Za prijavu materijalne štete nastale uslijed nevremena 19. srpnja 2023. godine za područje Grada Zaprešića potrebno je popuniti OBRAZAC EN-P, potpisati ga i poslati elektronskim putem na e-mail zapresic@zapresic.hr ili predati u Pisarnicu Grada Zaprešića na adresi Nova ulica 10 u uredovno vrijeme. Rok za predaju je 30 dana od proglašenja elementarne nepogode, a konkretan […]
The post Prijava materijalne štete nastale u nevremenu 19. srpnja 2023. godine first appeared on Grad Zaprešić.
Svečana dodjela ugovora potpore privatnim turističkim iznajmljivačima ukupne vrijednosti 40 tisuća eura održala se u Malim dvorima u Mirkovcu u Općini Sveti Križ Začretje. Krapinsko-zagorska županija dodijelila je bespovratna sredstva za projekte usmjerene na unapređenje kvalitete postojeće turističke ponude te uvođenje dodatnih turističkih sadržaja u postojećim objektima.
“Prihvatljive aktivnosti su bile obnova, rekonstrukcija i opremanje postojećih smještajnih kapaciteta, opremanje wellness i spa zona, stvaranje dodatnih sadržaja uz bazene, izgradnja rekreacijskih i zabavnih sadržaja, prostora za tematska i zabavna događanja, hortikulturno uređenje okoliša, te uređenje i opremanje dječjih igrališta. Maksimalni iznos potpore bio je do 50 % prihvatljivih troškova bez PDV-a, a najviše do 4.000,00 eura. Na javni poziv pristiglo je 20 zahtjeva, šest nije udovoljilo kriterije. Preostalih 14 zahtjeva je udovoljilo, pa je njima ukupno dodijeljeno 39.736,39 eura”, otkrila je viša savjetnica za pravne poslove iz Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i kom. infrastrukturu KZŽ Tihana Husak.
Na konferenciji je istaknuto da je Zagorje jedna od najjačih, ako ne i najjača kontinentalna turistička destinacija.
” Do jučerašnjeg dana ostvareno je 97.000 dolazaka i 198.000 noćenja, što je tri posto više nego u rekordnoj 2019. godini te 7 posto više nego u odličnoj 2022. g. Trenutno smo u strukturi gostiju na 46 posto stranaca, a ostatak je domaćih gostiju. Prije korone smo bili skoro 50:50, malo u korist domaćih gostiju. Vraćamo se u strukturu, stranci nam se u velikom broju vraćaju. Najveći broj stranih gostiju smo imali iz Slovenije, slijedi Poljska, Njemačka, BiH, Italija, Češka, Austrija i Danska. Prisutan je trend pojačavanja dolazaka iz Danske, Belgije i to baš zahvaljujući našim kućama za odmor i ekspanziji koja se desila zadnjih nekoliko godina – rekla je Škrinjar, potkrepljujući tu činjenicu podacima da je na području županije u 2018. godini bilo registrirano 70 kuća za odmor, a danas ih je 135″, istaknula je Sanja Škrinjar iz TZ- Krapinsko zagorske županije.
“Svjedoci smo da se mijenjaju trendovi turizma, nije više dosta sunce i more. I kontinent je lijepa priča koja može ponuditi kvalitetu novih sadržaja, smještaja, gastro i eno ponude. Mislim da je to pravac koji treba dobro njegovati i podizati kvalitetu”, rekao je načelnik Općine Sveti Križ Začretje Marko Kos.
Kao domaćin događanja, Zagorka Huis zahvalila je Krapinsko – zagorskoj županiji na dodijeljenoj potpori koja im pruža vjetar u leđa.
“Ulaganjem u dodatne sadržaje postigli smo ove sezone prosječnu duljinu boravka gostiju 7 dana, što predstavlja značajan skok u odnosu na prošlogodišnja 2 dana. Ujedno zahvaljujem Turističkoj zajednici Krapinsko – zagorske županije, kao i Turističkoj zajednici Srce Zagorja na iznimnom trudu, radu i podršci nama iznajmljivačima. Smatram da se pomnom biranim i promišljenim koracima krećemo prema naprijed te da su najbolje godine turizma tek ispred nas” iznajmljivačica kuće za odmor Mali dvori u Mirkovcu Zagorka Huis.
