Policijski službenici Policijske postaje Zaprešić održali su predavanje u Srednjoj školi Ban Josip Jelačić gdje su prezentirali sadržaj kampanje “Postani policajac/policajka”, te odgovorili na brojna pitanja. Učenicima su prikazani filmovi i drugi promotivni materijali, te su upoznati da sve objave vezane uz kampanju mogu pratiti na internetskim stranicama Ministarstva unutarnjih poslova i Policijske akademije “Prvi […]
Jedinice lokalne samouprave u republici Hrvatskoj razvrstavaju se prema indeksu razvijenosti u 8 skupina. Grad Sveti Ivan Zelina konstantno se penje na tablici indeksa razvijenosti pa se tako nedavno pomaknuo iz 6. u 7. skupinu.
“Indeks razvijenosti je pokazatelj koji uveden prije nešto više od 10 godina. Po njemu se može vidjeti razvoj svakog pojedinog grada. Grad Sveti Ivan Zelina je prije 10 godina bio svrstan u 3. skupinu prema indeksu razvijenosti. Indeks je tada bio 92.3 ajmo reći posto od prosjeka, dok je danas indeks premašio 104. Svrstani smo sad u 7. skupinu razvijenosti od ukupno 8 što znači da smo iznadprosječno razvijeni. To je jedan relativan podatak koji pokazuje da se Grad Sveti Ivan Zelina razvija brže nego većina drugih u Republici Hrvatskoj” , rekao je gradonačelnik Grada Sveti Ivan Zelina Hrvoje Košćec.
Hrvoje Košćec
Tajna uspjeha
Strelovit uspon prema indeksu razvijenosti pokazatelj je da investitori prepoznaju Grad Sveti Ivan Zelina kao mjesto u koje se isplati ulagati.
“Teško je reći koji je bio presudni trenutak za ovakav rast. No ono što je bitno je da je Zelina zanimljiva investitorima. Uspjeli smo ih privući s poreznom politikom i komunalnim doprinosima i naknadom. Kod nas investitori uvijek dobiju pravovremenu i točnu informaciju i nema ništa ispod stola. Kad taj glas počne kružiti među njima onda je interes za grad sve veći. Imamo izuzetno nisku stopu nezaposlenosti. Znači tko god u Zelini traži posao sigurno ga može naći. Doseljavaju nam se ljudi i povećava broj stanovnika što su sve pokazatelji koji su bitni za taj indeks. Jedan od bitnijih pokazatelja je proračun grada po glavi stanovnika, a nama je rastao 300%. To ima rijetko koji grad u Hrvatskoj. To je zahvaljujući našim prijavljenim projektima na EU financiranje. Samo prošle godine to je bilo 5 milijuna eura, a već za 2024. imamo potpisane ugovore u vrijednosti 7 milijuna eura”, naglasio je Hrvoje Košćec.
Rekordan proračun
Povlačenje novaca iz EU fondova omogućio je i rekordan proračun grada koji raste iz godine u godinu.
“2023. je zaista bila rekordna i po gradskom proračunu koji je premašio 100 milijuna kuna tj. negdje oko 15 milijuna eura. Samo za usporedbu kad sam došao 2023. ovdje u Grad proračun je iznosio 32-35 milijuna kuna, a za 2024. je planirani proračun 20 milijuna eura što je opet veliki rast. No mi nismo na nikakav način dodatno opterećivali naše građane. Porezne stope ostale su iste ali zahvaljujući EU fondovima i svim projektima koji se iz njih financiraju proračun je projiciran na 20 milijuna eura”, pojasnio je Košćec.
Povećanje indeksa razvijenosti smanjuje sufinanciranje putem EU fondova
Prelaskom u veću skupinu razvijenosti Gradu će biti teže doći do sredstava iz EU fondova.
“Nažalost to je tako. S jedne strane je lijepo vidjeti da se tako dobro razvijamo ali s druge strane viša skupina indeksa razvijenosti znači i manji postotak sufinanciranja EU projekata. No postoje različiti EU projekti. Neki se financiraju u određenom postotku ovisno o stupnju razvijenosti, a neki projekti ne ovise o tome. Ja vjerujem da ćemo mi naći dovoljno projekata da ih prijavimo i da to neće biti presudno za daljnji rast i razvoj”, poručio je gradonačelnik Košćec.
