviđena je u roku od 16 mjeseci. „Drago mi je da već po četvrti puta surađujemo po pitanju vatrogastva na području Grada Svete Nedelje. Vozilo koje će se isporučiti sljedeće godine na korištenje i daljnju uporabu posljednji je trend moderne europske tehnologije u vatrogastvu“, istaknuo je predstavnik tvrtke Ziegler d.o.o. Željko Pisk. Vatrogasna zajednica Grada Sveta Nedelja kao krovna vatrogasna organizacija na području Grada objedinjuje i koordinira rad četiri društva: DVD Kerestinec, DVD Rakitje, DVD Strmec i DVD Sveta Nedelja.U snažnom nevremenu koje je u dva navrata pogodilo Hrvatsku protekli tjedan, svetonedeljski vatrogasci su imali 306 intervencija, od kojih je više od stotinjak bilo izuzetno zahtjevno  i u kojima je sudjelovalo 60 dobrovoljnih vatrogasaca. „Na kraju svih intervencija zadovoljni smo što sve akcije koje smo odradili možemo završiti potpisom ovog ugovora. Vozilo će imati duplu kabinu pa će tako moći prevesti i duplo više vatrogasaca na intervenciju. Sve intervencije ne bismo mogli odraditi brzinom i uspješnošću da nemamo takvu opremu. Njihov broj nam se konstantno povećava sukladno povećanju broja stanovnika i tvrtki koje se otvaraju na području našeg grada. U ovakvim iznenadnim intervencijama u kojima stradavaju krovovi, najsigurnije je zahvate izvršiti visinskim vozilom pa se radujemo početku razgovora o nabavci istog“, rekao je Ivan Štimac, zapovjednik VZG Sveta Nedelja.

Objava Svetonedeljskim vatrogascima stiže novo vozilo pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Projekt Zaštita i očuvanje bijele rode

Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije, u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, i ove godine nastavlja s realizacijom projekta „Zaštita i očuvanje bijele rode“. Projekt ima za cilj očuvanje gnijezda bijele rode na krovovima objekata, kao i participaciju dijela troškova popravka krovišta

Najveća gnijezda mogu biti visoka i široka preko 2 metra

Bijela roda je simbol očuvanih prirodnih staništa te tradicionalnih krajolika, a njihova prisutnost u našoj blizini potvrda je da živimo u zdravom okolišu. Najviše roda na području Zagrebačke županije nalazi se u gradovima  Vrbovec i Ivanić Grad, općinama Pisarovina i Klinča Sela. Sela s najvećim brojem roda su Donja Kupčina i Donja Zdenčina.

Kako bi ostvarili naknadu od 92,91 eura vlasnici objekata, koji sudjeluju u projektu, trebaju provjeriti već popunjene podatke u Obrascu koji su dobili na  kućnu adresu, po potrebi izmijeniti ili ispuniti podatke koji nedostaju te potpisati. Popunjeni i vlastoručno potpisani obrazac potrebno je poslati najkasnije do 25. kolovoza 2023. godine na adresu: Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije, 151. samoborske brigade HV 1, 10430 Samobor ili na email info@zeleni-prsten.hr.

Rode svake godine nadograđuju svoja gnijezda, a isto gnijezdo može se koristiti desetljećima pa čak i više od 100 godina. Najveća gnijezda mogu biti visoka i široka preko 2 metra te doseći masu od čak 1000 kg zbog čega dolazi do oštećenja krovišta.

Vlasnici objekata koji na svom objektu (kuća ili gospodarska zgrada) imaju gnijezdo bijele rode, a do sada nisu sudjelovali u projektu, pozivaju se da Javnoj ustanovu Zeleni prsten jave na broj telefona: 01/6111-552  ili e-mail: info@zeleni-prsten.hr gdje će dobiti informacije o dokumentaciji (preslika posjedovnog lista, osobne iskaznice vlasnika objekta, broj tekućeg računa te kontakte) koju je potrebno dostaviti do najkasnije do 25. kolovoza 2023. godine.