“Brendirajući Zagorje Bajku na dlanu, prije svega smo morali čitav sustav objediniti, a tu govorim o velikim hotelima, da se u Hrvatskoj i inozemstvu zajednički predstavljamo i zajedno brendiramo destinaciju, a nakon toga da svaki od njih sa svojom pojedinačnom ponudom privlači svoje kupce. S druge strane, ova pandemija nam je na neki način uvjete koje imamo u Zagorju za privatne iznajmljivače stavila u prvi plan”, napomenuo je župan Krapinsko- zagorske županije Željko Kolar.
Župan je dodao i da će Krapinsko-zagorska županija i u sljedeće dvije godine nastaviti s dodjelom ovih sredstava koja će i povisiti te najavio i novu manifestaciju Dane otvorenih vrata zagorskog turizma.
Objava KZŽ po prvi put dodijelila potpore privatnim turističkim iznajmljivačima pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
U Centru za kulturu Jastrebarsko održalo se svečano obilježavanje dana dr. Vladka Mačeka. Svečanost se održala povodom 144. godišnjice njegova rođenja, a na svečanoj sjednici predavanje o ulozi Mačeka u EU integracijama održao je povjesničar Hrvoje Petrić.
Svečanom sjednicom Gradskoga vijeća, potom molitvom i paljenjem lampaša ispred njegova spomen poprsja, u Jastrebarskom je obilježen Dan Vladka Mačeka. Na svečanoj sjednici predavanje o ulozi Mačeka u EU integracijama održao je povjesničar Hrvoje Petrić. Rekao je da je Maček bio neosporni vođa hrvatskoga naroda koji je vjerovao u pravdu i kada pravde nije bilo.
“Ostalo je nerazjašnjeno zašto je u svibnju 1945. otišao iz Zagreba… Jedna od mogućnosti je da je njegov odlazak trebao biti privremen. Bio je važna osoba u međunarodnim odnosima između 1945. i 1948., no nakon Titova “ne” Staljinu okolnosti su se promijenile i priča je bila gotova… Saveznici su digli ruke od mogućega povratka Mačeka i slobodnih izbora u tadašnjoj Jugoslaviji“, rekao je Petrić.
Martina Glasnović, predsjednica Skupštine Zagrebačke županije, rekla je da je Maček bio veliki mirotvorac i, prije svega, uporan čovjek.
“Maček je stvarno živio sa svojim narodom. Svakodnevno je razgovarao s malim čovjekom, seljakom. Bio je to način da dozna što uistinu tišti narod. S druge strane sva svoja znanja, kao pravnik, usmjeravao je u dobrobit maloga čovjeka“, rekla je Glasnović.
U uvodu sjednice, predsjednik Gradskoga vijeća Jastrebarskoga Leon Bastašić rekao je da se spomen na Vladka Mačeka najbolje čuva ako se slijede njegove vrijednosti – tolerancija, pravda, poštenje i zajedništvo.
Objava U Jastrebarskom obilježen dan Vladka Mačeka pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
Informacijski sustav Agroklub, uz potporu Društva agrarnih novinara Hrvatske putem interneta organizira RuralFoto – javni poziv za izbor najboljih ruralnih fotografija u 2023. godini. Svaka punoljetna osoba koja se registrira na Agroklub, može nominirati četiri fotografije – jednu po kategoriji, a one su: #proizvodnja hrane, #selo, #životinje i #priroda.
Fotke se nominiraju putem interneta, odnosno društvene mreže KLUB do 31. kolovoza 2023. godine.
Do sada je pristiglo više od 600 fotografija, a koje su prizore zabilježili ljubitelji ruralnih prostora pogledajte OVDJE.
Autor najbolje fotografije, u svakoj od kategorija, osvaja novčanu nagradu od 500 eura bruto, a onaj čija fotka prikupi najveći broj lajkova osvaja obiteljski vikend odmor Gorskom kotaru.
Ako niste sigurni kako napraviti dobru fotografiju ili ne znate na što treba paziti ako pri tome koristite vaš mobitel, evo 10 savjeta profesionalnog fotografa.
Nakon što istekne razdoblje nominacija, stručni žiri sastavljen od medijskih djelatnika, fotografa, dizajnera i znanstvene zajednice, odabrat će 10 najboljih fotografija u svakoj od kategorija (ukupno 40 fotografija). Nakon toga sudionici izbora sami među sobom izabiru četiri najbolje.
