I ove godine rode donose novac u Zagrebačkoj županiji

I ove godine rode donose novac u Zagrebačkoj županiji

Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije, u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, i ove godine nastavlja s realizacijom projekta „Zaštita i očuvanje bijele rode“. Projekt ima za cilj očuvanje gnijezda bijele rode na krovovima objekata, kao i participaciju dijela troškova popravka krovišta.

Kako bi ostvarili naknadu od 92 eura vlasnici objekata, koji sudjeluju u projektu, trebaju provjeriti već popunjene podatke u obrascu koji su dobili na kućnu adresu. Po potrebi izmijeniti ili ispuniti podatke koji nedostaju te potpisati. Popunjeni i vlastoručno potpisani obrazac potrebno je poslati najkasnije do 19. kolovoza 2024. godine na adresu Javne ustanova. Za one koji ne sudjeluju u projektu, a htjeli bi se prijaviti mogu poslati e-mail Javnoj ustanovi.

Do sada sela s najvećim brojem roda na području Zagrebačke županije bili su Donja Kupčina i Donja Zdenčina. Bijela roda simbol je očuvanih prirodnih staništa te tradicionalnih krajolika. Rode svake godine nadograđuju svoja gnijezda, a isto gnijezdo može se koristiti desetljećima pa čak i više od 100 godina. Najveća gnijezda mogu biti visoka i široka preko 2 metra te doseći masu od čak 1000 kg zbog čega i dolazi ido oštećenja krovišta.

Objava I ove godine rode donose novac u Zagrebačkoj županiji pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

konjscina-djecji-dan.jpg-4.jpg

Dječja prometna učilica u Konjščini

Jubilarna 10. biciklijada održana je u Konjščini u sklopu obilježavanja Dana općine i župe sv. Dominika.  No, ono novo u organizaciji bila je prometna učilica za djecu održana prethodnog dana. Na igralištu osnovne škole u suradnji s Policijskom postajom Zlatar Bistrica i Društvom “Naša djeca” održali su edukaciju.

Voditeljica je pojasnila da su nakon 10 uspješno organiziranih edukacijsko- rekreacijskih biciklijada odlučili pružiti edukaciju i onim najmlađim sudionicima.

„Ove godine smo se odlučili malo promijeniti biciklijadu i uoči nje zbog prometnih pravila koja obvezuju djecu, organizirali smo prometnu učilicu. Cilj je bio djeci i roditeljima pojasnili prometna pravila. Policija im je približila pravila koja se moraju poštovati kako bi bili sigurniji. Sretni smo što je odaziv bio velik“, istaknula je voditeljica Renata Kreber Mikšaj.

voditeljica Renata Kreber Mikšaj

Dodala je da se nada kako će to postati tradicija i da će se prometna učilica održavati svake godine kako bi nove generacije naučile što više.

Nakon provedene edukacije, djeca koja su na učilicu pristigla biciklom  upućeni su na poligon “Sigurne vožnje” . Poligon je sadržavao kretanje bicikla kolnikom, nailazak na obilježeni pješački prijelaz s pješakom, dolazak na raskrižje sa postavljenim znakom STOP, nailazak na raskrižja čiji se promet upravlja semaforom, nailazak na dio kolnika s zaprekom, vožnja u krug te nailazak na raskrižje kojim prometom upravlja policijski službenik fizičkom regulacijom prometa.

„Djeca su najranjivija skupina u prometu te svakodnevno sudjeluju u njemu i to nas je ponukalo da pokrenemo ovu preventivnu aktivnost. Cilj nam je podizanje razine sigurnosti cestovnog prometa upravo te najranjivije skupine. Sve je dobro prošlo i svi su sretni“, na kraju je zaključio policijski službenik Davor Klenkar.

policijski službenik Davor Klenkar

Objava Dječja prometna učilica u Konjščini pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

gradonacelnik-krapine0-1-1024x576.jpg

Koncert Gradskog puhačkog orkestra na Starom gradu Krapini

Gradski puhački orkestar Krapina 11. kolovoza održao je svoj 9. koncert u sklopu manifestacije Ljeto u Krapini je na lokaciji Stari grad. Koncert se održava u organizaciji  Pučkog otvorenog učilišta i Gradskog puhačkog orkestra Krapina, a ulaz na koncert bio je slobodan.