Objava Projekt Zaštita i očuvanje bijele rode pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Prirodna nepogoda u 6 gradova i 11 općina Zagrebačke županije

Župan Zagrebačke županije proglasio je prirodnu nepogodu za područje šest gradova i 11 općina. Radi se o Dugom Selu, Zaprešiću, Ivanić Gradu, Svetoj Nedelji, Samoboru i Velikoj Gorici te Brdovcu, Brckovljanima, Križu, Pušći, Bistri, Rugvici, Orlama, Kloštar Ivaniću, Jakovlju, Mariji Gorici i Stupniku. Prirodna nepogoda uzrokovana je olujnim i orkanskim vjetrom. On je u razdoblju od 19. do 21. srpnja ove godine nanio veliku poljoprivrednu i infrastrukturnu štetu. Nakon Odluke o proglašenju prirodne nepogode, gradska i općinska povjerenstva za procjenu štete od prirodnih nepogoda dužna su sukladno roku propisanom Zakonom o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda unijeti prve procjene štete u Registar šteta. Proglašenje prirodne nepogode komentirali su zamjenik gradonačelnika Grada Svete Nedelje te načelnik Općine Pušće.

“Štete se kod nas još uvijek zbrajaju. Ljudi se javljaju tek sad, nakon proglašenja prirodne nepogode. Činjenica je da ponekad imamo i prevelika očekivanja, svjesni da ćemo dobiti možda pet do deset posto refundacije stvarne štete. To građanima isto treba reći jasno i glasno. Moraju znati s čim računaju”, rekao je Gabrijel Deak, zamjenik gradonačelnika Grada Svete Nedelje.

Gabrijel Deak, zamjenik gradonačelnika Grada Svete Nedelje

Filip Bernardić kazao je da, da bi prirodna nepogoda bila proglašena u Općini Pušća, sveukupna nastala šteta mora biti veća od 200 tisuća eura odnosno 20 posto izvornog općinskog proračuna.

Objava Prirodna nepogoda u 6 gradova i 11 općina Zagrebačke županije pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Tržnica u Zaprešiću u rasulu: “Relativno je alarmantno”

Nevrijeme je srijedu tijekom popodnevnih sati nanijelo veliku materijalnu štetu i u Zaprešiću i okolici. Tržnica u Zaprešiću također je stradala. Na nekoliko je mjesta oštećen krov, a mi smo provjerili u kakvom je stanju nakon tjedan dana te u kakvim uvjetima trenutno rade tamošnji prodavači. Primijetili smo da nered vlada uglavnom kamo god pogledamo.

“Okolnosti su dosta loše s obzirom na nevrijeme, koje je napravilo veliku štetu. Radi se i o dotrajalosti prostora. Kad pada kiša, u lokalima curi voda jer nedostaju fragmenti krova. Curi i po pasažu. Ekipa iz poduzeća za komunalnu djelatnost stalno mora čistiti i raditi da bi uopće održala nekakvo normalno stanje. Relativno je alarmantno, a moglo bi biti gore ako dođe do još kakvog nevremena”, rekao nam je na zaprešićkoj tržnici svoje viđenje prodavač Zrinko Medvid.

I tijekom našeg razgovora, u Zrinkovu je lokalu točno pored stropne svjetiljke iz zida kapala voda.

Dolazi međutim do spora između poslovnih korisnika u čijem su najmu lokali na tržnici te njihova upravitelja. Dok su jedni za, oni drugi su protiv sanacije. “Teško je postići dogovor među više ljudi, nažalost. To je vječna priča”, dodaje ovaj prodavač.

Bilo kako bilo, tržnica u Zaprešiću vrlo je brzo nakon nevremena proradila u potpunosti. Zrinko je pripremio puno posuda, koje je strateški rasporedio po svom lokalu. Za njega je to trenutno jedina opcija.

Objava Tržnica u Zaprešiću u rasulu: “Relativno je alarmantno” pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija proglasile su prirodnu nepogodu zbog nevremena

Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija proglasile su prirodnu nepogodu zbog nevremena koje im je nanijelo veliku štetu u poljoprivredi, graditeljstvu i infrastrukturi.

