Na radost učenika koji su ove godine krenuli u 5. razred Područne škole Pavla Štoosa veliku pomoć u sljedeće 4 godine svog obrazovanja imat će u prijenosnim računalima koja su ih dočekala u informatičkoj učionici.
“Svako će nam pomoći u nastavi. Učenici više neće imati ispriku zašto nisu mogli napraviti domaću zadaću koja se treba obaviti na digitalnim uređajima. Mislim da je ovo hvalevrijedna akcija općine koja se treba nastaviti” , poručila je učiteljica informatike u PŠ Pavla Štoosa Ivana Gorički.
Ivana Gorički
Ova praksa traje 7 godina
Općina Dubravica se nabavkom prijenosnih računala sedmu godinu zaredom, ali i poboljšanjem ostalih uvjeta pobrinula da njihovi osnovnoškolci idu u korak s vremenom.
“Želimo i ovoj generaciji omogućiti da se mogu služiti s novim tehnologijama. To je budućnost i na tome trebamo raditi. Vidim i da se ravnatelj pobrinuo oko određenih digitalnih pomagala u informatičkoj radionici. Vjerujem da ćemo uskoro ići i u nabavku pametnih ploča. Probat ćemo to zajedničkim snagama sa županijom s kojom smo trenutno u izradi projektne dokumentacije i za tribine na školskom igralištu. Vjerujem da ćemo u idućoj godini osigurati i za to sredstva. Mislim da naša djeca već sad imaju izvrsne uvjete, dvoranu i jednosmjenski rad što mnogi nemaju. Radimo na tome da omogućimo ostanak djece na ovom području”, istaknuo je načelnik Općine Dubravica Marin Štritof.
Marin Štritof
“Ja sam ravnatelj već 17 godina i od početka je suradnja s općinom koja oduvijek ulagala u djecu bila odlična. Tu se već i prije odluke ministarstva financirala besplatna prehrana i produženi boravak. Finacirale su se i školske papuče, laptopi i još mnogo toga pa je meni kao ravnatelju odmah mnogo lakše. Moram se pohvaliti da nakon dugog niza godina i padanja broja djece koji pohađaju ovu školu, ove imamo 9 učenika više”, otkrio je ravnatelj matične OŠ Pušća Arsen Šarunić.
Arsen Šarunić
Sljedeće četiri godine ova prijenosna računala bit će u vlasništvu škole i učenici su odgovorni za nastalu štetu. Po završetku osnovnoškolskog obrazovanja učenici će ih dobiti u trajno vlasništvo.
Konstituirano je prvo Dječje gradsko vijeće Grada Zaprešića. Na izborima provedenim među vijećnicima izabran je i prvi dječji gradonačelnik te prva dječja zamjenica gradonačelnika Zaprešića. Dječji gradonačelnik Grada Zaprešića postao je učenik 7. razreda OŠ Kupljenovo Janko Jembrih, dok je za njegovu zamjenicu izabrana Lana Sunčica Čobec koja pohađa 7. razred OŠ Antuna Augustinčića.
“Želim čestitati Lani Sunčici što je postala zamjenica. Nadam se da ćemo dok sam ja u svojem mandatu uspjeti promaknuti Grad Zaprešić među najljepše gradove u Hrvatskoj, najsigurnije i da ima najviše zabavnih stvari za djecu. Želim puno više uključiti djecu u projekte u Zaprešiću, želim da se osjećaju ovdje sigurno i želim da čim više ljudi posjeti Zaprešić. Vjerujem da ljepši grad u Hrvatskoj neće postojati”, rekao je dječji gradonačelnik Grada Zaprešića Janko Jembrih.
Janko Jembrih
“Prvo bi htjele čestitati gradonačelniku na pobijedi i zahvaliti onima koji su glasali za mene. Drago mi je što ću moći pomoći djeci da iznesu svoje mišljenje i pomoći da grad bude bolji. Drago mi je da će djeca isto moći utjecati na ono što se događa u gradu, a ne samo odrasli” , napomenula je dječja zamjenica gradonačelnika Lana Sunčica Čobec.
Lana Sunčica Čobec
Vijeće će voditi Klaudija Devčić Majerić
Dječje gradsko vijeće broji 9 članova, po tri iz svake gradske osnovne škole. Za voditeljicu vijeća na mandat od 4 godine imenovana je voditeljica Udruge CEZAM Klaudija Devčić Majerić.
