Novi slučaj prijave ponašanja jedne odgojiteljice u vrtiću. Ovaj put dolazi iz jednog vrtićau Zaprešiću. Majka petogodišnjeg dječaka ispričala je za RTL Danas kako njezin sin nije htio jesti na silu, zbog čega je kruh koji je dobio za ručak prvo sakrio, a zatim bacio u WC školjku.
Kada je teta u vrtiću saznala što je dječak učinio, natjerala ga je da rukama iz školjke izvadi kruh koji je bacio.
Majka je od odgojiteljice primila poruku u kojoj je detaljno opisano kako dječak nije htio pojesti ručak do kraja te da su ga morali tako opomenuti.
“Svašta se čita na internetu i sve. Zgražate se, ali kad se počne radit o vašem djetetu, onda proradi neki majčinski instinkt di se vi borite za to dijete”, ispričala je majka i otkrila da njen sin od incidenta plače i ne želi se vratiti u vrtić.
“On je počeo plakati i kroz suze govorio što se desilo, što je morao raditi, da je morao izvaditi to van. Jučer mi je još rekao da ne želi ići u vrtić”, opisala je majka.
Iz vrtića su izrazili žaljenje zbog situacije i najavili mjere protiv odgojiteljice.
Predstavljen je projekt izgradnje i uređenja montažnih tribina uz nogometno igralište s umjetnom travom na Športsko-rekreacijskom centru Podgora. U Krapini se sve više djece bavi nogometom stoga se radi da uvjeti na ovom kompleksu iz dana u dan budu što bolji. Nogometni klub Zagorec tako je dobio dvije montažne tribine s potrebnom armirano-betonskom temeljnom pločom, kapaciteta 246 sjedećih mjesta, po 123 sa svake strane.
“Mi smo prijavili taj projekt koji je išao preko natječaja LAG-a Zeleni bregi. Ukupna vrijednost projekta je 122.500 eura. Dodijeljen su na bespovratna sredstva u iznosu od 33.076 eura iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj dok smo 33.384 eura prijavili na Ministarstvo regionalnog razvoja. Preostali dio financirat će se iz proračuna Grada Krapina”, rekao je gradonačelnik Zoran Gregurović.
Zoran Gregurović
U NK Zagorec trenira sve više djece
“U klubu trenutno imamo 13 aktivnih kategorija, od djece predškolske dobi do srednjoškolaca, broj stalno raste i naš je cilj da dovedemo što više djece. Planira se još jedno malo igralište za najmanje kategorije, želimo doći do brojke od 350 polaznika i ovim putem pozivamo sve da se prijave. To igralište za mlađe kategorije nam je prioritet, takozvani poligon, kao i natkrivanje glavne tribine, a željeli bismo i nadograditi svlačionice”, napomenuo je predsjednik NK Zagorec Tomislav Pernjek.
Tomislav Pernjek
Daljnja ulaganja u ŠRC Podgora
Ovo nikako nije kraj ulaganja u Športsko rekreacijski centar koji će kao jedan od dva strateška projekta iz ITU mehanizma Grada Krapine dobiti brojne nove sadržaje.
“Predviđeno je da se napravi multifunkcionalna dvorana koju bi mogli koristiti i drugi klubovi i sportaši kako bi to uistinu postao jedan sportski dom. U planu je i rekonstrukcija kuglane kako bi se ponovno aktivirila. Tu su i trim staze, punionice za električne automobile te teniski tereni za koje moramo osigurati i zemljište. Kao što je predsjednik i rekao u planu je i jedno manje nogometno igralište. Vjerujem da će kroz koju godinu ovaj prostor izgledati reprezentativno iako je on to već i sada”, naglasio je gradonačelnik Gregurović.
Reprezentativnom izgledu ŠRC-a Podgora sigurno će doprinijeti i nove montažne tribine s kojih će navijački huk voditi nogometaše NK Zagorec svih kategorija prema novim pobjedama.
Udruga Ivana Perkovca potpisom ugovora iz ESF plus Programa osigurala je provođenje još jednog EU projekta na području Općine Brdovec – “Zaželi-prevencija institucionalizacije”. Putem njega omogućit će se pružanje usluge potpore i podrške u svakodnevnom životu osobama starijim od 65 godina i odraslim osobama s invaliditetom.