Zagrebački župan Stjepan Kožić proglasio je prirodnu nepogodu za šest gradova i 11 općina kojima je nanijeta velika šteta u razdoblju od 19. do 21. srpnja.

Odluka se odnosi na Dugo Selo, Zaprešić, Ivanić-Grad, Svetu Nedelju, Samobor i Veliku Goricu te Brdovec, Brckovljane, Križ, Pušću, Bistru, Rugvicu, Orle, Kloštar Ivanić, Jakovlje, Marija Gorica i Stupnik.

Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar proglasio je nepogode zbog tuče te lujog i orkanskog vjetra.

Odluka je donijeta za Općinu Kraljevec na Sutli čije je područje 13. srpnja pogodilo nevrijeme praćeno jakom tučom, te 19. srpnja olujni i orkanski vjetar koji je nanio velike štete na objektima.

Za Grad Donju Stubicu i Općinu Gornja Stubica, župan je proglasio prirodnu nepogodu zbog tuče koja je 21. lipnja i 13. srpnja zahvatila ta područja.

Nakon Odluke o proglašenju prirodne nepogode, gradska i općinska povjerenstva za procjenu štete dužna su unijeti prve procjene štete u Registar šteta, sukladno roku propisanom Zakonom o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda.

Prirodnu nepogodu u utorak je proglasio bjelovarsko-bilogorski župan Marko Marušić zbog tuče i orkanskog vjetra koji su pogodili to područje, a 20. srpnja osječko-baranjski župan Ivan Anušić.

Brza cesta od Varaždina stiže u Krapinu preko Jesenja i Đurmanca

Nakon što su sredinom travnja otvorene ponude te krajem lipnja i odabran izvođač radova za izgradnju prve etape brze ceste Varaždin – Ivanec – Lepoglava – Krapina na dionici od Varaždina do Cerja Tužnog, u utorak je riješeno još jedno ključno pitanje koje potvrđuje realizaciju cjelokupnog projekta.

Naime, u Hrvatskim cestama d.o.o. u Zagrebu predstavljena je trasa brze ceste u dijelu od Lepoglave prema Krapini koja će od tog grada prolaziti kroz općinu Bednja zatim općinu Jesenje te općinu Đurmanec i naposljetku do Krapine.

– Ovo je još jedan važan trenutak u realizaciji ovog zaista velikog projekta na sjeveru Hrvatske odnosno na području Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije. Zahvaljujem Hrvatskim cestama koje su uvažile naše preporuke i zahtjeve te od dvije predviđene trase odredile trasu brze ceste preko općina Jesenje i Đurmanec – izjavio je saborski zastupnik i gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović dodajući da će konačna izgradnja spomenute brze ceste značiti stvaranje preduvjeta daljnjeg gospodarskog razvoja dviju županiju ali i dviju općina, Jesenje i Đurmanec, kroz koje će ići brza cesta.

– Ovo je potvrda da je Hrvatskim cestama Zagorje odnosno Krapinsko-zagorska županija u fokusu. Definiranjem te posljednje trase projekt je kompletiran. Uspjeli smo u naumu da brza cesta ide kroz spomenute dvije općine i ne treba isticati što će to značiti za njihov razvoj. Osim toga realizacijom brze ceste brojni žitelji dviju županija, koji putuju na dnevnoj bazi, brže i sigurnije će stizati do svojih odredišta – zaključio je saborski zastupnik Gregurović koji je na sastanku u Hrvatskim cestama bio zajedno sa dvojicom župana, Anđelkom Stričakom iz Varaždinske te Željkom Kolarom iz Krapinsko-zagorske županije.

Naglasio je da ovo nije jedini veliki projekt koji Hrvatske ceste provode ili planiraju u skoro vrijeme realizirati na području Krapinsko-zagorske županije. Podsjetio je na nedavnu najavu premijera Andreja Plenkovića u Mariji Bistrici kako će brza cesta uskoro stići i do tog mjesta, ali i činjenice da bi do kraja godine mogla započeti realizacija 3. faze spojne ceste Zabok-Krapina.

