Blagdanski vikend Kuglački klub Zaprešić proveo je u Bačkoj Topoli gdje je odigrano polufinale i finale Lige prvaka. Naši kuglači su u dramatičnoj i uzbudljivoj finalnoj utakmici, nažalost, izgubili bitku protiv njemačkog prvaka, ekipe SKV Rot-Weiß Zerbst ’99. „Utakmica je za nas krenula odlično. Uroš Ramić, Alen Kujundžić i Luka Bolanča hrabro su se borili […]
The post Kuglačima srebro u Ligi prvaka first appeared on Grad Zaprešić.
U Loboru je održan 23. Festival Žudija. Okupljanje čuvara Kristova groba ovog se puta dogodilo u kontinentalnoj Hrvatskoj, u Hrvatskom zagorju. Sudjelovalo je pritom čak 29 župa iz cijele Hrvatske. “Čuvar sam Kristova groba već dvije godine i zaista mi je velika čast što zastupam svoju župu u drugim gradovima. Prošle godine bio sam u Slivnu i bio je to drugačiji doživljaj nego sad u Hrvatskom zagorju. Svakog je puta sve više čuvara i još bolja organizacija. Pozvao nas je naš župnik, don Anto Ledić. Rado smo se odazvali i drago nam je što smo u Loboru”, rekao je Antonio Lozančić iz Župe Presveta Trojstva u Novom Travniku.
Kako je rekla loborska načelnica, Općina je strašno ponosna što je ovom prilikom bila domaćin. “Nije tradicionalno da se Festival Žudija održava u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Ovo je prvi put u Loboru. Zahvaljujem svim organizatorima koji su začeli ovaj festival, a isto tako našem Viteškom društvu Svetoga Križa. Ono se uključilo od prvog dana”, rekla je Ljubica Jembrih.
Festival Žudija nastao je 2001., a ove je godine drugi put održan u kontinentalnoj Hrvatskoj. Program je počeo misom, nakon koje je uslijedio mimohod.
Objava U Loboru održan 23. Festival Žudija pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
12. Memorijalni kickboxing kup „Josip Jović“ održan u Plitvičkim Jezerima u subotu 30.03.24 okupio je 163 kickboxača iz 25 klubova, a Kickboxing klub Krapina sudjelovao je sa 17 svojih članova koji su ostvarili vrhunski rezultati s osvojene 22 medalje i postavili klub na visoko drugo mjesto po učinku.
U disciplini pointfighting postigli su sljedeće rezultate:
Jakov Varjačić do 32 kg – 1. mjesto
Katarina Jug do 37 kg – 1. mjesto
TimotejKukovačec do 47 kg – 1. mjesto
Luka Čuček do 33 kg – 1. mjesto
Jakov Sekušak do 69 kg – 1. mjesto
Antonela Cesarec do 60 kg – 1. mjesto
Stjepan Jug do 30 kg – 2. mjesto
Josip Vdović plus 36 kg – 2. mjesto
Franjo Jug plus 47 kg – 2. mjesto
Luka Jančin do 28 kg – 2. mjesto
Patrik Varjačić do 42 kg – 2. mjesto
Lana Jančin do 46 kg – 2. mjesto
Danijel Horvat do 63 kg – 2. mjesto
Karmen Tandarić plus 47 kg – 2. i 3. mjesto
Magdalena Cesarec do 28 kg – 3. mjesto
Vito Sekušak do 52 kg – 3. mjesto
Ivan Krešimir Vdović do 30 kg – 3. mjesto
U lightcontactu natjecali su se:
Katarina Jug do 37 kg – 1. mjesto
Jakov Varjačić do 32 kg – 1. mjesto
U kicklightu su savršene borbe odradili:
TimotejKukovačec do 47 kg – 1. mjesto
Katarina Jug do 37 kg – 2. mjesto
Objava Katarini Jug, Timoteju Kukovačecu i Jakovu Varjačiću po dva zlata pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
U „Spomen domu Tigrova“ u Rakitju otvorena je izložba maketa “Hrvatska vojska i policija u mjerilu – od Domovinskog rata do danas”. Izložba je otvorena povodom obilježavanja 33. obljetnice akcije Plitvice te pogibije prvog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića.