“Prije 10-ak godina na razgovor u Gradsku upravu došli su članovi sastava i tadašnji maestro Branko Cvrtila. Malo po malo rodila se ideja da zajedno napravimo koncert na Starom gradu u ljetnim danima, ali tada nismo mogli pretpostaviti da će to postati tradicija. Ono što me posebno veseli da je iz godine u godinu sve veći broj posjetitelja. Ove godine ljudi su čak stajali zbog nedostatka stolica. Siguran sam da će se ova tradicija nastaviti idućih godina”, rekao je gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović.

gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović

Koncert je tekao u već poznatom tonu, ali ove godine lepeza pjesama proširila se i na svjetske hitove. Naravno, pjesme folklornog prostora Alpske Hrvatske bile su neizbježne.

“Koncert je bio sličan kao i do sada, ali smo izveli i neke domaće i svjetske hitove. Temelj su nam, naravno, valceri, koračnice, polke i domaće pjesme. Folklorne pjesme Alpskog dijela su neizostavan dio naše tradicije. Koliko god nekome to smetalo Zagorje je u tom dijelu i mi to njegujemo”, pojasnio je dirigent Davor Zrinščak.

dirigent Davor Zrinščak

Mladi članovi sastava

Broj mladih članova gradskog puhačkog orkestra raste, ali mjesta ima i više nego dovoljno za sve one zainteresirane.

“Imamo nešto više od 40 aktivnih i nekoliko povremenih članova. Raduje nas što nam se svake godine pridružuju mladi članovi. Ovim putem pozivam sve mlade i zainteresirane i glazbenu školu u Krapini da nam pošalju svoje učenike. Trebali bi surađivati kako bi mladi imali cilj zašto idu u glazbenu školu”, dodao je dirigent.

Mnoga događanja ispunila su proljetno i ljetno razdoblje grada Krapine. Uskoro je na redu ono najpoznatije, a to je festivalski tjedan Kajkavske kulture.

Objava Koncert Gradskog puhačkog orkestra na Starom gradu Krapini pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

jhvorigs0-1024x576.jpg

Novo vozilo Zelinskih komunalija

U Svetom Ivanu Zelini predstavljeno je novo vozilo komunalija. Riječ je o novom kamionu s potpunom opremom u vrijednosti od 189.750  eura bez PDV-a.

“Ovo je korisna investicija ne samo za komunalije, već za cijeli grad. Ovime smo obnovili vozni park i zamijenili kamion star 24 godine. Osigurali smo kvalitetniju uslugu za naše građane”, rekao je direktor Zelinskih komunalija Vjeran Antolković.

direktor Zelinskih komunalija Vjeran Antolković

U usporedbi s prijašnjim kamionom sedam tona je veće nosivosti i 100 konjskih snaga jači.

“Riječ je kamionu marke Mercedes-Benz-Arocs  s Meiller trostranim kiperom i opremom za zimsku službu – posipač i snježni plug marke Rasco. Osnovna funkcija kamiona je prijevoz rasutog materijala za nasipavanje makadamskih puteva i bankina na nerazvrstanim cestama. Također, zimi može imati funkciju čišćenja snijega i posipavanja zaleđenih cesta”, dodao je direktor.

Gradonačelnik Zeline pojasnio je strategiju kontinuiranog i planiranog nabavka novih vozila.

“Prije 10-ak godina zatekao sam mnogo starih vozila u komunalji. Prethodnih godina fokusirani smo bili većinom na nabavci vozila za odvoz otpada. Prije nekoliko godina nabavili smo i traktor za košnju trave odnosno održavanje bankina. Ove godine nabavili smo bager i spomenuti kamion, a u procesu nabavke su još jedan kamion za odvoz otpada i traktor”, rekao je gradonačelnik Hrvoje Košćec.

gradonačelnik Hrvoje Košćec

Zelinska komunalija trenutno raspolaže s tri strojara – vozača koji su kvalificirani za vozača i djelatnika koji upravlja građevinskim strojevima. Na obuci je još jedan djelatnik za istu funkciju kako bi mogli popuniti dvije funkcionalne ekipe.  

