Vatrogasna zajednica grada Zaprešića ponovno je organizirala vatrogasni dan na Trgu Ivana Pavla II. kako bi svim posjetiteljima, osobito onim najmlađima, na zanimljiv način pokazala kako se vatrogasci pripremaju za intervencije i s kakvom opremom raspolažu. Brojni mališani strpljivo su čekali u redu da isprobaju vatrogasni poligon kojeg su izradili i prilagodili za djecu djelatnici […]
The post Prezentacija zaprešićkog vatrogastva oduševila najmlađe first appeared on Grad Zaprešić.
Društvo za sportsku rekreaciju „Sport za sve“ iz Samobora organizirala je 5. Festival nordijskog hodanja i pješačenja pod nazivom Crna kraljica. Gotovo 350 nordijskih hodača iz cijele Hrvatske okupilo se u Samoboru kako bi propješačili stazama koje su bile dužine 4,5,8 i 9 kilometara.
“Svaka ruta ima svog vodiča. To su Samoborci koji poznaju staze, a s njima idu i volonteri Crvenog križa Samobor. Postoje četiri rute. Prva je turistička po samom centru grada. Imamo jednu malo blažu stazu koja obuhvaća širi centar grada od pet kilometara. Imamo jednu stazu koja ide do Starog grada i jednu koja ide na Suhodol. Omogućeno je svima da odaberu stazu prema intezitetu kojom žele odraditi nordijsko hodanje. Oni se svi vraćaju ponovno tu u Centar za mlade Bunker gdje imaju organiziran ručak”, otkrila je predsjednica Društva za sportsku rekreaciju „Sport za sve“ Ljiljana Šurbek Bošnjak.
“Jako puno idemo na izlete i putovanja. Odemo čak i na tri do četiri dana. Išli smo i u Sarajevo, Istru, Slavoniju, Brijune, Čakovec itd. Samobor isto stvarno volimo jer je lijep grad. Ja ću danas hodati prema svojim mogućnostima, a to jedno sedam do osam kilometara” kazala nam je sudionica Katarina Trbović koja je došla iz Karlovca.
Sudionici su pored nordijskog hodanja mogli pogledati i kostimirani prikaz na temu Crne kraljice te izmjeriti tlak, šećer, indeks tjelesne težine i postotak masnog tkiva u organizmu.
“Dobro surađujemo s Gradskim društvom Crvenog križa Samobor, te s Ljekarnama Zagrebačke županije. Osmi što će moći hodati i mjeriti svoj tlak, šećer i masu isto tako smo se povezali s Muzejom Grada Samobora i Udrugom Oživljena povijest Samobora. Pošto se ovaj festival zove Crna kraljica oni će uprizoriti priču o Crnoj kraljici i legendi o kornjači. Tako da će za sve sudionike ispred Muzeja biti prikazan igrokaz o Crnoj kraljici. Htjeli smo povezati sport s kulturom tako da svi koji dođu nešto nauče i požele se vratiti u Samobor”, poručila je Ljiljana Šurbek Bošnjak.
Nordijsko hodanje odvija se uz posebnu tehniku kretanja uz pomoć štapova, a Društvo za sportsku rekreaciju „Sport za sve“ uvelike promovira ovu zdravu aktivnost među Samoborcima.
“Svake godine organiziramo radionice nordijskog hodanja na kojima naučimo osnovna pravila. Nije samo držati štap i hodati nego je bitno da taj štap pravilno koristimo kako bi što iskoristili to hodanje za naše zdravlje. Pravilnim hodanjem dobivamo oko 40-50% više snage. Za razliku od normalnog hodanja ovdje radi i gornji dio tijela. Mi po zimi kad hodamo nemamo rukavice jer je vrlo aktivan gornji dio tijela. jačamo trup i ramena i stoga je jako korisno koristiti štapove u hodanju”, objasnila je Ljiljana Šurbek Bošnjak.