Sve u svemu ovakvim tempom kojim se razvija, Sveti Ivan Zelina galopira prema 8. skupini razvijenosti gdje bi se našao uz bok najrazvijenijim gradovima i općinama u Hrvatskoj.
Biserka Brašić, predsjednica zaprešićke Udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata, poručila je na tribini u Šenkovcu da ovo nije država za koju su se naši dečki borili. Povod tribine u pripremi asocijacije hrvatskih branitelja Hrvatske seljačke stranke „Hrvatski sokol“ bilo je predstavljanje dviju knjiga. “Čestitam na ovome, ali i dajem prijedlog da se nalazimo sve češće. Tako našu mladež možemo usmjeriti i reći im što se dogodilo 1991. godine”, poručila je Brašić.
Biserka Brašić, predsjednica zaprešićke Udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata
“Radi se o knjigama Oni su naš vječni plamen i Lijepom našem odzvanja vam ime. Prošlo je zaista mnogo godina, stoga se prisjećamo onih koji su ono najvrednije dali za domovinu. Izrazito smo zadovoljni velikim brojem ljudi koji se odazvao, pa i mladeži koja je ovdje. Ova prekrasna večer pokazuje koliko cijenimo i poštujemo hrvatske branitelje i Domovinski rat”, rekao je Željko Baća, predsjednik organizacije Hrvatski sokol brdovečke Hrvatske seljačke stranke.
Željko Baća, predsjednik organizacije Hrvatski sokol brdovečke Hrvatske seljačke stranke
“Iako tužno, bila su to lijepa vremena. Ponosan sam na to, što je jednostavno bio okidač da se cjelina zaokruži drugom knjigom. U planu je i treća knjiga”, najavio je Branko Zbukvić, glavni urednik.
Branko Zbukvić, glavni urednik
U programu je također sudjelovalo Kulturno-umjentičko društvo Mihovil Krušlin, a tribini su bili nazočni brojni branitelji i stanovnici Brdovca.
U Oroslavju se održalo potpisivanje ugovora o izgradnji novog dječjeg igrališta. Radi se o već trećem dječjem igralištu koje će se izgraditi u posljednje dvije godine.
Već treće igralište u posljednje dvije godine
Kod Društvenog doma Andraševec održalo se potpisivanje ugovora za izgradnju novog dječjeg igrališta na području grada Oroslavja. Njega su potpisali gradonačelnik Oroslavja Viktor Šimunić i Daniel Šeničnjak direktor tvrtke izvođača radova.
” Ponosan sam kaj smo potpisali ugovor za izgradnju dječjeg igrališta ovdje u Andraševcu. Nakon uređenja dječjih igrališta u centru, vrijeme je i za ovo jer je ovdje očajno stanje. Morali smo međutim napraviti i preduvjete da bi se tu uopće mogli nalaziti jer imovinsko pravni odnosi nisu bili riješeni, a morali smo napraviti zahvate na samom domu.” rekao je gradonačelnik Oroslavja Viktor Šimunić.
Radovi kreću početkom trećeg mjeseca a prema planu trajat će do sredine lipnja.
” Sa radovima počinjemo 11. ožujka, rok za dovršetak radova je tri mjeseca od dana početka, a ja vjerujem da ćemo mi to izvesti i puno prije. ” naglasio je direktor tvrtke izvođača radova Daniel Šeničnjak.
Za gradnju ovog igrališta iz gradskog proračuna osigurana su sredstva u visini 60.000 eura.
” Htio bih istaknuti da je ovo treće dječje igralište koje s e gradi u mome mandatu koje radi treći izvođač radova. Dakle kako sam od početka govorio svi su dobrodošli, tko god želi pošteno raditi je dobrodošao u Oroslavje.” istaknuo je Šimunić.
Gradonačelnik je na kraju najavio i nova ulaganja kako u dječja tako i sportska igrališta.
Dolaskom ljepšeg vremena krenuli su i radovi na uređenju okoliša i hortikulture na području grada Zaprešića. Uređuje se perivoj Novih dvora, a nastavlja se sadnja novih kao i uklanjane starih i alergenih stabla sa područja grada.