“Neko vrijeme smo bili u procesu da postanemo Grad prijatelj djece što smo i postali s vrlo visokim ocjenama. Željeli smo da participacija djece postane još bolja i Grad Zaprešić je odučio osnovati Dječje gradsko vijeće Grada Zaprešića. Proveli smo izbore u školama, znači u OŠ Ljudevita Gaja, OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Kupljenovo i svaka je dala po 3 člana vijeća. Oni su se danas predstavili. Dali su svoje programe i rekli svoje ideje kako oni vide Zaprešić, kako bi željeli da bude bolji i što bi htjeli za djecu. Baš su svi ozbiljno pristupili tome i baš se vidjela demokracija na djelu. Imali smo glasovanje i dobili gradonačelnika Janka i zamjenicu Lanu Sunčicu kojima ovom prilikom čestitam”, kazala je Klaudija Devčić Majerić.
Klaudija Devčić Majerić
Dječje vijeće pozdravili i gradski oci
“Evo u okviru inicijative Grad prijatelj djece što smo postali prije nekoliko mjeseci danas smo konstituirali Dječje gradsko vijeće. Zahvaljujem OŠ Ljudevita Gaja, OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Kupljenovo koji su proveli izbore. Pobjednici su svi za stolom. Čestitam prvom dječjem gradonačelniku Grada Zaprešića Janku Jembrihu koji izabran od svih prisutnih da vodi ovaj grad po pitanjima važnim za djecu. Čestitam i zamjenici Lani Sunčici Čobec koja će zajedno s njim artikulirati njihove interese prema Gradskom vijeću Grada Zaprešića. Ubrzo nas očekuje susret gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika Grada Zaprešića s dječjim gradonačelnikom i njegovom zamjenicom. Drago mi je što u ovako lijepom kontekstu razvijamo demokraciju u našem gradu”, istaknuo je zamjenik gradonačelnika Grada Zaprešića Alan Labus.
Alan Labus
“Drago mi je da je Grad u okviru projekta Grad prijatelj djece dobio i ovo Dječje gradsko vijeće. Ono će na neki način moći sve ideje koji oni imaju lakše prenijeti ajmo reći ovom velikom Gradskom vijeću. Nadam se da će svi vaši prijedlozi u budućnosti biti usvojeni” , poručio je predsjednik Gradskog vijeća Grada Zaprešića Matija Teur.
Matija Teur
Mandat dječjih vijećnika, gradonačelnika i zamjenice traje dvije godine, a prva iduća sjednica bit će u studenom na kojoj će oni predlagati rješenja određenih problema i načine poboljšanja kvalitete života u Gradu Zaprešiću.
Samoboru se i ove godine održala utrka brodića na potoku Gradini. Treće izdanje utrke organizirano je od strane Udruge Djeca za bolji svijet iz Samobora zajedno te Udruge za sindrom Down Zagreb.
Šareni brodići obojili samoborski potok Gradinu
Treća utrka brodića na Gradini ove godine okupila je veliki broj natjecatelja i još veći broj gledatelja. Djeca su pustila oko 300 brodića na trasi od 80 metara u potrazi za onim najbržim, no kako i sama ističu bilo je važno sudjelovati i pomoći a ne pobijediti.
” Ideja je došla vrlo spontano, u šetnji sa svojom djecom upravo uz Gradinu. Oni su bacali lišće u potok i gledali koji će list pobijediti u toj utrci. To mi se činila zanimljiva priča uz koje se može mnogo više napraviti pogotovo na ovom predivnom potoku koji teče srcem grada. Tako mi je pala na pamet utrka brodića, u koju smo imali prilike uključiti ovu ranjivu skupinu u društvu.” rekao je Leo Petrov osnivač Udruge Djeca za bolji svijet.
Utrku je organizirala udruga Djeca za bolji svijet, a sve s ciljem bolje inkluzije osoba s Downovim sindromom u sve segmente društva.
” Svatko od nas vjerujte mi ima i pozitivnih i negativnih strana kao i prednosti i mana, stoga trebamo prihvaćati ljude takvima kavi jesu. Također smo svi ljudska bića i trebamo poštivati jedni druge, ali i omogućiti međusobno uključivanje u neke stvari koje čine život oko nas.” naglasio je Petrov.