Objava Brza cesta od Varaždina stiže u Krapinu preko Jesenja i Đurmanca pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Grad Samobor: Kreće izgradnja parka u “Južnjaku”

Grad Samobor uskoro dobiva jedan od najmodernijih parkova u Hrvatskoj. Petra Škrobot – gradonačelnica Grada Samobora u utorak je potpisala ugovor s izvođačem radova o izgradnji najvećeg parka i dječjeg igrališta u samoborskoj gradskoj četvrti Južno naselje. Uime tvrtke Vodogradnja ugovor je potpisao direktor, Mario Lacković.

Izgradnjom dječjeg igrališta predviđa se uklanjanje dotrajalog dječjeg igrališta te ostale oštećene i zastarjele urbane opreme i podne obloge, uređenje podnih površina, ugradnja novih igrala, sprava, klupa te ostale urbane opreme, ugradnja javne rasvjete i podne fontane te hortikulturno uređenje. Prostor novog parka prostire se na površini od oko 7500 m2.

Planirani sadržaji u novom su parku trg s podnom fontanom, lounge klupama, stolovima za šah i sjenilima za zaštitu od sunca; zona sa spravama za fitness na otvorenom; dječje igralište podijeljeno u dio na pijesku i dio na antistress gumi; hortikulturno obrađene površine pomoću trajnica i cvjetnica; travnjaci sa zasađenim novim drvoredima.

„Iznimno mi je drago da kreće realizacija ovog dugo priželjkivanog i važnog projekta koji će podići kvalitetu života naših građana. Samoj realizaciji prethodilo je puno predradnji, no sve je spremno za početak radova na uređenju najvećeg parka u Samoboru koji će građanima, svih dobnih skupina, ponuditi brojne nove sadržaje za kvalitetno provođenje slobodnog vremena u ugodnom okruženju. Projekt smo dugo pripremali, jer smo željeli da bude poseban. Sigurna sam da će s finalnim rezultatom biti zadovoljni svi naši građani. Najljepši grad u Hrvatskoj, zaslužuje i najljepši park, kojeg će svi posjećivati s veseljem. Kod izrade projektne dokumentacije vodili smo brigu o svemu, tako da smo sadržaje prilagodili svim dobnim skupinama, a djeca iz Dječjeg foruma prezentirala su nam svoje želje koje smo prilagodili projektu“, izjavila je gradonačelnica Petra Škrobot.

Radovi će krenuti vrlo brzo – istaknuo je direktor „Vodogradnje“ Mario Lacković kazavši kako mu je drago da tvrtka „Vodogradnja“ sudjeluje u projektu koji ima veliku važnost za grad Samobor.

„Vjerujem da neće biti problema s nabavom i isporukom igrala i nadamo se da će nas vrijeme poslužiti kako bismo sve radove izveli u zadanom roku“, dodao je direktor Lacković.

Radovi uređenja parka u Južnom naselju vrijedni oko 1,5 milijuna eura obuhvatit će izgradnju novih pješačkih staza u duljini od 285 m, uređenje zone dječjeg igrališta od 950 m2 sa 14 igrala, fitness zone od 210 m2 sa poligonom i spravama za vježbanje, trg s podnom fontanom, lounge klupama, dvije javne slavine sa pitkom vodom te internim vodoopskrbnim i odvodnim sustavom. Uz pješačke staze projektom se planira ugradnja nove javne rasvjete odnosno samostojećih stupova s LED rasvjetom.