Četvrti EU projekt Udruge Ivana Perkovca
“Zaželi-prevencija institucionalizacije“ projekt je Udruge Ivana Perkovca koji se provodi uz Općinu Brdovec kao partnera, a financiran je u 100% iznosu sredstvima iz ESF-a. Ovaj projekt četvrti je EU projekt po redu koji će udruga sprovesti na području Brdovca.
” Radi se o trećem projektu koji je vezan za program Zaželi. Koji je ove godine povezan sa prevencijom institucionalizacije, s ciljem da se stariji mještani što duže zadrže u svojim obiteljskim domovima a da imaju jednu kontinuiranu i stručnu skrb, odnosno pomoć u kući.” istaknula je predsjednica Udruge Ivana Perkovca, Jasna Horvat.
” Kada se nakon nekog vremena stekne međusobno povjerenje, naš odnos se često pretvori u pravo prijateljstvo, između nas ipak nešto mlađih i naših korisnika. Njima fali razgovora, njima fali društva, naravno uz sav onaj posao koji trebamo mi obaviti. Često nam samo kažu – daj se sjednite samo da malo popričamo, a to su priče da bi mi mogli o nekima i knjige napisati.” rekla je gerontodomaćica Vesna Babić.
Sam projekt je vrijedan 450,000 eura no vrlo je složen i zahtjevan za provedbu.
” Projekt je zahtjevan i vrlo odgovoran. Gerontodomaćice pomažu korisnicima u vidu kuhanja, spremanja i odlaska s njima do dućana u nabavku. Također prate korisnike pri njihovim odlascima doktorima ili u ljekarnu. Radi se 40 sati tjedno od ponedjeljka do petka, no zapravo smo na raspolaganju u svako doba dana i noći, jer pomalo postajemo dio njihovih obitelji.” rekla je Sanja Lazić, voditeljica projekta.
Pružanje potpore potrebitima putem projekta odnosi se na organiziranje prehrane, obavljanje kućanskih poslova, održavanje osobne higijene i zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba, uz isporuku paketa kućanskih i osnovnih higijenskih potrepština.
I ove je godine na dan 21. ožujka obilježen je Svjetski dan šuma. Tim povodom Hrvatske šume su organizirale prigodno događanje kojem je nazočila i resorna ministrica. U samom centru grada spojili su ljude s prirodom postavivši kupolu preobraženu u šumu te kroz zvučno-slikovne efekte omogućili doživljaj šumskoga svijeta.
“Hrvatska može biti ponosna jer gospodari s jednom od najzdravijih šuma na europskoj i svjetskoj razini. Ovom instalacijom danas šaljemo jasnu poruku da nam nije glavni cilj što se tiče šuma gospodarstvo nego zaštita šuma kako bi ih ostavili za generacije iza nas. Ove sadnice hrasta koje danas dijelimo bit će zrele za 80 do 100 godina. Na takav način želimo da stanovništvo poimlje šume i vrlo je bitno da ih čuvaju bez obzira što mi imam jedan od boljih ustroja gospodarenja šumama” , poručio je direktor Hrvatskih šuma Nediljko Dujić.
Nediljko Dujić
Događanju prisustvovao i grčki ministar ruralnog razvoja i prehrane
Događanju je nazočila i ministrica poljoprivrede Marija Vučković u pratnji njenog grčkog kolege koji je u službenoj posjeti Hrvatskoj.
“Čestitam svim hrvatskim šumarima na svemu što čine, a posebno na očuvanju naših ekosustava i bioloških resursa. Današnji dan je prilika da se osvijesti važnost šuma za sve stanovnike planeta jer su zaslužne za čisti zrak, tlo i čiste vode, sprječavanje erozije i ublažavanje klimatskih ekstrema. Ministarstvo poljoprivrede nastoji doprinijeti naporima Hrvatskih šuma, koje gospodare s tri četvrtine hrvatskih šuma, koje su u državnom vlasništvu. Podupiremo njihove napore nizom sredstava općekorisnih funkcija šuma kao i odličnom suradnjom. Čestitam predsjedniku uprave Hrvatskih šuma Dujiću na certifikatima FSC i SURE koji svjedoče o dobrom gospodarenju i dobrom stanju naših šuma kao i upravi Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatskom šumarskom institutu i Hrvatskom lovačkom savezu s kojima Ministarstvo poljoprivrede ima odličnu suradnju. Posebna zahvala hrvatskim vatrogascima na svemu što čine i na svim naporima koje ulažu kako bi zaštitili ovaj vrijedan prirodni resurs. Čuvajmo naše šume, jer ćemo tako sačuvati naše vrijedno prirodno bogatstvo”, rekla je ministrica Marija Vučković.