Sva pravila RuralFoto izbora pročitajte OVDJE. Proglašenje najboljih fotografija i izložba održat će se u Osijeku 15. rujna 2023. na konferenciji AgroRocks 2023.
Objava Biraju se najbolje ruralne fotografije u 2023. godini – prijavite svoju pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
Ovogodišnji 12. po redu BadlFest u Krapinskim Toplicama započeo je u četvrtak 20. srpnja i to otvaranjem umjetničke izložbe. Naime, BadlFest se već tradicionalno otvara izložbom, a ove godine ta čast pripala je umjetniku Josipu Rubesu i njegovoj izložbi „Vizualne i apstraktne kompozicije”.
Kako je istaknula načelnica Općine Krapinske Toplice, Gordana Jureković, velika joj je čast da se ovogodišnji 12. BadlFest otvara upravo izložbom sumještanina.
– On je poznat po prekrasnim pejzažnim slikama. Međutim, ovo je njegov nešto noviji opus, apstraktno slikarstvo, tako da mi je izuzetno drago da je odlučio postaviti izložbu upravo u Krapinskim Toplicama – rekla je načelnica Jureković te zahvalila svima koji su pomogli da se izložba organizira.
Na otvaranje izložbe stigla je i zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije, Jasna Petek, koja je istaknula kako je BadlFest manifestacija koja je prepoznata kao manifestacija koja pruža pregršt različitih kulturnih, društvenih i zabavnih događanja.
– To je prije svega manifestacija koja pruža nove informacije i nova saznanja o Krapinskim Toplicama kao o destinaciji zdravstvenog turizma, rehabilitacije, liječenja, ali i mnogih drugih užitaka koje možemo osjetiti u Krapinskim Toplicama i uživati – rekla je zamjenica Petek istaknuvši kako joj je drago da je manifestacija otvorena izložbom mještanina doktora Rubesa.
Umirovljeni doktor Josip Rubes, nekadašnji voditelj Centra za dijabetes, u mirovini je pronašao vremena za slikati. Kako je istaknuo, nakon odlaska u mirovinu intenzivno radi i ima svoj atelje, a s posjećenošću izložbe jako je zadovoljan.
– To su apstraktne slike koje nastaju u mojoj mašti, a inspiracija mi može biti i neka arhitektura ili neka livada cvijeća, tako da na mojim slikama možete vidjeti te moje impresije koje ja doživljavam u Zagorju – rekao je Rubes te dodao da inspiraciju pronalazi u zagorskim brežuljcima, klijetima, vinogradima i prirodi.
Nakon otvaranja izložbe uslijedila je izložba ručnih radova Udruge za tradiciju te koncert Đanija Stipaničeva. Program se nastavlja u petak i traje do nedjelje, a ovogodišnji BadlFest prepun je događanja pa tako svi mogu pronaći nešto za sebe.
Ove godine događanja su podijeljena u nekoliko kategorija i to BadlKultura, BadlKids, BadlFun, BadlSport, BadlArt, BadlHealt i BadlTradicija, dok je GastroBadl svakako najzanimljiviji i najprivlačniji za sve posjetitelje BadlFesta. Gastro Badl humanitarnog je karaktera i sav prihod ide Društvu naša djeca Krapinske Toplice, a održati će se u subotu na Topličkom placu s početkom u 18 sati.
U petak na Trgu Aquae Vivae koncert će održati Dalmatino s početkom u 22 sata. Na istom mjestu u isto vrijeme, u subotu, nastupa Vesna Pisarović, a u nedjelju u 21 sat koncert će održati Let 3.
Objava Otvorenjem umjetničke izložbe Josipa Rubesa započeo 12. po redu BadlFest pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
U četvrtak je svečanom sjednicom Općinskog vijeća Općine Krapinske Toplice obilježen Dan Općine Krapinske Toplice. Svečanost sjednice uveličao je i predsjednik Republike Hrvatske, Zoran Milanović.
Svečanost je otvorio predsjednik Općinskog vijeća Božo Ružak, koji je istaknuo kako je svečana sjednica uvijek prigoda kako bi se prisjetili postignuća koja su se ostvarila u protekloj godini ali i iznijeli planovi za budući razvoj općine.