Uklanjanje oštećenih i alergenih stabala
Sa voditeljem održavanja javno-prometnih, zelenih površina i tržnica Komunalnog poduzeća Zaprešić prošli smo neke od aktualnih projekata koji su u tijeku na području grad. Među njima valja izdvojiti uklanjanje starih te sadnju novih stabala kestena u Novim dvorima.
” Ove godine smo krenuli sa kestenima, krenula je druga faza s rušenjem i uklanjanjem tih bolesnih i opasnih stabala. Nakon toga uslijedit će sama sadnja, no treba naglasiti da nećemo cijelu aleju zasaditi, kako slijedi obnova donjeg dijela kompleksa Novih dvora. Sada ćemo zasaditi nova stabla od ulaza do muzeja Matije Skurjenija a nakon završetka projekta obnove Novih dvora ostatak njih.” rekao je Luka Sinković voditelj održavanja javno-prometnih i zelenih površina.
Radi se većinom o stablima kojima su u velikoj mjeri trula debla ili imaju neku drugu vrstu oštećenja, a osim u Novim Dvorima ruše se opasna ali i alergena stabla na širem području grada.
” Nakon što smo ukloni sva opasna kao i srušena stabla tijekom prošlogodišnje oluje, sada smo krenuli uklanjati neka od stabla koja su zadobila trajna oštećenja. Tako smo primjerice u Kodormanovoj ulici morali porušiti stabla koja se više nisu dala iskoristi a zatim smo odmah zasadili i novi drvored sa novim mladim stablima.” naglasio je Sinković.
Uskoro će krenuti i hortikulturno uljepšavanje grada pa će on kao i inače biti ispunjen šarolikim bojama maćuhica i ostalog cvijeća.
Grad Zaprešić proglasio je najbolje sportaše, klubove i sportske djelatnike u 2023. godini. Dodjela nagrada laureatima održana je u Vršilnici. Svojim iznimnim klupskim i pojedinačnim nastupima kuglač Alen Kujundžić zaslužio je da ga se proglasi najboljim sportašem u gradu Zaprešiću za 2023. godinu.
“U prošloj godini najprije sam osvojio treće mjesto pojedinačno na Svjetskom kupu u Rijeci što mi je donijelo prvo mjesto na svjetskoj rang listi. Nakon toga klupski smo osvojili kup i prvenstvo Hrvatske. Ekipno sam s Hrvatskom osvojio treće mjesto na Svjetskom prvenstvu i nakon toga sam s klubom postao vice prvak svijeta. Ova nagrada mi mnogo znači. Došla je nakon tri godine u Zaprešiću u kojima sam uložio mnogo truda, rada i znoja. Ona mi daje novu snagu i energiju da i dalje tako nastavim”, rekao je najbolji sportaš grada Zaprešića i član Kuglačkog kluba Zaprešić Alen Kujundžić.
Alen Kujundžić
Članica Odbojkaškog kluba Nebo koji bilježi sve bolje rezultate u Superligi, Ena Zajec najbolja je zaprešićka sportašica u protekloj godini.
“Ova nagrada mi puno znači jer sam uložila puno toga i puno je tu bilo odricanja i svakodnevnog treninga. Ovo mi je motivacija za dalje i nadam se da će biti još uspjeha. Mislim da u klubu još nismo pokazale što sve možemo i nadam se da ćemo to pokazati u utakmicama koje dolaze jer smo stvarno dobra ekipa. Nadam se što većoj poziciji u ligi, a nadam se i da ću jednog dana zaigrati za reperezentaciju Hrvatske”, poručila je najbolja sportašica u gradu, 20-godišnja Ena Zajec.
Ena Zajec
Sve veća izdvajanja za sport
Na području Zaprešića više je od 2.600 sportaša u 22 različite sportske discipline, a Zajednica sportskih udruga grada Zaprešića za koju se izdvaja sve više sredstava broji 37 udruga članica.
“Proračun za sport u posljednje tri godine povećan je gotovo za duplo. Svi mi dionici u sportu moramo izraziti zadovoljstvo time. Što se tiče rezultata i uspjeha mislim da svi sportaši i sportski djelatnici opravdavaju uložena sredstva. Sportski rezultati su tu negdje u odnosu 2022. godinu. Imamo timske uspjehe među kojima ističem naše kuglače koji svake godine donesu neku novu medalju hrvatskog ili međunarodnog značaja. Ono što bih izdvojio je da se povećao broj sportaša i sportskih udruga u Sportskoj zajednici grada Zaprešića”, naglasio je predsjednik Gradskog vijeća Grada Zaprešića, Matija Teur.