Marija Vučković
“Čast mi je što danas s vama slavim najvažniji dan, Svjetski dan šuma. Obaveze svih zemalja članica EU su da svi zajedno surađujemo u suočavanju s klimatskim promjenama. Osim odnosa i veza između dvije država i dva naroda, želim naglasiti i zahvaliti na izvrsnoj suradnji koju imamo s Ministarstvom poljoprivrede i ministricom Vučković. Uvijek u svojim izlaganjima ima jednu važnu poruku, a to je da zaštitimo europske poljoprivrednike, sačuvamo i održimo što je moguće više šume koje su naše bogatstvo”, izjavio je ministar ruralnog razvoja i prehrane Republike Grčke, Eleftherios Avgenakis.
Eleftherios Avgenakis
Živimo u izazovnim vremenima klimatskih promjena i Hrvatske šume se mnogo bave problemima koje one izazivaju, te ulažu u modernu tehnologiju ranog upozoravanja u zaštiti šuma. Na Svjetski dan šuma lijepo je prisjetiti se da se u Hrvatskoj ukupna površina šuma i šumskih zemljišta rasprostire na 50% kopnene površine države.
Grad Sveta Nedelja provodi projekt pod nazivom „Izrada dokumentacije tijekom faze istraživanja geotermalne vode na području Svete Nedelje“ s projektnim partnerima EFLA Consulting Engineers s Islanda te tvrtkom EKOPLODOVI iz Svete Nedelje.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 372.006,43 €, od čega su bespovratna sredstva 316.205,47 € odnosno 85%. Projekt se provodi od 13. travnja 2022. do 30. travnja 2024. godine, a financiran je od strane Islanda, Lihtenštajna i Norveške kroz Financijski mehanizam Europskog gospodarskog prostora (EGP) 2014. – 2021. uz nacionalno sufinanciranje Republike Hrvatske u okviru Programa „Energija i klimatske promjene”.
U sklopu projekta 21. ožujka 2024. godine se održala radionica na temu iskorištavanja geotermalne energije na području Svete Nedelje i Kutine. Geotermalni izvori omogućuju stabilnu i pouzdanu opskrbu energijom, smanjujući ovisnost o fosilnim gorivima i doprinoseći energetskoj neovisnosti država. Korištenje geotermalne energije pruža nisku emisiju ugljičnog dioksida, što pomaže u borbi protiv klimatskih promjena i očuvanju okoliša, dok istovremeno osigurava pouzdan izvor energije za različite sektore poput industrije, poljoprivrede i domaćinstava.
Zamjenik veleposlanika Kraljevine Norveške Helge Klouman Marstrander istaknuo je kako EGP financijski mehanizam i Norveški financijski mehanizam pridonose smanjenju društvenih i gospodarskih nejednakosti u Europi te istovremeno jačaju bilateralnu suradnju. „Iznimno smo zadovoljni što se Hrvatska sve više okreće potencijalima obnovljivih izvora energije te što sve više ulaže u geotermalne izvore kao nositelje energije za brojne projekte. Korištenje geotermalnih izvora pruža održivu i nepresušnu energiju, smanjuje emisije stakleničkih plinova te potiče lokalni razvoj kroz stvaranje radnih mjesta i ekonomski rast. Nadam se da će Sveta Nedelja i Kutina u potpunosti iskoristiti svoje potencijale“, rekao je Marstrander. Istaknuo je kako je geotermalna energija jedan od budućih izvora energije koji će biti potrebni u zelenoj tranziciji i osamostaljivanju od korištenja fosilnih goriva, a mnogo za nju postoji mnogo načina iskorištavanja u brojnim sektorima.
„Hrvatska ima beskrajno blago u svom dvorištu u obliku topline. Ako ga koristite na ispravan način, buduće generacije imaju izvore s kojima mogu dalje graditi. Ovo je početak duge avanture koja će donijeti nova radna mjesta, know-how i izvoz znanja koje ćete steći u toj avanturi i koje ćete moći prenositi onima koji će biti na početku svoje. Drago nam je da svojim dugogodišnjim znanjem i iskustvima možemo pomoći u ovom procesu“, rekao je Hafsteinn Helgason iz partnerske institucije EFLA Consulting Engineers.