Objava Novo vozilo Zelinskih komunalija pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Zagrebačka županija ostvarila je najviši međužupanijski pozitivan migracijski saldo

Zagrebačka županija ostvarila je najviši međužupanijski pozitivan migracijski saldo

Zagrebačka županija ostvarila je najviši pozitivan međužupanijski migracijski saldo u 2023. godini. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku od ukupno dvadeset županija i Grada Zagreba najvišu međužupanijsku migraciju stanovništva imali su Grad Zagreb i Zagrebačka županija.

U Zagrebačku županiju protekle godine doselilo se više od 10 000 stanovnika od kojih je više od polovine iz inozemstva.  Odseljeno je ukupno 6 145 osoba, od čega je oko 3 000 u druge županije, a 3 140 u inozemstvo. Saldo ukupne migracije za Zagrebačku županiju u protekloj godini iznosio je 4.431.

U Republiku Hrvatsku iz inozemstva se doselilo nešto više od 69 000 osoba, a u inozemstvo se odselilo oko 39 000 osoba. Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je pozitivan i iznosio je 30 178.

Objava Zagrebačka županija ostvarila je najviši međužupanijski pozitivan migracijski saldo pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

tzufgrt0-1024x576.jpg

Završena izgradnja nove teretane na otvorenom u Općini Jakovlje

U Općini Jakovlje dovršena je izgradnja nove teretane na otvorenom. Street work park opremljen je najnovijim spravama za vježbanje uz one namijenjene osobama s invaliditetom.

Popularnost uličnog vježbanja u Hrvatskoj porasla je zbog minimalnih troškova, ali i dostupnosti. Vježbanje se odvija najčešće u lokalnim parkovima, igralištima i na otvorenim površinama.

Na svakoj spravi koja se nalazi u parku napisane su upute kako ju pravilno koristiti i koje mišiće jača i pokreće.

Projektom će se doprinijeti promidžbi sporta, sportskih vrijednosti,  popularizaciji sporta među mještanima te razvoju zdravih navika kroz tjelovježbu. Općina tvrdi da će kretanje utjecati na zdravlje pojedinaca i bolju kvalitetu života mještana.

Objava Završena izgradnja nove teretane na otvorenom u Općini Jakovlje pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

33826917.jpg

Konačni saldo privatizacije: Evo u kojem sektoru je u pretvorbi nestalo najviše tvrtki

Stalnim pozivima u domaćoj ekonomiji, politici i pretežitom dijelu ekonomske znanosti na restrukturiranje našeg gospodarstva kako bi ono postalo konkurentnije i efikasnije, prikladno je suprotstaviti nalaz iz revizije pretvorbe i privatizacije da se od 618 tvrtki koje nisu preživjele pretvorbu njih čak 168 bavilo nekim oblikom prerađivačke industrije. Riječ je, među ostalim, o 23 prehrambene, 27 drvnih, 29 metaloprerađivačkih, 16 kemijskih i 11 industrija iz oblasti elektronike i proizvodnje strojeva koje su, prema izvješću Državne revizije o pretvorbi 1006 domaćih poduzeća, prošle pretvorbu i privatizirane a zatim otišle u stečaj i likvidaciju.