Objava Grad Samobor: Kreće izgradnja parka u “Južnjaku” pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

‘Kino smo nazvali po Martinu, legendi Klanjca. Ujutro je radio na porti, a zatim bi vlakom išao po filmske trake‘

Neki od najzapaženijih naslova strane, ali i domaće kinematografije ovoga su ljeta osvanuli i u Klanjcu pa ljubiteljima filma nisu promakli niti “Trokut tuge”, Zlatnom palmom iz Cannesa nagrađeni film švedskog redatelja Rubena Östlunda niti domaći favorit “Nosila je rubac črleni”. U kolovozu će pak Klanjčane i njihove goste u ‘Kinu Martin‘, među ostalim, dočekati “Stric”, u kojem su uloge ostvarili Miki Manojlović, Ivana Roščić, Goran Bogdan te Roko Sikavica, te dječji kino hitovi “Dnevnik Pauline P.” i “Cvrčak i mravica”. Kraj kolovoza najavljuje i kraj sezone ljetnog kina, nakon koje se očekuje povratak u klanjačku kino dvoranu.

Kino u Klanjcu, naime, nije novina. Ovo mjesto u Krapinsko-zagorskoj županiji ima bogatu povijest kino prikazivanja, koja seže do razdoblja nakon Drugog svjetskog rata, otkrivaju Dunja Bovan i Jerko Marčić iz udruge Kućni Kolektiv.

“Nekadašnje kino bilo je svega nekoliko stotina metara od današnjeg ‘Kina Martin‘. Kuća Klajn, u kojoj je danas smješteno kino, je nakon Drugog svjetskog rata nacionalizirana i tada su u njoj počeli djelovati Narodno sveučilište i tadašnje Kino ‘Jedinstvo‘”. No Kuća je srcem društvenog života bila i prije ere kina.

Kada je 1937. godine izgrađena, Kuća je bila privatno vlasništvo Alberta Novaka, a od nacionalizacije 1943. pa sve do povrata imovine oko 2010. funkcionirala je kao društveno dobro. Jedno vrijeme u njoj su bili hotel i restoran Zelenjak, a šezdesetih godina upravljanje nad kućom preuzelo je Narodno sveučilište Klanjec te su pokrenuti razni kulturno-umjetnički i edukativni sadržaji.

Tijekom tog su se razdoblja namjene prostora mijenjale pa je dvorana nekad bila restoran, nekad hotelska sala, kino ‘Jedinstvo‘ i kasnije ‘Kino Martin‘. U toj centralnoj gradskoj dvorani održavale su se različite manifestacije; od predstavljanja knjiga, kazališnih predstava i koncerata do dodjele maturalnih diploma i redovnog kino programa. Tu su bili i tiskara, privatni stanari, uredi SIZ-a…

“Čitava Kuća je u tom periodu bila izrazito značajna za Klanjec i njegove građane, a naša je ideja kroz koncept Kuće Klajn kuću činiti značajnom, prvenstveno za lokalnu zajednicu. Želja nam je donijeti neke nove energije, aktivirati zajednicu i stvoriti siguran prostor za kreaciju, boravak i izvedbu”, kažu Bovan i Marčić, koji pripovijedaju o kino operateru Martinu Someku, kojega se smatralo ‘dobrim duhom‘ Kina i po kome je ono i dobilo ime.

Pokoju anegdotu o Someku, tvrde Bovan i Marčić, poznaje svaki Klanjčanin; bilo iz prve ruke ili zahvaljujući nasljeđu.

“Martin legenda. Martin vam je uvek bil…Martin. Francuska kapica, fiček. Radil je u općini na porti. Nakon posla je zaključal općinu i otključal Kino. Sve je znal popraviti. Naručival bi filmove iz Zagreba, išel na vlak po filmske trake (Klanjec je do kraja devedesetih imao i željezničku stanicu) pa bi ih navečer puštal u kinu”, opisuju Someka Bovan i Marčić te se prisjećaju jedne zgode:

“Kada su mu tako jednom poslali film Branka Bauera – ‘Martin u oblacima‘ bio je siguran da se radi o nečijoj spački i kako netko od domaćih od njega radi bedaka. Uglavnom, film nije htio pustiti ni pod kojim uvjetom”.

Kako je Udruga odlučila odati počast povijesti Kina, mijenjanje imena nije dolazilo u obzir.