“Hrvatska vojska i policija u mjerilu – od Domovinskog rata do danas” izložba je koja je posvećena obilježavanja 33. obljetnice akcije Plitvice. Na taj Krvavi Uskrs 1991 godine poginuo je redarstvenik Josip Jović kao prva žrtva domovinskog rata. Njenom otvorenju prisustvovao je i potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
“Privilegiji ove generacije mladih ljudi da mogu slušati o događajima iz Domovinskog rata od onih koji su sudjelovali u njemu. Ovdje su ljudi koji su u vašim godinama bili spremni žrtvovati sve, nažalost mnogi od njih ostavili su svoje živote na bojištima diljem Hrvatske. TO mi ne smijemo i nećemo zaboraviti.” naglasio je ministar unutarnjih poslova Božinović.
Izložba se sastoji od 30 eksponata a prema planu trebala bi obići cijelu Hrvatsku i na tja način promovirati vrijednosti stečene u domovinskom ratu.
” Ova izložba je ovdje narednih par mjeseci. Kako bi se ona finalizirala i riješila trebalo je preko godinu dana. No neki od izložaka su se u međuvremenu oštetili, pa je bilo potrebno izraditi nove. Tako da kontinuirano nastavljamo s radom i popunjavanjem izložaka.” rekao je Kristijan Matas, jedan od autora izložbe i član Hrvatske udruge vojnih minijaturista.
Otvaranju izložbe prisustvovali su polaznici Policijske škole „Josip Jović“ i policijske akademije, a izložba je dopunjena brojnim plakatima i posterima na kojima su ukratko ispričane ratne priče i prikazane brojne fotografije opreme i ljudi.
Objava Otvorenje izložbe “Hrvatska vojska i policija u mjerilu – od Domovinskog rata do danas” pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
Interes gradova za sudjelovanjem u ekološkom projektu Od izvora do mora nadmašio je onaj prošlogodišnji. Čak 30 hrvatskih gradova odlučilo je očistiti svoje parkove, šume, rijeke, plaže i ozeleniti svoje područje… Ideja koja stoji iza velikog projekta u organizaciji Coca-Cole, Konzuma, Jutarnjeg lista i Udruge gradova, jest akcijama čišćenja ambalažnog otpada ukazati na važnost zaštite vodnoga bogatstva naše zemlje i primjerenog odlaganja takvog otpada, a sadnjom drveća u gradovima unaprijediti kvalitetu života svih koji u njemu žive.
Tu je inicijativu prepoznalo sedam velikih, osam srednjih i 15 malih gradova. U prvoj kategoriji natječu se Karlovac, Rijeka, Zadar, Pula, Osijek, Velik Gorica i Dubrovnik. Srednji gradovi koji su poslali svoje prijave su Virovitica, Čakovec, Daruvar, Vinkovci, Duga Resa, Zaprešić, Labin i Rovinj. Među malim gradovima konkurencija je najveća jer su se za projekt “Od izvora do mora” prijavili Benkovac, Otočac, Pakrac, Vrgorac, Lipik, Čabar, Ludbreg, Pleternica, Beli Manastir, Zlatar, Varaždinske Toplice, Korčula, Vodnjan, Zabok i Stari Grad.
Bruno Jelić, direktor Odjela za korporativne poslove i održivost u Coca-Coli HBC Adria, kaže kako su iznimno zadovoljni velikim odazivom gradova.
– Statistički gledano, prijavio se svaki četvrti grad u Hrvatskoj što nam pokazuje da veliki broj gradova želi poduzeti konkretne korake za smanjenje ispuštanja CO2 i snižavanje temperature zraka u svojim sredinama. Svima prijavljenima želimo uspješne akcije čišćenja i da iz prirode uklone što više ambalažnog otpada – izjavio je Bruno Jelić.