Spomenuto restrukturiranje dovelo je, primjerice, u drvnoj industriji do toga da su preživjeli najizdržljiviji poput požeškog Spin Valisa, vinkovačke Spačve, bjelovarske Česme i dijelovi negdašnjeg ogulinskog DIP-a, a nakon pretvorbe i privatizacije nestao je, među ostalim, niz tvrtki koje su pred Domovinski rat zapošljavale više od tisuću radnika poput DIK-a Đurđenovac, Gaja iz Slatine, garešničkog Brestovca, DIP-a Delnice i zagrebačkog Šavrića. Isti proces doveo je do ‘raščišćavanja‘ u kemijskoj industriji. Dogodio se nestanak brojnih predratnih ‘teškaša‘ poput zaprešićkih Montkemije i Karbona, sisačkog Herbosa (predratna Radonja) i Adriachema iz Kaštel Sućurca, a kao tržišni lider nakon pretvorbe i privatizacije isplivali su, među ostalim, Saponia, Labud i Chromos.


image

Niz nekoć velikih tekstilnih kompanija koje su upale u velike poslovne probleme proljetos je nastavio varaždinski Varteks – prosvjed radnica i sindikalnih lidera tvrtke

Zeljko Hajdinjak/Cropix

Uloga države

Najveći udar u pretvorbeno-privatizacijskim restrukturiranjima ipak je doživio industrijski sektor tekstila, obuće i kože. Prošavši ‘pretvaranja‘ iz društvenog u privatna poduzeća 1991. i zadobivši nove vlasnike u privatizaciji što je uslijedila, čak 31 tekstilna (među ostalima osječki Slavonija modna konfekcija i LIO, Kninjanka Knin, Dalmatinka Sinj, Pounje iz Hrvatske Kostajnice i Modea iz Garešnice), devet obućarskih, među njima i Astra, Šimecki, karlovački KIO, Una iz Hrvatske Kostajnice te šest kožarskih tvrtki poput zagrebačke Almerije i osječke kožare, u 2000.-tima ušle su u stečaj i kasniju likvidaciju.

Predsjednik Sindikata tekstila, obuće, kože i gume Hrvatske Nenad Leček suglasan je s ocjenama da su tekstilna i obućarska industrija izašle iz pretvorbe i privatizacije s najtežim posljedicama prema broju stečajeva, propalih tvrtki i ukinutih radnih mjesta.

– Sektor tekstila i obuće suočio se s tri velika problema u pretvorbi koji su zajedničkim djelovanjem doveli do tolikog broja stečajeva i likvidacija tvrtki. Prvi je što se država sama stavila u položaj da raspolaže vlasničkim udjelima u stotinama poduzeća i prodaje ih bez ikakve kontrole o kakvim kupcima se radi, što oni namjeravaju s tim tvrtkama i znaju li uopće njima upravljati – ističe Leček. Iz spomenute uloge države u pretvorbi, dodaje naš sugovornik, proistekao je drugi problem, odnosno ponašanje samih vlasnika u poduzećima koja su prošla pretvorbu.

– Jedan dio vlasnika odmah je išao na slabljenje poslovne sposobnosti poduzeća, prekomjerno zaduživanje, rasprodaju imovine, slabe plaće za radnika kako bi ih demotiviralo i potaklo da sami odu. Drugi dio vlasnika pokušao je nešto učiniti, ali je vidio da to nije za njih, pa je ishod često bio isti kao i kod prvih, polagano propadanje tvrtki. Konačno, imamo i samu državu kao vlasnika ili suvlasnika koja je isto uvidjela da su to problemi s kojima se ona ne može nositi, puštala da se stvari odvijaju same od sebe i na koncu digla ruke od tvrtki koje su išle prema stečaju, kao što se dogodilo u slučaju požeške Orljave i sada Varteksa – kaže Leček.

Pomaganje stranaca

Na pitanje je li točno da su tekstilna i obućarska industrija dočekale pretvorbu i privatizaciju s prekomjernim brojem zaposlenih, bez ulaganja u tehnologiju i spremnosti da izgubljena tržišta Jugoslavije i istočnog bloka zamijene nekim drugim tržištima, Leček kaže da je to ‘priča koju su forsirali politika i državna administracija kada su uvidjele da se ne mogu nositi s vlasničkom transformacijom gospodarstva‘. Dodaje kako i Državna revizija u svojim izvješćima o reviziji pretvorbe u poduzećima tekstilnog i obućarskog sektora ponavlja iste te teze o gubitku tržišta i izostanku ulaganja u nova tržišta i tehnologije.