Kao dio pripreme u sklopu projekta, već je izrađena „Studija geotermalnog potencijala istražnog prostora geotermalne vode „SVETA NEDELJA –2“ kojom je predviđeno da se geotermalna energija u Svetoj Nedelji iskorištava u industrijskoj zoni, u području turizma i poljoprivrede, a dosadašnji podaci pokazuju da bi se primjena mogla u budućnosti širiti i na stambena naselja i na industriju. „Cilj studije nam je bio određivanje lokacija novih geotermalnih bušotina, izradili smo i Idejni projekt bušotine Sveta Nedelja GT-2 na koji je Ministarstvo izdalo suglasnost. Svjesni smo svih prednosti koje bi nam geotermalna energija donijela za daljnji razvoj grada. Podržavamo tranziciju prema održivom energetskom modelu u skladu s smjernicama Europske unije i potičemo svijest o važnosti održivosti i ekološke odgovornosti potičući građane i industriju da prepoznaju prednosti čistih i obnovljivih izvora energije“, istaknuo je gradonačelnik Grada Svete Nedelje Dario Zurovec. Dodao je kako integracija geotermalne energije u energetsku mrežu pridonosi postizanju ciljeva Europskog zelenog plana, smanjujući emisije stakleničkih plinova i osiguravajući stabilnu i održivu opskrbu energijom za građane i industriju.
Izrađen je i Idejni projekt bušotine Sveta Nedelja GT-2 na koji je Ministarstvo izdalo suglasnost. U tijeku je izrada projekta istražne bušotine i elaborata zaštite okoliša. Po završetku isti projekti će s predati na ishođenje lokacijske dozvole. Grad Sveta Nedelja kroz istraživanje geotermalnog potencijala ima u planu aktivirati postojeći geotermalni potencijal za potrebe javnih ustanova i privatnih korisnika, dok će partner kroz provedbu projekta stvoriti temelj za povećanje proizvodnih geotermalne kapaciteta, koji su mu postojećom bušotinom nedostatni. „Istražit ćemo potencijal na području grada i kada odredimo najbolju točku vidjet ćemo u kojem ćemo smjeru krenuti. Moguće da imamo potencijala za izgradnju geotermalne elektrane što bi nam donijelo čistu energiju, a ulaganje u izgradnju nije veliko“, naglasio je gradonačelnik DarioZurovec.
Projektom Grada Kutine procijeniti će se geotermalni potencijal istražnog prostora Kutina za proizvodnju i kombinirano korištenje geotermalne energije (sustava daljinskog grijanja i komercijalno korištenje) kroz istraživanje geotermalnih vodonosnika, prije svega vodonosnika razvijenih u Kutinskim pješčenjacima panonske starosti koji su raskriveni bušotinom Batina-1, a taloženi su i na prostoru Grada Kutine. Prvi korak Grada Kutine u tom smjeru predstavlja izrađena analiza mogućih izvora obnovljive energije na vlastitom tlu. „Na našem području već imamo prijašnje bušotine, no u njima je dokazan određeni potencijal, te će se ovim projektom vršiti njihov remont. Njihovo daljnje iskorištavanje ići će u smjeru toplinarstva, za što planiramo izgraditi dvije proizvodne bušotine koje bi bile u funkciji grijanja javnih i stambenih zgrada te u gospodarstvu“, rekao je Mišel Novosel, voditelj projekta u Gradu Kutini.
Vrane na pojedinim lokacijama u Zaprešiću već duže vremena stvaraju probleme stanovnicima. Stoga je Komunalno poduzeće angažiralo sokolare koji su u Zaprešić došli sa svojim jastrebovima i sovom ušarom.
“Radimo biološku zaštitu tj. rastjerivanje vrana. Pokušavamo s pojavom ptica grabljivica premjestiti ih na neku drugu lokaciju da ne rade tu gnijezda. Građani nisu imali mira od njih i čuo sam par slučajeva da su i napadale građane. Sokolarstvo se bavimo već dugi niz godina i imamo nekoliko vrsta ptica. S nama je velika ušara Eva koja je jedan i naš kućni ljubimac, a ne samo sokolarska ptica. Jako je draga i pitoma. Imamo jastrebe kokošara, a danas je s nama i Harissov jastreb. To jastreb koji živi u Južnoj Americi na kaktusima. Jedini je jastreb koji lovi u čoporu i neki ih zovu čak i leteći vukovi. Jako su inteligentni i dragi i isto kao naša sova su jedni od naših ljubimaca”, otkrio je tajnik Hrvatskog sokolarskog saveza, Željko Šumatić.