Od dobrovoljnih priloga prikupio se 1.691 euro koji će se darovati Udruzi za sindrom Down – Zagreb. Djeca navedene udruge sudjelovala su i bojanju navedenih brodića ali isto tako i u takmičenju sa svim ostalima.
Tijekom mjeseca rujna 2023. godine potpisan je velik broj ugovora sa Zagrebačkom županijom kojima su Općini Jakovlje dodijeljena bespovratna novčana sredstva za realizaciju brojnih projekata i manifestacija i to:
Ugovor o bespovratnoj potpori za pokriće dijela troškova izrade geodetskog elaborata i snimke izvedenog stanja za projekt Rekonstrukcija nerazvrstane ceste – Ulica svete Doroteje,
Ugovor o sufinanciranju dijela radova na izgradnji pješačke staze uz županijsku cestu – Toplička cesta, od Stubičke ceste do puta k.č.br. 89/5- I. dionica-B,
Ugovor o bespovratnoj potpori za pokriće dijela vlastitog udjela u troškovima provedbe projekta „Rekonstrukcija krovišta društvenog doma“,
Ugovor o dodjeli sredstava za sufinanciranje projekta „Rekonstrukcija grobnih staza i odvodnja oborinskih voda na mjesnom groblju u Kraljevom Vrhu“,
Ugovor o potpori za pokriće dijela troškova izrade projektne dokumentacije za projekt Street workout,
Ugovor o bespovratnoj potpori za pokriće dijela troškova izrade izvedbenog projekta za projekt Izgradnje dječjeg vrtića u Jakovlju,
Ugovor o potpori za izradu projektne dokumentacije za rekonstrukciju pješačke staze na dijelu Topličke ceste od kbr. 59 do kbr. 67,
Ugovor o potpori za održavanje manifestacije Park festival Jakovlje,
Ugovor o potpori za održavanje manifestacije Advent u Jakovlju – Božićna čarolija.
Zahvaljujemo se Zagrebačkoj županiji na dodijeljenim bespovratnim novčanim sredstvima, jer će se realizacijom navedenih projekta unaprijediti prometna povezanost, prometna infrastruktura i sportska infrastruktura, te će se doprinijeti unapređenju društvenog života kroz realizaciju manifestacija na području Općine Jakovlje.
Nitko nije mogao niti slutiti što će se dogoditi tog kobnog 22. rujna 1999. u maloj sudnici na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu.
Policajac iz Novog Zagreba Mato Oraškić prije ročišta o razvodu braka ušetao je u sudnicu s pištoljem u ruci te zapucao.
Ubio je sutkinju Ljiljanu Hvalec, odvjetnicu Hajru Prohić i svoju suprugu Gordanu Oraškić, dok je teško ranio zapisničarku Stanku Cvetković. Od tada do danas, u toj prostoriji suda nikada se više nije održala rasprava.
“Kada je sutkinja Hvalec na kraju brakorazvodne parnice u zapisnik izdiktirala ‘dovršeno’, čula sam kako joj se oteo uzvik iznenađenja. Podigla sam pogled i vidjela pištolj u njegovoj ruci.
Repetirao ga je i počeo je pucati. Izbrojila sam osam hitaca, nadala se da će mu se isprazniti pištolj, da neće pucati u mene. No tada mi je prišao. Ispalio mi je metak u leđa i glavu”, ispričala je svojedobno zapisničarka koja je uspjela preživjeti.
Sve je isplanirao
Počinitelj je nakon pucnjave izašao laganim korakom iz zgrade, sjeo u svoj auto te se zaputio prema graničnom prijelazu Bregana. Kada je zaustavljen, na suvozačkom sjedalu imao je policijsku uniformu, koja mu je trebala poslužiti kao krinka. No, njegov fotografija, odmah nakon masakra, odaslana je svim policijskim ophodnjama u zemlji, pa je prepoznat i uhićen. Pretragom vozila nađeni su pištolj, brakorazvodni spis te gotovo 90.000 DEM i 180.000 kuna.
Tijekom suđenja tražio je izuzeća, vrijeđao suca i članove obitelji žrtva. Govorio im je da su đubrad, a novinare je nazivao štakorima. Izrečenu presudu nije mogao mirno saslušati, pa je u jednom trenutku kleknuo i prekrio uši. Postao je prva osoba u Hrvatskoj osuđena na maksimalnih 40 godina zatvora. Kaznu bi trebao izdržavati do 22. rujna 2039. godine.