– Nitko nije očekivao da nakon promjene vlasništva iz društvenog u privatno sve ostane kako jest. No, toliki broj stečajeva, u kojima radnici ostaju po sili zakona bez posla, plaća i stečenih otpremnina, isto tako nitko nije očekivao. Potpuno otvaranje našeg tržišta odjeći i obući iz uvoza u devedesetima, u trenutku kada se domaće tvrtke bore s likvidnošću, radnici uglavnom rade za minimalne plaće a životni standard građana pada, isto tako je bio promašaj državne politike – kaže naš sugovornik iz Sindikata TOKG, podsjećajući na još jedan uteg koji je državna politika dala tekstilnoj i obućarskoj industriji u tranziciji. Riječ je o privlačenju stranih investicija u Hrvatsku davanjem pogodnosti tvrtkama poput, navodi, Calzedonije i Benettona.


image

Zaprešić je nakon pretvorbe i privatizacije izgubio čak dvije snažne tvornice iz kemijske branše, Montkemiju i Karbon

Damir Krajac/Cropix

– S jedne strane ste lošim upravljanjem i raspodjelom kapitala u domaćim tvrtkama upropastili domaću proizvodnju, a s druge stane stranim investitorima dajete zemljište i drugu infrastrukturu, opraštate poreze i ne postavljate nikakve uvjete u pogledu prava zaposlenih. Uspostavljajući takav odnos snaga država je dodatno doprinijeli propasti jednog broja tvrtki – zaključuje Leček. Naš sugovornik nesklon je ocjeni jesu li tekstilna i obućarska industrija u nas u boljem ili lošijem stanju nego što su bili prije pretvorbe i privatizacije. Riječ je, kaže, o teško usporedivim razdobljima i tržišnim uvjetima.

– S velikom sigurnošću možemo procijeniti da će tvrtke koje, primjerice, rade lohn i konfekcijske poslove biti i dalje u opadanju kada govorimo o zaposlenosti, plaćama zaposlenika, tržišnim udjelima i prihodima. Tvrtke koje su se uspjele tehnološki prilagoditi zahtjevima tržištima te nude proizvode i materijale za kojima postoji stabilna potražnja, imati će više uspjeha – ocjenjuje Leček.

Krah malih trgovaca

Spomenuta brojka od 168 prerađivačkih poduzeća koja nisu preživjela pretvorbu i privatizaciju bila bi i veća da smo im, primjerice, pribrojili i građevinske tvrtke koje su se bavile i proizvodnjom građevinskog materijala i poduzeća iz poljoprivredne branše koja su imala i proizvodnju prehrambenih namirnica poput pekarskih proizvoda i tjestenine. U svakom slučaju, uz prerađivačku industriju najveći broj propalih poduzeća koje je obrađivao Državni ured za reviziju zabilježen je u trgovini (82) i hotelijerstvu i ugostiteljstvu s 38 ‘brisanih‘ tvrtki.

Veliki broj likvidiranih trgovačkih i ugostiteljskih poduzeća posljedica je činjenice da je u socijalizmu gotovo svaki grad imao svoje trgovačko poduzeće koje je objedinjavalo male trgovine mješovitom robom i lokalnu ugostiteljsku tvrtku koja je upravljala kafićima i restoranima. U trgovini će nakon pretvorbenog restrukturiranja doći do velikog broja stečajeva pa danas imamo situaciju da tržištem vladaju veliki trgovački lanci mahom s inozemnim vlasnicima. Ugostiteljsko-uslužna poduzeća iz pretvorbe zamijenila je privatna inicijativa prije svega na obali i u većim gradovima.

Ovaj tekst objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.

Provjerite popis: Ovo su trgovine i šoping centri koji rade ove nedjelje

Provjerite popis: Ovo su trgovine i šoping centri koji rade ove nedjelje

Otkad je donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, trgovine i šoping centri biraju kojim će nedjeljama raditi, a kojima neće.