“Na kraju krajeva, da smo ga promijenili ostali bismo bez toliko lijepih tuđih sjećanja i emocija u koje je ova dvorana uronjena i bez nasljeđa koje se ionako danas tretira bez poštovanja”, smatraju vlasnici koji su dugo osjećali i da im je veći prazni izvedbeni prostor prava potreba – Jerku kao glumcu koji je većinu vremena samostalni umjetnik te mnogo boravi na nezavisnoj sceni i Dunji kao producentici koja je, također, veći dio svoga dosadašnjeg radnog iskustva provela na nezavisnim filmskim festivalima, upravo u kino dvoranama.

“U Zagrebu kronično nedostaje prostora za nezavisnu kulturnu scenu. Postoji potreba za prostorom namijenjenom stvaranju, u kojem nisi ograničen vremenom i u kojem ne moraš raditi na ‘taximetar‘ ili pak dugi niz godina kumiti gradske vlasti da ti ustupe atelje, studio ili prostor za probe. Mi smo, dakle, tražili prostor, a igrom slučaja pronašli smo ga u Klanjcu, u obliku kuće. Ili, bolje rečeno, kuća je našla nas. Tu je za nas oboje završilo druženje sa Zagrebom. Osim Starog kina ili Starog hotela (kako su Klanjčanji zvali Kuću Klajn prije našeg dolaska), dobili smo na raspolaganje neograničeno vrijeme korištenja prostora i ogroman mir kojim je Klanjec okružen. Tako je naša kuća prirodno postala mjesto za boravak, kreaciju i izvedbu”, priznaju.

Tri godine pošto je Kuća došla u njihove ruke, kada su zahvaljujući crowdfunding kampanji prikupili više od 40.000 dolara, započela je i obnova Kina.


image

Klanjec, 260821.
Jerko Marcic sa svojom djevojkom Dunjom Bovan obnavlja kucu Klajn.
Foto: Marko Miscevic/Cropix

Marko Miscevic/Cropix/Cropix

“Zahvalni smo i na brojnim donacijama koje smo, uz crowdfunding, dobili od pojedinaca, organizacija i jedinicama lokalne samouprave”, kažu Bovan i Marčić te dodaju da obnova “stare, nepredvidljive kuće” još uvijek traje.

“Kreneš rušiti zid pa otkriješ novi labirint cijevi za koje nisi ni znao da postoje. U međuvremenu su se dogodili i inflacija i euro, cijene su skočile, a naš budžet ostao je isti. Od nekih stvari smo morali odustati, druge odgoditi za neka financijski pogodnija vremena. No cilj je ostao isti: staro kino pretvoriti u multifunkcionalnu dvoranu koja će, uz primarnu funkciju kino dvorane i uz redovan kino program, biti dom kazališnim izvedbama, raznim kreativnim procesima, istraživanjima, radionicama, predavanjima…”


image

Klanjec, 260821.
Jerko Marcic sa svojom djevojkom Dunjom Bovan obnavlja kucu Klajn.
Foto: Marko Miscevic/Cropix

Marko Miscevic/Cropix/Cropix

U kino dvoranu i servisne prostorije (sanitarni čvor, skladište, predvorje kina) sredstva, navode, ulažu kroz udrugu koja je u najmu prostora, a u ostatak Kuće uložili su dosad i puno privatnog novca.

“Renovacija starog krovišta, drenaža, adaptacija pojedinih prostorija u Kući kao što su kuhinja, kupaonice, sobe… Puno je tu troškova, ali odluka je pala da je ovo sada naš život, životni projekt i time se bavimo”, pričaju Bovan i Marčić, koji se bave i drugim poslovima. Marčić radi u kazalištu i na filmu, Bovan honorarno u organizacijama iz područja filma, no Kuća im je, inzistiraju, prioritet.

Program se odvija u parku pred Kućom, što ne predstavlja problem jer je ljeto pa je “vani ugodno”, a “filmski piknik” je “poseban doživljaj”.