Sudac Zdravko Jambrović, kojeg je Oraškić nazivao korumpiranim pijancem, kazao je kako u svojoj višegodišnjoj praksi nije naišao na ovakav slučaj. Oraškić je sucu čak duže vrijeme pisao iz zatvora, a nakon uhićenja je rekao ”Kad mi skinu lisice, poubijat ću sve oko sebe”.
Ilustracija, policijsko vozilo (Foto: Ronald Gorsic / CROPIX)
Smatrao ju je svojim vlasništvom
Zvali su ga ‘Ludi Mate’ jer su njegovi ljubomorni ispadi bili sve češći. Gordanu je godinama psihički zlostavljao, a počeo ju je i tući. Početkom 1999. godine Gordana je pobjegla u Njemačku kod svojih roditelja, no on je došao po nju. Intervenirala je i njemačka policija, a Mato je sve prikazao kao otmicu u kojoj su glavni igrači suprugina majka i brat.
Njegova obitelj bila je na njegovoj strani te su Gordanu optužili da je bila u vezi s vlasnikom kafića na Ferenščici u kojem je radila. Optužili su je i da je njezina obitelj od Mate ukrala 50.000 maraka te da ju je zato i ubio. Oraškić nije mogao podnijeti činjenicu da se bliži dan kada će službeno izgubiti ženu koju je smatrao svojim vlasništvom. Bio je uznemiren, a mjesec dana ranije suspendiran je s posla jer se sumnjalo da je zapalio kuću Gordaninih roditelja.
Općinski građanski sud u Zagrebu, Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama (Foto: Ranko Suvar / CROPIX)
Femicid kao kazneno djelo
Inače, Hrvatska je treća zemlja u Europskoj uniji po broju ubijenih žena. Samo prošle godine bilo ih je 13, a slučajevi sablažnjavaju, izbodena nožem, prebijena nasmrt, zatučena tupim predmetom, zadavljena, i to većinom od strane intimnih partnera. Prema službenim podacima u posljednjih 20 godina u Hrvatskoj je ubijeno gotovo 400 žena što samo govori o kolikom problemu se radi i koliko je on zapravo težak, ali i raširen.
Ipak, država je reagirala na višegodišnji pritisak mjerodavnih udruga i institucija te je prepoznala problem. Prošli tjedan, femicid to jest teško ubojstvo ženske osobe postalo je novo kazneno djelo koje se uvodi kao dodatna mjera za suzbijanje nasilja nad ženama i zaštitu prava djece.
“Odlučili smo poslati jasnu i nedvosmislenu poruku svim segmentima društva da je ubojstvo žene, zato što je žena, neprihvatljivo. Stoga uvodimo posebno kazneno djelo, teško ubojstvo ženske osobe za koje će biti zapriječena kazna zatvora od najmanje deset godina do dugotrajnog zatvora”, najavio je premijer Plenković.
Naime, riječ je o izmjeni više zakona kao na primjer Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakona o sudovima i Obiteljskog zakona, kojima se osnažuju prava žrtava. Među novostima su i istražni zatvor za kršenje mjere opreza, obavještavanje žrtve o izlasku nasilnika na slobodu te povećanje kazne za silovanje.
Prometni kaos nastao je u petak ujutro na zagrebačkoj obilaznici. Kako javlja HAK, prometna nesreća dogodila se zagrebačkoj obilaznici (A3) između čvorova Zaprešić i Lučko u smjeru Lipovca.
Zbog ove se nesreće vozi usporeno, jednom trakom uz ograničenje brzine, uz povremene zastoje u koloni dugoj čak nekoliko kilometara. Iz zagrebačke policije potvrdili su nam da je oko 7:30 došlo do nesreće u kojoj su sudjelovali teretno i osobno vozilo, a očevid na mjestu događaja je u tijeku kako bi se utvrdile okolnosti nesreće.
”Molimo vozače za dodatan oprez”, poručuju iz HAK-a.
Ludnica od ranog jutra
Zagrepčanin koji je svjedočio nepreglednoj koloni vozila kaže da dugo nije ovakva gužva bila na tom dijelu autoceste.
