Provedba programa „Zajedno aktivni“ kojeg provodi Gradski ogranak udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata

Dana 1. lipnja 2023. godine započela je provedba programa „Zajedno aktivni“ kojeg financira Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Program „Zajedno aktivni“ provodi Gradski ogranak udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata grada Zaprešića u trajanju od tri godine, a prva godina programa traje od 1. lipnja 2023. godine do 31. svibnja 2024. godine.

Ovaj program namijenjen je starijim osobama i teško bolesnim odraslim osobama i provodit će se na području Općine Jakovlje. U prvoj godini programa provodit će se 25 edukativnih radionica i 25 kreativnih radionica. Edukativne radionice obuhvaćati će potrebne tematske jedinice vezane uz podizanje svijesti o važnosti aktivnog starenja, suočavanja s različitim životnim problemima te promociji zdravlja i prevenciji bolesti za osobe starije životne dobi te nemoćne. Kreativne radionice biti će usmjerene na pružanje inovativnih sadržaja poput organizacije igranja društvenih igara, recitatorskog i pjevačkog izražavanja, plesnih večeri, provedbe radionica crtanja, slikanja i izrade ukrasnih predmeta.Navedene radionice započinju se održavati 1. rujna 2023. godine.

Provedbom edukativnih i kreativnih radionica doprinijeti će se povećanju pažnje i koncentracije ciljane skupine, poboljšanju pamćenja te koordinacijskih i vizualno motoričkih spretnosti, olakšavanju ekspresije osjećaja te razvijanju kreativnog ponašanja.

Sve informacije o sudjelovanju u ovom programu možete dobiti na broju telefona 01/6288-267 ili e- mailu: gouhddrgz@gmail.com

Ovaj program financira Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Sadržaj ove publikacije u isključivoj je odgovornosti Udruge i ne odražava nužno stajalište Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Objava Provedba programa „Zajedno aktivni“ kojeg provodi Gradski ogranak udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Obilježeno 20. godina od osnutka Društva multiple skleroze ZŽ

Svečanom proslavom Društvo multiple skleroze Zagrebačke županije u Zaprešiću je obilježilo za njih posebno emotivan dan prilikom kojeg su se prisjetili vremena kad se udruga prije 20. godina osnovala.

“Krenuli smo s jednom manjom sekcijom u Zagrebu. Nakon toga smo 2006. prebacili u Zaprešić i tada smo u biti dobili ime Društvo multiple skleroze Zagrebačke županije. Brinemo se za obloljele od multiple skleroze i njihove obitelji na području Zagrebačke županije pa čak i šire” otkrila je dopredsjednica Društva Multiple Skleroze Zagrebačke županije Mirjana Krpelnik.

Mirjana Krpelnik

“Prošlo je naših uspješnih 20 godina. Početak je bio možda malo trnovit, ali danas to više nije. Idemo punim jedrima naprijed”, poručila je predsjednica Društva Multiple Skleroze Zagrebačke županije Branka Lukić.

Branka Lukić

Veliku potporu pruža im Grad Zaprešić i Zagrebačka županija

“Mi sa udrugom imamo već dugogodišnju suradnju. Pratimo ih u sufinanciranju njihovih programa koje provode za svoje članove na području Zagrebačke županije. Ove godine im je dodijeljen iznos za radnu okupaciju osoba oboljelih od multiple skleroze. Natječaj je završio i bio je u iznosu 95 tisuća eura”, napomenula je pročelnica UO za zdravstvo, socijalnu skrb i branitelje Zagrebačke županije Ksenija Čuljak.

Ksenija Čuljak

“U svojih 20 godina rada i postojanja društvo je učinilo puno. Grad Zaprešić surađuje s društvom od samog osnutka. U okviru te suradnje osiguran je prostor za rad društva u Zaprešiću. Osigurana je institucionalna potpora kroz koju Grad dodjeljuje sredstva za pokriće režijskih i materijalnih troškova kao i pokriće troškova vezanih za provedbu različitih programa, projekata i aktivnosti” istaknula je pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Zaprešića Sandra Sabol Valenčak.

Sandra Sabol Valenčak

Bolest s 1000 lica

Uz proslavu godišnjice obilježen je i Nacionalni dan ove bolesti sa 1000 lica.