– Zadovoljni smo ostvarenim rezultatima, uspjeli smo implementirati mnoge projekte koji su pridonijeli poboljšanju infrastrukture, gospodarstva, turizma i socijalnih usluga u našoj općini – rekao je Ružak i zahvalio načelnici, vijećnicima i svim djelatnicima na predanom radu i suradnji.
– Pred nama je još puno rada i obveza da bi se naše Krapinske Toplice, jednako kao i čitavo Zagorje, kao turistički orijentirana regija, nastavile razvijati i privlačiti goste – rekao je Ružak..
Načelnica Općine Krapinske Toplice, Gordana Jureković istaknula je kako se u Krapinskim Toplicama u protekloj godini radilo vrlo mnogo.
– Sa zadovoljstvom mogu konstatirati da je iza nas najuspješnija godina od kad je osnovana Općina Krapinske Toplice, pogotovo kad su u pitanju investicije u našu komunalnu infrastrukturu, koje su iznosile više od 7 milijuna eura, što je za općinu poput naše, izuzetno velika stvar i izuzetno velik posao – rekla je načelnica
Dodala je kako je taj posao već davno prije trebao biti odrađeni, a da su radovi na komunalnoj infrastrukturi već trebali postati nešto što se ni ne spominje u prigodama kao što je svečana sjednica, već bi to trebao biti uobičajeni i svakodnevni posao.
– Nama su to trenutno još uvijek kapitalne investicije i to investicije koje ne možemo čak ni sami isfinancirati, već za njih trebamo financijsku pomoć Europske unije – napomenula je načelnica.
Ujedno je najavila i kako se pripremaju mnogi projekti koji će se prijavljivati na natječaje za EU fondove.
– Moj tim i ja imamo puno veću i ozbiljniju viziju razvoja Krapinskih Toplica, te imamo vrlo konkretne i jasne ciljeve, s vrlo konkretnim i jasnim koracima kako te ciljeve dosegnuti i kako te ciljeve ostvariti – rekla je načelnica te napomenula kako pri tome imaju i veliku pomoć Krapinsko-zagorske županije i župana Željka Kolara koji je najavio nove investicije u zdravstvo, čime će se dodatno učvrstiti pozicija Krapinskih Toplica kao vodećeg nacionalnog centra zdravstvenog turizma.
Da se naveliko radi na osnaživanju turističke ponude, govori i činjenica da se priprema i projekt izgradnje velikog sportsko-rekreacijskog kompleksa.
– U kompletu s našom ponudom zdravstvenog turizma, vodenim centrom Aqua Vivae koji se priprema i za izgradnju vanjskog kupališta, takav naš općinski sportsko – rekreacijski kompleks zaokružio bi našu ponudu u jednu cjelinu primamljivu ne samo hrvatskom, već i europskom turističkom tržištu – objasnila je načelnica, te ujedno dodala kako žele razvijati i gospodarske grane, konkretno, ekološku proizvodnju hrane odnosno domaćih prehrambenih proizvoda.
Pri tome je dodala kako se potiče i korištenje obnovljivih izvora energije, prvenstveno geotermalnih izvora kao i manjih solarnih elektrana.
– Mnogo je još ciljeva i dugoročnih projekata pred nama. Svjesni smo da su pred nama veliki izazovi, da smo letvicu postavili vrlo visoko, ali ono što vam ja mogu obećati jest da tu letvicu nećemo spuštati, niti ćemo od tih naših ciljeva odustati – rekla je načelnica te zahvalila svima koji će ih pomoći u ostvarivanju tih ciljeva.
Župan Krapinsko – zagorske županije Željko Kolar pohvalio je rad Općine Krapinske Toplice te istaknuo kako svako mjesto ima svoju fabriku u kojoj je domicilno stanovništvo našlo svoj posao.
– Ovdje je to zdravstvena ustanova, u kojoj ljudi spašavaju tuđe živote kroz rehabilitaciju – rekao je Kolar, te dodao kako u Specijalnu bolnicu Krapinske Toplice pomoć dolaze tražiti ljudi iz cijele Hrvatske.
Dodao je kako razvoj Krapinskih Toplica u velikom dijelu ovisi o razvoju Specijalne bolnice, navodeći pritom i trenutnu obnovu bolnice, a financirana je s 9,78 milijuna eura bespovratnih sredstava. Ujedno je dodao kako se trenutno projektira novi Centar za odgoj i obrazovanje u Krapinskim Toplicama, ukupne investicije 75 milijuna eura.