Matija Teur
Pored povećanja sredstava koji se iz gradskog proračuna odvajaju za Sportsku zajednicu mnogo se ulagalo i u sportsku infrastrukturu.
“Mi smo na početku našeg mandata uložili oko 3,5 milijuna eura u uređenje i izgradnju nove školske dvorane. Ona najviše služi za razvoj školskog sporta, ali naravno i naši klubovi koriste taj prostor, te je ona postala odbojkaška dvorana. Izgradili smo 1. fazu skate parka vrijednu 100 tisuća eura, a u ovoj godini nastavljamo s 2. fazom. Izgradili smo onaj lijepi parkour park koji se nalazi između OŠ LJudevita Gaja i Trga dr. Franje Tuđmana. To jedno vježbalište i poligon za mlade. Također smo po prvi put ulagali u atletiku i u jesen prošle godine otvorili Centar mini atletike u koji je uloženo 600 tisuća eura. Neću dalje nabrajati ali sve se to odrazilo i na rezultate naših sportaša, a vjerujem da ćemo u perspektivi biti još izdašniji”, konstatirao je zamjenik gradonačelnika Grada Zaprešića, Alan Labus.
Alan Labus
Važno je razvijati sport u manjim sredinama
Koliko je važno razvijati sport na lokalnoj razini naglasio je i predstavnik Hrvatskog olimpijskog odbora koji je nazočio dodijeli nagrada.
“Znači sport kreće iz tih lokalnih klubova i lokalnih zajednica. Tu nastaju budući svjetski i europski prvaci te budući olimpijci. Bez potpore sportu na lokalnoj razini nema ni vrhunskog sporta i nacionalnih ekipa. Sufinanciranje i pomoć lokalnom sportu je ključno kako bi mogli imati sportaše koji su svjetski vrh”, poručio je direktor Ureda za programe sporta na lokalnoj razini u HOO, Hrvoje Balen.
Hrvoje Balen
Za kraj treba spomenuti i ostale dobitnike glavnih nagrada. Najbolja ženska ekipa je Odbojkaški klub Nebo, a najbolja muška momčad Kuglački klub Zaprešić. Najuspješniji sportski kolektiv je Konjički klub Trajbar Team, a njihova Mija Brnić proglašena je najboljom trenericom. Nagrada za sportskog djelatnika godine uručena je tajniku Teakwondo kluba Zaprešić, Draženu Kasulanu.
Načelnik Bernardić u Općinskom vijeću u Pušći nema većinsku podršku, ali mu je predsjednik istog ipak uputio pohvalu da sve više nalikuje poznatom splitskom pjevaču. Raspoloženje na posljednjoj održanoj sjednici bilo je dobro i konstruktivno, o čemu smo s načelnikom Bernardićem razgovarali sutradan. “Ja sam uvijek dobre volje i pozitivno nastrojen te mi je čaša uvijek napola puna. Bilo je na sjednici i šale i konstruktivnih pitanja, ali i onih možda malo manje dobrih. Neka su već isfurana. Bilo kako bilo, ja sam za to tu i na meni je da odgovorim na njih. To mi nikad nije problem. Dapače, pogotovo mi je drago jer ništa ne skrivam, svjestan sam što radim i znam da samim time radim za dobrobit svojih sumještana. Uvijek je dobro da vijećnici pokažu zanimanje i želju za sudjelovanjem u radu Općinskog vijeća. Na neka pitanja vezana za financije nisam znao odgovoriti, ali smo to ujutro dokučili i već poslali našim vijećnicima. Nikomu ne želimo uskratiti odgovore, pogotovo ne njima”, rekao je Filip Bernardić, načelnik Općine Pušća.
Filip Bernardić, načelnik Općine Pušća
Projekt o kojem se najviše razgovaralo jest Grmovčica. “To sad konačno ide kraju. Odlučili smo cijelu cestu staviti i sve radove prebaciti u svoju česticu kako više ne bi bilo problema s gospođom Šinko i njezinom kćeri gospođom Fistrić”, osvrnuo se Bernardić. Neće se naime uzurpirati njihova čestica i ulaziti u njihovo. Samim time radove više nitko ne može opstruirati i Grmovčica će biti završena do, nada se načelnik Bernardić, sredine ili kraja ožujka.