“To je autoimuna bolest neurološkog porijekla. radi se o problemima sličnima moždanom udaru. Znači svaka osoba ima svoje probleme pa ju zato i zovu bolest s 1000 lica. Međutim ima nekih zajedničkih značajki, a to su problemi u hodu, ravnoteži, govoru, vidu itd. Naše osnovno je da podižemo svijest da postojimo. Da nas ljudi ne stigmatiziraju i ne misli da će se od nas s nečim zaraziti niti će bilo kako utjecati naša bolest na drugog čovjeka. Željeli bi što više ljudi uključiti koji se često srame svoje bolesti pa se samim time socijalno distanciraju. Kod nas ima dosta druženja i raznih radionica”, pozvala je Mirjana Krpelnik.

Kao veliku pomoć u radu udruge istaknuti su vrijedni volonteri i osobni asistenti koji pomažu oboljelima u njihovim domovima.

Objava Obilježeno 20. godina od osnutka Društva multiple skleroze ZŽ pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Međunarodna umjetnička kolonija u Kumrovcu održana sedmi put

U Kumrovcu je tijekom dvaju dana održana ovogodišnja, sedma Međunarodna umjetnička kolonija. Uz slikare sudjeluju i kipari, koji su od drveta izradili likove iz bajki. Koloniju je priredila Udruga „Inicijativa za razvoj općine Kumrovec“. Mjesto održavanja bio je kumrovečki hostel, a sudionici kipari iz Hrvatske i Slovenije. Dok su za slikare tema bili motivi iz Kumrovca i okolice, za kipare su to bili likovi iz bajki. Kumrovečki su motivi poznati gotovo svima u Hrvatskoj, pa i mladeži. Najpoznatiji su kuća Josipa Broza Tita i Muzeju „Staro selo“.

“Trenutno radim nogice za ježa, koji sad leži na leđima. Slijedi daljnje oblikovanje kad završim s pričvršćivanjem”, rekao je radeći akademski kipar Petar Popijač. Umjetnici su stvarali tijekom gotovo tri dana i kako je tko stigao. Dok su jedni dovršavali, drugi su svoje skulpture već završili. “Inače, oblikovanje alatima poput motorne pile brzo ide. Ja sam se odlučio za ježa zbog Ježeve kućice, koja ima divnu pouku, i s obzirom na to da u našem parku ove životinje još nema”, dodao je.

Petar Popijač, akademski kipar

Petrov će jež i druge nastale skulpture svoja mjesta naime naći u park šumi Dubrava uz ondje postojeće likove iz bajki.

Međunarodna umjetnička kolonija održana je pod pokroviteljstvom, među ostalima, Općine Kumrovec.

Objava Međunarodna umjetnička kolonija u Kumrovcu održana sedmi put pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Obilježen Dan branitelja grada Samobora

Na održanoj sjednici Zagrebačke županije vijećnici su usvojili polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna za prvih šest mjeseci 2023. godine. Treba istaknuti i usvajanje sporazuma o suradnji s Gradom Zagrebom na području razvoja poljoprivrede i ruralnog prostora.

Ukupno 62 branitelja položilo je svoje živote na oltar domovine

Obilježavanje Dana branitelja grada Samobora održava se na 18. rujna kada je 1991. mobilizirana 151. samoborska brigada. U Parku domovinske zahvalnosti, uz prigodne govore i molitvu, položeni su vijenci i zapaljene svijeće, a druženje branitelja organizirano je u Centru za mlade Bunker. Gradonačelnica Samobora Petra Škrobot rekla je da je Grad ponosan na svoje heroje koji su u nasljeđe ostavili vrijednosti koje treba čuvati isto onako kako su oni čuvali svoj dom.

“Svojom nevjerojatnom hrabrošću i zalaganjem ostvarili su brojne uspjehe u Domovinskom ratu i na kraju dobili najveću nagradu – slobodu i mir svih nas. Časno su nosili uniformu hrvatske vojske u trenutcima u kojima je prevladavala neizvjesnost, zabrinutost, pa čak i strah za svoje najbliže. Pokazali su kako se zajedništvom postižu zajednički ciljevi i kako se vrijedi boriti za ideale koliko god se oni činili nedostižnima. Odigrali su važnu ulogu u stvaranju mirne i sigurne budućnosti za generacije koje dolaze” istaknula je gradonačelnica Petra Škrobot. 

U ime predsjednika Hrvatskoga sabora, čiji je bio izaslanik, kao i u ime Zagrebačke županije obratio se zamjenik župana Ervin Kolarec.