Nakon što su završene prve dvije faze (slanje prijava i njihovo prihvaćanje od strane povjerenstva), slijedi najvažnija faza – čišćenje okoliša. Gradovi, u suradnji s lokalnim nevladinim udrugama i građanima volonterima, moraju izabrati termin između 15. travnja do 14. lipnja u kojem će provesti jednodnevnu akciju prikupljanja ambalažnog otpada na svojem području. Iako se izbor lokacije neće dodatno bodovati, organizatori preporučuju da oni gradovi koji imaju takva područja, posebnu pozornost usmjere na obale rijeka, mora i jezera. Za okupljanje volontera gradovi se moraju pobrinuti sami, baš kao što je važno da za njih osiguraju svu potrebnu opremu za čišćenje.
– Veseli nas što su gradovi i ove godine pokazali da su motivirani, kao i da razumiju da svatko od nas može vlastitim primjerom pridonijeti kvaliteti života u svojoj lokalnoj zajednici. Za akcije čišćenja koje slijede želimo da budu uspješne, ali istovremeno i da budu sve manje potrebne, jer bi to značilo da s otpadom postupamo odgovorno – rekla je Sandra Đolo, rukovoditeljica Službe korporativnih komunikacija u Konzumu.
Do 1. srpnja znat će se koji je najbolji mali, srednji i veliki grad. Svaki od ta tri pobjednika dobit će po 15 tisuća eura, koje moraju iskoristiti za barem 30 stabala, ali ne i ukrasnih grmova, živice i cvijeća. Sadnice se trebaju posaditi između listopada i prosinca.
Coca-Cola je projekt Od izvora do mora u Hrvatskoj pokrenula 2018. godine, u suradnji s Vladinim institucijama i udrugama civilnoga društva. Prije tri godine kao partner se pridružio i Jutarnji list, 2022. godine Konzum, a od prošle godine i Udruga gradova. Podršku projektu dali su Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Fakultet šumarstva i drvne tehnologije iz Zagreba. U prošlogodišnjim akcijama čišćenja u 28 gradova sudjelovalo je gotovo pet tisuća volontera, koji su prikupili više od 152 tone ambalažnog otpada.
Stranka Možemo! predat će kandidacijske liste Državnom izbornom povjerenstvo danas u 13:30 sati. Najjače adute Možemo! je odlučio grupirati na svojoj listi u prvoj (zagrebačkoj) izbornoj jedinici, koju će nositi njihova premijerska kandidatkinja Sandra Benčić.
Iza nje bit će saborski zastupnici Ivana Kekin i Damir Bakić, dok će neslužbeni ideolog platforme Možemo! Teodor Celakoski svoj prvi saborski mandat pokušati osvojiti s četvrtog mjesta na listi.
Na čelu liste u drugoj izbornoj jedinici (Dubrava, Sesvete, Dugo Selo, Bjelovarsko-Bilogorska županija…) bit će zamjenica gradonačelnika Zagreba Danijela Dolenec, a na drugom mjestu je saborska zastupnica Jelena Miloš.
Listu u šestoj (Gradske četvrti Brezovica, Novi Zagreb – zapad, Podsused – Vrapče, Stenjevec, Trešnjevka – jug i Trešnjevka – sjever te dio Zagrebačke županije: Jastrebarsko, Samobor, Sveta Nedelja, Zaprešić…) nosit će zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, na drugom mjestu je saborska zastupnica Urša Raukar-Gamulin, a na trećem glasnogovornik stranke Gordan Bosanac.
Zanimljivo, Možemo! će se natjecati i u jedanaestoj izbornoj jedinici, a njihovu “listu za dijasporu” nosit će studentica Elena Komarić, dok će sa zadnjeg mjesta u lov na preferencijalne glasove ići Siniša Labrović, naš poznati umjetnik i performer.
U nastavku teksta objavljujemo kompletne liste stranke Možemo! u svim izbornim jedinicama.