U povodu obilježavanja Dana civilne zaštite, župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić dodijelio je predstavnicima operativnih snaga sustava civilne zaštite Zagrebačke županije ugovore u vrijednosti 1,8 milijuna eura.
Tako će Zagrebačka županija financirati sustav zaštite od požara i predfinancirati EU projekt Vatrogasnoj zajednici Zagrebačke županijes 1,75 milijuna eura. Sredstva u iznosu od 14.000 eura dodijeljena su Društvu Crvenog križa Zagrebačke županije za sufinanciranje opremanja županijskih interventnih timova. Za sufinanciranje redovite djelatnosti Hrvatske gorske službe spašavanja za stanicu Samoborosigurano je 18.000 eura i za stanicu Zagreb7.000 eura. Osigurana su i sredstva za sufinanciranje programa Hrvatske udruge za obuku potražnih pasa i to u iznosu od 4.000 eura.
„U odnosu na prethodne godine riječ je o značajnije većem iznosu. Naime, milijun i pedeset tisuća eura namijenjeno je našoj Vatrogasnoj zajednici za predfinanciranje EU projekta, a preostala sredstva u iznosu od 737 tisuća eura namijenjena su za nabavu opreme i sufinanciranje redovne djelatnosti svih operativnih snaga“, rekao je župan Stjepan Kožić, istaknuvši kako će se uskoro ponovno sastati, ali na terenu, kako bi se operativnim snagama darovala novonabavljena oprema.
Zahvalivši na dodijeljenim sredstvima predsjednik Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije Slavko Povrlišek rekao kako će se sredstva upotrijebiti na najbolji mogući način, a da će vatrogasci i dalje biti ponos rada na protupožarnoj zaštiti, zbrinjavanju i spašavanju ljudi i imovine.
Ravnateljica Društva Crvenog križa Zagrebačke županije Drinka Sopta zahvalila je Županiji što svake godine uz redovna sredstva osigurava i nadstandard, a dobivena sredstava bit će namijenjena za opremanje županijskih interventnih timova, posebice za nabavkušatora i isušivača.
Nikola Tot ispred HGSS Stanice Samobor istaknuo je kako na terenu ima puno posla, a osim na izletničkim rutama, sve više potražnih akcija vezano je uz osobe starije životne dobi, dok je dopročelnik HGSS Stanice Zagreb Ivan Mišur zahvalio svim kolegama operativcima koji priskaču u pomoćHGSS-u u akcijama.
Predsjednik Hrvatske udruge za obuku potražnih pasa Vedran Vukomanović naglasio je kako su dobivena sredstva neophodna za nastavak rada i održavanje kvalitete kako bi potražni psi mogli biti dijelom operativnih snaga.
Inače, Međunarodni dan civilne zaštite, obilježava se 1. ožujka kao dan koji je 1990. godine Glavna skupština Ujedinjenih naroda odredila kao Svjetski dan civilne zaštite, kao sjećanje na dan kada je 1972. počela s radom Međunarodna organizacija za civilnu zaštitu sa sjedištem u Ženevi. U Republici Hrvatskoj Dan civilne zaštite, odlukom Vlade, obilježava se od 1992. godine.
Velečasni Marinko Golek, svećenik Zagrebačke nadbiskupije i upravitelj Župe sv. Brcka u Brckovljanima, u srijedu je tragično preminuo u 33. godini života i osmoj godini svećeništva, objavila je na svojim stranicama Zagrebačka nadbidkupija. Mjesto i vrijeme mise zadušnice i sprovodnih obreda bit će objavljeni naknadno.
Preminuli svećenik rođen je u Karlovcu u kojem je odrastao sa starijom sestrom Jasnom i roditeljima Slavkom i Marijom Radočaj. Kršten je u Župi sv. Roka u Skakavcu, a u Župi Presvetog Srca Isusova u Karlovcu primio je sakrament prve svete pričesti i sakrament svete potvrde.