– Vjerujem da ćemo na proljeće imati građevinsku dozvolu i da ćemo na ljeto ili jesen početi graditi novi Centar. Ne treba govoriti koliko je to bitno za roditelje za djecu s posebnim potrebama – rekao je župan Kolar.
Osvrnuo se i na projekt za koji je naglasio da će u svakoj prilici pozivati Vladu da isfinanciraju projekt, a to je projekt Centar zdravlja srca i mozga.
– Ovo je nacionalna bolnica, mi imamo građevinsku dozvolu već skoro 3 godine. Najbitnije od svega je da imamo ljude koji to znaju napraviti, ima potreba za pacijente s područja čitave Hrvatske. Investicija je vrijedna 52 milijuna eura. Kada govorimo i regionalnom razvoju, želimo samo isti tretman kao što imaju i svi ostali – rekao je župan te dodao da sve ono što su načelnica i općinsko vijeće napravili, to im nitko ne može oduzeti.
– Budala i rata je bilo uvijek – poručio je župan Kolar.
Predsjednik Republike Hrvatske, Zoran Milanović istaknuo je kako razvojne mogućnost koje Europska unija pruža su dobre, ali nisu neograničene i nisu vječne.
– Novac se stvara drugdje, ali oslobađaju vaše i naše mogućnosti da novac koji biste inače ulagali u krpanje cesta uložite na primjer u gospodarsku zonu. Nije normalno i nije prihvatljivo da dugoročno nerazvrstane ceste po Zagorju, koje je razvijeniji dio Hrvatske, financira Bruxelles, ali je trenutno tako i tu priliku treba iskoristit – rekao je predsjednik Milanović te dodao kako je to prilika da od njih zgrabimo što je moguće više.
– Za sada grabimo premalo i u tome smo druga najlošija članica Europske unije – poručio je predsjednik, te dodao kako hrvatski cilj treba biti usredotočenje na ostvarive ciljeve razvoja, bogatstva, materijalne neovisnosti, samostalnosti i otpornosti Hrvatske.
Ujedno se osvrnuo i na kajkavski jezik za kojeg je malo falilo da postane hrvatski standardni.
– Kompromisno rješenje je štokavski. Nastao je jedan umjetni jezik koji nitko ne govori – rekao je predsjednik te dodao kako je kajkavski jezik nešto što se njeguje.
– To nije dijalekt, to je jezik u svom pravu, postojanju, duhu i tradiciji, u svemu. Ovaj kajkavski jezik je nešto što je duboko u duši hrvatskog naroda i predsjednici Hrvatske su bili iz Zagorja, sigurno će biti još neki. Taj kajkavski čuvajte – poručio je predsjednik Milanović.
Svečanoj sjednici prisustvovali su i saborski zastupnici Siniša Hajdaš Dončić te Predrag Štromar.
– Kad se sjetim Krapinskih Toplica prije 30 godina, sjetim se Renaulta 4, crvene kartice, starih bazena, kada smo zimi skakali preko ograde i kupali se i pili kuhano vino. Sada gledam kako je to sve sada smisleno – Županijska specijalna bolnica koja je u investiciji i Akromion i Magdalena – rekao je Hajdaš Dončić, pri čemu se osvrnuo i na sve više stranih radnika u Zagorju.
– Što možemo vidjeti kada gledamo malo dublje? Vidimo par Nepalaca, par Indijaca, par Filipinaca. Moramo si opet postaviti pitanje hoćemo li biti dovoljno mudri i kako ćemo te ljude od kojih će neki ostati ovdje integrirati u našu zajednicu, da nam se ne dogodi Belgija ili Francuska. Moramo biti pametni i razmišljati korak, dva više. Ako ćemo biti kreativni i promućurni, a rođeni smo svi s malom maturom, onda budemo i uspješni – rekao je Hajdaš Dončić.
Saborski zastupnik Predrag Štromar zaželio je sretan Dan Općine stanovnicima i pohvalio rad Općine.