“Počela sam hodati prije 13 godina ka sam otišla u mirovinu zbog zdravlja i druženja. Hodamo, družimo se i pospješavamo si svoj krvni tlak, cirkulaciju i svi mišići su uključeni kod pravilnog nordijskog hodanja, rekla je sudionica Katarina Trbović.
Za najmlađe sudionike festivala osmišljena je radionica kako bi im se od malih nogu usadila važnost kretanja kao esencijalnog za zdravlje i zdrav način života.
Objava Festival nordijskog hodanja u Samoboru pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
Učenice i učenici prvog d razreda zaprešićke Škole Ljudevita Gaja dio su školskog jutra proveli na raskrižju u blizini. Osvanula je ondje vesela zebra, a tko pješački prijelaz može učiniti veselijim nego djeca. Kredama u boji po svojoj su volji naime ukrašavala cestu. Sve to da bi vozači automobila u prometu koji onuda prolaze, kasnije na isti posebno obratili pozornost.
Zaprešićka djeca na putu do škole redovno moraju prijeći cestu. Ipak, čini se da vozači automobila na njih ne obraćaju dovoljno pažnje. Tako je i na ovom raskrižju, koje je kao takvo poslužilo za mjesto radnje samo jednog od događaja u sklopu Europskog tjedna mobilnosti u Zaprešiću. “Grad ove godine treći put sudjeluje u obilježavanju”, istaknula je ondje također prisutna Ivana Hotko, savjetnica za promet u Gradu Zaprešiću.
Policija je zbog ove aktivnosti na 15-ak minuta za automobile zatvorila sve prilaze križanju. Odgovor je to na sve veći broj učenika koji u i iz škole idu sami. Također je ovo pokušaj dopiranja do vozača koji, ondje gdje bi najviše trebali, ne poštuju prometna pravila.
Kad nakon prve kiše vesela zebra više ne bude toliko vesela, čeka se postavljanje kamera za nadzor brzine na nekoliko mjesta u gradu. To je trenutno najviše što Grad Zaprešić može napraviti za sigurnost pješaka. U glave nesavjesnih vozača ne može ući.
Objava Vesela zebra kod OŠ Ljudevita Gaja u Zaprešiću; oslikala ju djeca pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
16. rujna 2023. godine otvoreno je ovogodišnje izdanje manifestacije u organizaciji Turističke zajednice Grada Dugog Sela. „Stara jela Prigorja i Posavine su možda bila stara prije 30-40 godina, a sada već odavno nisu jer su ljudi došli sa svih strana. Imamo goste iz Vareša, Baranje, Turske, ali i velikog dijela Hrvatske. Dobrodošli nam svi u grad obitelji i ljudi. Uz manifestacije, kroz sjećanja na obitelji nekada, gradit ćemo obitelji“, rekao je gradonačelnik Nenad Panian.
Veleposlanik Republike Turske u Republici Hrvatskoj Nj. E. Yavuz Selim Kiran zahvalio je na gostoprimstvu i mogućnosti predstavljanja turskih okusa. „Danas možete probati turske slastice kao simbol naše zemlje. Nadam se da ćemo vam prenijeti dašak naše tradicije i kuhinje na ovom događaju. Ovo je prilika za jačanje naše suradnje i planiranje daljnjih aktivnosti u budućnosti.“
Manifestacija je po opsegu veća od prošlogodišnje i po broju izlagača i po broju posjetitelja. „Okupili smo puno ljudi sa divnom hranom na jednom mjestu. Ove godine zadržali smo karakter bez jednokratne plastike, koji ćemo i nastaviti. Sva hrana konzumira se iz bakinog emajliranog tanjurića. Potičući održivi turizam dodali smo i zero waste predznak kako bi osvijestili ljude kako se može ekonomičnije hraniti. Jer naše bake su ustvari zero waste pripremale hranu, bez otpada, sve se koristilo“, naglasila je direktorica Turističke zajednice Karmela Vukov Colić.