1. Sandra Benčić
2. Ivana Kekin
3. Damir Bakić
4. Teodor Celakoski
5. Marta Kiš
6. Marija Brajdić Vuković
7. Luka Kerečin
8. Tomislav Domes
9. Suzana Dobrić
10. Tonko Bogovac
11. Marija Krnić
12. Luka Kamenečki
13. Matko Dujmović
14. Jan Kruhak
1. Danijela Dolenec
2. Jelena Miloš
3. Marina Ivandić
4. Damir Lujanac (Hoćemo pravedno)
5. Mauro Sirotnjak
6. Branko Ančić
7. Dorotea Šafranić
8. Ankica Penava Pejčinović
9. Jagoda Munić
10. Nikola Zdunić
11. Helena Kereta
12. Luka Maloča
13. Magdalena Kozarić Špoljarić
14. Tihomir Milovac
1. Luka Korlaet
2. Dubravka Novak
3. Dragica Trumbetaš (Hoćemo pravedno)
4. Daniela Širinić
5. Dorotea Strelec
6. Renata Sever
7. Matija Kralj Štefanić
8. Petar Eldan
9. Roman Karaturović
10. Damir Kovačić
11. Zdravko Krznar (Hoćemo pravedno)
12. Ines Baniček-Vuk (Hoćemo pravedno)
13. Marija Holetić (Hoćemo pravedno)
14. Marina Pavković (Hoćemo pravedno)
1. Katarina Kruhonja
2. Violeta Pancer
3. Boris Kiš
4. Hermine Gorike-Lukić
5. Marko Berberović
6. Vladimir Dimić
7. Mandica Tomašević
8. Ivana Hengl
9. Nada Stanković
10. Vladimir Cindrić
11. Ivan Špiranović
12. Franjo Dubravko Šokčević
13. Vanda Josić (Hoćemo pravedno)
14. Danko Hećimović
1. Mira Anić
2. Davor Cibula
3. Bojana Bilić
4. Goran Božičević
5. Zdenka Blažeković
6. Pavao Josić (Hoćemo pravedno)
7. Tatjana Draženović (Hoćemo pravedno)
8. Michelle Wiesenauer (Hoćemo pravedno)
9. Darko Švelec
10. Nives Miošić-Lisjak
11. Mislav Šajatović Šuba
12. Nataša Pavičić
13. Dijana Dorontić-Rašković
14. Siniša Ivanković
1. Tomislav Tomašević
2. Urša Raukar-Gamulin
3. Gordan Bosanac
4. Rada Borić
5. Marin Živković
6. Marijana Rimanić
7. Tomislav Vukoja
8. Ivana Brajdić
9. Zvonimir Glavaš
10. Aleksandar Hatzivelkos
11. Nenad Ljubić
12. Elvira Mulić
13. Donat Radas
14. Marijana Sumpor
1. Draženka Polović
2. Iva Ivšić
3. Dobriša Adamec
4. Orjen Petković
5. Ana Alapić
6. Dimitrije Birač
7. Vlasta Lendler-Adamec
8. Dubravko Golubić
9. Vlatka Krizmanić
10. Sanda Ćakić
11. Zlatko Domljan
12. Nevenka Sudac-Vinski
13. Snježana Drvodelić (Hoćemo pravedno)
14. Ana Matan
1. Dušica Radojčić
2. Morena Lekan
3. Nebojša Zelič
4. Enna Peroš
5. Slaven Boljun
6. Iva Davorija
7. Hana Paleka
8. Miha Paus
9. Noel Mirković
10. Ana Fonović
11. Renato Stanković
12. Daniel Antunović
13. Dragan Družeta
14. Suzana Jašić
1. Maja Šintić
2. Ivan Slavica
3. Ana Šimić
4. Marko Lukavac
5. Nina Miličević
6. Ivica Smoljan
7. Silvana Čeko Jurišić
8. Zdravko Belušić
9. Iva Ivas
10. Dušan Miloš
11. Antonija Letinić
12. Jere Meić
13. Petra Hrašćanec
14. Dunja Gusić
1. Đuro Capor
2. Tamara Visković
3. Igra Šain Kovačević
4. Petra Marčinko
5. Ivica Profaca
6. Vinka Lozica
7. Tanja Jadrešić
8. Igor Miošić
9. Žasmina Pankova Pokrovac
10. Stjepan Mišić
11. Milana Romić Viđen
12. Iver Pešut
13. Marija Vujošević Carić
14. Marko Giljača
1. Elena Komarić
2. Borna Lozo
3. Martina Podboj
4. Leonardo Pierobon
5. Jana Dolečki
6. Iva Marčetić
7. Siniša Labrović
Početak travnja i ove je godine rezerviran za Glumačkog festivala u Krapini i po Zagorju. Tim povodom na konferenciji za medije u Krapini održano je predstavljanje programa za već izdanje 17. festivala.