– Kapa dolje za sve što ste učinili i sigurno da vam je tu župan puno pomogao, ali i da ste puno pomoći dobili iz raznih fondova Europske unije. Javljali ste se sigurno i na natječaj Ministarstva graditeljstva i regionalnog razvoja – rekao je Štromar te im poželio da i dalje budu uspješni.
Svečana sjednica bila je prilika i za dodjelu nagrada i priznanja zaslužnim mještanima koji su svojim radom doprinijeli razvoju i promociji Općine.
Tako su povelju Općine Krapinske Toplice dobili Željka Žnidarić, Mladen Predrijevac, Darko Matkun, Ivica Halapir, Ivanka Hajsek, Katice Cerovec i obitelj Čermak.
Plaketu Općine Krapinske Toplice dobili su Dražen Kozina, Ksenija Ferković, Željko Besednik, Đurđa Novak, Vladimir Huzak, Ivan Rožić, Dražen Petrinec te posthumno Dragutin Otročak.
Nagrade su dodijeljene i počasnim građanima, pa su tako nagradu dobili Marijan Gradinščak, Krešimir Šoštarko, Krešimir Plahutar i Anita Filija. U ime dobitnika zahvalio se velečasni Marijan Gradinščak.
Objava Općina Krapinske Toplice svečanom sjednicom obilježila svoj dan, načelnica Jureković: „ Iza nas je najuspješnija godina od kad je osnovana Općina” pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
Iza vatrogasaca još je jedan dan obilježen s velikim brojem intervencija. Prema podacima Državnog vatrogasnog operativnog centra do sada je zabilježeno 2.961 vatrogasna intervencija u kojoj je sudjelovalo 8.652 vatrogasca sa 3.164 vozila. Najviše intervencija je zabilježeno na području Zagrebačke i Požeško-slavonske županije te Grada Zagreba.Na području čak 14 županija saniraju se posljedice velikog olujnog nevremena, a vatrogasci uklanjaju stabla s prometnica i objekata, pomažu u sanaciji krovišta i dimnjaka te ispumpavaju vodu iz objekata.
Glavni vatrogasni zapovjednik donio je zapovijed o provedbi izvanredne dislokacije vatrogasnih snaga iz Osječko-baranjske županije te je DVD Belišće upućen na pogođeno područje Pleternice s dva vatrogasca i autoljestvom. Izvanredna vatrogasna dislokacija iz Osječko-baranjske županije, a uključuje JVP-ove Grada Osijeka i Beli Manastir te DVD Đakovo i VZ Baranja, upućena je i u Vukovarsko-srijemsku županiju na područje Županje i Iloka s ukupno 34 vatrogasca i 8 vatrogasnih vozila.
Na području Primorsko-goranske županije, na području Supetarske Drage, tijekom intervencije uklanjanja stabla na otoku Rabu došlo je do ozljeđivanja vatrogasca iz DVD-a Rab. Vatrogascu je pružena liječnička pomoć od strane HMP-a te je prevezn u KBC Rijeka na daljnu obradu.
Podaci po županijama:
Objava Više od 8.600 vatrogasaca u sanaciji posljedica nevremena pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
Hrvatska vatrogasna zajednica objavila je da je iza njih još jedan dan obilježen velikim brojem intervencija.
Prema podacima Državnog vatrogasnog operativnog centra do sada je zabilježena 2.961 vatrogasna intervencija u kojoj je sudjelovalo 8.652 vatrogasca sa 3.164 vozila. Najviše intervencija je zabilježeno na području Zagrebačke i Požeško-slavonske županije te Grada Zagreba. Na području čak 14 županija saniraju se posljedice velikog olujnog nevremena, a vatrogasci uklanjaju stabla s prometnica i objekata, pomažu u sanaciji krovišta i dimnjaka te ispumpavaju vodu iz objekata.
Glavni vatrogasni zapovjednik donio je zapovijed o provedbi izvanredne dislokacije vatrogasnih snaga iz Osječko-baranjske županije te je DVD Belišće upućen na pogođeno područje Pleternice s dva vatrogasca i autoljestvom.
Izvanredna vatrogasna dislokacija iz Osječko-baranjske županije, a uključuje JVP-ove Grada Osijeka i Beli Manastir te DVD Đakovo i VZ Baranja, upućena je i u Vukovarsko-srijemsku županiju na područje Županje i Iloka s ukupno 34 vatrogasca i 8 vatrogasnih vozila.