Održane su brojne radionice koje će se nastaviti i danas pa će svi posjetitelji moći saznati kako pripremiti obrok bez otpada, naučiti napraviti sir na način naših baka, , razvlačiti savijače s domaćim tijestom, peći kuruzu na otvorenoj vatri…
Brojni ugostitelji, pojedinci i gosti kuhali su i spremali sjajna domaća jela. Već tradicionalno gostuju majstori peke iz Vareša (BiH) koji spremaju najveću peku od 20 kg mesa, Baranjci koji kuhaju u vrčevima na vatri, te TZ Biograda na moru koja nam donosi dašak Dalmacije i gljivari iz Svetog Ivana Zeline koji su pripremili gljivarski gulaš.
Najljepše uređen štand je onaj KUD-a Preporod.
Na natjecanje u najukusnijoj martinskoj gusci s mlincima „Guska za primjer“ prijavilo se petoro natjecatelja, među kojima i sam gradonačelnik koji svake godine sprema gusku po svom jedinstvenom receptu. Žiri u sastavu Mirna MedakovićStepinac, Domagoj Jakopović Ribafish i Radmilo Bumber imali su težak posao odabrati najbolju. Titula je pripala Mariju Mlinareku, drugo mjesto osvojio je KUD OSS Lupoglav, a treće gradonačelnik Nenad Panian.
„Stara jela z Dugog Sela“ traju i danas. Dođite na KOTLOWINA SHOW – najzabavnije natjecanje u kuhanju kotlovine u kojem prednost imaju svi koji o kotlovini ne znaju baš ništa. Voditelji ovog iznimno zabavnog programa su Mario Petreković,Ribafish i Ivanka Boljkovac.
Na Starim jelima dobro će se provesti i veliki i mali – organizirane su radionice za djecu (Od slame do strašila, Začini dugoselskog kraja, Od kuhače do igračke, Vuneni prijatelji – izrada igračaka od vune, Duuugo selo – izrada kućica od kartona itd.), radionice za odrasle (Keramika, Dekoriranje stola prirodnim materijalima, Permakultura…), a brojne su i gastro radionice (Frižider, Iskoristi sve, Gole torte, Sir po starinjski, Savini me, ispeci me, Kuhamo u ćupovima…)
U glazbenom dijelu programa sudjeluju Tamburaški sastav Ravnica, Bosutski bećari, Minea, Ella i I. Bee.
Posjetite i izložbu Dugoselski spomenar koja je dio projekta očuvanja nematerijalne baštine Dugog Sela, a provodi se u partnerstvu TZG Dugog Sela, KUD-a Preporod i Grada Dugog Sela, uz potporu Hrvatske turističke zajednice s ciljem očuvanja starih znanja i vještina, te omogućavanja da turisti postanu, barem nakratko, dijelom bogate baštine dugoselskog kraja.
Objava Marijo Mlinarek sprema najbolju gusku s mlincima pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
Zaprešićanka Lea Pogač, učenica X. gimnazije sa svojim je timom osvojila 1. mjesto kao najbolji tim natjecanja kojima engleski nije prvi jezik. Ukupno su na natjecanju sudjelovale čak 64 države u 8 kvalifikacijskih rundi. „Predivan dio natjecanja bio je upoznavanje ljudi i njihovih kultura iz cijeloga svijeta. Neke od njih su Indija, Makao, Katar, Zimbabve, […]
The post Prvo mjesto na Svjetskom natjecanju iz debate first appeared on Grad Zaprešić.
Dvojica mladih Zagoraca su nakon završetka kulinarske škole u Zaboku i prakse u eminentnim restoranima otvorili svoj street bar u Zagrebu.