“Odajemo počast hrabrim i odvažnim mladićima koji su ratne 91. prekinuli svoju mladost, i s malo oružja, ali puno ljubavi i vjere, krenuli u obranu naše domovine. Vi ste ti koji ste snove generacija o vlastitoj državi pretvorili u stvarnost.” rekao je Ervin Kolarec.

Okupljenima se obratio i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i savjetnik potpredsjednika vlade i ministra branitelja Tome Medveda, general pukovnik Dragutin Repinc.

 ”Prepoznajući prijetnju našoj domovini dragovoljno ste otišli na ratišta diljem Hrvatske, ne pitajući se hoćete li se vratiti svojim obiteljima i najmilijima. Posebno mjesto u našim sjećanjima zauzimaju naši poginuli, umrli, nestali i ranjeni suborci, ali i civili. Njihovu žrtvu nikada ne smijemo zaboraviti.” naglasio je general pukovnik Dragutin Repinc.

Na kraju je potrebno istaknuti kako su u Domovinskom ratu sudjelovala oko 7500 branitelja sa samoborskoga područja, od kojih je njih 62 položilo svoje živote na oltar domovine.

Objava Obilježen Dan branitelja grada Samobora pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Obnova Novih dvora vrijedna 10 milijuna eura

Obnova Novih dvora vrijedna 10 milijuna eura

Obnova Novih dvora vrijedna 10 milijuna eura

Revitalizacija kompleksa od nacionalnog značaja Jedna od najistaknutijih ličnosti hrvatske povijesti svakako je ban Josip Jelačić koji je za vrijeme svoga banovanja živio u Zaprešiću, gradu u kojem se danas nalazi i njegovo posljednje počivalište. Njegovo imanje, povijesno bogatstvo u srcu grada, ostavljeno je u nasljeđe hrvatskom narodu. Tijekom povijesti je obnovljeno nekoliko zgrada, a […]

The post Obnova Novih dvora vrijedna 10 milijuna eura first appeared on Grad Zaprešić.

Održana sjednica Županijske skupštine Zagrebačke županije

Na sjednici Županijske skupštine Zagrebačke županije prihvaćen je Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna za prvih šest mjeseci 2023. godine prema kojem su ukupni prihodi konsolidiranog* Proračuna ostvareni u iznosu od 110.749.915,51 eura i ispunjeni su na razini 45,50 posto plana. U istom razdoblju ostvareni rashodi konsolidiranog Proračuna iznose 85.235.369,43 eura što predstavlja 35,01 posto plana. Ukupni prihodi koji se odnose na Županijski dio Proračuna ostvareni su u iznosu od 53.129.133,71 eura i ispunjeni su na razini 43,13 posto plana, dok su ostvareni rashodi u iznosu 28.771.279,10 tj. 23,36 posto plana.

Članovi Skupštine primili su na znanje izvješće o radu za prošlu godinu za Županijsku upravu za ceste ZŽ, Županijske ceste ZŽ d.o.o., Distributivni centar za voće i povrće d.o.o., Gospodarenje otpadom d.o.o. te Poduzetnički centar d.o.o.

Na sjednici je prihvaćeno polugodišnje Izvješće o radu župana, Izvješće o polugodišnjem izvršenju Akcijskog plana javni potreba u zdravstvu i socijalnoj skrbi. Donesen je i Plan zdravstvene zaštite ZŽ za razdoblje od 2024. do 2030. godine kojim se definiraju prioritetna razvojna područja zdravstvene djelatnosti, potrebe od posebnog interesa te nositelji aktivnosti.

Donesena je Odluka o odvodnji otpadnih voda na području aglomeracije Sveti Ivan Zelina – Bedenica koja obuhvaća naselja grada Svetog Ivana Zeline te općine Bedenica.

Vijećnici su podržali i da Zagrebačka županija sklopi sporazum o suradnji s Gradom Zagrebom na području razvoja poljoprivrede i ruralnog prostora.