Na području Primorsko-goranske županije, na području Supetarske Drage, tijekom intervencije uklanjanja stabla na otoku Rabu došlo je do ozljeđivanja vatrogasca iz DVD-a Rab. Vatrogascu je pružena liječnička pomoć od strane HMP-a te je prevezn u KBC Rijeka na daljnu obradu.
Sjeverne dijelove Slovenije u večernjim je satima ponovno zahvatilo jako nevrijeme praćeno snažnim vjetrom, a ponegdje je bilo i tuče, javljaju vodeći slovenski mediji. Nakon što je protutnjalo Slovenijom, olujni oblaci krenuili su prema Hrvatskoj.
Nevrijeme je stiglo u Zagorje. Crni, gusti oblaci s grmljavinom zahvatili su najprije kumrovečki i klanječki kraj, a čitatelji javljaju i kako je u Klanjcu i Kraljevcu na Sutli padala tuča, veličine oraha, no nije bila jako gusta, piše Zagorje.com.
Ostatak županije prošao je bez većih posljedica, uz malo vjetra i ponešto kiše.
Čitatelji nam javljaju da se nebo iznad Zaprešića naoblačilo i da puše jak vjetar.
Portal Meteoinfo javlja da se između Velenja i Celja stvorila veća istosmjerna olujna ćelija koja se uz jak vjetar kreće prema Kozjanskom. Iz Celja javljaju o tuči veličine jajeta te nevremenu koje je srušilo mnoga stabla i električne stupove.
Prognostičari u Sloveniji najavljuju da je u idućih nekoliko sati može očekivati još jakog nevremena, osobito na sjeveroistoku Slovenije, ali da neće imati silinu jučerašnje oluje.
– Nevrijeme će zahvatiti samo manja područja i putovat će kraće nego što je to bio slučaj jučer, navodi se u prognozi za idućih nekoliko sati.
Za sjeveroistočnu i sjeverozapadnu Sloveniju izdano je narančasto upozorenje.
Portal Neurje.si objavio je fotografiju ogromnih oblaka u regiji Prlekija koja se nalazi u blizini granice s Hrvatskom.
– Iznimno jaka superćelija koja može izazvati tuču putuje prema Prlekiji. Budite oprezni!, upozorili su na Facebooku.
Sjeverne dijelove Slovenije u večernjim je satima ponovno zahvatilo jako nevrijeme praćeno snažnim vjetrom, a ponegdje je bilo i tuče, javljaju vodeći slovenski mediji. Nakon što je protutnjalo Slovenijom, olujni oblaci krenuili su prema Hrvatskoj.
Nevrijeme je stiglo u Zagorje. Crni, gusti oblaci s grmljavinom zahvatili su najprije kumrovečki i klanječki kraj, a čitatelji javljaju i kako je u Klanjcu i Kraljevcu na Sutli padala tuča, veličine oraha, no nije bila jako gusta, piše Zagorje.com.
Ostatak županije prošao je bez većih posljedica, uz malo vjetra i ponešto kiše.
Čitatelji nam javljaju da se nebo iznad Zaprešića naoblačilo i da puše jak vjetar.
– Grmilo je sa svih strana, ali srećom nakon nekog vremena se smirilo – rekla nam je jedna stanovnica Zaprešića.
Portal Meteoinfo javlja da se između Velenja i Celja stvorila veća istosmjerna olujna ćelija koja se uz jak vjetar kreće prema Kozjanskom. Iz Celja javljaju o tuči veličine jajeta te nevremenu koje je srušilo mnoga stabla i električne stupove.
Prognostičari u Sloveniji najavljuju da je u idućih nekoliko sati može očekivati još jakog nevremena, osobito na sjeveroistoku Slovenije, ali da neće imati silinu jučerašnje oluje.
– Nevrijeme će zahvatiti samo manja područja i putovat će kraće nego što je to bio slučaj jučer, navodi se u prognozi za idućih nekoliko sati.
Za sjeveroistočnu i sjeverozapadnu Sloveniju izdano je narančasto upozorenje.
Portal Neurje.si objavio je fotografiju ogromnih oblaka u regiji Prlekija koja se nalazi u blizini granice s Hrvatskom.
– Iznimno jaka superćelija koja može izazvati tuču putuje prema Prlekiji. Budite oprezni!, upozorili su na Facebooku.