Kako bi skupili novac za ulaganje u posao, radili su sezonski, čak i po dva posla. Lovro Novina (20) iz Gornje Stubice i Karlo Šoštarić (19) iz Donje Pačetine sada su vlasnici street bara ‘Heat i apetit‘ na Horvaćanskoj cesti 31. Prostor su sami uredili, a lokacijom žele privući studente sa Save. Nude jela bazirana na azijskoj kuhinji. Glavni chef je Petar Banović iz Zaprešića.
– Ljudi se u današnje vrijeme, pogotovo u Zagrebu, sve više okreću istočnoj kuhinji, stoga je ovo bio logičan izbor za kreiranje menija, ispričali su Karlo i Lovro za Zagorje.com.
Prodaja im, kažu, ide dobro. Najtraženiji je wok od mlade junetine, piletine, povrća, ali i lososa uz koji se bira prilog riža ili rezanci. Iako nude azijsku hranu, ističe se jedno jelo kojim odaju počast svome Zagorju: tortilja od puretine s mlincima.
– Imamo već neke stalne goste, ali i radimo putem dostavnih službi, zasada preko Wolta. Najviše se traži losos i junetina, a radimo i sami umake te neke čipseve i okruglice, ispričali su za Zagorje.com mladići koji u svom lokalu očekuju gužve početkom nove akademske godine. U budućnosti bi voljeli proširiti posao i na drugim lokacijama u Zagrebu, a možda otvoriti nešto slično i u Zagorju.
Gotovo u potpunosti su se u posljednje vrijeme izjednačile cijene najma stanova i prosječne mjesečne rate stambenih kredita. Zagrebačko tržište najma stanova eksplodiralo je, kažu agenti. A cijene kvadrata odavno su već probile granice priuštivosti za brojne mlade obitelji. Na društvenoj mreži reddit razvila se rasprava o tome kako su mnogi, baš iz navedenih razloga, počeli odlaziti živjeti na druga mjesta i gradove u okolicu Zagreba.
“Definitivno je bolja kvaliteta života, što više bježiš iz centra prema rubu Zagreba i dalje. Zaprešić, recimo, je sasvim ok grad, ima zelenila, nema gužvi, javni prijevoz postoji, vrtići, sve ono što izvan dnevnih obaveza većini treba.
Ali uvijek “ali”, nema poslovnih prilika kao Zagreb, srednjih škola je malo, fakulteta mislim da nema uopće. Naravno to ne znači da Zaprešić smrdi, a Zagreb miriše, ukazujem da svaki plus ima svoj minus i obratno. Vrijedi i za Zagreb”, napisala je jedna korisnica.
Nabrojao sedam razloga zašto odseliti iz Zagreba: ‘I mene je to počelo smetat, zato sam i otišao’
Iako je preseljenje u gradove nadomak Zagreba primamljivo ipak drugi ističu i nedostatke koji zasad još uvijek čine život i rad na relaciji Zagreb-okolica neatraktivnim.
“Jedini problem okolice Zagreba je što jedno 70% onih koji tamo otiđu i dalje gravitiraju Zagrebu, što znači putovanje. Djeca kad krenu u škole, fakultete, opet nemalo putuju. Kad se to riješi, onda će okolica biti prava alternativa Zagrebu, ovako ona ostaje alternativa samo onima koji po odlasku iz Zagreba, više ne moraju tamo ići svaki dan”, bio je jedan od komentara.
“Može li mi netko iz tih destinacija egzodusa reći koliko se dnevno vozi i kako? Zadnji put kad se povela tema o tome, onda su oni u skupim stanovima od 60m2 ispali „povlaštena kasta“ koja ne mora pola dana provesti u autu, pa me sad živo zanima realna usporedba”, bilo je jedno od pitanja na temu.
Javili su se ljudi s još nekim iskustvima preseljenja u okolicu Zagreba.
“Preselili u Samobor na samom kraju prošle godine, radim u Zagrebu, cura radi od doma. Prije toga živjeli u Dugavama.