”Ljudi, ovo je totalna ludnica. Srećom ja idem u drugom smjeru pa nisam zapeo, ali ovi ostali neće još dugo stići kamo trebaju. Gotovo uopće se ne miču s mjesta. Gužvetina ide sve do City centra, pa s druge strane iz smjera Buzina. Ne znaš u kojem smjeru je gore”, kaže nam Zagrepčanin.
Na izborima provedenim među vijećnicima Dječjeg gradskog vijeća izabran je prvi dječji gradonačelnik i prva dječja zamjenica gradonačelnika Zaprešića. Dječji je gradonačelnik Janko Jembrih učenik 7. razreda OŠ Kupljenovo, a njegova zamjenica Lana Sunčica Čobec, učenica 7. razreda OŠ Antuna Augustinčića. Čestitavši zamjenici i zahvalivši vijećnicima, dječji gradonačelnik Zaprešića Janko Jembrih rekao je da se […]
Tako je HŽ i u srijedu naveo kako će se zatvaranje kolodvora produžitido četvrtog listopada, iz tehničkih razloga.
Radovi u tijeku usmjereni su na modernizaciju željezničke pruge između Zapadnog i glavnog kolodvora. Tijekom ovih radova, naglasili su iz HŽ-a, putnici za ulaske i izlaske iz vlaka mogu koristiti Glavni kolodvor te stajalište Kustošija.
Glavni kolodvor Zagreb (Foto: Nera Simic / CROPIX)
Naveli su i koji vlakovi neće voziti odnosno na kojim relacijama, zbog ovih radova.
Riječ je redom o linijama: GK – Zaprešić i obratno, Zagreb GK – Savski Marof i obratno, Harmica – Zagreb GK i obratno, Savski Marof – Harmica i obratno, Zagreb GK – Zabok i obratno, Zagreb GK – Dugo Selo i obratno, Dugo Selo – Harmica i obratno te Zagreb GK – Deanovec te Novoselec – Dugo Selo.
U organizaciji Udruge trgovine i logistike održan je prvi kongres pod nazivom „Koja je budućnost trgovine i logistike?“. Cilj kongresa bio je pokušati dati odgovore na trenutnu situaciju na tržištu i pružiti bolji uvid u budućnost.
Koja je budućnost trgovine i logistike?
Brojni pritisci poput zabrane rada nedjeljom, nedostataka radne snage, (ne)povoljne mikro i makroekonomske klime, opadanja kupovne moći potrošača, rastuće inflacije, rasta cijena energenata i još mnogo drugih faktora negativno utječu na sektor pa je upravo ovaj kongres iznio brojne odgovore na pitanje: što nam slijedi u budućnosti? Predsjednik Udruge trgovine i logistike, Denis Čupić, naglasio je kako su trgovina i logistika zajedno značajan industrijski segment, a ujedno i iznimno bitna grana gospodarstva koja je s jedne strane konstantno izložena nizu kritika, a s druge strane uvijek je najveći sektorski poslodavac.
” Trgovina i logistika su jedan je od najbitnijih sektora u društvu jer bez njih, nažalost, danas nema hrane, a ako nema hrane, nema ni života. Činjenica je da je svima nama u interesu imati očuvanu kupovnu moć, imati očuvan sektor i stabilnost, da je i državi vrlo bitno očuvati nas kao sektor jer, s jedne strane jer smo veliki poslodavac, a s druge strane jer smo veliki generator punjenja proračuna koji se predominantno puni iz PDV-a – istaknuo je Čupić.
Na kongresu je aktivno sudjelovala i Ana Babić, dopredsjednica Udruge trgovine i logistike koja je poručila:
“Nadamo se da ćemo ovim kongresom, kao i prošlogodišnjom konferencijom, pokrenuti dijalog između institucija i trgovaca, da ćemo ukazati na nešto što traje desetljećima – tretiranje trgovaca kao negativaca, dok s druge strane trgovci čine 20 posto BDP-a, te gotovo 15 posto zaposlenih u privatnom sektoru. Voljeli bismo i medije pozvati da istaknu neke pozitivne primjere iz trgovine te da vide da je trgovina važan stup našeg gospodarstva, a upravo nama se nameću najveće regulative i restriktivne mjere.”