Donosimo popis trgovina i šoping centara koji će raditi 11. kolovoza 2024. godine:

KAUFLAND: sve poslovnice do 8. rujna 2024. rade nedjeljom

LIDL: popis poslovnica koje rade pronađite OVDJE

KONZUM: popis poslovnica koje rade pronađite OVDJE

SPAR i INTERSPAR: popis poslovnica koje rade pronađite OVDJE

PLODINE: popis poslovnica koje rade pronađite OVDJE

TOMMY: popis poslovnica koje rade pronađite OVDJE

EUROSPIN: popis poslovnica koje rade pronađite OVDJE

KTC: ove nedjelje neće raditi niti jedna poslovnica

STUDENAC: popis poslovnica koje rade pronađite OVDJE

ARENA CENTAR (ZAGREB) 

Radi: restorani, kafići, CineStar Arena IMAX, Game World Arena Casino

Ne radi: trgovine, Interspar, FINA, PBZ, Javni bilježnik, Autopraonica

AVENUE MALL (ZAGREB): Ne radi

CITY CENTAR ONE EAST (ZAGREB): Ne radi

CITY CENTAR ONE WEST (ZAGREB): Ne radi

CITY CENTAR ONE SPLIT: Naoko ne radi, no datoteku koja sadržava popis radnih nedjelja nije moguće otvoriti

Z CENTAR (ZAGREB): Ne radi

POINT SHOPPING CENTAR (ZAGREB): Ne radi

SUPERNOVA

KARLOVAC: Radi

KOPRIVNICA: Ne radi

ŠIBENIK: Radi

SISAK EAST: Ne radi

SISAK WEST: Ne radi

SLAVONSKI BROD: Ne radi

COLOSSEUM (SLAVONSKI BROD): Ne radi

VARAŽDIN: Ne radi

ZADAR: Radi

BUZIN: Ne radi

GARDEN MALL (ZAGREB): Ne radi

POŽEGA: Ne radi

CVJETNI (ZAGREB): Ne radi

BRANIMIR MINGLE MALL (ZAGREB): Na vidljivom mjestu nije istaknuto radi li 11. kolovoza iako pojedini objekti u centru – restorani, kino, fitness, kockarnica – rade nedjeljom

CENTAR KAPTOL (ZAGREB): Ne radi

KRIŽEVCI: Ne radi

WESTGATE CITY (ZAPREŠIĆ): Ne radi

KING CROSS (ZAGREB): Ne radi

FAMILY MALL (ZAGREB): Ne radi

DESIGNER OUTLET CROATIA (SESVETE – KRALJEVEC): Ne radi

MALL OF SPLIT: Radi

JOKER SPLIT: Ne radi, ali će raditi neki ugostiteljski i zabavni objekti

TOWER CENTAR RIJEKA: Ne radi

ZTC RIJEKA: Ne radi

PORTANOVA (OSIJEK): Trgovine ne rade, ali pojedini drugi objekti rade

MALL OSIJEK: Ne radi

TRGOVAČKI CENTAR LUMINI (VARAŽDIN): Ne radi

MAX CITY (PULA): Radi

PULA CITY MALL: Radi

IKEA (SESVETE – KRALJEVEC): Ne radi

Novi veliki uspjeh zaprešićkih modelara

Novi veliki uspjeh zaprešićkih modelara

Novi veliki uspjeh zaprešićkih modelara

Članovi Modelarskog kluba Zaprešić ostvarili su novi veliki uspjeh na Europskom prvenstvu koje je održano u gradu Deva u Rumunjskoj, a za to su se pobrinuli sada već standardni reprezentativci Igor Bombek, Robert Leško i Darijo Jermol. Na prednatjecanju koje se boduje za Svjetski kup u slobodno letećim jedrilicama u kategoriji F1A pobijedio je Igor […]

The post Novi veliki uspjeh zaprešićkih modelara first appeared on Grad Zaprešić.

GVT_5736-1024x683.jpg

Samobor dočekao zlatnu braću Sinković

U srijedu, 7. kolovoza, Trg kralja Tomislava bio je ispunjen onima koji su došli pozdraviti naše sjajne olimpijce kojima je ova medalja čak četvrta s Olimpijskih igara.