Ostao sam dosta razočaran javnim prijevozom koji spaja Samobor i Zagreb. Prerijetko ide za moje potrebe, ali ok, navikao sam na ZET. Tak da idem autom za Zagreb, po Samoboru se trudim biciklom ići.
Smrad Jakuševca maltretira susjedni kvart: ‘Situacija je sve gora i gora’
Do posla mi treba nekih 18-20min kad idem ranije pa izbjegnem gužvu. Dosta igra ulogu to što radim na Slavonskoj pa ne trebam preduboko ulaziti u grad. Računam da mi za bilo koju drugu lokaciju treba negdje pol sata, po špici tops 40″, podijelio je svoje iskustvo još jedan redditovac.
“Na sam na papiru prešao iz Zagreba u Veliku Goricu. Do posla mi je točno 20km, bilo i ostalo, iz Gorice je bolja cesta i treba 5 minuta manje kad nema gužve. Po gužvi oba smjera sranje. U ured idem jako rijetko, pa mi to ne igra puno. Druge stvari su mi puno bliže, jer sam bio na rubu Zagreba. Do većeg dućana 15km, slobodan dan za bilo šta ala tehnički, vozačka, osobna i slično.
Sad imam 5-6 km do centra Gorice, sve što mi treba obavim lakše i brže, a šta nema, opet sam blizu Zagreba. Nije da sam ja imao nešto protiv Zagreba. Gledao sam što mogu platiti i ispalo je da si Zagreb ne mogu priuštiti”, posvjedočio je korisnik koji je preselio u Veliku Goricu.
Objava Zagrepčani bježe živjeti u okolne gradove: ‘Naravno to ne znači da Zaprešić smrdi, a Zagreb miriše’ pojavila se prvi puta na Zagreb.info.
Ovogodišnje izdanje održat će se od 15. do 17 rujna 2023.,u centru Dugog Sela, u Kolodvorskoj ulici, u organizaciji Turističke zajednice Grada Dugog Sela.
Svečano otvaranje manifestacije održat će se u subotu 16. rujna (subota) u 12 sati na velikoj pozornici.
Kako bi išli ukorak s modernim trendovima u gastronomiji, „Stara jela z Dugog Sela“ prošle su godine predstavila Bakin emajlirani tanjurić kao jedinstveni suvenir i pribor za konzumaciju. Naime, manifestacija ima karakter „plastic free“ i „zero waste“ događaj. U duhu održivog turizma, na manifestaciji će se, uz izvrsnu domaću hranu, održavati radionice u kojima ćemo saznatikako pripremiti obrok bez otpada – jer su i naši stari znali iskoristiti svaki dio namirnice. Bakin emajlirani tanjurić podsjeća na industrijsku baštinu Dugog Sela jer su građani ovog grada desetljećima radili u Tvornici emajliranog posuđa Gorica.
U skladu s promocijom tradicionalnih načina pripreme hrane, tih će dana u Dugom Selu gostovati majstori peke iz Vareša (BiH) i Baranjci koji će sve naučiti kako se kuha u vrčevima na vatri, te TZ Biograda na moru koja nam donosi dašak Dalmacije. Birat će se najbolja pečena guska, naučit će se pripremati sir na način naših baka, razvlačiti savijače s domaćim tijestom, peći kuruzu na otvorenoj vatri…Nedjelja je dan za KOTLOWINA SHOW – najzabavnije natjecanje u kuhanju kotlovine u kojem prednost imaju svi koji o kotlovini ne znaju baš ništa. Voditelji ovog iznimno zabavnog programa su Mario Petreković,Ribafish i Ivanka Boljkovac.
Na Starim jelima dobro će se provesti i veliki i mali – bit će organizirane radionice za djecu (Od slame do strašila, Začini dugoselskog kraja, Od kuhače do igračke, Vuneni prijatelji – izrada igračaka od vune, Duuugo selo – izrada kućica od kartona itd.), radionice za odrasle (Keramika, Dekoriranje stola prirodnim materijalima, Permakultura…), a brojne su i gastro radionice (Frižider, Iskoristi sve, Gole torte, Sir po starinjski, Savini me, ispeci me, Kuhamo u ćupovima…)
U glazbenom dijelu programa sudjeluju Tamburaški sastav Ravnica, Bosutski bećari, Minea, Ella i I. Bee.