Željko Šumatić
Sokolarstvo bilo zabranjeno u Jugoslaviji
Sokolarstvo je prošlo turbulentan put dok nije zauzelo svoje zasluženo mjesto u hrvatskom lovstvu, a njegov uspon počinje krajem 90-ih.
“Za vrijeme komunizma sokolarstvo je bilo zabranjeno jer se smatralo da je lov s pticama grabljivcima pripada aristokratskim društvima. Međutim Hrvatska ima veliku povijest sokolarstva. Dubrovčani su bili poznati sokolari. Čak ih Turci nisu napadali zato što su plaćali danak u sokolovima. Zahvaljujući nekoliko entuzijasta 90-ih je sokolarstvo uvršteno hrvatsku lovnu gospodarsku osnovu i tad kreće legalno bavljenje sokolarstvo. Od pretprošle godine je sokolarstvo uvršteno na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine. Da bi postali sokolar prvo morate položiti lovački ispit, a zatim sokolarski kod Ministarstva poljoprivrede. Morate naći mentora koji će vas naučiti tome svemu. Nakon toga treba pronaći eventualno neko lovište što je malo teže ali sve više se to polako otvara. Lovački savez ima sve više sluha prema sokolarima. Ima sve više sokolara. Mislim da sokolarstvo u Hrvatskoj ima dobru budućnost”, zaključio je Šumatić.
U Hrvatskoj danas ima 150 sokolara s položenim lovačkim i sokolarskim ispitom, a udruge postoje diljem Hrvatske, što svjedoči o velikoj tradiciji sokolarstva u Hrvatskoj a za vrijeme Jugoslavije njime se bavilo i u tajnosti. Ova metoda tjeranja vrana inače je vrlo uspješna jer nema tog letećeg stvora koji će se pojaviti u zoni u kojoj se nalaze sokol, jastreb ili orao.
Drago Muvrin autor je izložbe „Doživljaj Kine i zajedništva u poslovicama, slikama, izrekama i idejama”. Istu su u zabočkoj Gradskoj galeriji priredili Grad Zabok, zabočko Pučko otvoreno učilište i Hrvatsko-kinesko društvo prijateljstva.
“Izložba se grana u nekoliko područja. Jedno je shvaćanje suštine Kine. Zatim je tu transformacija Kine za vrijeme komunizma. Izložba uspoređuje tradicionalne vrijednosti Kine, komunističke propagandne plakate i reakciju modernih umjetnika na suvremeni razvoj Kine uz pitanje gdje je tu zavičajna lokalna zajednica. Tomu je posvećen jedan panel. Na njemu je prikazan prostorni program opstanka zavičajne zajednice, a to nisu stambeni rezervati koje mi planiramo. Mi se nismo odrekli bivšeg sustava. Kinezi su zadržali bivši sustav, a prihvatili moderni. Kinezi su naslijedili najbolje iz bivšeg sustava i preuzeli najbolje iz kapitalizma. Ja bih rekao da smo mi radili suprotno. To je osnovna poruka”, rekao je kolekcionar.
Drago Muvrin, autor izložbe
Otvorenje izložbe o Kini nije sve što se toga dana događalo u Zaboku. Grad je naime službeno posjetila delegacija Kineskog veleposlanstva na čelu s veleposlanikom. Kako kaže Ivan Hanžek, gradonačelnik Grada Zaboka, vodili su ugodan razgovor o dosadašnjoj suradnji i perspektivama one buduće.
Ivan Hanžek, gradonačelnik Grada Zaboka
Izložba iz zbirke Drage Muvrina ostaje otvorena do trećeg travnja ove godine. Priređena je pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Narodne Republike Kine, uz potporu Krapinsko-zagorske županije.
Max teatar obilježio je Svjetski dan kazališta za djecu i mladež, koji se 20. ožujka svake godine slavi pod geslom „Povedite dijete u kazalište“. Zaprešićka umjetnička organizacija prikazala je tim povodom svoju dječju hit-predstavu Petar Pan. Jedna od najomiljenijih dječjih pripovijedaka pretvorena je u predstavu pod režiserskom palicom Marine Kostelac i postavljena u zaprešićkoj Vršilnici.