Za vrijeme aktualnog sata vijećnici su pitali kada se može očekivati završetak europskog projekta Regionalni centar kompetentnosti u strukovnom obrazovanju u strojarstvu, postoji li mogućnost povećanja plaća pomoćnicima u nastavi, na koji način su osigurana sredstva za obnovu krova OŠ Đure Deželića u Ivanić-Gradu te ima li Županija strategiju razvoja sporta. Interesiralo ih je li raspisan javni poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi, koliko potpora je dodijeljeno poduzetnicima s područja Županije te s koliko sredstava u ovoj godini Županija potiče razvoj poljoprivrede i ruralnih područja. Također, pitali su kada se očekuje završetak radova na sanaciji prometne infrastrukture oštećene u potresima na području cijele županije, a posebice na području Svete Nedelje. Iz sfere zdravstva zanimalo ih je koliko je liječnika na specijalizacijama koje se financiraju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te postoji li mogućnost da Ljekarne Zagrebačke županije prošire asortiman lijekova koji se umirovljenicima nudi po akcijskim cijenama. Ostala vijećnička pitanja odnosila su se na gradnju škola i sportskih dvorana iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, posebice u Jastrebarskom, nabavu kuhinjske opreme za školu u Strmcu te gradnju dvorane uz istu, raspodjelu sredstava namijenjenih za elementarnu nepogodu kao i broj neupisane djece u vrtiće na području Zagrebačke županije.

Objava Održana sjednica Županijske skupštine Zagrebačke županije pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Izložba Božidara Pejkovića “ZASTRTI MIR” u Galeriji Antuna Augustinčića u Klanjcu

U srijedu, 21. rujna 2023. godine u 11.30 satiu Galeriji Antuna Augustinčića u Klanjcu, otvara se izložba Božidar Pejković – Zastrti mir, koju realiziramo u okviru manifestacije Uz Mir za mir 2023.

Kao jedini muzej u Hrvatskoj, Galerija Antuna Augustinčića četrnaestu godinu zaredom obilježava Međunarodni dan mira 21. rujna.Programom Uz Mir za mir referiramo se na temu mira i na Augustinčićev spomenik Mir ispred sjedišta UN-a u New Yorku, čija se skica i gipsani model nalaze u stalnom postavu Galerije.Upravo u dijalogu s njima, Božidar Pejković je ove godine ostvario umjetničku intervenciju koja zorno registrira trenutno stanje (ne)mira u svijetu.

Božidar Pejković rođen je 26. travnja 1960. u Zadvarju. Osnovnu školu pohađao je u Zadvarju i Omišu. U petogodišnju Školu za dekorativnu umjetnost i industrijsko oblikovanje u Splitu upisao se 1974. te maturirao 1979. (Odjel za industrijsko oblikovanje). Paralelno je pohađao Muzičku školu »Josip Hatze« u Splitu (Teorijski odjel). Studirao je komparativnu književnost i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te diplomirao 1989. Nakon jednogodišnjeg pedagoškog iskustva u Centru za jezike u Zagrebu, g. 1991. upošljava se kao kustos u Galeriji Antuna Augustinčića u Klanjcu, koju od 1993. do danas vodi. Uz osnovni muzejsko-galerijski posao, bavi se teorijom skulpture i kiparskim izrazom te grafičkim oblikovanjem. Živi u Zagrebu. Artikuliranim likovnim govorom uobličuje idejne koncepte u skulpturalne izričaje. Samostalno izlagao u Klanjcu (2001., 2002., 2005., 2006. i 2012.), Zagrebu (2007.), Bolu (2011.) i Splitu (2017.) te skupno u Slavonskom Brodu (2009.).

Izložba je realizirana sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, a može se razgledati do 21. studenoga 2023. godine.

Objava Izložba Božidara Pejkovića “ZASTRTI MIR” u Galeriji Antuna Augustinčića u Klanjcu pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Prezentacija zaprešićkog vatrogastva oduševila najmlađe

Prezentacija zaprešićkog vatrogastva oduševila najmlađe

Prezentacija zaprešićkog vatrogastva oduševila najmlađe

Vatrogasna zajednica grada Zaprešića ponovno je organizirala vatrogasni dan na Trgu Ivana Pavla II. kako bi svim posjetiteljima, osobito onim najmlađima, na zanimljiv način pokazala kako se vatrogasci pripremaju za intervencije i s kakvom opremom raspolažu. Brojni mališani strpljivo su čekali u redu da isprobaju vatrogasni poligon kojeg  su izradili i prilagodili za djecu djelatnici […]

The post Prezentacija zaprešićkog vatrogastva oduševila najmlađe first appeared on Grad Zaprešić.