Manifestaciju otvara već u petak, 15. rujna „Dugoselski spomenar“.
Projekt je to očuvanja nematerijalne baštine Dugog Sela, a provodi se u partnerstvu TZG Dugog Sela, KUD-a Preporod i Grada Dugog Sela, uz potporu Hrvatske turističke zajednice s ciljem očuvanja starih znanja i vještina, te omogućavanja da turisti postanu, barem nakratko, dijelom bogate baštine dugoselskog kraja. Projekt se predstavlja Dugoselskim kišobranom – suvenirom grada koji glavu čuva od kiše, a uspomene od zaborava. Kišobran, ali i marame, torbe, straničnici…su ukrašeni motivima narodnih nošnji iz ovog kraja, koje ponosno čuva u velikoj zbirci KUD Preporod – najstariji i jedan od najboljih KUD-ova u Hrvatskoj koji djeluje više od 115 godina. Kroz niz radionica (veza, keramike, plesa, pjesme, tkanja…) stariji će sugrađani svoja znanja i sjećanja prenositi mlađima, ali i svim zainteresiranim turistima koji posjete Dugo Selo. Tako će se istovremeno čuvati znanja i običaji naših djedova i baka, ali i širiti priča o Dugom Selu. U sklopu projekta otvorit će se izložba „Dugoselski spomenar“ 15. rujna (petak) u 18:00 satiu Kulturno-informativnom centru za posjetitelje.
Objava Zero waste i plastic free manifestacija „Stara jela Dugog Sela“ pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
U subotu je u Muzeju „Staro selo“ Kumrovec otvorena gostujuća izložba Muzeja „Staro selo“ Sirogojno pod nazivom Nasljeđe za budućnost i revitalizacija tradicijskih vještina. Izložba je rezultat međumuzejske i međunarodne suradnje dva muzeja na otvorenom koji surađuju već duži niz godina.
Putem izložbe Nasljeđe za budućnost i revitalizacija tradicijskih vještina, video materijala i publikacije koja čini njen prateći dio, autorica Snežana Tomić, etnologinja, muzejska savjetnica Muzeja na otvorenom ,,Staro selo” u Sirogojnu, na osnovu građe prikupljene tijekom terenskih istraživanja i iskustva stečenog u suradnji sa lokalnim zajednicama, prezentira i promovira tradiciju znanja i vještina, kulturno nasljeđe koje predstavlja osnovu za razvoj lokalnih zajednica i jačanje lokalnog identiteta.
Osim izložbe, isti dan je u Kumrovcu kod hostela zatvorena “Međunarodna umjetnička kolonija” koja je trajala od 14.09.2023.
Ova kolonija u organizaciji Udruge Inicijativa za razvoj Kumrovca svake godine privlači sve više umjetnika, a njihove radove/likove izrađene od drveta izložiti ćemo u Park šumi Dubrava uz postojeće likove iz bajke. Dok će slike biti izložene na izložbi u Centru za posjetitelje.
Ova vizualna umjetnost itekako doprinosi kulturnom identitetu Kumrovca, stoga zahvaljujemo svima na suradnji, trudu i radu.
Objava Otvorenje izložbe “Nasljeđe za budućnost i revitalizacija tradicijskih vještina u Kumrovcu pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
Odbora za priznanja Grada Krapine raspisao je Javni poziv za dostavu prijedloga za dodjelu priznanja Grada Krapine za 2023. godinu.