Osnovnu školu završio je u Karlovcu, nakon toga upisuje Ekonomsko-turističku školu i maturira 2010. godine. Nakon završene srednje škole primljen je u Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište u Zagrebu te je kao svećenički kandidat Zagrebačke nadbiskupije upisao Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu na kojem je diplomirao 2015. godine.
Za đakona je zaređen 3. listopada 2015. godine u zagrebačkoj katedrali. Đakonsku službu, odnosno đakonski pastoralni praktikum obavljao je u Župi sv. Josipa u Zagrebu – Trešnjevka. Po rukama zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića za svećenika je zaređen 2016. godine u zagrebačkoj katedrali, a mladu misu je proslavio 3. srpnja 2016. u Župi Presvetog Srca Isusova u Karlovcu.
Svoje svećeničko služenje započeo je 2016. kao župni vikar u Župi sv. Petra apostola u Zaprešiću, gdje je obnašao kapelansku službu tri godine. Zatim je kao župni vikar službovao godinu dana u Župi sv. Stjepana Prvomučenika u Zagrebu – Botinec i u Župi Svetih Anđela u Zagrebu – Savski Gaj, a ujedno je pastoralno pomagao i u Župi Blažene Djevice Marije u Zagrebu – Remetinec.
Potom je godinu dana bio privremeni upravitelj Župe sv. Stjepana Prvomučenika u Zagrebu – Botinec. U ljeto 2021. godine zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić imenovao ga je upraviteljem Župe sv. Brcka Biskupa u Brckovljanima. Župu je preuzeo 27. kolovoza 2021. godine.
Zagrebačka nadbiskupija objavila je tužnu vijest. U 33. godini života i 8. godini svećenstva preminuo je Vlč. Marinko Golek, svećenik Zagrebačke nadbiskupije i upravitelj Župe sv. Brcka u Brckovljanima. Mjesto i vrijeme mise zadušnice i sprovodnih obreda bit će objavljeni naknadno.
Marinko Golek preminuo je u 33- godini (Foto: Zagrebačka nadbiskupija)
Vlč. Marinko Golek rođen je 2. srpnja 1991. godine u Karlovcu od oca Slavka i majke Marije r. Radočaj. Odrastao je u obitelji sa starijom sestrom Jasnom. Kršten je u Župi sv. Roka u Skakavcu, a u Župi Presvetog Srca Isusova u Karlovcu primio je sakrament prve svete pričesti i sakrament svete potvrde. Završio je OŠ Grabrik u Karlovcu (1998. – 2006.), nakon koje je upisao Ekonomsko-turističku školu u Karlovcu. Maturirao je 2010. godine.
Nakon završene srednje škole primljen je u Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište u Zagrebu te je kao svećenički kandidat Zagrebačke nadbiskupije upisao Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu na kojem je diplomirao 2015. godine.
Mladu misu imao 2016.
Za đakona je zaređen 3. listopada 2015. godine u zagrebačkoj katedrali. Đakonsku službu, odnosno đakonski pastoralni praktikum obavljao je u Župi sv. Josipa u Zagrebu – Trešnjevka.
Po rukama zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića za svećenika je zaređen 18. lipnja 2016. godine u zagrebačkoj katedrali. Mladu misu je proslavio 3. srpnja 2016. u Župi Presvetog Srca Isusova u Karlovcu.
Svoje svećeničko služenje započeo je 10. kolovoza 2016. kao župni vikar u Župi sv. Petra apostola u Zaprešiću, gdje je obnašao kapelansku službu tri godine do 12. kolovoza 2019. godine. Zatim je kao župni vikar službovao godinu dana (od 12. kolovoza 2019. do 25. rujna 2020. godine) u Župi sv. Stjepana Prvomučenika u Zagrebu – Botinec i u Župi Svetih Anđela u Zagrebu – Savski Gaj, a ujedno je pastoralno pomagao i u Župi Blažene Djevice Marije u Zagrebu – Remetinec. Potom je godinu dana (od 25. rujna 2020. do 24. kolovoza 2021.) bio privremeni upravitelj Župe sv. Stjepana Prvomučenika u Zagrebu – Botinec.
U ljeto 2021. godine zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić imenovao ga je upraviteljem Župe sv. Brcka Biskupa u Brckovljanima. Župu je preuzeo 27. kolovoza 2021. godine.