Na aktualno pitanje zamrznutih cijena Stjepan Roglić, Član savjeta Udruge trgovine i logistike pojasnio je detaljnije:
“Dobavljači su ti koji imaju svoj prostor, slično kao i maloprodaja, a s druge strane proizvođači, ako ne mogu dobiti cijenu koju su planirali, oni mogu samo ograničeno vrijeme isporučivati po sniženoj cijeni. Općenito, državna ili zakonska regulativa djelomično može korigirati nabavnu cijenu, međutim dugoročno to sigurno ne može donijeti do učinka koji smo svi zamislili“.
Kongres trgovine i logistike obuhvatio je aktualne teme kao što su: mikro i makroekonomska analiza sektora trgovine, zakonska (pre)reguliranost trgovine i kako je unaprijediti, tržište rada, e-commerce, izazovi industrije logistike, kako biti drugačiji od onih koji žele biti drugačiji.
Sedmu godinu zaredom na igralištu OŠ Milana Langa u Bregani održana je Knedlijada i likerijada. Miris ukusnih knedli privukao je mnoštvo posjetitelja na ovo događanje koje su s velikom ljubavlju pripremili brojni djelatnici škole.
“Tu je je jako puno djelatnika OŠ Milana Langa. Dolaze subotom i ne žale truda. Već 7. godinu za redom organiziramo knedlijadu. Ljudi to prepoznaju. Dolaze dugi niz godina i baš je jedno lijepo obiteljsko druženje. Još kad nas posluži ovako lijepo vrijeme sreći nema kraja”, rekao je ravnatelj OŠ Milana Langa Bregana Igor Matijašić.
Igor Matijašić
Čak 32 vrste knedli
Za pripremu ukusnih knedli svih mogućih vrsta bila je zadužena legendarna školska kuharica Mirjana Bencalić.
“Svega imamo. Imamo knedle s okucom buće, kokosa, jabuka… Imamo i breganjske knedle koje smo mi izmislili. To su knedle od rogača, punjene bijelim grožđem, a preljev im je bijela čokolada sa čilijem. Knedle možete svakakve raditi. Bazno tijesto je naravno brašno, jaja i sol ali to iziskuje jako puno vremena tak da vi možete imati bazu i od pšeničnog griza. Ona se kuha s maslacem i kod nje nema razvlačenja tijesta nego samo formirate kuglicu i napunite ju. Svake godine je rasla ta brojki knedli. Onda s godinama vidite kaj ljudi vole. Većinom djeca dolaze pa se baziramo na slatke knedle, a imamo i nekoliko slanih. Suma sumarum je da ima 32 vrste knedli”, otkrila nam je kuharica Mirjana Bencalić.
Mirjana Bencalić
“Teta kuharica je čudo. Mislim da nju poznaju svi u ovom kraju i okolici. Ona sama sebi postavlja nekako te granice. Svake godine kaže da ne može više, a onda opet probije tu normu i napravi više od 100 knedli u tih tjedan dana prije ove manifestacije. Kad ljudi probaju vide kako su ukusne i svaka joj čast” , poručio je ravnatelj Matijašić.
Skupljaju se sredstva za školu
Prikupljena sredstva od dobrovoljnih priloga na Knedlijadi i likerijadi uvijek se utroše na poboljšanje uvjeta u školi.
“Uvijek to nastojimo nekako korisno povezati sa školom. Zato se ljudi i odazivaju u tako velikom broju. Sve ono što se tu donese, ti novci ostaju u školi. Zadnjih nekoliko godina od tih sredstava kupimo nove knjige za školsku knjižnicu” , saznali smo od ravnatelja Matijašića.
Predsjednica Skupštine Zagrebačke županije radi kao nastavnica u Bregani
Predsjednica skupštine Zagrebačke županije ujedno je i profesorica geografije u OŠ Milana Langa pa je tako dan provela na štandu s likerima.
“Danas sudjelujem kao djelatnik škole na predstavljanju likera koje je izradila Učenička zadruga Plemka. To je zadruga OŠ Milana Langa. Za dobrovoljni prilog mogu se kušati ovi likeri, ponijeti nekome za poklon ili upotpuniti svoju kolekciju kod kuće. OŠ Milana Langa nastoji iskoristiti sve ono što imamo kod kuće i u našem vrtu za izradu ovih laganih pića od npr. oraha, limuna i višnje, no oni samo za nas velike.
Martina Glasnović
Iako je počela kao lokalna manifestacija za roditelje i učenike, Knedlijada i likerijada u Bregani postala je jedna od najpopularnijih gastro manifestacija u Gradu Samoboru za koju se pročulo i puno dalje.