Prezentacija zaprešićkog vatrogastva oduševila najmlađe

Prezentacija zaprešićkog vatrogastva oduševila najmlađe

Prezentacija zaprešićkog vatrogastva oduševila najmlađe

Vatrogasna zajednica grada Zaprešića ponovno je organizirala vatrogasni dan na Trgu Ivana Pavla II. kako bi svim posjetiteljima, osobito onim najmlađima, na zanimljiv način pokazala kako se vatrogasci pripremaju za intervencije i s kakvom opremom raspolažu. Brojni mališani strpljivo su čekali u redu da isprobaju vatrogasni poligon kojeg  su izradili i prilagodili za djecu djelatnici […]

The post Prezentacija zaprešićkog vatrogastva oduševila najmlađe first appeared on Grad Zaprešić.

Festival nordijskog hodanja u Samoboru

Društvo za sportsku rekreaciju „Sport za sve“ iz Samobora organizirala je 5. Festival nordijskog hodanja i pješačenja pod nazivom Crna kraljica. Gotovo 350 nordijskih hodača iz cijele Hrvatske okupilo se u Samoboru kako bi propješačili stazama koje su bile dužine 4,5,8 i 9 kilometara.

“Svaka ruta ima svog vodiča. To su Samoborci koji poznaju staze, a s njima idu i volonteri Crvenog križa Samobor. Postoje četiri rute. Prva je turistička po samom centru grada. Imamo jednu malo blažu stazu koja obuhvaća širi centar grada od pet kilometara. Imamo jednu stazu koja ide do Starog grada i jednu koja ide na Suhodol. Omogućeno je svima da odaberu stazu prema intezitetu kojom žele odraditi nordijsko hodanje. Oni se svi vraćaju ponovno tu u Centar za mlade Bunker gdje imaju organiziran ručak”, otkrila je predsjednica Društva za sportsku rekreaciju „Sport za sve“ Ljiljana Šurbek Bošnjak.

Ljiljana Šurbek Bošnjak

“Jako puno idemo na izlete i putovanja. Odemo čak i na tri do četiri dana. Išli smo i u Sarajevo, Istru, Slavoniju, Brijune, Čakovec itd. Samobor isto stvarno volimo jer je lijep grad. Ja ću danas hodati prema svojim mogućnostima, a to jedno sedam do osam kilometara” kazala nam je sudionica Katarina Trbović koja je došla iz Karlovca.

Katarina Trbović

Popratne aktivnosti

Sudionici su pored nordijskog hodanja mogli pogledati i kostimirani prikaz na temu Crne kraljice te izmjeriti tlak, šećer, indeks tjelesne težine i postotak masnog tkiva u organizmu.

“Dobro surađujemo s Gradskim društvom Crvenog križa Samobor, te s Ljekarnama Zagrebačke županije. Osmi što će moći hodati i mjeriti svoj tlak, šećer i masu isto tako smo se povezali s Muzejom Grada Samobora i Udrugom Oživljena povijest Samobora. Pošto se ovaj festival zove Crna kraljica oni će uprizoriti priču o Crnoj kraljici i legendi o kornjači. Tako da će za sve sudionike ispred Muzeja biti prikazan igrokaz o Crnoj kraljici. Htjeli smo povezati sport s kulturom tako da svi koji dođu nešto nauče i požele se vratiti u Samobor”, poručila je Ljiljana Šurbek Bošnjak.

Nordijsko hodanje

Nordijsko hodanje odvija se uz posebnu tehniku kretanja uz pomoć štapova, a Društvo za sportsku rekreaciju „Sport za sve“ uvelike  promovira ovu zdravu aktivnost među Samoborcima.

“Svake godine organiziramo radionice nordijskog hodanja na kojima naučimo osnovna pravila. Nije samo držati štap i hodati nego je bitno da taj štap pravilno koristimo kako bi što iskoristili to hodanje za naše zdravlje. Pravilnim hodanjem dobivamo oko 40-50% više snage. Za razliku od normalnog hodanja ovdje radi i gornji dio tijela. Mi po zimi kad hodamo nemamo rukavice jer je vrlo aktivan gornji dio tijela. jačamo trup i ramena i stoga je jako korisno koristiti štapove u hodanju”, objasnila je Ljiljana Šurbek Bošnjak.

“Počela sam hodati prije 13 godina ka sam otišla u mirovinu zbog zdravlja i druženja. Hodamo, družimo se i pospješavamo si svoj krvni tlak, cirkulaciju i svi mišići su uključeni kod pravilnog nordijskog hodanja, rekla je sudionica Katarina Trbović.

Za najmlađe sudionike festivala osmišljena je radionica kako bi im se od malih nogu usadila važnost kretanja kao esencijalnog za zdravlje i zdrav način života.

Objava Festival nordijskog hodanja u Samoboru pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.