“Taj program radimo već treće ljeto pa možemo reći da lagano postaje tradicija. Posebno nas veseli kada na projekciju dođu cijela obitelj ili publika iz drugih dijelova Krapinsko-zagorske županije, iz Zaprešića i Zagreba ili pak Slovenije s ligeštulima, štokrlinima, jastučićima ili dekicama, potpuno spremni za druženje pod vedrim nebom i novo iskustvo pred filmskim platnom”, tvrde Bovan i Marčić koji kažu da je u Kinu Martin naglasak na nezavisnoj produkciji.

O programu, kao i obnovi, brine se Kućni kolektiv, udruga čije su područje djelovanja kultura, umjetnost i edukacija, no prvenstveno audiovizualne umjetnosti i kinoprikazivaštvo, izvedbene umjetnosti, obrazovanje i edukacija djece i odraslih te međunarodna suradnja.

“Uz program kina i edukativne programe vezane uz filmsku umjetnost radimo i na popularizaciji suvremenih izvedbenih praksi. Kroz program “Suvremeno u Zagorju” ugošćujemo autore i umjetnike iz Hrvatske i Europe koji stvaraju u području suvremenog cirkusa, drame, plesa, glazbe… Taj program provodimo s partnerima iz KZŽ, ali i drugim organizacijama iz Hrvatske koje se bave suvremenim izvedbenim praksama (Room 100, de facto, Škvadra, Cirkorama…). Radimo na tome da područje poput Klanjca i okolice, koji se smatraju marginalnim prostorom, postane svojevrsni mali centar umjetnosti za lokalnu zajednicu, za umjetnike koji dolaze u Kuću na rezidencijalne programe, za partnerske organizacije. Institucionalna kultura je jako centralizirana, a mi se, uz brojne druge organizacije s nezavisne scene koje rade programe ‘na margini‘, trudimo to promijeniti. Kolektiv broji 11 članova koji su aktivni članovi kulturne scene i društvene, na programima radimo zajednički i svatko od nas doprinosi kroz svoje područje interesa i struku  kako bi ovaj prostor i program koji se tu odvija išli u željenom pravcu.”, zaključuju Bovan i Marčić koji dodaju da rad Udruge podržavaju i Ministarstvo kulture i medija, Hrvatski audiovizualni centar, Krapinsko-zagorska županija, Grad Klanjec, Zaklada Kultura nova te razne druge organizacije i institucije na čije se javne pozive i natječaje javljaju.

Vedran Bukovina iz Brdovca jedini hrvatski predstavnik na luksuznom umjetničkom sajmu u Monaku

Vedran Bukovina pozvan je na sudjelovanje na ovogodišnjem umjetničkom sajmu u Monaku art3f kao jedini hrvatski predstavnik našega kraja, koji već nekoliko godina sudjeluje na žiriranim svjetskim izložbama.

“I meni je to nešto novo i nepoznato. Iza mene su užurbane pripreme te zahvaljujem svima koji su mi pritom pomogli. Exoro art mi radi platna i okvire, a onda na red dolazi logistika i otpremanje slika. Dosta je posla, ali se nadam da ćemo moja obitelj i ja uživati. Uzbuđen sam. Prijašnjih godina dolazili su princ i ostale poznate ličnosti”, podijelio je Bukovina s nama svoje dojmove.

Vedran Bukovina

Nakon Monaka, za ovog umjetnika opet slijede dobre priče.

“U listopadu je u Francuskoj u Louvreu izložba te u prosincu u Dubaiu, uz sve one u suradnji s Hrvatskim društvom likovnih umjetnika. Nedavno je bio sedmi Zagrebački ljetni likovni salon, koji se zatvara u petak. Također sam član brdovečke Udruge Vladimira Malekovića”, rekao je Bukovina i pokazao da je aktivan na mnogim poljima.

Međunarodni se sajam suvremene umjetnosti luksuza i stila ove godine održava od 25. do 27. kolovoza u Monaku, zemlji savojskih prinčeva, na francuskoj rivijeri. Okupit će kolekcionare i ljubitelje umjetnosti iz cijelog svijeta, među kojima će biti i Vedran Bukovina iz Brdovca.

Objava Vedran Bukovina iz Brdovca jedini hrvatski predstavnik na luksuznom umjetničkom sajmu u Monaku pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.