Od 18 sati publiku je glazbenim hitovima zagrijavao DJ Bistra. Atmosfera je ubrzo stigla do usijanja kada se na pozornicu popela uvijek dobro raspoložena Indira koja je nagovijestila dolazak braće Sinković. Uz Samoborsku gardu i mažoretkinje mažoret kluba Unity S koje su upriličile ovaj doček, sve okupljene pozdravio je i naš Samoborac Vladimir Šujster koji je 1996. na Olimpijskim igrama u Atlanti s rukometnom reprezentacijom također osvojio zlatnu medalju.

Ubrzo su na Trg stigli i Martin i Valent Sinković, kao i njihov trener Nikola Bralić koji nisu krili zadovoljstvo viđenim. „Rođen sam u Zagrebu i dugo sam živio u Zagrebu, ali osjećam se kao pravi Samoborac“, naglasio je Martin Sinković koji u Samoboru živi već četiri godine. „Upravo sam zato posebno sretan i ponosan što ste nas svi danas došli podržati.“ Na pozornicu je zatim pozvao i majku Zdenku kao i suprugu Manuelu za koju kaže kako je glavni „krivac“ što oni danas žive u Samoboru.

Njegov brat Valent također je pozdravio okupljene i zahvalio im što su se okupili u tolikom broju. Podijelio je svoje dojmove s natjecanja na kojem je, osim osvajanja zlata, proslavio i svoj 36. rođendan. „Srce nam je puno kada vidimo s koliko emocija su ljudi pratili našu utrku. Nadam se da će se zbog toga sva ova djeca odlučiti za sport jer će puno toga naučiti u sportu. Što se same utrke tiče, bili smo izgubljeni negdje na pola utrke, no u toj borbi sa Švicarcima i Rumunjima, vidjeli smo da su tu i Britanci i odlučili ići do kraja do zlata. Imali smo toliki vjetar u leđa od svih u Hrvatskoj koji su nas bodrili da smo ih morali pobijediti“, poručio je Valent Sinković. Na pitanje postoji li šansa da se pridruži bratu i preseli u Samobor, Valent je kratko poručio kako se nikad ne zna. Na kraju je zahvalio i roditeljima i suprugama koje njega i njegovog brata podržavaju u onome što rade i bez kojih puno toga ne bi bilo moguće.

Martinov i Valentov dugogodišnji trener Nikola Bralić prisjetio se svoje mladosti i vremena kada je dolazio u Samobor. Naglasio je kako ga za ovaj grad vežu samo najljepše uspomene i da se uvijek rado vraćao na nadaleko poznate samoborske kremšnite.

Gradonačelnica Petra Škrobot uime Grada Samobora i u svoje osobno ime čestitala je braći Sinković i njihovom treneru Nikoli Braliću na ovom izvanrednom uspjehu, te im je, uz prigodne poklone – djela naših samoborskih obrtnika, uručila i priznanja Grada Samobora za izniman uspjeh u sportu. „Samobor je ponosan na vas, a ova emocija koju vidite vam govori sve. Čestitam vam na ovom veličanstvenom uspjehu i želim vam svu sreću i dalje“, poručila je gradonačelnica Škrobot.

Martin i Valent Sinković najtrofejniji su hrvatski olimpijci s ljetnih Olimpijskih igara i prvi su veslači u povijesti koji su osvojili europska, svjetska i olimpijska odličja u dvije različite discipline. Zlatno odličje koje su osvojili u Parizu treće je olimpijsko zlato u njihovoj karijeri uz što treba dodati i četvrtu olimpijsku medalju – srebro s Olimpijskih igara u Londonu.

Samoborci su svojim dolaskom na ovaj svečani doček još jednom pokazali kako su uvijek spremni podržati svoje sugrađane. Sigurni smo kako će ovakvih prilika za zajedničku proslavu s našim sportašima u budućnosti biti još mnogo.

Samoborski glavni trg bio je prepun onih koji su htjeli odati počast našim zlatnim olimpijcima

Objava Samobor dočekao zlatnu braću Sinković pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.