17. Glumački festival u Krapini i po Zagorju i ove godine donosi mnogobrojne predstave na gotovo 20 lokacija diljem Zagorja. Kako je najavio predsjednik udruge Adam Končić ove godine posjetitelje očekuju 4 predstave zagrebačkih kazališta.
“Pred nama su 4 izvrsne predstave zagrebačkih kazališta koje ćete moći vidjeti u Festivalskoj dvorani u Krapini i 6 predstava koje će igrati diljem Zagorja. Čak 3 predstave koje dovodimo u Krapinu nedavno su imale svoje zagrebačke premijere i ovo im je prvo gostovanje van Zagreba“, istaknuo je predsjednik Udruge Adam Končić.
” Ovim putem zahvaljujem Ministarstvu kulture i medija koja je osigurala 150 tisuća eura za nabavku scenske mehanizacije, preostali iznos koji će biti potreban da se radovi završe osigurat će Grad Krapina. Sa tom novom scenskom mehanizacijom omogućit ćemo i izvođenje predstava u našoj Festivalskoj dvorani koje do sada nisu zbog tehničkih razloga imale mogućnost gostovanja u Krapini.” rekao je zamjenik gradonačelnika Grada Krapine, Ivica Hršak.
Župan Kolar istaknuo je kako je specifičnost ovog festivala njegova najveća vrijednost.
“Sjajne predstave, sjajni glumci, uvijek pune dvorane i uvijek stalna atmosfera. Možemo reći da je ovo pravi kulturno-umjetnički spektakl. Svi znamo kako je teško naći kartu za predstave u Krapini, a fantastična su stvari gostovanja diljem Zagorja. Specifičnost festivala je upravo to, da se glumci dovode ljudima, koji se nekad teže odlučuju u kazalište u neki veći grad“, istaknuo je župan Željko Kolar.
Na kraju treba spomenuti i kako će Glumački festival u Krapini i po Zagorju trajat od 5. do 21. travnja. Više informacija svi zainteresirani mogu pronaći na gfuk.hr.
Objava Stiže ovogodišnje izdanje GFUK-a pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
Promotivni film Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije osvojio je zlato na prestižnoj dodjeli turističkih nagrada The Golden City Gate u sklopu ITB Berlina – najveće svjetske turističke burze. O njegovoj kvaliteti možda i najviše govori to kako je ovo već treća međunarodna nagrada koju je film osvojio.
Na dodjeli ovogodišnjih turističkih nagrada The Golden City Gate u Berlinu glavna odnosno zlatna zvijezda bio je promotivni film turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije. On je među velikom konkurencijom od strane 45 stručnjaka ocjenjen najboljim te osvojio prestižnu nagradu.
“Moram vam priznati da sam rijetko kad imao toliko telefonskih poziva i čestitki, kako iz Hrvatske tako i iz Njemačke. Ljude je iznenadio ovakav uspjeh i to bi stvarno bilo nevjerojatno da nismo takva destinacija kakva jesmo i da u našu priču nismo uključili sjajne ljude i velike stručnjake. Još jednom ponavljam, možemo se nositi sa bilo kime i nikome ne smijemo priznati da je bolji. Velika zahvala svima koji su sudjelovali u ovo projektu, jednom od mnogih koji pokazuje koliko je Zagorje sjajna turistička destinacija“, poručio je župan Kolar.
O njegovoj kvaliteti možda i više govori to da se na još nekoliko međunarodnih izbora našao ili nalazi u finalnom izboru.
“S veseljem smo Zlatnog medvjeda donijeli ovamo u Zagorje. Prvenstveno bi se željela zahvaliti Turističkoj zajednici Krapinsko-zagorske županije, koja je meni i mojoj ekipi dala priliku da napravimo ovaj film. Mogu reći i da nam je bila izuzetna čast surađivati s odličnim glumcima te vjerujem da ovo nisu jedine nagrade koje će osvojiti ovaj odličan film“, rekla je producentica filma Spomenka Saraga.