Javna priznanja Grada Krapine su:
1. Nagrada za životno djelo Grada Krapine
2. Priznanje počasni građanin Grada Krapine
3. Povelja Grada Krapine
4. Plaketa Grada Krapine
5. Grb Grada Krapine
6. Mala plaketa Grada Krapine
Nagrada za životno djelo Grada Krapine dodjeljuje se fizičkim osobama za osobite uspjehe u razvoju društvenih odnosa te unapređenju gospodarstva, obrazovanja, znanosti, kulture, zdravstva, socijalne skrbi, sporta i drugih oblika društvenog života značajnih za Grad Krapinu, kada se ocijeni da su te osobe sve svoje objektivne mogućnosti unijele u odnosno djelo i u tome postigle svoj neponovljiv rezultat koji predstavlja izuzetan doprinos razvitku i ugledu Grada Krapine.
Počasnim građaninom Grada Krapine može se proglasiti građanin Republike Hrvatske ili strani državljanin koji je svojim radom, znanstvenim ili političkim djelovanjem značajno pridonio napretku i promicanju ugleda Grada Krapine, ostvarenju i razvoju demokracije i mira u Republici Hrvatskoj ili svijetu te napretku čovječanstva. Počasnim građaninom Grada Krapine ne može se proglasiti osoba koja ima prebivalište na području Grada Krapine.
Povelja Grada Krapine dodjeljuje se fizičkim i pravnim osobama, za osobite uspjehe postignute u području razvoja društvenih odnosa i unapređenju gospodarstva, obrazovanja, znanosti, kulture, zdravstva, socijalne skrbi, sporta i drugih oblika društvenog života od posebnog značaja za Grad Krapinu.
Plaketa Grada Krapine dodjeljuje se fizičkim i pravnim osobama za uspjehe postignute u razvoju društvenih odnosa i unapređenju gospodarstva, obrazovanja, znanosti, kulture, zdravstva, socijalne skrbi, sporta i drugih oblika društvenog života od značaja za Grad Krapinu.
Grb Grada Krapine dodjeljuje se građanima Grada Krapine, ostalim građanima Republike Hrvatske, te građanima drugih zemalja za zasluge u općem razvoju demokracije i napretka čovječanstva te razvoju međunarodne suradnje.
Mala plaketa Grada Krapine dodjeljuje se učenicima i studentima koji svojim postignućima, ostvarenjima u radu i stvaralaštvu na poseban način promiču Grad Krapinu.
Prijedlozi za dodjelu javnih priznanja moraju biti pismeno obrazloženi i sadržavati:
– ime i prezime odnosno naziv podnositelja prijedloga,
– prebivalište ili sjedište podnositelja prijedloga,
– osobno ime ili naziv pravne osobe na koju se prijedlog odnosi uz navođenje osnovnih podataka o osobi,
– naziv javnog priznanja i područje za koje se podnosi prijedlog,
– iscrpno obrazloženje prijedloga odnosno postignuća i doprinosa radi kojih se predlaže dodjela priznanja,
– odgovarajuću dokumentaciju kojom se potvrđuju navodi iz prijedloga (dosadašnje nagrade, objavljeni radovi, stručne kritike i ocjene, natjecateljski rezultati i slično).
Prijedlog za dodjelu javnih priznanja može se dati i posmrtno. Pozivaju se svi građani, udruge, vjerske zajednice, političke stranke, trgovačka društva, ustanove te druge pravne osobe na dostavu svojih prijedloga, a posebno za Malu plaketu koja se dodjeljuje učenicima i studentima koji svojim postignućima i ostvarenjima u radu i stvaralaštvu na poseban način promiču Grad Krapinu.
Prijedloge za dodjelu priznanja molimo dostaviti osobno ili poštom na adresu: Grad Krapina, Odbor za priznanja Grada Krapine, Magistratska 30, Krapina. Rok za dostavu prijedloga je 15. listopada 2023. godine, a javni poziv možete vidjeti ovdje.
Objava Raspisan Javni poziv za dostavu prijedloga za dodjelu priznanja Grada Krapine za 2023. godinu pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.