“Mi smo Petra Pana radili u nekoliko podjela i verzija. Svakog puta glumi netko drugi s obzirom na to da se radi o mladim ljudima, koji su puni i svojih obveza. Kako tko dođe na red, tako igraju. Sutradan nakon Svjetskog dana kazališta za djecu i mladež slavi se Svjetski dan lutkarstva. Max teatar uvijek, godinama u Zaprešiću obilježava te dane. Pred nama je i Svjetski dan kazališta 27. ožujka. Znači, u ožujku su dani kazališta i mi ih kao kazalištarci slavimo. Želimo pozvati djecu i odraslu publiku da dođu vidjeti predstave te što naši mladi glumci rade. Predstavom Petar Pan djeca će se predstaviti i na smotri kazališnih amatera Zagrebačke županije”, rekla je režiserka predstave te ujedno osnivačica i voditeljica Max teatra.
Ovaj glumački dramski studio koji djeluje u Zaprešiću i Brdovcu okuplja djecu, mladež i odrasle polaznike. Prvog dana kalendarskog proljeća predstava Petar Pan Max teatra gostovala je i u zaprešićkoj Osnovnoj školi Antuna Augustinčića.
Uoči Svjetskog dana voda naš snimatelj Damir Omanović sa zaposlenicima kontrole kvalitete vode u zaprešićkoj Vodoopskrbi i odvodnji odmah je ujutro izašao na teren u Brdovec u kontrolu vode. Prisustvovao je naime postupku uzimanju uzoraka vode na hidrantu u Šibicama. “Vodu u Zaprešiću svakodnevno kontroliramo. Danas smo uzeli uzorke za analizu, koje ćemo odnijeti u laboratorij Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije. Ondje se gledaju neki kemijski parametri i, još bitnije, mikrobiološki. Na taj način provjerava se ima li bakterija u vodi. Usput, što svakog dana radimo, izmjerili smo temperaturu vode i razinu klora. Trenutna je temperatura vode na hidrantu u Šibicama 12,5 stupnjeva. To je izvrsno. Razina je klora 0,36 miligrama po litri. Ona se kreće u dozvoljenim količinama i uvijek ju održavamo na razini između 0,35 i 0,40 miligrama po litri. Voda nam je odlična”, rekao je Luka Fotović, voditelj odjela kontrole kvalitete vode u zaprešićkoj Vodoopskrbi i odvodnji.
Luka Fotović, voditelj odjela kontrole kvalitete vode u zaprešićkoj Vodoopskrbi i odvodnji
Uoči Svjetskog dana voda Zaprešićani tako mogu biti zadovoljni vodom kakvu dobivaju. Kvaliteta vode za piće prati se putem uzorkovanja bunara na zahvatu i hidranata na vodoopskrbnoj mreži. Terenska ispitivanja, uzorkovanje i dostavu uzoraka analize obavljaju zaposlenici zaprešićke Vodoopskrbe i odvodnje.
Gradonačelnik Grada Krapine Zoran Gregurović prošli je tjedan u Gradskoj vijećnici Grada Krapine potpisao ugovor za izvođenje radova na izvanrednom održavanju nerazvrstanih cesta i javnih površina na području Grada Krapine s izvođačem radova.
Temeljem postupka javne nabave radovi su povjereni tvrtki R-M SPRINT d.o.o., a uz gradonačelnika Gregurovića, ugovor je potpisao i vlasnik tvrtke Mile Milković.
Ukupna vrijednost ugovora iznosi 1.397.458 eura bez PDV-a, odnosno 1.746.822,50 eura s PDV-om.
Kako je rekao Gregurović, radovi obuhvaćaju 55 dionica nerazvrstanih cesta na području Grada Krapine.
– Nastavljamo s uređenjem i održavanjem prometnica kako bismo našim sugrađanima stvorili kvalitetnije i bolje uvjete za život. Imamo 55 nerazvrstanih cesta koje će se obnoviti te smo s izvođačem radova ugovorili radove kojima ćemo kroz godinu dana osigurati bolju prometnu sigurnost te stabilnost i trajnost cesta i cestovnih objekata – poručio je gradonačelnik Gregurović. Rok završetka radova je 12 mjeseci od dana uvođenja u posao.