Sam film sigurno će dodatno pomoći u privlačenju još većeg broja turista u Krapinsko-zagorsku županiju te je pozicionirati na još više mjesto najposjećenijih turističkih destinacija u Hrvatskoj.
” Od 1. siječnja do 20. ožujka ostvarili smo gotovo 34.000 dolazaka i 75.000 noćenja, što je 6,26 posto više u dolascima i 7,26 posto više u noćenjima u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U veljači smo, ako izuzmemo višestruko veći Grad Zagreb, jedina kontinentalna turistička destinacija koja je u državnom vrhu – peta smo županija po broju dolazaka i šesta po broju noćenja. Najave za predstojeće razdoblje su jako dobre i vjerujem da ćemo u 2024. srušiti i rekordnu 2023. godinu“, poručila je voditeljica Ureda Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije Škrinjar.
Treba istaknuti kako je Krapinsko-zagorska županija jedina kontinentalna županija tako visoko pozicionirana , a ispred nje su samo priobalne županije.
Objava Berlinski zlatni medvjed u Zagorju pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine predstavilo je danas na konferenciji „7. Otvoreni dijalog partnera – Vrijeme je za zelenu obnovu“ novi Poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada koji će biti objavljen do kraja ožujka 2024. godine. Poziv je vrijedan 94,2 milijuna eura, a sa dodatna 25,7 milijuna eura sufinancirat će se i projekti koji su se prijavili i zadovoljavaju uvjete javnoga poziva iz 2022. godine, a tada nisu dobili sufinanciranje. Riječ je o 91 projektu.
Cilj konferencije bio je okupiti stručnjake i dionike u obnovi te predstaviti novosti vezane uz aktualne javne pozive za energetsku obnovu obiteljskih kuća i višestambenih zgrada, stanje o obnovi, zelene politike i buduće izazove u sektoru zgradarstva. Konferencija je okupila više od 150 sudionika iz stručne, akademske i znanstvene zajednice, predstavnike državne i lokalne uprave, a na konferenciji su sudjelovali Branko Bačić, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Damir Habijan, ministar gospodarstva i održivog razvoja, Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Katarina Sikavica, direktorica Sektora za graditeljstvo HGK.
„Zelena tranzicija sve više zauzima prioritet u našim aktivnostima, a natječaj za energetsku obnovu višestambenih zgrada upravo je na tragu dekarbonizacije i smanjenja emisije stakleničkih plinova, manje potrošnje energenata koji dolaze iz potrošnje ugljikovodika čime doprinosimo prije svega energetskoj neovisnosti Hrvatske, a što je još važnije osiguravamo bolji život i standard našim građanima. I u obnovi zgrada oštećenih potresom prepoznali smo priliku da takve zgrade osim konstrukcijski, odmah obnavljamo i energetski te smo za tu namjenu osigurali značajna europska i nacionalna sredstva“,istaknuo je ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan na panelu je istaknuo „kako je strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske jasno definiran cilj od 2500 novih MW za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, što ćemo uspjeti dostići do 2028. godine zahvaljujući dobrim dijelom Nacionalnom planu za oporavak i otpornost te drugim investicijama u prijenosnu elektroenergetsku mrežu“.
Novi poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada sufinancirat će se u okviru Dodatka Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021.-2026. godine, a cilj mu je dostići europsku razinu kvalitete višestambenih zgrada te ostvariti značajne godišnje uštede toplinske energije i smanjiti emisije CO2, što će doprinijeti dekarbonizaciji zgrada.
Tri su kategorije obnove – integralna, dubinska i sveobuhvatna. Poziv će se provoditi kao otvoreni postupak dodjele po modalitetu privremenog poziva. Bit će otvoren najmanje 60 dana, a bit će dostupan na mrežnim stranicama Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost istaknuo je usmjerenost institucije na zelene politike, koje obuhvaćaju i projekte energetske učinkovitosti, a sve s ciljem ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama. „Izuzetno me veseli činjenica što je na naš javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća zaprimljeno više od 12.000 prijava. S obzirom na rekordan budžet od 120 milijuna eura kroz ovaj program planiramo, kako i sam slogan naše kampanje “Kuća časti” kaže energetskom obnovom „počastiti“ oko 10 tisuća obiteljskih kuća. Više od 40 tisuća građana će tako dobiti priliku da snizi režijske troškove i poboljša kvalitetu života, a tako veliki interes nam je ujedno indikator da i dalje nastavimo poticati građane na putu prema energetskoj učinkovitosti, ali i energetskoj neovisnosti”, zaključio je Balen.
U sklopu ovog događaja nastavilo se i pridruživanje novih partnera svečanim potpisivanjem Povelje o suradnji u cilju dekarbonizacije zgrada do 2050. godine koju je potpisalo pet novih partnera, a to su Predstavništvo Europske komisije u Zagrebu, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, ovlaštena projektantica Martina Brala, Grad Petrinja te tvrtka Holcim Hrvatska.Sadržaj povelje odnosi se na postizanje energetskih i klimatskih ciljeva na nacionalnoj i EU razini kroz dekarbonizaciju fonda zgrada, obnovom zgrada i građenjem zgrada gotovo nulte energije.
Objava Za energetsku obnovu višestambenih zgrada na raspolaganju čak 94,2 milijuna eura pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
U utorak je u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice obilježen Ljubičasti dan – dan podrške oboljelima od epilepsije. Tom prilikom održana su prigodna predavanja sljedećih tema: Epilepsija i stigma, predavač: Ivica Šćurić, dr.med., spec.neurolog te Epilepsija i ja, predavačice: Antonija Panđić, mag.med.techn. i Marinela Rožaj, mag.med.techn.
Vodeći se činjenicama da mnoge osobe s epilepsijom nailaze na probleme u društvenom i profesionalnom životu pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo naše Bolnice Danijela Barić, mag.med.techn. je napomenula kako upravo zbog toga trebamo educirati što više ljudi s ciljem unapređenja kvalitete života osoba s epilepsijom i njihovih bližnjih te omogućavanja boljeg razumijevanja prirode epilepsije kao i potreba osoba s epilepsijom. Istaknula je kako su osobe s epilepsijom izložene predrasudama više nego oboljele od drugih neuroloških bolesti.
Ljubičasti dan je manifestacija pokrenuta 2008. godine, inicijativom tada 9-godišnje djevojčice CassidyMegan, njenih roditelja i Udruge za epilepsiju iz Nove Škotske u Kanadi. Cassidy jezbog dijagnoze epilepsije proživjela stigmatizaciju i izolaciju te ograničenja u svakodnevnom životu. To ju je ponukalo da javno istupi i pred cijelim svijetom izjavi da ima epilepsiju. Izabrana je ljubičasta boja lavande koja je međunarodna boja epilepsije, jer ju se povezuje s osjećajem usamljenosti koji se učestalo javlja kao posljedica društvene stigmatizacije i izolacije osoba s epilepsijom.
Voditelj Odjela za medicinsku rehabilitaciju kraniocerebralnih bolesnika i akutnu neurologiju mr.sc.dr. Ivan Dubroja, dr.med.spec.neurolog jeistaknuokako je epilepsija najčešća neurološka bolest od koje boluje i 40.000 stanovnika Hrvatske. Nadalje je naglasio „Svjedoci smo zadnjih desetljeća uspješne dijagnostike i načina liječenja ove bolesti. Međutim, epilepsija je i višeod bolesti: ona remeti kvalitetu života,a ima i veliki utjecaj na socijalni život pacijenta. Upravo o tome,o svojevrsnoj stigmi koju nosi epilepsija i načinima kako se nositi s tom bolesti bilo je riječi i na današnjim predavanjima kojima smo obilježili Ljubičasti dan-Dan podrške oboljelima od epilepsije.“
Obilježavanju su prisustvovali ravnateljica Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije Nada Dogan, dr. med. spec. obit. med. i ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske županijeKrešimir Božić, dipl.iur.
Objava Obilježavanje Ljubičastog dana – Dana podrške oboljelima od epilepsije pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.